Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Kako iskljucivost zahteva opada, tako odlucnost i sigurnost u ostvarivanju pricipa rastu. Paralelno sa promenama u subjektivnom polu disproporcije izmedju coveka i sveta, i objektivni pol te disproporcije mora unekoliko izmeniti svoj karaktaer.
Nikola Milosevic
Sa promenama u relativnom obliku fizickog znacenja izmedju koeficijenta i formule, i ekvivalentski oblik menja svoj karakter.
Osnovni princip ove moje knjigeDusan Stosic
Refleksivni oblik fizickog znacenja ili jednacina
Formule su sastavljene od slova, brojeva i znakova, kao sto su 10 A 10 B.To im je obicni simbolicki oblik. Ali one su formule samo zato sto su nesto dvostruko - znaci a, u isto vreme i nosioci znacenja. Zbog toga se one ispojavaju kao formule, odnosno imaju oblik formula samo ukoliko imaju dvosruk oblik ; simbolicki i znacenjski. Uprkos gruboj simbolicnosti formulskih tela, njihovo je znacenje nesto drugo Stoga se neki izdvojeni simboli ili niz slova moze okrtetati do mile, kao stvar znacenja ona ostaje neshvatljiva. Ali ako se setimo da je znacenje formula vidljivo samo ukoliko su formule izrazi iste jedinice, frekfencije, da je njihov znacenjski sloj fizicko-matematicki konvencionalan, onda se samo po sebi razume da se ona moze ispoljavati u odnosu formule prema formuli. i doista mi polazimo od odnosa u kome se formule izjednacuju, da bismo usli u trag znacenju koje se u njima krije. Govorimo,dakle, o pojavnom obliku znacenja.
Svako, makar ne znao nista drugo iz fizike, zna da formule imaju zajednicki oblik znacenja koji je do krajnosti upadljivo suprotan sarenim simbolickim njihovim simbolickim izgledima -
frekfenciju. Ali tu sad treba dati ono sto fizika, klasicna i kvantna, ,Hajzenbergovsaka i Sredingerovska, kvantna teroija polja i razne ujedinjene teorije svega, nisu cak ni pokusavale, treba naime dokazati kako je postao oblik opste frekfencije, valja, dakle, propratiti razvitak izraza znacenja koji se sadrzi u odnosu dveju formula, pocev od njegovog najprostijeg, najneuglednijeg lika, pa
1
sve do sjajnog frekfentnog oblika, A s tim ce ujedno otpati i zagonetka Teorije SVEGA..
Ocevidno je da je najprostiji odnos znacenja onaj u kome se neka formula nalazi prema samo jednoj jedinoj formuli druge, bilo koje vrste.Zato nam odnos znacenja dveju formula pruza najprostiji izraz znacenja za neku formulu.
A) Prost ,pojedinacan ili slucajan oblik znacenja
x A=yB
1.79 1026 A 9.04 1048 B=
1.79 1026 A 5.366 1035 statamp
1.Dva pola izraza znacenja : relativni oblik znacenja i ekvivalentski oblik
Tajna svakog oblika znacenja sadrzi se u ovom prostom obliku znacenja. Zbog toga pravu teskocu i predstavlja analiza ovog oblika.
Dve formule, A i B, u nasem primeru
1.79*10^26*A = 9.04*10^48*B
, igraju ovde ,ocigledno, dve razlicne uloge.
1.79*10^26^A
izrazava svoje znacenje u
9.04*10^48*B
2
a
9.04*10^48*B
sluzi kao materijal za izrazavanje tog znacenja. Prva formula igra aktivnu, druga pasivnu ulogu. Znacenje prve formule predstavljeno je kao relativno znacenje, odnosno ta se formula nalazi u relativnom obliku znacenja. Druga formula funkcionise kao ekvivalent, odnosno nalazi se u obliku ekvivalenta.
Relativni oblik znacenja i ekvivalentsi oblik jesu momenti kiji idu jedan s drugim, uslovljavaju jedan drugog, nerazdvojni su, ali su u isto vreme i suprotne krajnosti koje se uzajamno iskljucuju, tj. oni su polovi istog izraza znacenja; oni se stalno razdeljuju na razlicite formule koje izraz znacenja dovodi u medjusobni odnos. Na primer, znacenje 8.19 10 7 sec 1 ne mogu izraziti sa 8.19 10 7 sec 1 .8.19 10 7 sec 1 .
1.51 1026 A= 1.51 1026 A nije nikakav izraz znacenja. Naprotiv, ova jednacina kazuje obrnuto : 1.51 1026 A jeste samo 1.51 1026 A, tj.odredjena “kolicina” 1.51 1026 A .Znacenje 1.51 1026 A moze se,dakle, izraziti samo relativno, tj. u drugoj formuli.Otud relativni oblik znacenja 1.51 1026 A ima za pretpostavku da se bilo koja druga formula prema njemu nalazi u obliku ekvivalenta. S druge strane, ova druga formula, koja figurira kao ekvivalent, ne moze se u isto vreme nalaziti u relativnom obliku znacenja. Ne izrazava ona svoje znacenje. Ona samo pruza materijal za izrazavanje znacenja neke druge formule.
Na svaki nacin, izraz : 1.51 1026 A= 9.04 1048 B,obuhvata i obrnuti odnos : 9.04 1048 B= 1.51 1026 A. Ali, ako hocu da znacenje : 9.04 1048 B izrazim relativno, moram obrnuti jednacinu, a cim ovo uradim, postaje 1.51 1026 A ekvivalent namesto 9.04 1048 B.Prema tome, ista formula ne moze se u istom izrazu znacenja pojaviti istovremeno u oba ovlika.Naprotiv, ovi se polarno iskljucuju.
Da li se neka formula nalazi u obliku relativnog znacenja ili u suprotnom obliku ekvivalenta, zavisi iskljucivo od toga koje mesto kada zauzuma u izrazu znacenja, tj. od toga da li je ona formula cije se znacenje izrazava ili formula kojom se znacenje izrazava.
1.51 1026 A 4.527 1035 statamp
3
2. Relativni oblik znacenja
a Sadrzina relativnog oblika znacenja
Da bismo iznasli kako se prosti izraz znacenja neke formule skriva u odnosu znacenja dveju formula, moramo posmatrati ovaj odnos prvo sasvim nezavisno od njegove kvantitativne strane. Obicno se radi bas obrnuto, te se u odnosu znacenja gleda samo srazmera u kojoj odredjeni brojevi dveju formula imaju jednako znacenje. Ispusta se iz vida da velicine razlicitih stvari, pa i formula, postaju kvantitatvno uporedive tek kad se svedu na istu jedinicu.. Samo kao izraz iste jedinice one su jednoimene pa stoga i samerljive velicine.
Bilo da
1.51 1026 A jednako 9.04 1048 B, 1.51 1026 A jednako 9.04 1048 B,tj. vredela 1.51 1026 A malo ili mnogo 9.04 1048 B, svaka takva srazmera uvek ukljucuje da su A i B kao znacenje izrazi istog jedinstva, stvari iste prirode.. Osnovu jednacine cini : A=B. Tako su u nasem konkretnom primeru A= 4.13 1016 sec 1 , a B= 8.19 10 7 sec 1 ,nejednake kvantitativno, one su jednake kvalitativno. Tek kad ih i kvantitativno izjednacimo, formule su, u istom izrazu znacenja , jednake. 1.51 1026 A= 9.04 1048 B.
Ali ove dve kvalitativno izjednacene formule, ne igraju istu ulogu. Izrazava se se samo znacenje A-a. I to kako? Njegovim odnosom prems B-u kao prema njegovom ekvivalentu, ili necim sto je jednako njemu.U tome odnosu B vazi kao oblik egzistencije znacenja, kao samo zancenje. S druge strane, vlastito znacenje B-a izlazi na videlo, odnosno dobija samostalni izraz, jer se A samo kao znacenje moze dovesti u odnos prema B-u kao prema necem sto je jednakog znacenja ili sto je jednoznacno s njim.Tako je i maslena kiselina telo razlicno od propilformijata. Pa ipak se oba tela sastoje od istih hemijskih supstancija - ugljenika, vodonika i kiseonika, i to u istom postotnom sastavu C4H8O2. Kad bismo sad postavili jednacinu : malena kiselina = propirlformijat , onda bi u ovome odnosu prvo propilformijat vazio samo kao oblik egzistencije C4H8O2, a drugo time bi bilo receno da se i maslena kislelina sastoji iz C4H8O2. Izjednacivsi propilformijat s maslenom
9.04 1048 BBB
4
kiselinom mi bismo, dakle, izrazili njihovu hemijsku supstanciju za razliku od njihovog telesnog oblika.
Opsti oblik znacenja
Sada formule prikazuju svoja znacenja prvo prosto, jer ih prikazuju jednom jedinom formulom,a drugo jedinstveno, jer ih prikazuju istom formulom. Njihov oblik znacenja prost je i zajednicki i stoga opsti.
Oblici I i II dospeli su samo dotle da znacenje neke formule izraze kao nesto sto se
razlikuje od njene vlastite simbolicke forme ili njenog jezickog tela.
