12
Boke Boke Jedra Jedra J B J k k MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, AVGUST 2015 P remijer Slovenije Miro Cerar sa svojom partnerkom Ves- nom Arnšek 10. avgusta je tokom neslužbene posjete Ko- toru, svratio u Pomorski muzej. Posjet slovenačkog premijera Muzeju dogodio se u predvečerje, iza 19:30 sati, u vrijeme kada je u cijelom gradu nestalo struje. Zbog toga je našim gostima bila uskraćena prilika da razgledaju izložbenu pos- tavku. U holu muzeja goste je dočekala direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. Gosti iz Slovenije u Muzej su došli u pratnji Mirze Krcića, direktora TO Kotor. Premi- jeru Ceraru gospođa Pejaković Vujošević je uručila knjigu Prčanj don Nika Lukovića. (Nešto više na strani 4) N a terasi našeg mu- zeja, u prisustvu brojnih Kotorana i gostiju, 10. avgusta pro- movisana je monografija Na granici mora i neba, autora Željka Brguljana. Knjiga je publikovana po- vodom obilježavanja sto- godišnjice posvećenja pr- čanjskog Bogorodičinog hrama crkve Rođenja Marijinog (Male Gospe), pri čemu je autor htio po- stupno da obradi i prikla- dnom publikacijom podastre struci i javnosti vrijedne zbirke koje su se, zahvaljujući ideji i trudu don Ni- ka Lukovića i donacijama Prčanjana, sabrale u ovoj crkvi, unutar Prčanjske pinakoteke. Autor je mono- grafiju posvetio svom rodnom mjestu - Prčanju. Brojne goste i zvanice u ime domaćina pozdravila je direktorica muzeja mr Mileva Pejaković Vujo- šević, dok su o knjizi, govorili prof dr Gracijela Čulić i sam autor. Slav- ko Dabinović, bibliote- kar Pomorskog muzeja, pročitao je osvrt dr Ivane Mance, sa Instituta za po- vjest umjetnosti iz Zagre- ba, koja je bila spriječena prisustvovati promociji. Monografija je štampana na 277 stranica, u luksuz- noj opremi, u dvojezič- kom izdanju hrvatskom i engleskom. Izdavač je NIP Gospa od Škrpjela iz Perasta koji vodi don Srećko Majić. Fotografije je uradio Anton Marko- vić, dizajn i prelom je osmislio Dušan Jungić, a prevod na engleski potpisuje Grejem Mek-Master. Promocija u Pomorskom muzeju je prvo predstav- ljanje monografije javnosti. Na jesen će o njoj čuti i publika u Zagrebu. Muzički ugođaj kreirala je profesorica flaute An- gela Mijušković. (Više na stranama 4, 5, 6 i 7) MONOGRAFIJA PUBLIKOVANA POVODOM STOGODIŠNJICE POSVEĆENJA PRČANJSKOG BOGORODIČINOG HRAMA PROMOVISANA U NAŠEM MUZEJU Na granici mora i neba hronika pomorstva i kulturne baštine Prčanja Mr Mileva Pejaković Vujošević, Željko Brguljan, Slavko Dabinović i don Srećko Majić Slovenački premijer u Muzeju FOTOGRAFIJA: Mr Pejaković Vujošević, Mirza Krcić, Miro Cerar i Vesna Arnšek Fotografije: D. Brdar Fotografije: D. Brdar

Jedra Boke - MUSEUM MARITIMUMmuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015... · 2015-10-07 · Jedra Boke J B k J MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR,

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Jedra Boke - MUSEUM MARITIMUMmuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015... · 2015-10-07 · Jedra Boke J B k J MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR,

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, AVGUST 2015

Premijer� Slovenije� Miro Cerar sa� svojom� partnerkom� Ves-nom Arnšek 10.� avgusta� je� tokom� neslužbene� posjete� Ko-

toru,� svratio� u� Pomorski� muzej.� Posjet� slovenačkog� premijeraMuzeju� dogodio� se� u� predvečerje,� iza� 19:30� sati,� u� vrijemekada� je� u� cijelom� gradu� nestalo� struje.� Zbog� toga� je� našimgostima� bila� uskraćena� prilika� da� razgledaju� izložbenu� pos-tavku.� U� holu� muzeja� goste� je� dočekala� direktorica� Muzejamr Mileva Pejaković Vujošević.� Gosti� iz� Slovenije� u� Muzejsu� došli� u� pratnji� Mirze Krcića, direktora� TO� Kotor.� Premi-jeru� Ceraru� gospođa� Pejaković� Vujošević� je� uručila� knjiguPrčanj –� don Nika Lukovića.� (Nešto više na strani 4)

Na� terasi� našeg� mu-zeja,� u� prisustvubrojnih� Kotorana� i

gostiju,� 10.� avgusta� pro-movisana� je� monografijaNa granici mora i neba,autora� Željka Brguljana.Knjiga� je� publikovana� po-vodom� obilježavanja� sto-godišnjice� posvećenja� pr-čanjskog� Bogorodičinoghrama� – crkve� RođenjaMarijinog� (Male� Gospe),pri� čemu� je� autor� htio� po-stupno� da� obradi� i� prikla-dnom� publikacijom� podastre� struci� i� javnosti� vrijednezbirke� koje� su� se,� zahvaljujući� ideji� i� trudu� don Ni-ka Lukovića i� donacijama� Prčanjana,� sabrale� u� ovojcrkvi,� unutar� Prčanjske� pinakoteke.� � Autor� je� mono-grafiju� posvetio� � svom� rodnom� mjestu� -� Prčanju.�Brojne� goste� i� zvanice� u� ime� domaćina� pozdravila

je� direktorica� muzeja� mr Mileva Pejaković Vujo-šević,� dok� su� o� knjizi,� govorili� prof dr Gracijela

Čulić i� sam� autor.� Slav-ko Dabinović,� bibliote-kar� Pomorskog� muzeja,pročitao� je� osvrt� dr IvaneMance,� sa� Instituta� za� po-vjest� umjetnosti� iz� Zagre-ba,� koja� je� bila� spriječenaprisustvovati� promociji.Monografija� je� štampanana� 277� stranica,� u� luksuz-noj� opremi,� u� dvojezič-kom� izdanju� – hrvatskomi� engleskom.� Izdavač� jeNIP Gospa od Škrpjelaiz� Perasta� koji� vodi� don

Srećko Majić.� Fotografije� je� uradio� Anton Marko-vić,� dizajn� i� prelom� je� osmislio� Dušan Jungić,� aprevod� na� engleski� potpisuje� Grejem Mek-Master.Promocija� u� Pomorskom� muzeju� je� � prvo� predstav-ljanje� monografije� javnosti.� Na� jesen� će� o� njoj� čutii� publika� u� Zagrebu.�Muzički� ugođaj� kreirala� je� profesorica� flaute� An-

gela Mijušković.� (Više na stranama 4, 5, 6 i 7)

MONOGRAFIJA PUBLIKOVANA POVODOM STOGODIŠNJICE POSVEĆENJAPRČANJSKOG BOGORODIČINOG HRAMA PROMOVISANA U NAŠEM MUZEJU

Na granici mora i nebahronika pomorstva i kulturne baštine Prčanja

Mr Mileva Pejaković Vujošević, Željko Brguljan,Slavko Dabinović i don Srećko Majić

Slovenački premijer u Muzeju

FOTOGRAFIJA: Mr Pejaković Vujošević, Mirza Krcić, Miro Cerar i Vesna ArnšekFotografije: D. Brdar

Fotografije: D. Brdar

Page 2: Jedra Boke - MUSEUM MARITIMUMmuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015... · 2015-10-07 · Jedra Boke J B k J MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR,

2 Jedra Boke - avgust/2015.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeJedra Boke je� mjesečna� publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruAvgust� 2015.� godine�

Direktor Pomorskog muzejamr� Mileva� Pejaković� Vujošević

Jedra� Boke� sadržajno� i� tehnički� oblikuje�Drago� Brdar

Prijatelji i saradniciProf.� dr� Anton� SbutegaProf.� dr� Gracijela� Čulić

Prof.� dr� Marija� RadulovićDon� Anton� Belanmr� Stevan� Kordić

Prof.� dr� Milenko� PasinovićAntun� TomićMilan� SbutegaZoran� RadimiriŽeljko� BrguljanPetar� Palavršić

