Jestive - Otrovne Gljive

5/22/2018 Jestive - Otrovne Gljive

1/24

Jestive i otrovne gljive

naih uma

Amatersko mikoloko udruenje

tampanje broure omoguilo:Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia KS


2/24

Jestive i otrovne gljive naih uma

Amatersko mikoloko udruenje - Sarajevo

Olimpijska 3/I, 71000 [email protected]

Izdava: Amatersko mikoloko udruenje, Sarajevo

tampa: Kaligraf d.o.o., Sarajevo

Autori fotografija:Nihad Omerovi, Nedim Juki i Jasmin Juki

Autori teksta: Nihad Omerovi i Nedim Juki

Godina: 2011.

Tira: 350 primjeraka

Broj stranica: 24

Naslovna strana: Gyromitra esculenta (Pers.) Fr. 1849

Poleina:Galerina marginata(Batsch) Khner 1935

***Broura Jestive i otrovne gljive naih uma je tampana u

okviru projekta Upoznajmo rijetke i ugroene gljive Kantona Sarajevo, ijuimplementaciju je sufinanciralo Ministarstvo prostornog ureenja i zatiteokolia Kantona Sarajevo


3/24

Jestive i otrovne gljive naih uma - AMU

3

Uvodna rije

Dragi itaoci,Ova broura je osmiljena kao pomagalo koje e vam

omoguiti da upoznate i zavolite beskrajno veliko kraljevstvo gljiva,ali i da u isto vrijeme steknete i razvijete potrebne prakse i vjetine,odnosno ozbiljnost pristupa pri determinaciji vrsta.Ako bilo ta na ovom svijetu ne tolerie povrnost onda su to gljive.A evo i zato. Dobro je poznata injenica da je ono to veinu ljudinajee zanima u vezi gljiva zapravo njihova jestivost. Meutim,

potrebno je istai da postoji odreeni broj beraa koji sakupljanjudivljih gljiva za jelo pristupa vrlo neoprezno, pa ak i neozbiljno. Obino zbog nedovoljne upuenosti, te nepridavanjapanje bitnim detaljima opisa (ili uopte nekoritenja literature isavjeta iskusnijih), dolazi do pogrene identifikacije - zamjene jestive

vrste otrovnom, pa i onda kada te vrste zaista nisu dvojnici. Postoje i primjeri trovanja kada zapravo do zabune,

odnosno zamjene uopte i ne doe, nego se nepoznata vrsta gljivekonzumira na sreu - sluajnim odabirom. Ovakvu praksu, kojapodrazumijeva jednu formu ruskog ruleta, odmah u poetku tre-bamo zaboraviti za sva vremena. Generalno, ne postoji niti jedno univerzalno pravilo ili in-dikator koji e nam omoguiti da razlikujemo jestive gljive od otro-

vnih. Jedini pravilan nain razlikovanja otrovnih od jestivih vrstagljiva je detaljno upoznavanje svih karakteristika konzumnih vrsta,odnosno mogunost prepoznavanja njihovih otrovnih dvojnika. Bit-no je istai da to dublje budete ulazili u carstvo gljiva spoznavat eteda postoje itavi rodovi gljiva koji nisu interesantni sa kulinarskogstanita, osim par vrsta koji su izuzeci, (npr. Cortinarius, Inocybe),a moda i itavi razredi (iz razredaAscomycetesprovjereno ukusni i

jestivi su pripadnici rodaMorchella, te jo nekolicina vrsta iz drugihpripadajuih rodova). Sa druge strane, sa odreenim vremenom, bit

ete u stanju prepoznati i rodove koji su potpuno bezazleni, odnosnounutar kojih ne postoje otrovne vrste (Leccinum, Hygrophorus, i sl.).