Prvi oblik imao je za rezultat jednacine znacenja
1.51 1026 * A= 9.04 1048 *B,1.36 1047 * C= 1.69 1053 *D.Znacenje1.51 1026 A-a izrazava se kao nesto jednako 9.04 1048 B-u,znacenje1.36 1047 C-akao nesto 1.69 1053 D-u,itd,ali to jednako 9.04 1048 B-ui to jednako 1.36 1047 C-u, ti izrazi znacenja 1.51 1026 A-a i 9.04 1048 B-a isto se tako razlikuju kao 1.51 1026 C i 1.69 1053 D Ocevidno je da ovoga oblika ima samo u prvim pocecima kad se znacenja pretvaraju u formule samo slucajnim i prigodnm izjednacavanjem.
Drugi oblik razlikuje potpunije od prvog znacenje neke formule od njeno vlasititog simbolickog tela,jer sada znacenje npr. A-a izlazi pred njegov simbolicki oblik u svima mogucim oblicima,kao nesto jednako B-u,jednako C-u, jednako D-u itd, kao sve drugo samo ne kao jednako A-u. S druge strane, ovde je neposredno iskljuceno svak zajednicko izrazavanje znacenja formula, jer se sada u izrazu
5
znacenja svake pojedine formule sve ostale formule pokazuju samo u obliku ekvivalenata. Razvijeni oblik znacenja javlja se fakticki tek onda kad se neka formula ne izjednacava vise izuzetno sa raznim drugim formulama, nego vec po prihvacenom pravilu.
Novodobijeni oblik izrazava znacenja sveta formula u jednoj te istoj formuli izdvojenoj od njega, npr. u B-u,te na taj nacin predstavlja znacenja svih formula njihovom jednakoscu sa B-om.Kao nesto jednako
B-u sada se znacenje svake formule razlikuje ne samo od njene simbolicke forme, vec i od svake simbolicke forme, te je bas time izrazeno kao ono sto je njoj zajednicko sa svima ostalim formulama. Zbog toga tek ovaj oblik stvarno i dovodi forAttention:mule u uzajamni odnos kao znacenja, odnosno cini da se medjusobno pokazuju kao znacenjski uporedive i jednake.
Oba ranija oblika izrazavaju znacenje po jedne formule, bilo jednom jedinom formulom druge vrste, bilo nizom mnogih formula drukcijih od nje.Oba je puta, tako reci, privatna stvar pojedine formule da sebi dade oblik znacenja, i to ona izvrsuje bez saradnje drugih formula. Ove igraju prema njoj samo pasivnu ulogu ekvivalenta, jednakog znacenja.Naprotiv, opsti oblik znacenja nastaje samo kao zajednicko delo tvoraca sveta formula.Izvesna formula dobija opsti izraz znacenja samo zato sto u isto vreme i sve druge formule izrazavaju svoje znacenje istim ekvivalentom, a i svaka nova vrsta formule mora ici za njihovim primerom. S tim izlazi na videlo da se i znacenjska predmetnost formula moze da izrazi samo njihovim svestranim sistemskim odnosom, jer je ona samo postojanje formula u sistemu, pa zbog toga mora i njihov oblik znacenja da bude oblik od sistematske i sistemske vaznosti.
Prema tome:
Kod opsteg oblika znacenja razlikuju se dva tipa : jedan kada je opsti ekvivalent simbol, formula, neka konkretna jednacina, i drugi tip kada je opsti ekvivalent neimenovani ili imenovani broj. I kod prvog i kod drugog tipa opsteg oblika
znacenja, opsti ekvivalent moze biti veceg ili manjeg obima u odnosu na samoga sebe, iako je sveobuhvatan u odnosu na relativni oblik znacenja. Sta se podrazumeva pod :veci ili manji obim u
6
odnosu na samoga sebe. To je kvantitet kao stepen. Kada je opsti ekvivalent kao imenovan ili neimenovan broj krajnjeg clana niza, on je neki pseudo-opsti, on je posebni kao opsti broj. Svekolike formule najrazlicitijih relativnih oblika mogu se redukovati na opšti ekvivalent koji je manji od vlastitog obima formula pre nego ih dovedemo u odnos. Koeficijent srazmernosti ih usaglasava sa obimom opsteg ekvivalenta. Smanjuje njihov obim kad je taj vei od obima opsteg ekvivalenta, povecava njihov obim kad je ovaj manji od obima opsteg ekvivalentaž.Nema opsteg ekvivalenta koji je vei od Bosnjakove konstante.
Kod varijacije komponenata imamo slu~ajeve postojanih i promenljivih komponenata.
Kad je opšti ekvivalent postojan, onda imamo slucajeve da koeficijent raste a vrednost formule opada. Ili : da koeficijent opada a vrednost formule raste.
Kad je formula vrednost formule postojana, onda Ako opsti ekvivalent raste koeficijent opada, ili ako opsti ekvivalent opada vrednost formule raste.Grani~na vrednost porasta opsteg ekvivalenta je Bošnjakova konstanta.
Evo primera kada je ekvivalent posebna formula u ulozi opšteg. Tako ova posebna jednacina moze igrati ulogu opšÈÈteg ekvivalenta svih drugih posebnih formula
7
.302e7 meE
h12 secgm
12 cm
52 2.96 1043
1sec
x elA( ) m1e
dd
14F1F1
=
mpl 5.456 10 5 gm
me 9.109 10 28 gm
h 6.6260755 10 34 joulesec
G 6.67259 10 11m3
kgsec2
f1
137.606
h1h
2
Emec2f 2
2
Prva premisa
2meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2 =
Druga premisa
2.96 10431
sec
x elA( ) m1e
dd
14
F1F1
2meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
=
Prema tome -Konkluzija
2.96 10431
sec
x elA( ) m1e
dd
14
F1F1
1.51 1026 mplc2 secgm 1 cm 2 =
I premise i konkluzija pripadaju razlicitim domenima, pa ipak su identicni odnos.
U procesu zakljucivanja relativni oblik iz prve premise postaje ekvivalentski oblik konkluzije.
h1h
2
8
Emec2f 2
2
c 2.998 1010cmsec
meE
h12 secgm
12 cm
52
2.412 10 27 gm
12 cm
12
7.341 10421
sec
h1 1.055 10 27gm cm2
sec
Ovde je Bosnjakova konstanta eksplicitno iskazana kao ekvivalentski oblik
mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2 7.404 10421
sec
2.96 10431
sec
x elA( ) m1e
dd
14
F1F1
.302e7 meE
h12 secgm
12 cm
52=
2.96 10431
sec
x elA( ) m1e
dd
14
F1F1
mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2 =
.302e7 meE
h12 secgm
12 cm
52 mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2 =
x( ) 1
Emec2f 2
2
h1h
2
2x x( )d
d
22
meE el2
h12 x( )
x
9
x 1 4
2x x( )d
d
2
0000
x 2
F 7.4 1042 sec 1y 2
x2 y2 8
1030K 1 1030 KB A
4.823 10 27
9.646 10 27
1.447 10 26
1.929 10 26
2.412 10 26
2.894 10 26
sec
cm2
D C
10
i 1
51
0
0
1
i 1E B 1B 1
g1 1L 1Y 1R 1D 1
R 1g2 1YL 1
R
1 1
Dragan Popovic. Lagrangiani iz njegove knjige
ig12
YRB 0.5i
L i D 0 ig12
YL B ig22
r
W
L R i D ig12
YRB
R
14
W
W 1
4B B
B1 1
W 1
B1 11
4W
W 1
4B1B1 0.5
mpl chG
4.36 10 11 erg
gmcm2sec 24.36 10 11
11
7.404 10421
sec
1.698 1053sec
gm cm2
4.36 10 11 erg
.43604240282685512367e-10
sec2gm cm2 4.36 10 11 erg
.436e-10
sec2gm cm2 4.36 10 11 erg
mpl 5.456 10 5 gm
fb 7.404 10421
sec
Izracunavanje bilo koje varijable relativnog oblika. Indeksom se odabere
komponenta, a potom oznaci varijabla koju racunamo. Da bismo mogli da racunamo
i opsti ekvivalent (ovde Bosnjakova konstanta) treba da bude niz sa identicnim komponentama.
mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2 mplc2secgm 1 cm 2 4.904 1016
1sec
mplc2 4.904 1016 erg
1.51 1026 mplc2secgm 1 cm 2 7.405 10421
sec
mec2 9.04 1048 secgm 1 cm 2 7.401 10421
sec
mec2secgm 1 cm 2 8.187 10 71
sec
mec2 8.187 10 7 erg
12
9.04 1048 mec2secgm 1 cm 2 7.401 10421
sec
p1 mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2
p2 mec2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
p3
2meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2 mec2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
mpl
7.37 10 48 gmsec
2meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
mplc 4.52 1036 gm 1 cm 1 mec 2.71 1059 gm 1 cm 1
7.405 1042
7.401 1042
7.404 1042
7.404 1042
7.394 1042
7.401 1042
1sec
=
Ax1 p1 p2 p1Ax1 1n 1 4
sin fb1 1
sec
1.351 10 43
A1 1
sin R 1
1
2
cos A1 1 1 2 1
cos fb1 1
sec
1
sin fb1 1
sec
2cos fb
1 1sec
2 1
13
fb
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
7.37 10 48 secgm 1 cm 2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec 2.71 1059 gm 1 cm 2 sec
4.903 1016
8.19 10 7
1.005 1090
1.638 106
1.638 106
2.732 10 17
erg
4.903 1016
8.19 10 7
1.005 1090
1.638 106
1.638 106
2.732 10 17
erg
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
7.37 10 48 secgm 1 cm 2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec 2.71 1059 gm 1 cm 2 sec
67.404 1042
1sec
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
7.37 10 48 secgm 1 cm 2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec 2.71 1059 gm 1 cm 2 sec
6
2.517 1025
1.507 1048
1.228 10 48
7.533 1035
7.533 1035
4.517 1058
sec
gm cm2
Ova jednakost sto sada dolazi moze se komentarisati pocetkom “Nauke o sustini”
14
4.903 1016
8.19 10 7
1.005 1090
1.638 106
1.638 106
2.732 10 17
erg
2.517 1025
1.507 1048
1.228 10 48
7.533 1035
7.533 1035
4.517 1058
sec
gm cm2
7.404 10421
sec
mgalax1.005 1090 erg
c2
2.732 10 17 erg
c23.04 10 38 gm
mgalax c2 1.005 1090 erg
fb
1.51 1026 secgm 1 cm 24.903 1016 erg
fb
9.04 1048 secgm 1 cm 28.19 10 7 erg
fb 7.37 10 48 gmsec 5.457 10 5 gm
fb
4.52 1036 gm 1 cm 1 seccm 11.638 106 erg
fb
2.71 1059 gm 1 cm 1 seccm 12.732 10 17 erg
fb
1.51 1026 secgm 1 cm 24.903 1016 erg
fb
9.04 1048 secgm 1 cm 2
fb
1.51 1026 secgm 1 cm 2
fb 1.214 1011gm cm2
sec
8.19 10 7
4.903 1016
8.988 1053
erg
MS 1033gm
7.403 10421
sec1.214 1011
gm cm2sec
8.987 1053 erg
mec2
mplc2
MS c2
8.187 10 7
4.904 1016
8.988 1053
erg
Trougao i cetvorougao
15
Ako kazem,povrsina trougla A je jednaka sa cetvorouglom B, to ne znaci samo to da je povrsina trougla izrazena u cetvorouglu i povrsina cetvorougla u trouglu.. Nego to znaci, ako je visina trougla A=v i baza=o,da je A=v*o/2,svojstvo koje mu pripada isto onako kao sto pripada cetvorouglu B, da je isto tako=v*o/2.Kao
povrsine trougao i cetvorougao su ovde jednaki,ekvivalentni, iako su kao trougao i cetvorougao razliciti. Da bismo ove razlicnosti izjednacili, mora svaki, bez obzira na drugoga, da izrazi istu j e d i n i cu.
Pojam identicne jedinice je kljucni pojam teorije transformacija
vis 4cmosnova 3
Atrovisosnova
2
p3mpl
7.37 10 48 gmsec
Atro 6 cm
p2 mplc 4.52 1036 gm 1 cm 1
Bcevvisosnova
2
Ax2 p1 p2 p3( ) p1 p2 p1 p3p1 p2 p3( ) p1 p2 p1 p3 1
fb
2.22 1043
12.998 sec
p1 p2 p3sec( ) p1[ ] p2sec[ ] p1[ ] p3sec 2.22 1043
3p3sec 2.221 1043
1
4
x
p1 p2 p3sec( ) p1[ ] p2sec[ ] p1[ ] p3sec12
7.4 1042
mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2 2
meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
1
p1 mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2
2meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
7.404 10421
sec
16
Ax2 1Ax3 p1 p2( ) p1Ax3 1Ax4 p1 p2( ) p2Ax4 1
Disjunkcija je istinitaAx5 p1 p2 p1 p2( )Ax5 1Ax6 p1 p1 p2Ax6 1Ax7 p2 p1 p2Ax7 1Ax8 p1 p3 p2 p3 p1 p1 p2 p3Ax8 1
p1 p1 p2 7.394 10421
sec
p1( ) p3[ ] p2
p1 p2 p1 7.394 10421
sec
p1 p2 p1 7.394 10421
sec
A mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2
B A
Klinijeve aksiome
)(:)()()(()(
rArAxAxABA
A B A( ) 1
)(:)()()(()(
rArAxAxABA
17
mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2
2meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2
1
2meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
))())((()( CACBABA A B A B( ) 1
)( BABA BAA
mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2
2meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2 2
meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
1
BAB 2
meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2 2
meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
1
ABA
18
BBA 7.405 1042
7.401 1042
7.404 1042
7.404 1042
7.394 1042
7.401 1042
1sec
7.405 1042
7.401 1042
7.404 1042
7.404 1042
7.394 1042
7.401 1042
1sec
.33165000000000000000e-6
7.405 1042
7.401 1042
7.404 1042
7.404 1042
7.394 1042
7.401 1042
1sec
h12 sec
me gm
12 cm
52
2.998 109
2.997 109
2.998 109
2.998 109
2.994 109
2.997 109
statamp
E 2.998 109 statamp
.22123893805309734513e-36
7.405 1042
7.401 1042
7.404 1042
7.404 1042
7.394 1042
7.401 1042
1sec
gmcmc
5.465 10 5
5.462 10 5
5.464 10 5
5.464 10 5
5.457 10 5
5.462 10 5
gm
.11061946902654867257e-48
7.405 1042
7.401 1042
7.404 1042
7.404 1042
7.394 1042
7.401 1042
1sec
gmcm2
c2 sec
9.114 10 28
9.109 10 28
9.113 10 28
9.113 10 28
9.101 10 28
9.109 10 28
gm
19
2meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
7.404 10421
sec
2meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
7.404 10421
sec
mpl c2 sec
gm cm2 4.904 1016
1sec
me c2 sec
gm cm2 8.187 10 7
1sec
mplgm sec
5.456 10 51
sec
meE
h12 secgm
12 cm
52 2.455 1036
1sec
mplc
gm cm 1.636 106
1sec
mec
gm cm 2.731 10 17
1sec
d
4.904 1016
8.187 10 7
5.456 10 5
2.456 1036
1.636 106
2.731 10 17
1sec
F1 1A 1el 1
20
1 1
eV 1.60217733 10 19 joule
m1e 9.109 10 28
Lagrangian iz koga se izvodi energija Vodonika
x elA( ) m1e
dd
14F1F1
0.25
x elA( ) m1e
dd
14F1F1
mec2f 22 13.493 eV
1sec
x elA( ) m1e
dd
14
F1F1
0.251
sec
Sledeci zakon sam primenio na fajlove teorije koja se ovde razvija. Sta to znaci? To znaci da se
svi redovi mogu tako iskazivati u ovoj fizici.1 3 5 9
.151e27 mpl c2sec
gm cm2 3 .904e49 me c2 sec
gm cm2
2meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2 2
meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
9 .151e27 mpl c2sec
gm cm2
6.664 10431
sec
Teorija redova u okviru predlozenog sistema diferencijalne filozofije fizike
1
.151e27 mplc2 sec
gmcm2
.904e49mec2 sec
gmcm22
1
2 .904e49 mec2 sec
gmcm2
3 .151e27 mplc2 sec
gmcm2
1.217 10 86 sec2
21
4
.151e27 mplc2 sec
gmcm22
.151e27 mplc2 sec
gmcm22
.151e27 mplc2 sec
gmcm2
1.216 10 86 sec2
z .151e27 mplc2 sec
gmcm2
1
4
z
1
.151e27 mplc2 sec
gmcm22
.151e27 mplc2 sec
gmcm22
.151e27 mplc2 sec
gmcm2
1.216 10 86 sec2
Redovi rade savrseno. Gore sam razvio dva clana sledeceg redan 2
11 2
12 3
0.667
1
2
n
1n n 1( )
0.667
A sada sledi isti red iskazan Bosnjakovom konstantomz1 fb
1fb2 fb
12 fb3. fb
1.216 10 86 sec2
1
4
z1
1fb2 fb2 fb
1.216 10 86 sec2
fb 7.404 1042
Jedan novi red
22
112
13
14
15
16
0.617
Bosnjakove trigonometrijske funkcije sin(f.b) i cos(f.b)
7 5.04 103
1 fb1 fb2
1 fb
3
1 fb4
1 fb
5
1 fb6
4.566 1042
fb1 fb
1 3
3
fb1
5
5
fb1
7
7
fb1
8
8 1.351 10 43
sin1fb
1.351 10 43
sin1fb
2cos fb
1 2
1
1fb
2
2
fb4
4
fb6
6
fb8
8 1
cos fb1 1
.302e7 meE
h12 secgm
12 cm
52 2.96 1043
1sec
x elA( ) m1e
dd
14
F1F1
=
2.96 10431
sec
x elA( ) m1e
dd
14
F1F1
7.4 10421
sec
.40810810810810810811e-36 me E gm
12 cm
52
F12 h12 1.002
.40810810810810810811e-36 me E gm
12 cm
52
F12 h12 1.002
23
1
U poslednjoj komponenti dobio sam Bosnjakovu konstantu iz Lagranzijana Higgsovog polja i koeficijenta.
2.96 10431
sec
x elA( ) m1e
dd
14
F1F1
7.4 10421
sec
cf cm 1 sec
a0cm 1
c1 2.998 1010z 1
c12
2 me
4.117 1016
me 9.109 10 28
c1 2.998 1010
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
i me
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 ( )2
i c1214
ime
2=
me 9.109 10 28
2 1.695 1033
4.134 1016
Ovo je jedna sjajna jednacina. Sredingerova?