Radojka� AbramovićJelena� Karadžić

Slavko� DabinovićMilica� VujovićSmiljka� Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg� Bokeljske� Mornarice� 391� Kotor,� 82000

Telefon:� +382� (0)� 32� 304� 720Fax:� +382� (0)� 32� 325� 883

Website:� www.museummaritimum.come–mail:� pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom� Vlade� od� 18.� decembra� 2013.� g.formiran� je� Savjet� Pomorskog� muzeja� kojiće� naredne� 4� godine� raditi� u� sljedećem

sastavu:Ljiljana� Zeković,� predsjednikmr� Milena� Martinović,član

Maja� Ćetković,� članSlavko� Dabinović,� član

Pomorski� muzej� Crne� Gore� u� Kotoru� nastaoje� postepenim� razvitkom� prvobitne� zbirke

Bratovštine� "Bokeljska� mornarica",� utemelje-ne� oko� 1880.� godine,� koja� je� od� 1900.� godi-

ne� otvorena� za� javnost,� a� 1938.� godinepreuređena� i� otvorena� na� prvom� spratu

sadašnje� muzejske� zgrade,� barokne� palateplemićke� porodice� Grgurina� iz� početka� XVIIIvijeka,� koja� je� od� 1949-1952.� godine� kom-pletno� restaurirana� i� adaptirana� za� potrebe

Muzeja.� Danas� je� Pomorski� muzej� institucijakulture� Republike� Crne� Gore.

Misija� Pomorskog� muzeja� Crne� Gore� uKotoru� je� da� čuva� sjećanje� naše� zajednice� na

bogatu� pomorsku� istoriju� Boke� Kotorske,njeno� izuzetno� kulturno� nasleđe� kroz� priku-pljanje,� čuvanje� i� predstavljanje� naše� bogate

pomorske� tradicije� i� kulturne� baštine.

Uposjeti� Pomorskom� mu-zeju� Crne� Gore� 18.� avu-sta� bio� je� darodavac� na-

šoj� instituciji� makete� broda� Ko-tor gospodin� Stefan Dabino-vić,� vlasnik� brodarske� kompani-je� Dabinović iz� Monaka. Zajedno� sa� gospodinom� Dabi-

novićem,� koji� živi� u� Monaku,� uPomorski� muzej� je� došla� i� njego-va� supruga� Olivia, te� pred�stav-�nik� kom�pa�ni�je,� naš� sugrađaninka�pe�tan� Mi lan Sbu te ga.� Go�steje� do�če�ka�la� di�rek�to�ri�ca� mu�ze�jamr Mi le va Pe ja ko vić Vu jo še -vić,� a� svečanoj� primopredaji� ma-kete� prisustvovali� su,� pored� ne-koliko� članova� našeg� kolektiva,iambasador� Crne� Gore� u� Italijidr Antun Sbutega, kao� i� pred-stavnici� medija.�Zahvaljući� se� darodavcu� na

vrijednom� poklonu� gospođa� Pe-jaković� Vujošević� je� pod�sje�ti�lana� va�žnu� ulo�gu� ko�ju� kom�pa�ni�jaDabinović� ima� za� pod�ruč�je� Bo�-ke� Ko�tor�ske� i� Cr�ne� Go�re.�Iako� naša� ustanova� čuva� eks-

ponate� stare� više� vjekova,� ovoje� prvi� model� jednog� broda� sa-

građenog� u� 21.vijeku,� koji� će� senaći� u� fundusu� naše� Zbirke� pa-robrodarstva� i� savremenog� po-morstva� gdje� je� većina� ekspo-nata� vezana� za� kotorsku� Jugo-oceaniju.� Čini� nam� neizmjernozadovoljstvo� što� je� i� Stefan� Da-binović,� sin� pokojnog� Boža Da-binovića,� pokazao� da� je� jedna-ko� kao� i� otac,� vezan� za� svoj� za-vičaj� i� da� podržava� ustanovekulture� grada� Kotora� -� kazala� jeVujošević,� podsjećajući� da� jeBožo� Dabinović� decenijamabio� jedan� od� vodećih� mecenakotorskog� Pomorskog� muzeja.Ona� je� dodala� i� da� se� u� poslje-

dnjih� 15-tak� godina,� donacija-ma� vrijednih� umjetničkih� djelaili� istorijskih� eksponata� muzeju,ističe� sve� više� starih� bokeljskihfamilija� poput� porodica� Radi-mir,� Dabinović,� Zec,� Tripko-vić i� Laforest.� Pored� maketebroda� Kotor Stefan� Dabinovićje� Muzeju� poklonio� i� zastavukompanije� Dabinović.

Po�vo�dom� do�na�ci�je� ma�ke�tebroda,� direktorica� Muzeja� jeDa�bi�no�vi�ću� uru�či�la� za�hval�ni�cu

SUSRETISUSRETI

Susret sa Stefanom Dabinovićem

Stefana Dabinović sa suprugomOliviom i mr Mileva PejakovićVujošević ispred makete Kotora i zastave kompanije Dabinović

DARODAVAC MAKETE SAVREMENOG BRODA KOTOR U POMORSKOM MUZEJU

Foto

graf

ije: D

. Brd

ar

Page 3: Jedra Boke - MUSEUM MARITIMUMmuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015... · 2015-10-07 · Jedra Boke J B k J MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR,

3Jedra Boke - avgust/2015.

Foto

graf

ije: D

. Brd

ar

SUSRETI SUSRETI

za� do�ni�ra�nje,� sa�rad�nju,� raz�voj� iafir�ma�ci�ju� po�mor�skog� mu�ze�ja� ivri�jed�ne� knji�ge� u� iz�da�nju� Po�mor-�skog� mu�ze�ja:� Godišnjak našegmuzeja� u� kojem� se� govori� i� onjegovom� ocu� Božu,� monografi-ja� Prčanj don� Nika Lukovića iknjiga� Graditeljstvo KotoraSvetislava Vučenovića.� Gospo-đa� Pejaković� Vujošević� i� gospo-din� Dabinović� potpisali� su� po-tom� ugovor� o� donaciji� a� do�go-�vo�re�na� je� i� bu�du�ća� sa�rad�nja� sci�ljem� afir�ma�ci�je� po�mor�stva� Bo�-ke� Ko�tor�ske.�Da�na�šnji� čin� pred�sta�vlja� na�sta-

�vak� do�bre� sa�rad�nje� Po�mor�skogmu�ze�ja� sa� kom�pa�ni�jom� Da�bi�no�-vić,� ko�ja� je� za�po�če�ta� za� ži�vo�tago�spo�di�na� Bo�ža� Da�bi�no�vi�ća.Kao� i� sve� do�na�ci�je� ko�je� su� sti�gleu� Po�mor�ski� mu�zej,� ta�ko� će� i� ovabi�ti� sa�stav�ni� dio� po�mor�sko-teh�-

nič�ke� zbir�ke� u� odje�lje�nju� po�mor�-stva� XX� i� XXI� vi�je�ka,� ka�za�la� jePe�ja�ko�vić� Vu�jo�še�vić.Odgovarajući� na� pitanje� novi-

nara� dnevnog� lista� Vijesti,� Sini-še Lukovića,� Stefan� Dabinovićje� rekao:Ovom� donacijom� želim� da� po-

kažem� da� sam� ja� vezan� za� Ko-tor� i� da� buduće� generacije� ovdjeznaju� što� su� bokeljski� pomorci� ipreduzetnici� bili� kadri� postići.Iako� sam� ja� rođen� u� inostranstvu,uvijek� sam� se� osjećao� vezan� zaovaj� kraj� gdje� i� dalje� u� Dobrotiimam� kuću� u� koju� redovno� do-lazim� sa� suprugom,� a� nadam� seda� će� uskoro� doći� i� sve� tri� mojekćerke.�Na� pitanje� kako� posluje� njego-

va� kompanija,� kazao� je� da� se� ifirma� Dabinović bori� sa� krizom iniskim� vozarinama� na� svjetskom

pomorskom� tržištu,� ali� da� uspi-jeva� da� zadrži� i� razvija� flotu.� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �Sada� su� zbog� krize,� cijene� po-

lovnih� brodova� relativno� niske,tako� da� se� nadam� da� ću� uskorokupiti� još� jedan� tzv.� handy� sizebulk� carrier.� Taj� brod� takođe� ćenositi� ime� iz� Boke� Kotorske� izvaće� se� 'Kamenari'� –� istakaoje� vlasnik� najveće� moderne� pri-vatne� bokeljske� brodarske� kom-panije� koja� nastavlja� vjekovnutradiciju� nekadašnjih� bokeljskihpatruna� što� su� imali� flote� jedre-njaka� i� parobroda.Na� kraju� lijepog� susreta� nazdra-

vilo� se� pjenušavim� vinom,� pa� jeposlužena� dobrotska� torta� kaosimbolička� poveznica� našeg� da-rodavca� sa� zavičajem� i� zavičajas� njim.� Obavljeno� je� dakako� ifotografisanje� sa� prisutnima.