4/24

AMU - Jestive i otrovne gljive naih uma

4

U narodu su se od davnina ukorijenila razliita uvjerenjai prie u vezi sa jestivim i otrovnim gljivama, ali naalost najvei dionjih nema dodirne take sa istinom.Vjerovanje da je gljiva koja prenjem potamni zasigurno otrovnanije istinito (npr. odreeni pripadnici roda Leccinum potamne pritermikoj obradi, a radi se o delikatesnim gljivama iz porodice vr-ganjevki). Netane su i prie da su sve gljive koje na presjeku poplaveotrovne, da na panjevima ne rastu otrovne vrste gljiva, da se jestivegljive mogu inficirati sporama otrovnih gljiva koje donose vjetar, itd.Jedna od primarnih namjera ove broure je da sa adekvatnim pred-stavljanjem nekoliko vanih otrovnih vrsta gljiva, koje se mogu sresti

kod nas, pridonesemo reduciranju sluajeva lakih i teih trovanja(prvenstveno lakih, jer u BiH na svu sreu i nisu esti sluajevitekih trovanja gljivama). Pored pomenutih upozorenja i savjeta, prema gljivamai prirodi trebamo se odnositi obazrivo i savjesno. Iako umjerenosakupljanje gljiva za vlastite potrebe veinom nije meu najvanijimuzrocima ugroavanja biodiverziteta gljiva (na prvom mjestu je

destrukcija stanita, a prednjai sjea uma), dobra praksa svakogljubitelja prirode podrazumijeva potovanje neformalnog gljivarskogkodeksa, koji bi se mogao saeti u sljedeim smjernicama: izbjega-

vati unitavanje vegetacije, umske stelje, te zemljita; ne uklanjati(premijetati) mrtve dijelove drvea, osim ako je to neophodno; nesakupljati vrste gljiva koje ne namjeravate jesti; ne sakupljati vienego to je potrebno za linu upotrebu; poeljno je sakupljati izobilnih populacija, pa i u tom sluaju ne sakupljati vie od polovineprisutnih plodonosnih tijela; ne sakupljati suvie mlade gljive, akoostavimo ovakve primjerke da narastu pruit emo im ansu da os-lobode spore, a razvijene gljive e biti vee i korisnije za sakupljanje;potujte i zatitite druge vrste, ukljuujui i otrovne, jer sve gljiveimaju veoma vanu ulogu u ekosistemu, te biodiverzitetu u cjelini. Dakle, s gljivama treba biti paljiv, oprezan i detaljan,odnositi se prema njima sa potovanjem, diviti im se, te veliati ih, a

budimo sigurni da emo na taj nain izbjei sve neeljene posljedicei istinski uivati u upoznavanju ovog nepreglednog prostranstva.


5/24

Amanita muscaria var. muscaria(L.) Lam. 1783Muhara


6/24

Ekologija/habitat: Naseljava i tvori mikorizu sa razliitim vrstamacrnogorinog i bjelogorinog drvea. Plodonosi ve od kraja ljeta, patokom itave jeseni, nerijetko u velikim grupama.

Otrovnost: Dokazano otrovna gljiva. Kada je u pitanju toksinostne moe se porediti sa drugim teko ili smrtno otrovnim pripad-nicima rodaAmanita, jer njeno konzumiranje uzrokuje puno blaesimptome trovanja (muskarinski sindrom) u pravilu bez smrtnogishoda. Sadri po ovjeka tetna jedinjenja kao to su: muscimol,muskarin, muskazon i ibotenina kiselina. Stepen njene toksinostiu direktnoj je vezi i sa geografskim podnebljem na kojem obitava(kod nas su primjerci ove gljive vjerovatno i jedni od najotrovnijih

u Europi). Simptomi trovanja se javljaju vrlo brzo, ve i 15 minutanakon konzumacije.Karakteristini detalji: Izuzetno prepoznatljiva i karakteristina

vrsta, zbog uoljive crvenkaste boje klobuka i ostataka ovoja estokoritena i kao simbol, odnosno asocijacija za otrovne gljive.Sline vrste: Vrlo teko se moe zamijeniti nekom drugom vrstom,ipak pogledajte upozorenje kod blagve (Amanita caesarea).