9.997 1046
Svodjenje Sredingerove jednacine na Bosnjakovu konstantu
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
i me
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 ( )2
i c1214
ime
2.308 10 10 sec7.404 1042
1sec
24
Ovde je jedna refleksivna jednacina . Sta to znaci ? To znaci da je ona u domenu Bulove algebre.
A to opet znaci da je nema u istoriji fizike i u savremenoj fizici. Zato smo u nasem dosadasnjem radu izbegavali da je komentarisemo ostavljajuci da govori sam rezultat. Na levoj strani, dakle u relativnom obliku fizickog znacenja, nalazi se jedan niz od dva clana, a moze da se tu stavi niz od skoro beskrajnog broja formula. Na desnoj strani , dakle u obliku ekvivalenta, nalazi se samo jedna formula u koju se fokusiraju sve formule leve strane . Desna strana je u domenu elektroslabe teorije , transformisane da iskaze energiju Vodonika, a na levoj strani su formule iz dva domena : kvantne mehanike i teorije gravitacije. Da bi mogle ove dve tako morfoloski i sintakticki razlicite strane da se izjednace morale bi da se svedu na identicnu jedinicu i da se odredi kvantitativni odnos. To je gore i ucinjeno pomocu koeficijenata transformacije. Tako su dovedene u vezu tri teorije : kvantna mehanika, elektroslaba teorija i teorija gravitacije. Kada ovo procita obrazovani filozof koji je i talentovan pisac on, videvsi da se pominje Vodonik, odmah kaze da su to “oni” odavno resili i da je to prevazidjeno. Nasuprot tome treba reci da je gornja refleksivna jednacina potpuno nova i za sada samo moja.
Ona jos ne spada u korpus savremene fizike. Ono identicno u jednakosti razlicitih formula jeste odredjeni iznos energije. U ranijim svojim tekstovima i knjigama mi smo se zadovoljavali da izlaganje bude na ovom nivou.
Sada, medjutim, treba pristupiti tumacenju u tri smisla : u smislu objasnjenja komponenata, u smislu objasnjenja relacije identitteta i u smislu iskazivanja svega toga prirodnim jezikom za razliku iskazivanja jezikom matematickoo-logickim simbolickim jezikom.
Najpre o elementarnim varijablama. To su : masa elektrona, brzina svetlosti, Njutnova gravitaciona konstanta, masa Sunca, Fermijeva konstanta ,Vajnbergov ugao i pretostavljena laboratorijska energija. Iz ovih varijabli formirane su tri formule : totalna energija elektrona, gravitacioni radijus Sunca i poznata formula slabe interakcije elektroslabe teorije. Ako izostavimo koeficijente transformacije vidimo da su ove tri formule razlicite.
Kako je moguce da su u nasoj refleksivnoj jednacini identicne? Po koeficijentima transformacije. Ovi koeficijenti svode formule na
25
identicnu jedinicu pa ih i kvantitativno izjednacuju. Dva clana leve strane jednacine samo su primer posebnog relativnog oblika fizickog znacenja formula. Moze se napraviti niz od velikog broja ralicitih formula. Sve ovo sto je ovde istaknuto nije pozanato savremenim fizicarima. To nije znao ni Ajnstajn, a to ne znaju ni Hoking ni Vajnberg. Uskoro cu napraviti jedan energetski niz u kome ce figurirati formule veceg broja elementarnih cestica i naci cu i ekvivalent u kome ce figurirati jacine elektricnog i magnetskog polja i time cu sve iskazati kao kvantne elektrodinamicke velicine
Svodjenje Sredingerove jednacine na brzinu svetlosti
26
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
i me
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 ( )2
i c1214
ime
5.7 1022 statohm2.998 1010
cmsec
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
i me
d
d
2
2 ( )2
i c1214
ime
3.132 10371
gm
5.456 10 5 gm
fb 7.404 1042
9.997 1046
c12
2 me9.998 1046
me 9.109 10 28
Md 3.796 1015 gm
cm2 c12
2 me a02
3.57 1063
3Md
4 a03
fbc12
2 2 me 4.331 1056
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 ( )2
i c1214
ime
1.709 1033
y 1cmx 1cmz 1cm
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2
2z
14
ime
d
d
2
2 ( )2
i c214
ime
Hsb2
283 G me r2=
27
4.134 1016 Hz
9.997 1046
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2
2z
14
ime
d
d
2
2 ( )2
i c214
ime
1.709 10331
cm2
2 ( )2
i c214
ime
1.709 1033
1
cm2
Md 3.796 1015 gme 2.718 1
Svodjenje Sredingerove jednacine na takozvanu kriticnu masu
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 4.134 10161
sec
2
i c214
ime
4.503 10 301
gm cm2
3.796 1015 gm
4.134 10161
sec
n 1 5
Energetski niz atoma vodonika
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
i me
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 ( )[ ] 2
i c214
ime
7.841 10 4sec2
cm4gmn2
13.6083.4021.5120.85
0.544
eV
28
Kvantovanje Bosnjakove formule
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
i me
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 ( )[ ] 2
i c214
ime
2.309 10 57sec
cm2n2
427.404·10421.851·10418.226·10414.627·10412.961·10
sec-1
me cm4
sec4c26.326 10 37
1gm
eV
6.116 1039gm
cm3
8.26 10 4gm sec
cm3
7.404 10421
sec
Svodjenje Sredingerove jednacine na gustinu kriticne mase
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 4.134 10161
sec
2
i c214
ime
2.795 10 54cmgm
6.116 1039gm
cm3
Svodjenje gustine kriticne mase na Bosnjakovu konstantu
1210.6537530266343826
gm seccm3 7.404 1042
1sec
me 9.109 10 28 gm
29
gm sec
cm3 6.116 10391
sec
Formula uz koeficijent kao neimenovani broj, po dimenzijama je kao opsti ekvivalent, a kvantitativno je to jednako vrednosti formule bez dimenzija.
elb mec2f 2a0
elb 4.783 10 10 statcoul
elb2
3.116 10 62gm cm3
sec
7.342 10421
sec
.32092426187419768935e62elb2
gm cm3sec 7.342 1042
1sec
elb2
gm cm3sec 2.288 10 19
1sec
me
1.23 10 70 gm sec7.406 1042
1sec
.81300813008130081301e70me
gm sec 7.406 1042
1sec
megm sec
9.109 10 281
sec
H2
243 G
me a02
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 4.134 10161
sec
2
i c214
ime
7.841 10 4sec2
cm4
=
H3 4.134 10161
sec
cfa0
4.117 10161
sec
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 H3 2
i c214
ime
7.841 10 4sec2
cm4
H32
243 G
me a02
2.18 10 11
2.181 10 11
erg
30
Disjunkcija je istinita
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
i me
d
d
2
2 H3 2
i c214
ime
7.841 10 4sec2
cm4
H32
243 G
me a02 1
Konjunkcija je istinita
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
i me
d
d
2
2 H3 2
i c214
ime
7.841 10 4sec2
cm4
H32
243 G
me a02 1
Implikacija je istinita
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 H3 2
i c214
ime
7.841 10 4sec2
cm4
H3
2
243 G
me a02 1
43 G mea0
2 4.36 10 11 erg
H32
243 G
8.549 10321
sec2
H32 1.709 1033
1
sec2
me 9.109 10 28 gm
31
Identitet teorije gravitacije i kvantne mehanikeza masu elktronaJednacina 1
H32
243 G
me a02
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 H3 2
i c214
ime
7.841 10 4sec2
cm4
=
Resavamo kruznu brzinu elektrona
.6142e9
.15e17 a02 c2 sec2 .3777e21 cm4
.5e16 a02 c2 sec2 .1259e21 cm4 G
12
sec c a0
.6142e9
.15e17 a02 c2 sec2 .3777e21 cm4
.5e16 a02 c2 sec2 .1259e21 cm4 G
12
sec c a0
4.135 1016
4.135 1016
1sec
Teorija supstitucije
Ms 1 1033 gm
rs 6.96 1010 cm
vsG Ms
rs
Hsvsrs
s3Ms
4 rs3
Identitet teorije gravitacije i kvantne mehanike za SunceJednacina 2
Hs2
243 G s
Ms rs
22x
14
iMs
d
d
2
2y
14
iMs
d
d
2 2z
14
iMs
d
d
2
2 Hs 2
i c214
iMs
4.534 10 42sec2
cm4
=
32
2x
14
iMs
d
d
2
2y
14
iMs
d
d
2 2z
14
iMs
d
d
2
2 Hs 2
i c214
iMs
4.534 10 42sec2
cm4
4.794 1047 erg
Hs2
243 G s
Ms rs
2
4.794 1047 erg
Ms vs2
24.794 1047 erg
U relativnom obliku znacenja nalazi se Ajnstajnova jednacina opste relativnosti i to za energiju vodonika. Na desnoj strani se nalazi talasna jednacina sa koeficijentom kao ekvivalentni oblik.
Ali, ova jednacina igra ulogu fizickog znacenja.Iz jednacine 1 se moze izracunati gustina
.2387e-16 H32 .5e16 a0
2 c2 sec2 .1259e21 cm4
a02 c2 sec2 G
6.115 1039gm
cm3
6.116 1039gm
cm3
G 6.673 10 8cm3
gm sec2
Izracunavanje energije elektrona u atomu vodonika iz Sredingerove jednacine i radijusa Sunca. Ne postoji formula koja se iz ove jednacine ne moze izracunati.
Varira se koeficijent.