Dodjela specijalne zahvalnicePotpisivanje ugovora o darivanju Susret rođaka Dabinović: Stefan iSlavko, bibliotekar Muzeja

Od� Miodraga Kirsanova iz� Podgorice,� 10.� avgusta� smo� otkupili� unikatniprimjerak� srebrne� medalje� koju� je� 1887.� godine� Ministarstvo� pomorstva

Kraljevine� Italije,� poklonilo� kapetanu� parobroda� Fiume,� Vinčencu Gesmanu(Vicenze Ghezman) za� spašavanje� na� moru� italijanske� trabakule� Nuovo SanKarlo (Nuovo San Carlo).� Medalja� je� iskovana� u� italijanskoj� kraljevskoj� kov-nici� u� Rimu.� Autor� je� čuveni� italijanski� medaljar� i� graver� Filipo� Speranca� (Fi-lippo Speranza) (1863-1903). Na� aversu� je� portret� Umberta I iz� 1878.� godi-ne.� Medalja� je� prečnika� 46� milimetara.�

Otkupili smo unikatnu srebrnu medalju

Page 4: Jedra Boke - MUSEUM MARITIMUMmuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015... · 2015-10-07 · Jedra Boke J B k J MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR,

Predstavljajući� knjiguprofesorica� Gracije-la Čulić istakla� je� da

autor� u� njoj� ispisuje� burnuhroniku� malog� mjesta� uzalivu� Boke� Kotorske,� nje-gove� uspone� i� padove,dramatične� plovidbe� nje-govih� pomoraca� po� mori-ma� i� okeanima� svijeta.�Autor� Željko� Brguljan� ističe� kulturne� osobine

pomoraca� Prčanja� koji� su� se� djelima� dokazivali,� ikoji� su� ispunili� svaki� dio� prošlosti� plemenitimsadržajima,� smislom� za� estetsko,� vjerom� u� sop-stvene� snage� i� odabirom� pravih� puteva,� rekla� jeprof.� dr� Čulić.Posebno� je� istakla� poglavlje� u� monografiji� o� zav-

jetnim� pločicama� i� slikama� jedrenjaka.�Naglasak� je� na� toj� jedinstvenoj� maritimnoj� gale-

riji� čiji� narativni� tonovi� prelaze� okvire� slike� i� sta-paju� se� sa� životom,� povijesnom� i� ljudskom� memo-rijom� prošlih� vremena.� Na� tim� i� takvim� temeljimasve� je� počelo� i� stvaralo� se� na� granicama� mora� ineba.� Preporučujem� knjigu� Željka� Brguljana,� nesamo� Prčanjanima� nego� i� onima� sa� drugih� obala,da� se� zapitaju� ko� su� i� kamo� idu,� vrijeme� plovidbevrijeme� je� života.� U� ovoj� knjizi� život� je� mjerenplovidbom,� povijest� brodovima� i� pomorcima.� Nagranicama� mora� i� neba� oni� su� se� vječno� dokazi-vali� i� trajali� u� prolaznosti� vremena.� Pejzaži� Prča-nja,� oni� duhovni� i� stvarni,� stari� palaci� sa� skalina-dama� koji� su� izgubili� statiku� dostojanstva� i� čvrsti-ne� u� vremenu� ravnodušnosti,� slike� nestalih� jedre-njaka� i� pločice� ex� vota,� simboli� su� beskrajne� po-božnosti� i� iskonske� ljubavi� prema� zavičaju.� U� pro-zračnim� plavim� svitanjima� kada� se� barke� i� brodi-ce� ogledaju� u� moru� kao� opsjednuti� narcis,� kao� da

čekaju� nove� slike� uskrslih� don Nika i� don Bran-ka,� mecena� i� vizionara.� Umorni� mandraći� već� du-go� strijepe� od� hirovitih� valova� bez� milosti.� Kroznjih� prolazi� more,� a� ravnodušni� kamen,� znak zavi-čaja� prepustio� se� korovu� i� bršljanu.� Ali,� privid� nijesvojstven� autorovom� kazivanju� prošlosti.� On� u� ak-riličnoj� maniri� niže� povijest� činjenica,� potvrda,� do-kumenta,� slika� i� pisama.� Sve� je� u� ritmu� unutarnjedinamike� prostora� i� vremena,� istorije� i� njenih� za-bluda� istina,� odlučnog� i� hrabrog� ljudskog� hodakroz� vrijeme.� Sugestivne� fotografije� veličanstvenežupne� crkve� i� prčanjskih� raskošnih� pejzaža,� mono-grafiji� daju� izuzetni� estetski� kvalitet.� Treba� se� pre-poznati� u� memoriji� i� od� nje� stvoriti� nova� sidrištaza� nove� horizonte,� poručila� je� Čulićeva.

Riječ Slavka Dabinovića

Prije� nego� što� je� pro-čitao� osvrt� dr IvaneMance,� sa� Instituta

za� povjest� umjetnosti� izZagreba,� SlavkoDabinović� je� rekao:Poštovani� prijatelji� Po-

morskog� muzeja� u� Koto-ru,� dame� i� gospodo.� Prednama� je� knjiga� profesoraŽeljka� Brguljana� Na� granici� mora� i� neba,� koju� vamvečeras� imamo� čast� i� zadovoljstvo� predstaviti.Željko� Brguljan� veliki� je� zaljubljenik� Boke� i� Pr-

čanja� i� vrsni� poznavalac� kako� kulturne� tako� i� bur-ne� prošlosti� ovoga� kraja.� Ovo� njegovo� djelo� statiće� rame� uz� rame� sa� monografijom� Prčanj donNika� Lukovića,� sigurno� najboljeg� poznavaoca� is-torije� Prčanja.Monografija� Na� granici� mora� i� neba� daje� dopri-

nos� jubileju� stogodišnjice� posvećenja� nove� prčanj-ske� župne� crkve� posvećene� rođenju� Bogorodice.Nije� slučajno� što� je� izdavač� ove� monografije� Po-

morski� muzej� u� Kotoru,� jer� ova� institucija� preko60� godina� baštini� i� promoviše� slavnu� pomorskuprošlost� kako� Prčanja� tako� i� cijele� Boke� Kotorske.Samo� je� autorov� veliki� entuzijazam� i� ljubav� za

rodnim� krajem� mogao� injedriti� ovako� kvalitetnoštivo.� Ono� ima� za� cilj� otrgnuti� od� zaborava� jednovrijeme� koje� je� stvorilo� sve� ovo� što� mi� danas� ima-mo� u� Boki� i� što� bez� ikakve� skromnosti� možemoprezentirati� svima� onima� koji� sa� svih� strana� svije-ta� dolaze� u� ovaj� naš� kraj� i� uvjeriti� ih� koliko� je� po-morstvo� Kotora,� Perasta,� Prčanja,� Dobrote� i� dru-gih� manjih� mjesta� doprinjelo� kulturnom� i� eko-

4 Jedra Boke - avgust/2015.

Na granici mora i nebahronika pomorstva i kulturne baštine Prčanja

PROMOCIJE KNJIGAPROMOCIJE KNJIGAFo

togr

afije

: D. B

rdar

Page 5: Jedra Boke - MUSEUM MARITIMUMmuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015... · 2015-10-07 · Jedra Boke J B k J MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR,

5Jedra Boke - avgust/2015.