6


7/24

Ekologija/habitat:Ova vrsta na naim terenima najee plodonosiod poetka augusta do kraja septembra, a nastanjuje tople, termo-

filne ume hrasta (Quercus), ili kombinaciju pomenutog sa nekomdrugom bjelogoricom.Osobito voli izloena, suha i osunana mjesta, na rubovima uma.Jestivost:Vai za jednu od najukusnijih vrsta gljiva uope. Njene gas-tronomske kvalitete cijenili su i stari rimljani, a njen naziv govori da

je esto i bila na jelovniku tadanjih vladara.

Karakteristini detalji: Klobuk 5-15 cm u preniku, krasnenarandasto-crvene boje, po rubu narebran, nekad sa krpastimostacima ovoja, listii (lamele) svjetlo ute boje i poprilino gusti,struak ukaste boje sa izraenim iscrtkanim vjeniem u gornjemdijelu istog, a u bazi sa karakteristinom volvom (ovojnicom).Meso je prijatnog i ugodnog mirisa.

Amanita caesarea(Scop.) Pers. 1801Blagva, Kneginja


7


8/24


Sline vrste: U naoj zemlji nisu rijetki sluajevi zamjeneA. caesar-ea sa otrovnom muharom, odnosno njenim varijetetom ogoljenogklobuka Amanita muscaria var. aureola. Ogoljena muhara za raz-liku od jestive blagve, koja ima ute listie, posjeduje bijele lamele, amlada plodna tijela (u stadijujajeta) se ne bi smjela brati, zbog veemogunosti zamjene.Blagva na bazi struka ima i vidno izraenu karakteristinu volvu ili

ovojnicu, za razliku od muhare kod koje volva nije jedinstvena, ve jesastavljena od nekoliko nepravilnih krpastih ostataka.Prema tome, i ovdje je dobro napomenuti: svijet gljiva jeste aroban,ali zahtjeva strpljenje, koncentraciju i postepeno uenje, a svaka br-zopletost i nepromiljanje mogu rezultirati neeljenim posljedicama.

Preporuka:Amanita caesareanije tako esta gljiva, a u odreenombroju zemalja je i zatiena vrsta (npr. Hrvatska), stoga Amaterskomikoloko udruenje ne preporuuje njeno prekomjerno branje usvrhu otkupa, a sve s ciljem njene pravovremene zatite.

8


9/24

Amanita phalloides(Vaill. ex Fr.) Link 1833Zelena pupavka


10/24


Ekologija/habitat:Ektomikorizno je povezana sa brojnim vrstamadrvea, ee sa bjelogorinim, ali nerijetko i sa crnogorinim.iroko je rasprostranjena u Evropi, odakle i potie. U druga podruja

irila se uvoenjem novih vrsta drvea.

Otrovnost: Zelena pupavka je poznata i provjerena smrtonosnaotrovnica. Slovi za jednu od najotrovnijih gljiva i smatra se da je oko30 g ove gljive (pola klobuka) dovoljno da ubije odraslog ovjeka.Amatoksini, koje ova gljiva sadri, napadaju brojna tkiva oteuju

jetru, pankreas, nadbubrene lijezde, bubrege, srce, plua, crijeva,miie i mozak. Navodno je ukusna, a ono to je ini dodatno opas-

nom je odreeno kanjenje pojave simptoma (i do nekoliko dana),za koje vrijeme dolazi do esto nepopravljivih oteenja organa. Prvisimptomi su gastrointestinalni bolovi u stomaku, povraanje i pro-liv. Zatim slijedi utica, napadi, delirij, koma, usljed tekih oteenja iotkazivanja jetre. Mogu se pojaviti i dodatne komplikacije, kao to suotkazivanje bubrega, intrakranijalno krvarenje, pankreatitis i zastojsrca.