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
i me
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 H3 2
i c214
ime
7.841 10 4sec2
cm4
13.608eV
4.134 10161
sec
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
i me
d
d
2
2 H3 2
i c214
ime
2.456 10 25gm
cm3
6.961 1010 cm
33
el 4.803 10 10 statcoul
el2
G me3.795 1015 gm
6.116 1039gm
cm3
Hcfa0
3Md
4 a03
6.116 1039gm
cm3
4.134 10161
sec
H 4.117 10161
sec
H2
243 G
me a02 13.723eV
G mea02 20.411 eV
Hcfa0
Jonizaciona energija vodonika kao identicna jedinica veze izmedju teorije gravitacije i kvantne mehanike
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 4.134 10161
sec
2
i c214
ime
7.841 10 4sec2
cm4
H2
243 G
me a02
13.608
13.723
eV
43 G 1.709 1033
1
sec2
H2 1.695 10331
sec2
2 4.134 10161
sec
2
i c214
ime
7.841 10 4sec2
cm4h
2
2
0.25 1 1.71 10331
sec2
34
Pred nama se nalaze dva suda sa razlicitim subjektima a identicnim predikatima
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 4.134 10161
sec
2
i c214
ime
7.841 10 4sec2
cm4
H2
243 G
me a02
1
2.18 10 11
2.18 10 11
erg=
Racunanje sa prevashodno kvantno-mehanickom jednacinom.
Dobijanje mase elektrona
.46486919038268469848e-37 2.18 10 11 erg sec4 c2
cm4 9.108 10 28 gm
Racunanje sa prevashodno kosmoloskom jednacinom.Dobijanje frekfencije i gustine cestice.
13 me
6
12 me 4 me a0
2 G 3 2.18 10 11 erg
12
a0
13 me
6
12 me 4 me a0
2 G 3 2.18 10 11 erg
12
a0
4.135 1016
4.135 1016
1sec
38
me a02 H2 2 2.18 10 11 erg
me a02 G
6.09 1039gm
cm3
Iskazano Bosnjakovom konstantom i koeficijentom
fb7.40 1042
sec
fb
1.79 10264.134 1016
1sec
35
fb
1.21 103cm3
gm sec
6.116 1039gm
cm3
6.116 1038gm
cm31.21 104
cm3
gm sec
7.4 10421
sec
Ako vrednost koeficijenta raste - vrednost formule opadaVrednost koeficijenta i vrednost formule su u obrnutoj srazmeri
fb = x*yU numericko-dimenzionalnom primeru koji sledi ispunjujem formulu - zakon racunom o energijama atoma vodonika, pridruzujuci i kvadrat kvantnog broja za izracunavanje kvantnih stanja
fb
3.395 1053sec
gm cm2
2.18 10 11 erg
2.18 10 11 erg 3.395 1053sec
gm cm2
7.401 10421
sec
En 2.18 10 11 erg
2.18 10 11 erg 6.193 10 33sec3
gm cm2
1.35 10 43 sec
En .339e54n2
erg sec
7.401 10421
sec=
.218e-10erg
n2
13.6063.4021.5120.85
0.544
eV
36
Ovaj primer iskazuje varijaciju koeficijenta srazmernosti.Koeficijent raste - energija se smanjuje.
.339e54n2
erg sec
533.39·10541.356·10543.051·10545.424·10548.475·10
gm-1 cm-2 sec
.135e-42 sec
6.193 10 33sec3
gm cm2
2.18 10 11 erg
.33949541284403669725e54erg sec
.21798805102535120297e-10
sec2gm cm2 2.18 10 11 erg
.218e-10
sec2gm cm2 2.18 10 11 erg
.33949541284403700000e54erg sec
.339e54erg sec
37
2.18 10 11 erg 3.395 1053sec
gm cm2
n2 7.401 10421
sec
1
149
1625
x1 2.18 10 11 erg
y1 3.395 1053sec
gm cm2
x1 y1 7.401 10421
sec
7.401 10421
secn2
x1 y1
149
1625
Md c2
4.61 10 7gm cm2
sec
7.401 10421
sec
Kad racunamo odnose materije i prostora-vremena mi mozemo da sve formule iskazemo pomocu tri konstante :
G, h, c i koeficijenata. Diferencijalna filozofija fizike jeste, izmedju ostalog, i racunanje nastanka i razvoja sveta
pomocu ove metode.Zakon obrnute proporcionalnosti izmedju formule i koeficijenta vlada svetom.
.217e7 Mdc2
gm100
fb gm217
12 fb gm Md sec
12 c
2
sec 7.4 10421
sec
.217e7 Mdc2
gm cm2sec fb=
38
.217e7 Mdc2
gm100
fb gm217
12 fb gm Md sec
12 c
2
sec 7.4 10421
sec
100fb gm
217
12 fb gm Md sec
12 c
100fb gm
217
12 fb gm Md sec
12 c
1
1
cm
2170000 Md c2 sec
fb cm2 1 gm
12170000
fb
c2gm
cm2
sec 3.794 1015 gm
2.18 10 11
n2erg 3.395 1053 n2 sec
gmcm2
427.401·10427.401·10427.401·10427.401·10427.401·10
cm4 sec-1
2.18 10 11 3.395 1053 secerg
gm cm27.401 1042
1sec
2.18 10 11 3.395 1053 7.401 1042
Svodjenje na Bosnjakovu konstantu
2.204 10 3gmsec
cm32.204 10 3
gm sec
cm3
4.858 10 6gm2 sec2
cm6
39
38
me a02 H2 2 2.18 10 11 erg
me a02 G
1.515 10 3gm sec
cm3
7.384 10421
sec
7.401 10421
sec1.515 10 3
gm sec
cm3
1.121 1040gm
cm3
me a02 H2 2 2.18 10 11 erg
me a02 G
1.624 1040gm
cm3
2.204 10 3gmsec
cm3
7.399 10421
sec
2.979 10 46gm sec2
cm3
mea02H2 2 2.18 10 11 erg
mea02 G
7.399 10421
sec
2.204 10 3gmsec
cm3
=
7.399 10421
sec
2.204 10 3gmsec
cm3
3.357 1045cm3
gm sec2
me a02 H2 2 2.18 10 11 erg
me a02 G
1.624 1040gm
cm3
.57769489325551846012e-10 2500000000000. me a02 H2 109. erg
cm3
me a02 G gm sec
7.368 10421
sec
.578e-10 2500000000000. me a02 H2 109. erg
cm3
me a02 G gm sec
7.372 10421
sec
x a0
h_h
2
40
txc
1 1.565 1010 1.846i 109
1.071 109 1.263i 108
2 .218e-10erg
me c2
ih_t 2
dd
i h_cx 1
dd
mec2 2
2.18 10 11 erg
i 1 1
i 1m1e 1
el 1 1
u 2.18 10 11F 1x 1 1A 1
ix
elA m1e 14
FF
dd
u
1sec2
gm cm2
2.18 10 11 erg
u 2.18 10 11m1e 1
Hcfa0
1
u
ix
elA m1e 14
FF
dd
sec2
gm cm2
2.18 10 11 erg
me 9.109 10 28 gm
H2
283 G
me a02 6.559 10 11 erg
41
6.116 1039gm
cm3
H2
243 G 8.619 1032
1
sec2
u 2.18 10 11
ix
el A m1e 14
FF
dd
0
u
ix
elA m1e 14
FF
dd
sec2
gm cm2
2.18 10 11 erg
Svodjenje na Bosnjakovu konstantuSredingerova ,potom kosmoloska ,najzad Dirakova w 1cm
Hcfa0
1 1.565 1010 1.846i 109
2 2.663 10 5
ih_t 2
dd
i h_cx 1cm 1
dd
mec2 1
1.281 104 1.511i 103 erg
ih_t 2
dd
0 erg
B 11
i h_cx 1
dd
0gm cm3
sec2
3 2 11 2= 0
42
P
0
u
ix
elA m1e 14
FF
dd
sec2
gm cm2
u
ix
elA me 14
FF
dd
sec2
gm cm2
Q
u
ix
elA m1e 14
FF
dd
sec2
gm cm2
Q 2.18 10 11 erg
u
ix
elA m1e 14
FF
dd
2.18 10 11
u
ix
elA m1e 14
FF
dd
sec2
gm cm2
2.18 10 11 erg
u
ix
elA m1e 14
FF
dd
u
ix
elA m1e 14
FF
dd
sec2
gm cm2
1
u
ix
elA m1e 14
FF
dd
u
ix
elA m1e 14
FF
dd
sec2
gm cm2
1
u
ix
elA m1e 14
FF
dd
m1ec12f 2
2
9.185 10 28
43
c1 2.998 1010
f 7.267 10 3
u
ix
elA m1e 14
FF
dd
2.18 10 11
m1ec12f 2
22.373 1016
c 2.998 1010cmsec
P u
ix
elA m1e 14
FF
dd
PH2
243 G
me a02
Q 2.18 10 11 erg
P 2.199 10 11 ergQ P 1
fb 7.4 10421
sec
ix
elA me 14
F F
dd
2.18 10 11 erg=
ix
elA me 14
F F
dd
44
H2
243 G
m1e a02
1 10 4 Sv2.414 1016
y 1me 1
P Q( ) P Q( )
Implication:
P Q( ) P Q( )
r a0
Use
Q 2.18 10 11
P 2.199 10 11 erg
P 2.18 10 11
Q 2.18 10 11P Q 1
P Q( ) 1
P Q( )
1P Q 1
Najzad , pronadjen je postupak za iskazivanje metamorfoze formule.I to u algebarskom
obliku i konkretno razvijeno.P Q= P=Q P= Q=
45
fb ix
elA me 14
F F
dd
= fb=
ix
elA me 14
F F
dd
fb= ix
elA me 14
F F
dd
=
fb
4.903 1016
8.19 10 7
1.005 1090
1.638 106
1.638 106
2.732 10 17
erg
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
7.37 10 48 secgm 1 cm 2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec 2.71 1059 gm 1 cm 2 sec
6= fb=
fb1
4.903 1016
8.19 10 7
1.005 1090
1.638 106
1.638 106
2.732 10 17
erg
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
7.37 10 48 secgm 1 cm 2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec 2.71 1059 gm 1 cm 2 sec
6
Opste - Posebno - Opste
H2
243 G
m1e a02
1 10 4 Sv
fb1
4.903 1016
8.19 10 7
1.005 1090
1.638 106
1.638 106
2.732 10 17
erg
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
7.37 10 48 secgm 1 cm 2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec 2.71 1059 gm 1 cm 2 sec
6fb1=
= 1
Posebno - Opste - Posebno
H2
243 G
m1e a02
1 10 4 Sv2.414 1016
n 1 4
46
m1ec1212
2
Gravitacija - Kvantna mehanika Gravitacija
H2
243 G
m1e a02
1 10 4 Sv n2
m1ec12f 2
2n2=
H2
243 G
m1e a02
1 10 4 Sv n2=
1111
H2
243 G
m1e a02
1 10 4 Sv n2
m1ec12f 2
2n2
H2
243 G
m1e a02
1 10 4 Sv n2=
1111
Znaci , posredujuci clan moze da bude i vektor.Osim toga , odmah se moze videti da je kruzenje istinito.Zato je dobro sto se ovo racunanje vrsi u okviru Bulove
dedukcije.Sada se ceo tekst o metamorfozi ovde mozeda koristi.Bosnjakova konstanta ili kruzenje formula