nomskom� razvitku� Boke� Kotorske,� a� što� nam� po-tvrđuje� naslijeđena� pokretna� i� nepokretna� kultur-na� baština� smještena� na� ovom� relativno� malompodručju.Cijeneći� ogroman� trud� koji� su� autor� i� izdavač

uložili� kako� bi� ova� edicija,� od� velikog� značaja� zakulturu� Boke� Kotorske� i� Crne� Gore,� ugledalasvjetlost� dana,� najtoplije� im� se� zahvaljujemo� i� odsrca� čestitamo.�

Osvrt dr Ivane Mance

Nakon� već� dviju� za-paženih� knjiga� –Pomorstvo� Boke

Kotorske� na� slikama� Ba-zija Ivankovića iz� 2011.godine,� u� kojoj� je� cjelovi-to� obrađen� opus� najpoz-natijeg� portretiste� brodovaBokeljske� mornarice� teprethodne� monografije� oprčanjskoj� crkvi� Rođenja� Blažene� Djevice� Marijeiz� 2008.� Željko� Brguljan� nastavlja� sa� sustavnimistraživanjem� kulturne� baštine� bokokotorskog� za-ljeva,� ponajprije� rodnog� mu� Prčanja,� i� to� u� širo-kom� opsegu� od� umjetničke� i� graditeljske� baštinedo� kulture� pomorstva� i� uz� nju� vezanih� običaja.Takoreći� logičan� nastavak� ovih� dviju� vrijednihknjiga,� cjelovita� je� obrada� zbirke� maritimnog� sli-karstva� iz� župne� crkve� Rođenja� Blažene� DjeviceMarije� u� Prčanju� pod� nazivom� Na� granici� mora� ineba,� knjiga� koju� predstavljamo� danas.�Premda� joj� je� osnovni� povod� nastanka� bila� ko-

lekcija� slika,� ova� knjiga� uspjela� je� u� svakom� smi-slu� nadrasti� zadatak� akribične� obrade� slikarskihartefakata:� polazeći� od� povijesnih� okolnosti� nas-tanka� zbirke� te� smještajući� je� u� pripadni� okviržupne� crkve,� ali� i� lokalne� zajednice� zahvaljujućičijoj� svijesti� se� zbirka� uopće� i� mogla� sabrati� kaojavno� dobro� koje� svjedoči� o� njezinoj� dugotrajnojkulturi� i� povijesti,� ova� knjiga� pripovijeda� prije� sve-ga� priču� o� višestoljetnoj� tradiciji� prčanjskog� po-morstva� kao� osnovne� privredne� djelatnosti,� ali� ijoš� više� kao� kulture� življenja� odnosno� identitet-skog� uporišta� čitavoga� niza� generacija.Kao� i� svaka� druga� muzejska� zbirka,� i� ova� je� na-

stala� upravo� u� trenutku� kada� je� toj� kulturi� i� nači-nu� života� došao� povijesni� kraj:� tek� kada� dojučera-šnja� svakodnevica� postaje� prošlo� svršeno� vrijeme,rađa� se� svijest� o� potrebi� očuvanja� tragova� i� preži-taka� prošlosti� koji,� sada� u� svojstvu� muzejskih� pred-meta,� vrijednosti� i� značenja� tradicijske� zajedniceprenose� u� moderno� doba,� održavajući� ideju� povi-jesnog� kontinuiteta� između� predaka� i� potomakakoji� se� više� ne� poznaju.� Tu� svijest� je� dakako� imaoupravo� don� Niko� Luković,� čijim� je� zalaganjempočetkom� 20.� stoljeća� zbirka� i� nastala;� premdazbirka� obuhvaća� i� druge� umjetnine,� kolekcija� tzv.maritimnog� slikarstva� njezino� je� srce,� budući� daupravo� ta� vrsta� slikarstva� svjedoči� o� temeljnom

životnom� sadržaju,� a� time� i� o� temeljnoj� egzisten-cijalnoj� kušnji� koja� je� snažila� vjeru� Bokelja� krozstoljeća.� �Tradicija� slikanja� odnosno� portretiranja� brodova

proizlazi,� naravno,� iz� običaja� kultnog� karaktera:izrade� zavjetnih� slika� ili� pločica,� tzv.� vota,� koje� suse� postavljale� u� znak� zahvale� ili� uzdanja� za� spasod� pomorske� nevolje,� te� se� i� ostavljale� kao� zavje-tni� dar� u� svetištu� sveca� zaštitnika,� u� okviru� čijihriznica� su� i� opstale� do� današnjeg� dana.� Tek� u� 19.stoljeću� slikani� se� portreti� brodova� sekulariziraju:premda� još� uvijek� postoji,� kultna� funkcija� slikeviše� nije� nužna,� već� se� brodovi� portretiraju� u� re-prezentativnu� svrhu,� kao� ponos� svojih� vlasnika,ali� i� kao� protagonisti� mnogih� plovidbenih� dogo-dovština.� Sa� slika� brodova� ne� doznajemo� takosamo� kako� je� koji� izgledao,� već� mnogo� više� odtoga;� one� pružaju� informacije� o� njihovim� vlasni-cima,� o� tipu� i� vrsti� brodova,� vremenu� i� mjestu� nji-hove� izgradnje� te� o� preživjelim� kalvarijama,� sabi-rući� sve� te� podatke� u� prave,� napete� pripovijesti.� � � �Željko� Brguljan� doista� se� pokazao� kao� vrstan� tu-

mač� tih� oslikovljenih� povijesti:� pristupajući� slika-ma� kao� umjetničkim� djelima,� ali� i� povijesnim� do-kumentima,� on� je� slike� iz� prčanjske� zbirke� po� prviputa� upisao� u� širi� kontekst� poznate� nam� povijestibokokotorskog� i� prčanjskog� pomorstva,� uspješnopovezavši� pojedine� slike� s� podacima� iz� ostale� po-vijesne� građe� te� postojeće� literature.� Iz� njegoveknjige� tako� saznajemo� da� su� od� ukupnog� brojaslika� u� zbirci� na� njih� čak� 26� prikazani� jedrenjacikoji� su� bili� u� vlasništvu� ili� suvlasništvu� prčanjskihbrodovlasnika� ili� su� njima� zapovijedali� prčanjskikapetani,� dok� su� na� preostalih� 14� prikazani� paro-brodi� kojima� su� zapovijedali� prčanjski� kapetani,pri� čemu� su� sami� brodovi� bili� u� vlasništvu� nekogod� tada� vodećih� prijevozničkih� poduzeća.Pažljivim� istraživanjem� i� izvrsnim� poznavanjem

postojeće� literature,� Brguljan� je� rekonstruiraopovijest� svakog� pojedinog� broda:� vlasničke� odno-se� i� udjele,� mjesto� i� vrijeme� njegove� izgradnje� teslavne� trenutke� njegovih� plovidbi,� uvjerljivopokazavši� kako� sudbina� jednog� broda� odražavapovijesnu� stvarnost� ne� samo� jednog� podneblja,već� i� šire,� povezujući� svjetske� povijesne� događajes� imenima� mjesnih� obitelji� i� njihovih� članova,razrješavajući� pri� tom� i� niz� netočnih� informacija.Brguljan� se� među� tim� slikama� iz� prčanjske� pomor-

ske� zbirke� pozabavio� i� s� povijesno-umjetničkogstajališta,� priskrbivši� djelima� napokon� i� pouzdaneatribucije.� Veći� broj� njih� naslikali� su� tada� vodećiportretisti� brodova:� s� po� sedam� slika� u� zbirci� suzastupljeni� Giovanni Luzzo stariji i� Bazi� Ivan-ković,� s� po� jednom� Louis François Roux,Giovanni Luzzo mlađi i� Raffaele Corsini,� dvijesu� djela� novijeg� autora-amatera,� a� ostali� dio� nasli-kali� su� nepoznati� kineski� i� indo-kineski� slikari.Osim� što� slike,� ondje� gdje� je� moguće,� atribuiraindividualnom� autorskom� rukopisu,� Željko� Brgu-ljan� identificira� i� slikarske� izazove� što� ih� zadatakslikanja� broda� nameće.� Veći� dio� slika� donosi

Page 6: Jedra Boke - MUSEUM MARITIMUMmuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015... · 2015-10-07 · Jedra Boke J B k J MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR,