Karakteristini detalji: Klobuk ukastomaslinastozelene boje, sasvjetlijim i tamnijim varijacijama (postoji i bijela forma), glatkogruba i sa kao uraslim vlaknima, a ponekad i sa bijelim ostacimaopteg vela. Lamele slobodne ili prirasle, bijele. Ostaci djeliminog

vela (prsten) vise na struku poput suknjice. Oko zadebljale bazestruka nalazi se bijela vreasta, slobodna (nesrasla) volva.

Sline vrste:Zelena pupavka je prilino karakteristina i uz malo up-oznavanja, trebalo bi da se lako identifikuje. Naroito je upeatljivdetalj ranije pomenuta volva. Meutim, i pored toga, ova gljivai dalje uzrokuje veliki broj trovanja u svijetu. Povrni sakupljai jepomijeaju sa nekim vrstama iz roda Russula(krasnice), koje imajukarakteristino lomljivo meso, a nemaju prsten niti volvu; zatim sa

jestivim vrstama iz rodaAgaricus(peurke) koje imaju tamno obo-

jene lamele (najprije roza, a zatim okoladnosmee) i nemaju volvu,a navodi se i zamjena sa jestivom vrstom Volvariella volvacea.

10


11/24

Amanita pantherina(DC.) Krombh. 1846Panterovka

Smrtonosno otrovna!

Naseljava sve tipove uma, plodonosi u ljeto i jesen.

Period inkubacije je vrlo kratak(simptomi trovanja se javljaju ve nakon 15 minuta).Sadri ibotensku kiselinu i muscimol, te odreene

psihoaktivne supstance.Bijeli ostaci ovoja po povrini klobuka mogu se lako

saprati, posebno za vrijeme veoma kinih dana.


12/24


Boletus edulisBull. 1782Vrganj

Ekologija/habitat:Raste tokom ljeta i jeseni, u manjim grupama ilipojedinano, preteno u crnogorinim umama, a najvie uz smru

(Picea abies) i jelu (Abies alba), mada dokazano tvori mikorizu i sabukvom (Fagus) i brezom (Betula).Preferira brdsko-planinska podruja, mada je est i u nizinskimpredjelima.Jestivost:odlina i cijenjena gljiva. Za na narod vjerovatno i broj

jedan kada su u pitanju konzumne vrste gljiva. Ipak, istaknimo da

se prilikom branja trebaju potedjeti nedovoljno razvijeni primjerci.

12


13/24


Karakteristini detalji: Boletus edulis je veoma prepoznatljiva ikarakteristina vrsta. Klobuk je polusferian, a kod starijih prim-

jeraka otvoren, uvijek neto svjetliji prema rubu, najee svjetlo ilitamno smee obojen. Struak cilindrian ili zdepast, obino pri dnuzadebljan, prekriven istaknutom bjelkastom mreicom. Himenij ilitrusite je sastavljeno od cjevica, najprije bijelih, a zatim sa starou

utozelenkastih.Sline vrste: U porodici vrganjevki, odnosno rodovima Boletus,Xe-rocomus, Leccinum, Suillus, postoji niz kvalitetnih vrsta gljiva, i samopar dokazano otrovnih (najotrovnija je svakako Boletus satanas -ludara).reba istai da je porodica Boletaceae izuzetno brojna i raznolika, padetaljnije bavljenje istom zahtjeva i ozbiljan sistematski pristup. Da-nas razlikujemo nekolicinu formi vrste B. edulis, koje su donedavno

bile smatrane zasebnim vrstama, ali je molekularnom analizom kon-statovano da se radi o veoma bliskim vrstama/formama.