1. Mera znacenjaU ovoj knjizi svugde cu uzimati Bosnjakovu konstantu kao opsti ekvivalent.
Prva funkcija ove konstante sastoji se u tome da formulama pruzi materijal
,oblik,za izrazavanje njihovog fizickog znacenja, tj. da formule predstavlja
kao jednoimene velicine, kvalitativno jednake, a kvantittativno uporedive.Time ona funkcionise kao opsta mera fizickog znacenja, i tek ovom funkcijom postaje Bosnjakova konstanta, ta specific
na frekfencija, opstim ekvivalentom.
Ne postaju formule samerljive preko Bosnjakove konstante. Naprotiv. Zato sto su sve formule po fizickom znacenju svodive na
47
frekfencije, usled cega su same po sebi samerljive, mogu one i zajednicki meriti svoja fizicka znacenja istom specificnom frekfencijom i time ovu pretvoriti u zajednicku meru svojih fizickih znacenja, ili u opsti ekvivalent, tj. u Bosnjakovu konstantu. Bosnjakov konstanta kao mera fizickog znacenja formula oblik je u kome se ispoljava ona mera znacenja koja se nalazi u samoj formuli - frekfencija. (To jest energija, jer sam Plankovu konstantu h stavio jednaku jedinici).
Izraz fizickog znacenja neke formule u Bosnjakovoj konstanti : toliko i toliko frekfencije formule A jednako je Bosnjakovoj konstanti, njen je frekfentni oblik ili broj identicne jedinice. Sada se svaka formula moze staviti na levu stranu jednacine u obliku proizvoda nekog broja i specificne frekfencije formule i izjednaciti sa Bosnjakovom konstantom.To je moguce stoga sto ekvivalent-formula vec ima karakter opste frekfencije. Zbog toga sad opsti relativni oblik fizickog znacenja formula ima opet vid njihovog prvobitnog, prostog ili pojedinacnog relativnog oblika znacenja. S druge strane, razvijeni relativni izraz znacenja, ili beskrajni niz relativnih izraza znacenja, postaje specifican relativni oblik znacenja Bosnjakove konstante. A ovaj niz sada je vec sveden na identicnu jedinicu - frekfenciju puta neki broj. Citajte obrnuto jednacinu pa cete znacenje Bosnjakove konstante naci izrazeni u svim mogucim formulama. Ali, Bosnjakova konstanta ne moze se u isto vreme naci i u relativnom obliku znacenja.
Opsti frekfentni oblik formula jeste, kao uopste njihov oblik znacenja, oblik koji se razlikuje od njihovog stvarnog simbolickog oblika, dakle samo ideelan ili zamisljen oblik. Znacenje frekfencije impulsa, energije, dejstva itd. postoji mada nevidljiva u samim formulama ; ono se predstavlja njihovom jednakoscu sa Bosnjakovom konstantom, odnosom prema ovoj konstanti koja postoji takoreci samo unutra
48
P 2.18 10 11
P Q( ) P Q( )
H2
243 G
me a02
2.946 10 54gmcm2
sec
H2
243 G
function
P Q( ) H2 1.695 10331
sec2
P Q( )
1
P Q( ) P Q( ) Q P( )[ ]
P 2.18 10 11
Q 2.18 10 11
UseP Q 1
H2
243 G
8.619 10321
sec2
H2
243 G
0 0
H2
243 G
8.619 10321
sec2
Logic
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 4.134 10161
sec
2
i c214
i me
7.841 10 4sec2
cm4
2.946 10 54gmcm2
sec
H2
243 G
me a02
2.946 10 54gmcm2
sec
i h_t 2
dd
i h_cx 1
dd
mec2 2
2.946 10 54gmcm2
sec
49
2.96 10431
sec
x elA( ) m1e
dd
14
F1F1
R
1
0
1
0
1
0
1
0
Q
1
1
0
0
1
1
0
0
P
1
1
1
1
0
0
0
0
B P Q( ) P R( )[ ]
A P Q R( )[ ]
50
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 4.134 10161
sec
2
i c214
ime
7.841 10 4sec2
cm4
2.946 10 54gmcm2
sec
2.96 10431
sec
x elA( ) m1e
dd
14
F1F1
ih_t 2
dd
i h_cx 1
dd
mec2 2
2.946 10 54gmcm2
sec
2
H2
243 G
me a02
2.946 10 54gmcm2
sec
=
A B
1
1
1
1
1
1
1
1
51
A1 1x1 1
1
4 c2 t2
x 1cm
A21
4 f c2 t2
b 1u 1
Brzina svetlosti. Nadjen je algoritam koji povezuje i izracunava sve jednacine fizike,
sve varijable i konstante u jednacinama
16 2
6 2 3 H2 8 G
12
a0
16 2
6 2 3 H2 8 G
12
a0
3.011 1010
3.011 1010
cmsec
23
6
12 G ( )
12
23
6
12 G ( )
12
5.847 1016
5.847 1016
1sec
2 10.707
cfa0
5.847 10161
sec
0.704
Ovaj racun takodje izaziva divljenje
16 2
6 2 3 H2 8 G
12
a0 c=
38
2 c2 2 a02 H2
a02
6.644 10 8cm3
gm sec2
.13080240000000000000e-9 F12 gmcm2
a02 sec2 3. H2 25.132741228718345908 G
9.032 10 28 gm
52
Ovaj rezultat je drugo cudo. Zasto? Zato sto je opsti ekvivalent Ajnstajnova cuvena jednacina.