6 Jedra Boke - avgust/2015.

prikaz� broda� u� oluji� odnosno� kalvariji,� što� najče-šće� podrazumijeva� rješavanje� broda� u� perspektiv-nom� skraćenju� te� njegovo� prožimanje� s� uzburka-nim� morem� i� drugim� manifestacijama� nevremena–� slikarski� program� na� kojem� se� lako� odaje� vrsno-ća� slikara.� Kako� Brguljan� dobro� ističe,� među� pr-čanjskim� djelima� doista� ima� kvalitetnih:� primjeri-ce,� akvarel� Brigantin Tempo u oluji GiovannijaLuzza,� ili� slika� na� kojoj� je� prikazan� Brigantin� Bur-gas u� oluji� istog� slikara,� kao� i� majstorski� prikaznevolje� broda� Columbusa od� � Louisa� FrançoisaRouxa.� Prikaz� broda� s� boka� u� mirnoj� plovidbi,� alis� razvijenim� jedriljem,� nije,� međutim,� slikarskiništa� manje� izazovan� zadatak.� � U� tom� se� zadatkuističu� pak� mnoga� djela� slikara� bokeljskog� podrijet-la� Bazija� Ivankovića,� primjerice,� skupni� portretflote� Florio-Visin.�Već� tijekom� '80-ih� godina� 19.� stoljeća� jedrenja-

ke� će� početi� smjenjivati� parobrodi,� koji� takođerpostaju� novi� slikarski� motiv,� uvodeći� u� romantičnimaritimni� siže� prve� elemente� industrijskog� doba.Toj� se� promjeni� morao� prilagoditi� i� BaziIvanković,� pa� se� u� prčanjskoj� zbirci� nalazi� i� jedanod� njegovih� prvih� portreta� parobroda� –� ParobrodAurora iz� 1876.� godine.� Većina� ostalih� slika� kojeprikazuju� onodobne� parobrode� djela� su� anonim-nih,� no� u� to� vrijeme� vrlo� zaposlenih� indo-kineskihautora,� što� pak� svjedoči� o� uvelike� promijenjenimrutama� odnosno� dalekim� destinacijama� na� kojesu� bokeljski� brodovi� redovito� plovili.� U� prčanjskojse� pomorskoj� zbirci� nalaze� i� dvije� slike� iz� 20.� sto-ljeća:� početkom� '70-ih� godina� naslikao� ih� je� lo-kalni� slikar-amater� Boško Marković povodom� ko-memoracije� najveće� pomorske� nesreće� na� Jadra-nu� kada� je� početkom� prvog� svjetskog� rata� 1914.godine� slučajno� potopljen� brod� Baron Gautschkoji� je� prevozio� evakuirane� civile� na� liniji� Trst� –Kotor.�Sva� je� ta� djela� Željko� Brguljan� ravnopravno� ob-

radio,� pri� čemu� se� podjednako� posvetio� i� povije-snom� kontekstu� svake� slike,� i� njezinoj� umjetničkojvrijednosti.� Svoje� je� istraživanje� zasnovano� naogromnom� rasponu� povijesnih� izvora� i� literaturekoje� je� pak� kolegijalno� naveo� u� bilješkama� i� popi-su� izvora,� tako� da� će� ova� knjiga� doista� biti� kori-sno� sredstvo� za� rad� u� istraživanjima� svih� drugihkoji� se� bave� pomorstvom� i� kulturnom� baštinomPrčanja� i� Boke,� ali� i� šire.� Znanstveno-priručnojvrijednosti� izdanja� svakako� pridonosi� i� kompletankatalog� slika� sa� svim� potrebnim� podacima,� kao� ireprodukcije� svih� slika� u� zbirci� koje,� uz� obilje� os-talog� vizualnog� materijala� u� knjizi,� bitno� povisujuvrijednost� knjige� kao� zbirnog� mjesta� znanja� o� pr-čanjskoj� zbirci.� Također,� ova� knjiga� bitno� dopri-nosi� statusu� prčanjske� zbirke� u� muzeološkom� smi-slu;� po� prvi� puta� cjelovito� obrađena� i� evidentira-na,� zbirka� maritimnog� slikarstva� župne� crkve� uPrčanju� valorizirana� je� kao� autentična� povijesna� iumjetnička� građa,� koja� u� budućnosti� zahtjeva� pri-mjerenu� brigu� i� zaštitu.� I� na� kraju,� ne� treba� zane-mariti� ni� poetsku� vrijednost� ove� knjige:� u� priči

koju� ona� pripovijeda,� glavni� su� protagonisti� bro-dovi,� koji� pod� vlastitim� imenom� i� s� vlastitom� go-dinom� rođenja� i� smrti,� dijele� ljudsku� sudbinu� i� usebi� sažimaju� povijest� jedne� regije� na� način� nakoji� to� mogu� samo� smrtna� stvorenja.

Riječ Željka Brguljana

Na� kraju� promocijeMonografije� ŽeljkoBrguljan� kao� autor

obratio� se� publici� koja� jeispunila� baroknu� taracuPomorskog� muzeja� irekao:Nakon� riječi� uvaženih

govornika,� preostaje� misamo� spomenuti� kako� jeknjiga� nastala� i� zbog� čega� ima� upravo� ovakvustrukturu.� Postojale� su� dvije� inicijative:� prva� da� seprigodnim� izdanjem� obilježi� stogodišnjica� posve-ćenja� nove� prčanjske� župne� crkve� RođenjaMarijinog,� u� narodu� zvane� i� Mala� Gospa� i� drugada� se� postupno� obrade� i� prikladnim� publikacija-ma� podastru� struci� i� javnosti� vrijedne� zbirke� kojesu� se,� zahvaljujući� ideji� i� trudu� don� Nika� Lukovi-ća� i� donacijama� Prčanjana,� sabrale� u� � ovoj� crkvi,unutar� tzv.� Prčanjske� pinakoteke.� U� početku� sečinilo� nezgrapnim� spojiti� te� zapravo� dvije� knjige� -onu� o� izgradnji,� posvećenju� i� uređenju� nove� žup-ne� crkve� te� onu� o� pomorskoj� povijesti� Prčanja� po-sredstvom� zbirke� maritimnog� slikarstva� koja� je� in-tegralni� dio� župne� zbirke.� Na� kraju� se� taj� pokušajipak� isplatio� i� pokazalo� se� da� se� te� dvije� teme� us-pješno� sažimaju� i� preklapaju� jer� je� sva� povijestPrčanja� tijekom� jednog� ipo� stoljeća� čvrsto� prožetanastojanjima� oko� gradnje� nove� župne� crkve,� a� isvo� je� prčanjsko� pomorstvo� tog� doba� bilo� k� tomeusmjereno.� Istakao� bih� da� knjiga� donosi� više� novihčinjenica� te� korigira� neka� stara,� neodrživa,� mišlje-nja,� donosi� niz� prvi� puta� objavljenih� dokumentaiz� pomorske� prošlosti� Prčanja� kao� i� analizu� kore-spondencije� don� Nika� Lukovića� s� radionicama� iumjetnicima� posredstvom� koje� ćutimo� svu� težinudon� Nikovog� pothvata.�Četrdeset� slika� brodova� iz� prčanjske� župne� zbir-

ke� donose� nam,� osim� likovnih� analiza,� isto� tolikozanimljivih� i� dramatičnih� priča� iz� pomorske� povi-jesti� Prčanja� oslikavajući� nam� cijelo,� burno� istoga� dugo� 19.� stoljeće.� Neke� slike,� koje� su� sedosada� vodile� kao� djela� nepoznatih� autora,� kom-parirajući� figuralne� elemente� i� likovni� rukopis� spoznatim� djelima,� atribuirao� sam� određenim� auto-rima,� tako� su� dvije� slike� pripisane� GiovannijuLuzzu,� po� jedna� Vincenzu� Luzzu,� Antoniju� deSimoneu,� Luigiju� Robertu� i� � radionici� NicolasaCammillierija,� a� čak� pet� slika� parobroda� djela� suanonimnih� indo-kineskih� slikara.� Neke� atribucije,za� sada,� ostaju� otvorene,� a� jednu� davno� pripisanuBaziju� Ivankoviću� smatram� upitnom.� Radi� se� oslici� Conte Saurau u borbi (napominjem� da� je

Page 7: Jedra Boke - MUSEUM MARITIMUMmuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015... · 2015-10-07 · Jedra Boke J B k J MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR,

7Jedra Boke - avgust/2015.