13


14/24

Cantharellus cibariusFr. 1821Lisiarka


Ekologija/habitat:Javlja se ve od kraja maja (nizinske ume), pa svedo kraja ljeta ili poetka jeseni, u svim umama, meu liem, igli-

cama ili mahovinom.Jestivost:Izuzetno cijenjena vrsta, generalno u svijetu, ali i kod nas.Po kulinarskim vrijednostima ubraja se u vrhunske jestive gljive.Karakteristini detalji: Plodna tijela su poprilino mala, svijetlo uteili narandaste boje, najee prenika klobuka od 2 do 7 cm, te veo-ma slabog, ali i prijatnog mirisa.

Sline vrste:Neki je znaju zamijeniti za otrovnu Omphalotus olearius(zavodnicu), ije je plodno tijelo jarke narandaste boje, a naseljavapanjeve bjelogorinog drvea, to ih nedvojbeno razlikuje.U rodu Cantharellus postoji jo niz vrsta, od kojih su najpoznatijeC. tubaeformis, C. lutescens, C. amethysteus, sve jestive i poprilinokvalitetne vrste.

14


15/24

Macrolepiota procera (Scop.) Singer 1948Sunanica

Jestiva

Javlja se u svim umama, na umskimproplancima, te na umskim istinama.

Promjera klobuka i do 35 cm.Osnovne karakteristike: ehav struak,

ljuskast klobuk, te pomian prsten nastruku (drci).

Plodonosi tokom ljeta i jeseni.


16/24


Galerina marginata(Batsch) Khner 1935Rebrasta patuljica (Mala smrt)

Ekologija/habitat:esta i rairena saprotrofna gljiva koja raste ugrozdovima na mrtvom drveu crnogorice i bjelogorice.

Otrovnost: G. marginata spada u grupu gljiva koje imaju sposob-nost da proizvode amatoksine (-, - i -amanitine). rovanje ama-toksinima je veoma teko. Ovi toksini su termostabilni i brzo se ap-sorbuju u crijevima, a simptomi trovanja prvo bolovi u stomaku,povraanje, proliv, a zatim i gastrointestinalno krvarenje, koma, ot-kazivanje bubrega - javljaju se od nekoliko sati do nekoliko dana na-

kon konzumiranja gljive. Procjenjuje se da je letalna doza za odrasleoko 7 mg toksina.Karakteristini detalji:Klobuk malih dimenzija, 1-4 cm, ukaste,svijetlosmee do smee boje, fino iscrtkane margine. Lamele guste,prirasle, ispoetka ukaste, postaju hrastosmee. Struak upalj,suh, zakrivljen, blago kutrav i proaran ispod tankog i nepostojanogprstena (ostataka djeliminog vela). Meso branastog mirisa. Oti-

sak spora hrastosme.

Sline vrste:Preporuuje se sakupljaima gljiva da dobro upoznajuovu gljivu, naroito zbog mogue zamjene sa nekim jestivim

vrstama, kao to su prava panjevica (Kuehneromyces mutabilis) isivolisnata panjevica (Hypholoma capnoides).

16


17/24

Scutiger pes-caprae(Pers.) Bondartsev & Singer 1941Maglen


Ekologija/habitat:Ova vrsta najee plodonosi u jesen, podjednakou crnogorinim i bjelogorinim umama, obino u manjim grupa-

ma, ali i pojedinano.Jestivost: Jestiva gljiva dobre kvalitete, cijenjena zbog malo jaekonzistencije mesa. Ipak, u pitanju je poprino rijetka vrsta kod nas,pa ne preporuujemo njeno prekomjerno branje.Karakteristini detalji: Oblik klobuka nepravilan, ponekad podsjeana kopito po emu je i dobio drugi naziv kozji papak. Gornja stra-

na ljuskava, smee boje. Himenij sastavljen od cjevica bijele boje,poprilino irokih. Struak ukast i tvrd, te nepravilno postavljen uodnosu na klobuk.Sline vrste: Moe sliiti drugim vrstama iz roda Albatrellus, ijesu rupice na himeniju mnogo ue i manje, a klobuk nikad nemaokoladnu boju kao to je sluaj kod S. pes-caprae.