diff(diff(phi(x), x), x)+diff(diff(phi(y), y), y)+diff(diff(phi(z), z), z)-1/c^2*diff(diff(phi(t), t), t)+rho®;
diff(phi(x),‘$‘(x,2))+diff(phi(y),‘$‘(y,2))+diff(phi(z),‘$‘(z,2))-diff(phi(t),‘$‘(t,2))/(c^2)+rho®
phi(t) = ½*rho®*c^2*t^2+_F1()*t+_F2()
1
4 c2 t2
A1
4 f c2 t2
Skalarni potencijalz 1 cm
1
c2 2td
d
20
gm
cm3
y 1cm
2xd
d
2
2yd
d
2 2z
d
d
2 0
gm
cm3
2xd
d
2
2yd
d
2 2z
d
d
2
1
c2 2td
d
2 6.116 1039
gm
cm3
2xd
d
2
2yd
d
2 2z
d
d
2
1
c2 2td
d
2 6.116 1039
gm
cm3
2xd
d
2
2yd
d
2 2z
d
d
2
1
c2 2td
d
2
8.264 10 4gm sec
cm3
7.401 10421
sec
53
Vektorski potencijal
2xAd
d
2
2yAd
d
2 2z
Ad
d
2
1
c2 2tAd
d
2 f
6.03 10 6gm sec
cm3
7.371 10421
sec
2xd
d
2
2yd
d
2 2z
d
d
2
1
c2 2td
d
2 0
gm
cm3
7.401 10421
sec6.03 10 6
gm sec
cm3
4.463 1037gm
cm3
A 9.904 1019gmcm
2xAd
d
2
2yAd
d
2 2z
Ad
d
2
1
c2 2tAd
d
2 0
gm
cm3
re a0f 2
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
ime
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 4.134 10161
sec
2
i c214
ime
2.536 10 30sec
cm2
7.4 10421
sec
Samo ovaj rezultat je dovoljan da se svaki pametan fizicar zadivi. Imamo naime
Sredingerovu jednacinu, Ajnstajnovu jednacinui jos jednu slozenu jednacinu. One su jednake jednoj takodje
slozenoj jednacini.Zadatak da se izracuna masa elektrona uspesno je resen.f r( )
rer
r( )rer
2r r( )d
d
2
rr r( )d
d f r( ) 2r
r( )d
d
2
r 2 r( )r r( )d
d
c2
4.149 10351
gm cm
2.162 10 11 erg
54
.24102193299590262714e-35r r
f r( )dd
dd
rr
f r( )dd
f r( )r r
f r( )dd
dd
r 2. f r( )r
f r( )dd
c2 gm cm 2.162 10 11 erg
r rf r( )d
ddd
rr
f r( )dd
f r( )r r
f r( )dd
dd
r 2. f r( )r
f r( )dd
c2 8.969 1024cm
sec2
43 G r 9.046 1024
cm
sec2
1.339e37 me 2 sec
33944331296673455533
12 me 2 sec 7.401 1042
1sec
gm
12
cm
1.339e37 me 2 sec
33944331296673455533
12 me 2 sec 7.401 1042
1sec
gm
12
cm
9.061 10 4
9.061 10 4
gm
12 cm
sec
.29460000000000000000e-53 7.401 10421
secgm
cm2
c2 2 sec 9.11 10 28 gm
2.946 10 54gmcm2
sec
7.401 10421
sec
.29460000000000000000e-53 7.401 10421
secgm
cm2
me c2 sec 2.426 10 32 gm
2 2.663 10 5
HB 18 109 yr 1
RgsvHBc
1
Msvc2Rgsv
G
sv3Msv
4 Rgsv3
55
Energija SvemiraJednacina 3
HB2 8
3 G sv
Rgsv
2 Msv 2.061 1077 erg
HB2 8
3 G sv
Rgsv
2 Msv
3.896 1085 dyne5.291 10 9 cm
Borov Radijus - dobijen racunom iz jednacine 3.Ne postoji formula koja se ne moze dobiti i izJednacine 3Bosnjakova konstanta koja igra vaznuulogu u Jednacini mirabilis
HB2 8
3 G sv
Rgsv
2 Msv
2.786 1034gm cm2
sec
7.399 10421
sec
Jednacina 3 ugodno se smestila u Jednacinu mirabilis
mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2 mec2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
.1098e28gm
mpl
7.37 10 48 gmsec
HB2 8
3 G sv
Rgsv
2 Msv
2.786 1034gm cm2
sec
mplc 4.52 1036 gm 1 cm 1 mec 2.71 1059 gm 1 cm 1
1.098 10271
gm
4
7.399 10421
sec=
Iz Jednacine 3 izracunata Hablova konstanta
.17239e-8Msv
Msv .28191e19 sv G sec2 Msv Rgsv2 .69366e95 gm cm2
12
sec Rgsv
.17239e-8Msv
Msv .28191e19 sv G sec2 Msv Rgsv2 .69366e95 gm cm2
12
sec Rgsv
1.761 10 18
1.761 10 18
1sec
56
1.51 1026 A
9.04 1048 B
1.36 1047 C
1.69 1053 D
4.52 1036 E
2.71 1059 F
7.4 1042
7.4 1042
7.42 1042
7.37 1042
7.39 1042
7.4 1042
sec 1=
yields
fb 7.4 10421s
.904e49 9.04 1048
1.51 1026 A 9.04 1048 B
1.36 1047 C
1.69 1053 D
4.52 1036 E
2.71 1059 F
1
7.4 1042
7.4 1042
7.42 1042
7.37 1042
7.39 1042
7.4 1042
sec 1
=
mp 1.6726231 10 27 kg
A mec2
A
B
C
D
E
F
1
7.401 10421
sec=
.74010000000000000000e43sec
7.401 10421
sec
B mp c2
C S c2
57
D S c2
7.4 10421s
mp c2
2.031 10 46gm cm2
sec
7.402 10421
sec
mp c2
1.106 10 49gm cm2
sec
1.359 10461
sec
.90415913200723327306e49 mpc2
gm cm2sec 1.359 1046
1sec
.904e49 mpc2
gm cm2sec 1.359 1046
1sec
.49236829148202855736e46 mpc2
gm cm2sec 7.402 1042
1sec
.492e46 mpc2
gm cm2sec 7.396 1042
1sec
.90415913200723327306e49 mec2
gm cm2sec 8.126 1069
1gm sec
mec2
gm cm2sec .904e49 8.125 1069
1gm sec
.904e49 mec2
gm cm2sec 8.125 1069
1gm sec
E 2.998 109 statamp
58
A cfa0
A 4.117 10161
sec
B mp c2
7.4 10421s
8.186 10 71s
9.04 1048
G 6.672 10 8cm3
gm sec2
h 6.626 10 27gm cm2
sec
h 6.626 10 27gm cm2
sec
h 6.626 10 27 gmcm2
sec
mpl chG
mpl chG
1.51 1026 A
9.04 1048 B
1.36 1047 C
1.69 1053 D
4.52 1036 E
2.71 1059 F
4
C
7.4 1042
7.42 1042
7.37 1042
7.39 1042
7.4 1042
sec 1=
1080 chG
5.456 1075 gm
Ms 1080 chG
D 8.078 1032cm3
sec3
cfa0
5.59 10 277.365 1042
1sec
E 2.998 109 statamp
59
1.79 1026 cfa0
7.369 10421
sec
B 8.186 10 71s
1.51 1026 A 9.04 1048 B=
9.04 1048 B 7.4 10421
sec
kb 1.380658 10 23jouleK
1.79 1026 A 9.04 1048 B=
has solution(s)
5.05 1022 Bh12
kb1.579 105 K
2.21 10 37
7.40 1042sec
7.40 1042sec
7.42 1042sec
7.37 1042sec
7.39 1042sec
7.40 1042sec
1.635 106
1.635 106
1.64 106
1.629 106
1.633 106
1.635 106
1sec
fb 7.4 10421
sec
fb7.40 1042
sec
60
5.92 10 54
7.40 1042sec
7.40 1042sec
7.42 1042sec
7.37 1042sec
7.39 1042sec
7.40 1042sec
4.381 10 11
4.381 10 11
4.393 10 11
4.363 10 11
4.375 10 11
4.381 10 11
1sec
61
mec2
1.106 10 56kg m2
s
8.126 10691
gm sec
.90415913200723327306e56 mec2
kg m2s 8.126 1069
1gm sec
.90415913200723300000e56 mec2
kg m2s 8.126 1069
1gm sec
kg 1 103 gm
.904e56 mec2
kg m2s 8.125 1069
1gm sec
fb 7.4 10421
sec
me 9.109 10 28 gm
me
1.231 10 70 gm sec7.4 1042
1sec
megm sec
9.109 10 281
sec
.81234768480909829407e70me
gm sec 7.4 1042
1sec
.12309207287050713934e-69 fb gm sec 9.109 10 28 gm
fb gm sec 7.4 1042 gm
Svojstva opsteg ekvivalentaOpsti ekvivalent sazima sve formule fizike. U obliku opsteg
ekvivalenta moze da stoji bilokoja formula. Bosnjakova kostanta obezbedjuje najvece jedinstvo i obuhvata najvecu razliku
62
bv fb1
bv 1.351 10 43 sec
W 1 W
mec2f 2
2
1.613 10251
1000kW
1.34 10 43 sec
bv
6.199 10 33sec3
gm cm2
2.18 10 11 erg
kW 1 103 W=1
1000kW
mpl 5.456452042086582 10 5 gm
mgalaks1.005 1090 erg
c2
mx1.638 106 erg
c2
Mzc2rzG
mplc2
mec2
mgalaksc2
mx c2
mec2
MS c2
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
7.37 10 48 secgm 1 cm 2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
.96e-15sec
gm cm2
.82e-11sec
gm cm2
66.164 1042
1sec
63
Dakle ,resen je problem odnosa simbolicke logike i fizike3cm6cm
Q
1
0
1
0
P
3cm
6cm
0
0
P Q( )[ ]
0
1
1
1
P( )
0
0
1
1
M
6cm
7cm
11cm
0.5cm
1cm
3cm
6 10 3 cm
5 2 cm
9cm
5 10 12 cm
64
M
112345678910
67
110.513-36·10109
-125·10
cm
P( )
0
0
1
1
M7 6 10 3 cm
6 10 3 cm 6 10 3 cm
M( )
7 0
Q3
0
6 10 5 m3
50000m
M
112345678910
67
110.513-36·10109
-125·10
cm
65
M
6 10 44
7 10 44
1.1 10 43
5 10 45
1 10 44
3 10 44
5.999999999999999 10 47
1 10 43
8.999999999999998 10 44
4.999999999999999 10 56
ms
M
6 10 44
7 10 44
1.1 10 43
5 10 45
1 10 44
3 10 44
5.999999999999999 10 47
1 10 43
8.999999999999998 10 44