Foto

graf

ije: D

. Brd

ar

dosada� krivo� nazivana� Conte� Sauran,� brod� zapra-vo� nosi� ime� po� Franzu� Josefu grofu von Saurau,austrijskom� političaru� i� diplomatu,� namjesnikuLombardije,� istaknutom� savjetniku� cara Franje II.U� vezi� ove� slike� zanimljiva� je� novost� i� pismo� kojeje� grof� Saurau� uputio� zapovjedniku� škune� kap.Antonu vitezu Gjuroviću,� a� taj� značajan� doku-ment� uključen� je� u� Župnu� zbirku� zahvaljujući� kap.Milanu Sbutegi koji� ga� je� nedavno� pronašao.� Udodatku� knjige� je� i� katalog� svih� slika� koji� će� pomo-ći� da� one,� u� duhu� zaštite� zbirke,� budu� adekvatnoregistrirane� pa� sam� u� tom� smislu� bio� slobodan� sli-kama� dodijeliti� i� inventarske� brojeve� koji� će,� na-dam� se,� biti� evidentirani� na� poleđini� slika.�Citirao� bih� mišljenje� dr.� Ivane� Mance,� iz� teksta

koji� smo� čuli:� ova� knjiga� bitno� doprinosi� statusuprčanjske� zbirke� u� muzeološkom� smislu;� po� prviputa� cjelovito� obrađena� i� evidentirana,� zbirkamaritimnog� slikarstva� župne� crkve� u� Prčanju� valo-rizirana� je� kao� autentična� povijesna� i� umjetničkagrađa,� koja� u� budućnosti� zahtjeva� primjerenu� bri-gu� i� zaštitu.� Naglašavam� njene� riječi� zbirka� zah-tjeva� primjerenu� brigu� i� zaštitu.� Mance� je� to� zaklju-čila� vrednujući� zbirku� te� na� osnovu� stanja� slikapreko� reprodukcija� u� knjizi,� gdje� je� očigledno� daje� većina� slika� manje� ili� više� oštećena.� No� mnogeslike� su� danas� u� znatno� gorem� stanju.� Bilo� bi� tra-gično� da� ova� knjiga� postane� komemoracija� jednojizuzetnoj� zbirci� koja� ima� kulturološku,� povijesnu,ali� i� materijalnu� vrijednost,� a� prije� svega� smo� jedužni� sačuvati� zbog� njenog� zavjetnog� karaktera.U� tom� smislu� i� ovom� prigodom� apeliram� na� spa-šavanje� zbirke� i� njeno� prikladno� čuvanje� za� novenaraštaje.� � � � � � � � � �Izražavam� nadu� da� ćemo� moći� nastaviti� s� obra-

dom� i� drugih� zbirki� Prčanjske� pinakoteke,� a� to� suzbirke� ikona,� zbirka� barokne� sakralne� umjetnosti,zbirka� portreta,� zbirka� suvremene� umjetnosti,zbirka� predmeta� primijenjene� umjetnosti� (srebro,tekstil,� vitraji)� i� drugi� segmenti� ove� neobično� vri-jedne� i� raznovrsne� crkvene� kolekcije.Na� kraju� zahvaljujem� svim� promotorima,� prof.

dr.� Gracijeli� Čulić,� koja� je� uspjela� nastupiti� una-

toč� preklapanju� obaveza� te� dr.� Ivani� Mance,� kojanije� uspjela� večeras� biti� fizički� s� nama,� ali� jest� du-hovno� posredstvom� svojih� misli� koje� nam� je� inter-pretirao� gosp.� Slavko� Dabinović.� S� njim� me,� pak,veže� dugogodišnja� uspješna� suradnja� na� čemumu� iskreno� hvala.� Zahvaljujem� Kotorskoj� biskupi-ji� i� Pomorskom� muzeju� Crne� Gore� na� korištenjuarhivske,� foto� i� druge� građe� te� ostalim� institucija-ma,� muzejima� i� privatnim� zbirkama� koje� su� ustu-pile� materijale� za� objavljivanje.� Kap.� Milanu� Sbu-tegi� i� njegovom� sinu� Petru zahvaljujem� za� po-moć� oko� obrade� zbirke,� a� također� urednici� knji-ge,� recenzentima,� prevodiocu� i� lektorima� na� nji-hovim� doprinosima,� dizajneru� gospodinu� Duša-nu Jungiću na� velikom� trudu� te� posebno� gosp.Antonu Tonu Markoviću,� autoru� većine� fotogra-fija,� koji� je� svojim� vrsnim� fotografijama� obogatioknjigu� i� učinio� je� vizualno� atraktivnom.� Na� fina-ncijskoj� potpori� zahvaljujemo� tvrtkama� Tehnoza-vod iz� Zagreba� i� Printeri iz� Svete� Nedelje.�Na� kraju� želim� istaći� da� je� ova� knjiga� započeta

u� prčanjskoj� župi,� ali� realizirana� je� u� peraškojnadžupi,� zalaganjem� veoma� požrtvovanog� mons.Majića� ili,� prisnije,� našeg� don� Srećka,� koji� je� pre-poznao� vrijednost� knjige� i� mada� ona� ne� tretira� pe-rašku� baštinu� uvrstio� je� u� niz� izdanja� respektabil-ne� izdavačke� kuće� Gospa� od� Škrpjela kao� 51.� unizu.� Bez� njegove� velike� podrške� ova� bi� knjigajoš� čekala� svjetlo� dana,� stoga� mu� najsrdačnije� za-hvaljujem.� Naša� suradnja� i� današnji� rezultat� dokazje� da� možemo� uspjeti� u� svojim� nakanama� ako� sene� podlegne� starim� bokeškim� antagonizmima� i� no-vobokeljskim� taštinama� nego� se� rukovodimo� kori-snim� radom� i� brigom� za� naslijeđenu� baštinu.�Hvala� Pomorskom� muzeju� –� domaćinu� ove� pre-

zentacije,� ali� i� svima� Vama� koji� ste� svojim� prisu-stvom� iskazali� interes� za� kulturnu� baštinu� zajedni-čkog� nam� zavičaja.Na� kraju� svakako� moramo� spomenuti� da� je� na

promociji� bio� i� prisutan� mons. Srećko Majić iz-davač� ove� Monografije� i� predstavnik� izdavačkekuće� Gospa� od� Škrpjela.

Direktorica� Muzeja� ukratko� je� upoznala� cije-njene� goste� sa� sadržajem� muzejske� postavke,posebno� sa� eksponatima� u� holu� Muzeja� i� saistorijom� Palate� Grgurina.� Nakon� toga� gospo-din Cerar� je,� uz� osvijetljenje� sa� mobilnog� tele-fona,� u� knjigu� utisaka� našeg� muzeja� upisaoporuku� koju� je� potpisala� i� gospođa� Arnšek.Poruka� glasi: Čast� mi� je� da� sam� imao� prilikuslušati� o� bogatoj� i� herojskoj� istoriji,� koja� jepredstavljena� u� ovom� prelijepom� muzeju.Gradu� i� građanstvu� želim� svijetlu� budućnost.Hvala� vam� na� srdačnom� prijemu.