17


18/24

Pleurotus ostreatus(Jacq.) P. Kumm. 1871Bukovaa

Jestiva

Poprilino cijenjena, masovno se uzgaja.U prirodi se javlja na razliitim vrstama

bjelogorinog drvea u jesen i zimu.


19/24


Lactarius salmonicolorR. Heim & Leclair 1953Jelova rujnica

Ekologija/habitat:Mikorizna je sa jelama (Abies alba), a plodonosiobino u grupama, u umi ili na rubovima istih, krajem ljeta ili u

jesen.Jestivost: Jestiva gljiva kao i sve druge vrste rujnice koje na presjekuisputaju narandasto mlijeko, ali se ne ubraja meu najkvalitetnijekonzumne vrste.Karakteristini detalji: Klobuk je krasne narandastoruiaste boje(zbog ega se jo naziva i lososovom rujnicom), po povrini sadri

koncentrine krugove, a na sredini udubljen.Listii gusti i narandasti, struak obino uvijen i upalj sa izraenimpjegama.Sline vrste: Ako ne vodimo rauna o partneru u mikorizi, lako semoe zamijeniti sa drugim vrstama jestivih rujnica: L. deterrimus(ispod smre), L. deliciosus, L. sanguifluusi L. semisanguifuus(ispodborova). Ipak za razliku od navedenih, jelova rujnica nikada nema

izraene zelene mrlje na ploditu i ozlijeenim mjestima.reba voditi rauna i da se ne zamjeni sa nekom od nejestivihmlijenica, iz istog roda Lactarius,saslinom bojom plodita, kojena ozlijeenim mjestima i presjeku isputaju bijelo mlijeko.

19


20/24

Paxillus involutus(Batsch) Fr. 1838Osjetljiva uvijaa


Ekologija/habitat: Ova vrsta formira ektomikorizne odnose sarazliitim crnogorinim i bjelogorinim vrstama drvea. Plodonosnatijela se pojavljuju u kasno ljeto i jesen.Otrovnost:P. involutusje predstavnik posebne vrste trovanja gljiva-ma. Ovdje se, zapravo, i ne radi o klasinom trovanju, nego o autoi-munoj reakciji na odreenu supstancu (jo uvijek nepoznate struk-ture) koja uzrokuje formiranje antitijela u organizmu protiv vlastitih

crvenih krvnih zrnaca, to na kraju dovodi do takozvane autoi-mune hemolize. Senzitizacija je obino postepena i traje godinama(dugogodinje konzumiranje), nakon ega ponovno konzumiranjeizaziva akutnu, potencijalno smrtonosnu, autoimunu reakciju.P. involutussadri supstance koje su i potencijalno kancerogene.Karakteristini detalji: Klobuk udubljen do ljevkast, jako podvr-nutih rubova, okersmee, utosmee, hrastosmee boje. Struakcilindrian. Lamele se ravaju, blijedooker boje, ozljeivanjem semrljaju hrastosmee.Sline vrste:Slina je drugim vrstama iz roda Paxillus.

20


21/24

Gyromitra esculenta(Pers.) Fr. 1849Rani hrak (fotografija na naslovnici)


Ekologija/habitat:Saprotrofna, a vjerovatno i mikorizna vrsta, kojase javlja u proljee uglavnom u crnogorici, i to najradije u drutvu

bora (Pinus).Otrovnost:Iako joj i ime sugerira jestivost, ova gljiva je potencijalnosmrtonosna, a vrsta trovanja koju izaziva naziva se giromitrinski sin-drom. Otrovnost ove gljive je pomalo neobina jer samo jedan manjibroj od onih koji je konzumiraju strada, pa je to vjerovatno jedanod razloga da je u nekim zemljama jo uvijek veoma popularna jes-