POSJETE: Slovenački premijer u Muzeju (Nastavak sa strane 1)

Page 8: Jedra Boke - MUSEUM MARITIMUMmuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015... · 2015-10-07 · Jedra Boke J B k J MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR,

8 Jedra Boke - avgust/2015.

2015Letnji karnevalKARNEVALSKA� POVORKA� –� FEŠTA

Bogatom� šarenom,� maštovi-tom� i� razdraganom� povor-kom� u� subotu� 8.� avgusta� u

Kotoru� je� završen� ovogodišnjiXIV� Internacionalni� ljetnji� kotor-ski� karneval.� U� povorci,� koja� sekretala� od� otvorenog� bazena� doGurdića,� predstavilo� se� 20� sjaj-nih� domaćih� i� gostujućih� karne-valskih� grupa.�Brojne� Kotorane� i� još� brojnije

goste� na� početku� karnevalskepovorke� pozdravili� su� kapo� kotor-skog� karnevala� Luka Knezović ikotorska� Gradska� muzika.� Kotor-ski� ljetnji� karneval� svojom� grup-nom� maskom� pozdravili� su� iFeštađuni� iz� Budve.� Na� početkupovorke� bili� su� i� predstavnicikarnevalskih� evropskih� gradova.�Potom� su� svoje� kreacije� pred-

stavile� � kotorske� karnevalske� gru-pe� Ćiribimba,� Fiamanti,� Karam-pana juniori,� Karampana se-niori,� Za dešpet,� Feral,� SlatkaKiki & friends, Bićerini,� Evonas opet.�Među� gostujućim� grupama� sjaj-

ne� kostime� prikazali� su� Riječkikarneval iz� Hrvatske,� karneval-ska� grupa� Isti smo on iz� Blatana� Korčuli,� Strumički karnevaliz� Makedonije,� Crispiano iz� Ita-lije,� Pančevački karneval i� Vr-njački karneval iz� Srbije� i� Mo-starske mažoretke iz� Bosne� iHercegovine.Na� žalost,� najavljena� originalna

karnevalska� grupa� iz� Bolivije� ni-je� stigla� na� karneval,� jer� su� naautoputu� kod� Milana� doživjelisaobraćajni� udes.� Ima� povrijeđe-nih,� ali� srećom� niko� nije� životnostradao.U� karnevalskoj� povorci� je� uče-

stvovala� i� kotorska� Gradska� mu-zika.� Nakon� povorke,� fešta� senastavila� na� glavnom� gradskomtrgu� uz� dubrovački� bend� Ama-deus,� uz� već� provjeren� dobarštimung.Fo

togr

afije

: D. B

rdar

TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJATRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA

Page 9: Jedra Boke - MUSEUM MARITIMUMmuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015... · 2015-10-07 · Jedra Boke J B k J MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR,

9Jedra Boke - avgust/2015.

TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJATRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA • TRADICIJA

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a N

ews

2015Bokeljska noćDEFILE� UKRAŠENIH� BARKI� –� NAGRADE� –� VATROMET

FOTOGRAFIJE: Prizor jednog od najljepših vatrometa na Bokeljskoj noći;Prvonagrađena kreacija Slonovi; Muzej u Perastu, druga nagrada žirija;Trećenagrađena kreacija Venecijanska gondola.

Tradicionalna� ljetnja� manife-stacija� Bokeljska noć odr-žana� je� u� našem� gradu� u� su-

botu� � 22.� avgusta� defileoma� uk-rašenih� barki� po� kotorskom� ak-vatorijumu.� Fešta� nad� feštama� jei� ove� godine� privukla� više� dese-tina� hiljada� posjetilaca.�Ukrašene� barke� praćene� muzi-

kom� i� � svjetlosnim� efektima,� njih39,� napravile� su� tri� đira� po� ko-torskom� zalivu.� Žiri� je� izabraosljedeće� tri� najbolje� kreacije:� pr-va� nagrada� i� novčani� iznos� od1.500� eura� pripala� je� barci� Slo-novi,� druga� nagrada� od� 1.000eura� barci� Muzej u Perastu atreća� kreaciji� Venecijanskagondola uz� novčani� iznos� od500� eura.� Organizatori� Bokelj-ske� noći su� bili� Centar� za� kultu-ru� Kotor� i� Turistička� organizaci-ja� Kotor.Svečanost� je� završena� jednim

od� najljepših� vatrometa� koji� jeraskošnom� svjetlošću� obasjaokotorski� zaliv� i� okolna� brda.� Na-kon� proglašenja� najboljih� barkigoste� je� zabavljao� poznati� pje-vač� Zlatko Pejaković,� a� feštase� nastavila� po� pjacama� i� trgovi-ma� Starog� grada.�Ova� manifestacija� u� Kotoru� po-

stoji� još� od� kraja� 18.� vijeka,� ka-da� je� grad� bio� pod� vlašću� Vene-cije.� Tada� je� počela� da� se� orga-nizuje� kao� Venecijanska noć,po� uzoru� na� venecijansku� feštu.Početkom� 20.� vijeka,� preimeno-vana� je� u� Bokeljsku� noć i� takose� održava� sve� do� danas.�Posebno� su� ostale� zapamćene

Bokeljske� noći iz1938.� godinekojoj� je� prisustvovao� engleskikralj Edvard, kao� i� ona� iz� 1959.godine� kada� su� održane� čak� dvi-je� Bokeljske� noći,� jedna� u� avgu-stu,� a� druga� je� bila� repriza� 6.� sep-tembra� specijalno� za� tadašnjegpredsjednika� Jugoslavije� JosipaBroza Tita.

Foto

graf

ija: D

. Brd

ar

Page 10: Jedra Boke - MUSEUM MARITIMUMmuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015... · 2015-10-07 · Jedra Boke J B k J MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR,

Thomson Celebration uplovljava u Luku Kotor, 19. avgusta

Pomorstvo u KOTORU danas

Fotografije: D. Brdar

Athena (3/4,� � 13/14/15� i� 24/25)Artemis (23.)Azamara Journey (30.)Celebrity Constellation (3.� i� 17.)Celebrity Equinox (9.)Costa Mediterranea(3,� 10,� 17.� i� 24)La Belle de l'Adriatique(5,� 12,� 19,� i� 26)

Le Lyrial (5.� i� 10.)Mein Schiff 3 (13.� i� 27.)Minerva (29.)MSC Musica (1,� 8,� 15,� 22.� i� 29)Nieuw Amsterdam (18.)Oceana (14.� i� 28.)Princess Eleganza (17/18/19/20/21)Queen Victoria (18.)Riviera (23.� i� 31)

Royal Clipper (7,� 16.� i� 28.)Sea Cloud (30.)Sea Dream I (14.)Sea Dream II (9/10,� i� 28.)Seven Seas Mariner (1.)Silver Spirit (6/7.� i� 12.)Splendour of the Seas(9.� i� 23.)Star Pride (8,� 16.� i� 24.)Thomson Celebration (4.� i� 19.)Thomson Majesty (6.� )Vision of the Seas (14.)Zuiderdam (31.)

10 Jedra Boke - avgust/2015.

Kotor su u avgustu posjećivali slijedeći kruzeri:

U� avgustu,� petom� mjesecu� kruzing� sezone,� u� Kotor� je� sve� skupa� dolazilo� 28� većih� ili� man-jih� turističkih� brodova� koji� su� ostvarili� 53� dolazaka.� Pojedini� brodovi� su� u� jednoj� turi� u

našem� gradu� boravili� po� dva� ili� više� dana,� kao� na� primjer,� Princess Eleganza, Athena,Silver Spirit i Sea Dream II. U� našem� gradu� je� 24.� 25.� i� 26.� avgusta� boravio� brod� Ratnemornarice� Oružanih� snaga� Grčke,� nosač� teškog� naoružanja� Ikaria.� � Na� brodu� je� bilo� 130

kadeta� koji� su� prošli� obuku� na� školskom� brodu� Jadran.� Kadeti� su� posjetili� Pomorski� muzej.�

Ikaria odmah pošto je uplovila u Luku Kotor, 24. avgusta

Page 11: Jedra Boke - MUSEUM MARITIMUMmuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015... · 2015-10-07 · Jedra Boke J B k J MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR,

11Jedra Boke - avgust/2015.

Pomorstvo u KOTORU danasOdmah� nakon� što� je� 24.� avgusta� nešto� prije� osam� sati� počelo� sidrenje� italijanskog� kruzera� Costa

Mediterranea ispred� Luke� Kotor,� na� kruzeru� je� došlo� do� problema� prilikom� spuštanja� u� more� jednogod� šest� čamca� koji� prevoze� putnike� od� broda� do� luke� i� nazad,� takozvani� tender.� Riječ� je� bila� o� tenderu� � br.6� čija� se� krmena� strana� počela� nekontrolisano� spuštati� sa� sohe� (mali� kran� za� spuštanje� i� podizanje� čamacaza� spasavanje).� Posada� je� vratila� čamac� na� vrh� sohe� ali� je� pri� ponovljenom� pokušaju� spuštanja� tenderkrmenom� stranom� skliznuo� niz� bok� broda� sve� do� malo� iznad� mora� pa� je� tender� ostao� visiti� pramcemzakačen� za� sohu.� Poslije� nešto� više� od� tri� sata� tender� je� nakratko� ponovo� vraćen� do� same� sohe,� no� ta-

da� je krmom� odmah� pao� na� ogradu� palube� i� polomio� je.� Prilikom� incidenta� u� tenderu� nije� bilo� putnika.Nastali� problem� ponovo� su� pokušali� da� otklone� mehaničari� kruzera,� no� kako� im� to� nije� uspjelo

morala� je� biti� angažovana� plovna� dizalica� kotorske� kompanije� YU Briv, jedina� takva� u� Crnoj� Gori.Pokazalo� se,� međutim,� da� je� dolazak� dizalice� veoma� komplikovan� jer� je� morao� biti� administrativno,

pravno� i� tehnički� pripremljen.� U� takvoj� situaciji� Lučka� kapetanija� Kotor� je� iz� sigurnosnih� razlogazabranila� isplovljavanje� broda� dok� se� problem� ne� riješi.� Kako� se� rješenje� odužilo,� kruzer,� koji� je� treba-lo� da� napusti� Kotor� istog� dana� u� 14� sati,� ostao� je� naspram� Plagenata� cijeli� taj� dan� i� noć,� zatim� slijedeći

dan� i� veći� dio� slijedeće� noći,� tokom� koje� je� zapravo� otklonjen� kvar� na� sohi.Plovna� dizalica� je� do� kruzera� došla� 25.� avgusta� nešto� prije� 14� sati,� a� problem� se,� posle� višesatnih

priprema,� počeo� otklanjati� tek� iza� 19� sati.� Nakon� što� je� dizalica� vezana� uz� kruzer,� tender� je� najpredignut� do� sohe� a� potom� spušten� na� baržu� na� kojoj� je� bila� dizalica.� Tender� je� vraćen� na� sohe� kasno� u

noć� pa� je� � kruzer,� uz� prebučno� dizanje� sidra,� isplovio� u� mrklom� mraku,� nešto� poslije� četiri� sata.� � � � � � �

Foto

graf

ije: D

. Brd

ar

Početak problema, 24.08.(8:00) Trenutak pada tendera 24.08.(8:07) Povratak na sohu 24.08.(11:48)

Ponovo pad 24.08.(11:49) Kapetansko veče 25.08.(00:15)

Dolazak dizalice 25.08.(13:22)

Vezivanje dizalice 25.08.(15:53) Vezivanje sajle 25.08.(17:08) Početak dizanja 25.08.(19:43)

Spuštanje na baržu 25.08.(20:43) Tender na barži 25.08.(22:45) Odlazak kruzera 26.08.(4:30)

Page 12: Jedra Boke - MUSEUM MARITIMUMmuseummaritimum.com/mn/images/stories/jedraboke/2015... · 2015-10-07 · Jedra Boke J B k J MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR,

LJubaznošću� naše� neka-dašnje� sugrađanke� gos-

pođe� Mile Stojić,� rođene� Aj-zenštajn,� Pomorski� muzej� jedobio� manju� kolekciju� zanim-ljivih� dokumenata,� nekolikostarih� predmeta� i� knjiga.� Po-menuti� dokumenti� predstav-ljaju� porodičnu� zaostavštinupokojnog� muža� gospođe� Sto-jić,� prčanjskog� doktora� Jero-nima. Gospođa� Stojić� je tako-đe� direktorici� našeg� muzejamr Milevi Pejaković Vujo-šević lično� poklonila� dvijeslike� koje� su� krasile� zidovestare� kamene� kuće� porodiceStojić� na� Prčanju.�Među� dokumentima,� koji

tek� trebaju� biti� obrađeni,� na-lazi� se� i� zahvalnica� UpraveSvetišta� Bl.� Gospe� od� Škr-pjela djedu� muža� naše� dari-vateljice,� velecijenjenomGospodinu� Jerku Stojiću,upravniku� Pošte� u� Kotoru,za� izrađenu� gospinu� zastavu� koja� je� od� gospodinaJerka� bila� naručena.� Zahvalnica� je� datirana� sa� 15.svibanj� (maj)� 1925.� godine.� Ustupili� smo� je� u� me-đuvremenu� don Srećku Majiću, Peraškom� nad-župniku� koji� sada� brine� o� čuvenom� svetištu.Prema� kazivanju� gospođe� Mile� Stojić,� Jerko� (Jero-

nim)� Stojić,� djed� njenog� muža,� je� bio� čovjek� koji� jeprvi� uspostavio� telegrafsku� vezu� između� Kotora� iCetinja.Pomorski� muzej� dobio� je� interesantnu� zahvalnicu

i� ostale� predmete� od� gospođe� Stojić� na� njenu� inici-

jativu.� Ova� nevjerovatno� vi-talna� 94-godišnjakinja� u� ju-lu� je� prodala� porodičnu� kućuna� Prčanju� jednom� engleskombračnom� paru� i� krajem� avgu-sta� morala� je� da� napusti� pro-stor.� U� kući,� čija� unutrašnjosti� sama� djeluje� kao� muzej,� os-tao� je� veoma� očuvan,� intere-santan� starinski� namještaj,kao� svjedočanstvo� jednognačina� života� i� vremena.Gospođa� Stojić� je� taj� nam-ještaj� prodala� zajedno� sa� ku-ćom� kupcu� jer� je� on� to� želio.Sa� dragom� darivateljicom

direktorica� Muzeja� sastajalase� u� njenom� prčanjskom� do-mu� dva� puta� tokom� avgusta.Tom� prilikom� gospođa� Stojićje� gospođi� Pejaković� Vujo-šević� zvonkim� glasom� ispri-čala� svoju� životnu� priču,� uz-budljivu� već� po� tome� što� jekao� Jevrejka� preživjela� Drugisvejtski� rat.� Po� profesiji� gos-

pođa� Stojić� je� farmaceut.� Radila� je� u� nekada� poz-natim� veledrogerijskim� firmama� u� Beogradu� i� Zagre-bu.� Već� dugo� živi� u� Zagrebu.� Prije� toga� je� dostagodina� provela� u� Beogradu.Zahvalni� smo� plemenitoj� Mili� Stojić� na� darovima� i

ukazanom� povjerenju.� Zbog� oskudnosti� prostora� uovom� izdanju� Jedara� Boke nismo� u� prilici� da� obja-vimo� više� o� darovateljici� našeg� muzeja� i� susretimasa� gospođom� Pejaković� Vujošević.� Prostor� za� širupriču� rezervisali� smo� u� septembarskom� izdanjunašeg� biltena.� � � � �

DONACIJEDONACIJE

DOKUMENTI IZ ZAOSTAVŠTINE STARE PRČANJSKE PORODICE U NAŠEM MUZEJU

Poklon gospođe Mile Stojić

Gospođa Mila Stojić sa mr Milevom PejakovićVujošević u staroj kući na Prčanju

Asja Zec,� arheolog� iz� Hrvatske,� koja� živi� uItaliji� i� radi� na� popularizaciji� arheologije� posje-tila� je� naš� muzej� 21.� avgusta.� Prije� dvije� godineona� je� Muzeju� poklonila� zaostavštinu� svog� oca,pomorskog� kapetana� Nikole Zeca, a� sada� je

lične� predmete� svog� oca� prvi� put� vidjela� izlože-ne� na� drugom� spratu� Muzeja. Riječ� je� o� pred-metima� koji� obilježavaju� plovidbenu� prošlost

kapetana� Zeca.

Obilazak očeve zaostavštineMirjana Dimić,� sedamdesettrogodišnjakinja

rodom� sa� Prčanja,� koja� je� trideset� godina� radilakao� bibliotekarka� Narodne� biblioteke� Srbije� po-četkom� avgusta� poklonila� je� Pomorskom� muzejukolekciju� fotografija� starog� Prčanja.� Fotografije� subile� vlasništvo� njenog� oca, Vinka Đurovića.� Na

fotografijama� su,� stare� kuće-palate� i� prizori� izsvakodnevnog� života,� kao� i� izvorna� obilježja

autentičnosti� života� i� kraja� kojeg� predstavljaju.

Poklon gospođe Dimić