tiva gljiva, gdje se masovno sakuplja, prodaje na domaem tritu iizvozi, pa ak i uzgaja. ako se, recimo, u Finskoj u povoljnim go-dinama pojede i nekoliko stotina tona ove gljive. Sadri pre-toksingiromitrin od kojeg dekompozicijom i hidrolizom nastaje isparljivitoksin monometilhidrazin (MMH). Zabiljeena su trovanja ovimtoksinom ak i samim udisanjem isparenja prilikom kuhanja gljive.Izgleda da sadraj toksina znaajno varira zavisno od geografskog

podruja, nadmorske visine i vremena sakupljanja, to doprinosikontradiktornom statusu ranog hrka. Djelovanje hrkovog toksinaje vjerovatno kumulativno, potencijalno kancerogeno, a strunjacinagaaju da je mogue da se radi i o alergijskoj reakciji specifinojza pojedinca. Simptomi trovanja su gastrointestinalni i neuroloki,a najee se javljaju od 6 do 12 sati nakon konzumiranja. Prvo se

javljaju munina, povraanje, proliv, a zatim vrtoglavica, letargija,nistagmus, gubitak koordinacije pokreta, glavobolja i groznica. U

teim sluajevima moe doi do metemoglobinemije, hemolize, i ot-kazivanja jetre i bubrega.Karakteristini detalji:Glava ove gljive je karakteristinog mozgo-likog oblika, crvenkastosmee boje, uplja i nepravilno srasla (nanekoliko mjesta) sa strukom.Sline vrste:Od sline G. gigasrazlikuje se u prosjeku manjim di-menzijama, guim vijugama, tamnijom bojom i struak joj je tanji u

odnosu na klobuk; G. infularaste u jesen i ima sedlasti oblik klobuka.reba napomenuti da je nepaljivi sakupljai beru i jedu mislei da seradi o nekoj vrsti iz rodaMorchella(smrci).

21


22/24

Morchella deliciosa Fr. 1822Pepeljasti smrak

Jestiv (sirov otrovan)

Raste u proljee (april i maj) u crnogorinim umama

smre i jele (Picea abies,Abies alba).Neki od predstavnika ovog roda su jo i:M. esculenta,M. elata,M. conica,M. crassipes.

Svi smrci su sirovi otrovni, a pravilnom termikomobradom postaju delikatesne gljive.

Proljetna potraga za smrcima predstavlja arobnu sagu.


23/24

Amanita muscaria var. muscaria(L.) Lam. 1783MuharaREFERENCE

1. Breitenbach J. & Krnzlin F. 1981-2005. Champignons de Suisse,

ome 1-6, Mykologia Lucerne.

2. Focht I. 1987. Nai vrganji (porodica vrganjevki - Boletaceae),tamparski zavod Ognjen Prica, Zagreb.

3. Focht I.1990. Klju za gljive, IP Naprijed, Zagreb.

4. Boac R. 2005 i 2008. Enciklopedija gljiva (prvi i drugi dio),

kolska knjiga Zagreb.

5. Jordan M. 2004. Te Encyclopedia of Fungi of Britain and Europe,Revised Frances Lincoln edition.

6. Uupli M. 2004. Svijet gljiva, Akademija nauka i umjetnostiBosne i Hercegovine.

7.Ewald G.2006. Pilze, DLV Buchverlag GmbH & Co. KG,Mnchen

8. G.J. Keizer1996. Mushroom encyclopedia, Rebo Productions,Lisse

9. www.boletales.com- Assyov B. 2011.

10. Gilot-Delhalle, J.; Moutschen, J.; Moutschen-Dahmen, M.1991.Chromosome-breaking activity of extracts of the mushroom Paxil-lus involutus Fries ex Batsch. Experientia 47 (3): 28284.

11.www.indexfungorum.org- Index Fungorum.


23


24/24

Amatersko mikoloko udruenje - ...zbog arobnog svijeta gljiva!

Documents

Jestive - Otrovne Gljive