4.999999999999999 10 56
ms
112345678910
421·10421·10421·10421·10421·10421·10421·10421·10421·10421·10
sec-1
66
M( )
112345678910
0000000000
TOL 10 8
y t( ) t3 10 t 2
P Q( ) P Q( )
Use
P
3
6
0
0
cm
Q
1
0
1
0
P Q
1
0
1
1
P Q( ) P Q Q P( )
Biconditional:
P Q( ) Q P( )[ ]
1
0
0
1
P Q Q P( )
1
1
1
1
67
P
3
6
0
0
cm
Us
P Q
1
1
1
1
Q
1
0
1
0
R
1
0
1
0
1
0
1
0
Q
1
1
0
0
1
1
0
0
P
1
1
1
1
0
0
0
0
mol 1
B P Q( ) P R( )[ ]
68
cGh
mec2f 2
2
cGh
0
A B
1
1
1
1
1
1
1
1
mpl cGh
Emec2f 2
2
h1h
2
mec 2.71 1059 gm 1 cm 1 7.4 10421
sec
mec2 9.04 1048 secgm 1 cm 2 7.401 10421
sec
mpl c2 1.51 1026 secgm 1 cm 2 7.456 1061cm
gm2 sec2
mpl
7.37 10 48 gmsec7.455 1061
cm
gm2 sec2
2meE
h12
6.633 10 7sec
gm
12 cm
52
5.339 1022 statvolt
mpl c 4.52 1036 gm 1 cm 1 7.445 1061cm
gm2 sec2
fb 7.400810595437481 10421s
mec 2.71 1059 gm 1 cm 1 7.4 10421
sec
mpl c 4.52 1036 gm 1 cm 1 7.445 1061cm
gm2 sec2
mpl 5.456452042086582 10 5 gm
4.903 1016 erg
mplc21
69
mplc2
1.0002069203251894.903 1016 erg
mplc2
1.0004.904 1016 erg
rs 6.9598 105 km
rs 6.9598 105 km
rz 6.37817 103 km
rs 6.96 1010 cm
rz 6.37817 103 km
rz 6.378 108 cm
Mzc2rzG
Mz 8.592 1036 gm
Mzc2 7.722 1057 erg
Mzc2
1.043382563821155 1015gm cm2
sec
7.401 10421
sec
mpl 5.456452042086582 10 5 gm
mgalaks1.005 1090 erg
c2
Ms 1033gm
mx1.638 106 erg
c2
Msc2
1.214400999926806 1011gm cm2
sec
7.401 10421
sec
70
.82345123238556983706e-11 Msc2
gm cm2sec 7.401 1042
1sec
.82345123238557000000e-11 Msc2
gm cm2sec 7.401 1042
1sec
Msc2.82345123238556983706e-11sec
gmcm27.401 1042
1sec
my2.732 10 17 erg
c2
Msc2 8.988 1053 erg
.82345123238557000000e-11 8.235 10 12
mplc2 4.904 1016 erg
mpl c2
mec2
mgalaksc2
mx c2
Mzc2
Msc2
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
7.37 10 48 secgm 1 cm 2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
.96e-15sec
gm cm2
.82e-11sec
gm cm2
67.4 1042
1sec
fb 7.401 10421
sec
9.584212298293771 10 16sec
gm cm2
8.2345123238557 10 12sec
gmcm2
.82e-11sec
gm cm2
x
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
7.37 10 48 secgm 1 cm 2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
.96e-15sec
gm cm2
.82e-11sec
gm cm2
n 1 6
71
X 7.4 10421
sec
Zn
mplc2
mec2
mp c2
mx c2
Mzc2
Msc2
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
.49261083743842364532e46sec
gmcm2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
.96e-15sec
gm cm2
.82e-11sec
gm cm2
6
Zn
mplc2
mec2
mp c2
mx c2
Mzc2
Msc2
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
.4926e46sec
gmcm2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
.96e-15sec
gm cm2
.82e-11sec
gm cm2
6
Z
7.4 1042
7.4 1042
7.4 1042
7.4 1042
7.4 1042
7.4 1042
1sec
72
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
.4926e46sec
gmcm2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
.96e-15sec
gm cm2
.82e-11sec
gm cm2
1.51 1026
9.04 1048
4.926 1045
4.52 1036
9.6 10 16
8.2 10 12
sec
gm cm2
mpl c2
mec2
mp c2
mx c2
Mzc2
Msc2
4.904 1016
8.187 10 7
1.503 10 3
1.638 106
7.722 1057
8.988 1053
erg
mplc2
mec2
mp c2
mx c2
Mzc2
Msc2
1.51 1026
9.04 1048
4.93 1045
4.52 1036
9.6 10 16
8.2 10 12
sec
gm cm2
67.401 1042
1sec
4.44 10431
sec6
1.51 1026
9.04 1048
4.93 1045
4.52 1036
9.6 10 16
8.2 10 12
sec
gm cm2
4.901 1016
8.186 10 7
1.501 10 3
1.637 106
7.708 1057
9.024 1053
erg
73
mplc2
mec2
mp c2
mx c2
Mzc2
Msc2
1.51 1026
9.04 1048
4.93 1045
4.52 1036
9.6 10 16
8.2 10 12
sec
gm cm2
67.4 1042
1sec
=
Mz 8.592 1036 gm
MS 1 1033 gm
.625e-15.2517e57 c2 sec2 mpl .1507e80 me c2 sec2 .8217e76 c2 sec2 mp .7533e67 c2 sec2 mx .1367e20 c2 sec2 Ms .74e74 gm cm2
c2 sec2 8.582 1036 gm
sin W 4796
7.4 10421
sec
1.51 1026
9.04 1048
4.93 1045
4.52 1036
9.6 10 16
8.2 10 12
sec
gm cm2
14.901 1016
8.186 10 7
1.501 10 3
1.637 106
7.708 1057
9.024 1053
erg
Leva strana jednacine nalzi se u relativnom obliku znzcenja. Desna strana
nalazi se u ekvivalentskom obliku znacenja i to kao razvijeni oblik posebnih znacenja.
U ovoj jednacini, pak, imamo na desnoj strani opsti ekvivalent. Kad ga ubacim u Bulovu proceduru moze se racunati svaka varijabla
.1e-30 c2 sec.2517e57 mpl .1507e80 me .8217e76 mp .7533e67 mx .16e16 Mz .1367e20 Ms
gm cm2 7.4 1042
1sec
=
74
.2654e-64.6293e42 c2 sec2 mpl .2054e62 c2 sec2 mp .1883e53 c2 sec2 mx 4. c2 sec2 Mz .3418e5 c2 sec2 Ms .185e60 gm cm2
c2 sec2 9.098 10 28 gm
.1170e-3.1573e42 c2 sec2 mpl .9419e64 c2 sec2 me .5136e61 c2 sec2 mp .4708e52 c2 sec2 mx c2 sec2 Mz .4625e59 gm cm2
c2 sec2
MS0.999
Iz svih energija puta koeficijenti proporcionalnosti dobija se Bosnjakova konstanta.
Iy Bosnjakove konstante podeljenom koeficijentima proporcionalnosti dobijaju se sve energije
Iz svih formula pomnozenih koeficijentima proporcionalnosti dobija se Bosnjakova konstanta.
Iz Bosnjakove konstante podeljene koeficijentima proporcionalnosti dobijaju se sve formule.
.49261083743842364532e46 mpc2
gm cm2sec 7.405 1042
1sec
Z
7.4 1042
7.4 1042
7.4 1042
7.4 1042
7.4 1042
7.4 1042
1sec
Z X( )
1
1
1
1
1
1
75
.96e-15sec
gm cm2
mplc2 1.51 1026 secgm 1 cm 2 7.405 10421
sec
mec2secgm 1 cm 2 8.187 10 71
sec
Najvaznije je ovo svodjenje na jedinicu
.9040e49 me c2 sec
gm cm2 7.401 1042
1sec
me c2 sec
gm cm2 8.187 10 7
1sec
mec2 8.187 10 7 erg
mpl c2
mec2
mgalaksc2
mx c2
Msc2
Msc2
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
7.37 10 48 secgm 1 cm 2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
1.38 10 6sec
gm cm2
.82e-11sec
gm cm2
6 3.58 10 5 17.401 1042
1sec
gmcm2
sec
1
1sec
gm cm2
mpl c2
mec2
mgalaksc2
mx c2
Mzc2
Msc2
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
7.37 10 48 secgm 1 cm 2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
.96e-15sec
gm cm2
.82e-11sec
gm cm2
6
7.4 10421
sec
76
Na levoj strani, u relativnom obliku fizickog znacenja nalaze se energije svih tela u Kosmosu od elektrona preko svih cestica do svih galaksija. Ove energije su pomnozene svojim koeficijentima da bi se svele na opsti ekvivalent, na Bosnjakovu frekfenciju i sve je to podeljeno brojem tih tela.
Na desnoj strani je Bosnjakova frekfencija kao opsti ekvivalent. U gornjem primeru imamo sest komponenata : energiju Plankove mase, elektrona, jedne galaksije, mase Zemlje i mase Sunca.
Deobom ovog Vektora kosmosa bilo kojom velicinom (na primer : radijus bilo kog tela, magnetski moment, spin, itd.) daje potrebne koeficijente da bi se svela bilo koja trazena velicina na ono sto se trazi.
Energija tela u oglednom primeru
mpl c2
me c2
mgalaks c2
mx c2
Mzc2
Ms c2
4.904 1016
8.187 10 7
1.005 1090
1.638 106
7.722 1057
8.988 1053
erg
Svodjenje energija “svih” tela u Kosmosa na Borov radijus
mplc2
mec2
mgalaksc2
mx c2
Mzc2
Msc2
9.27 1024
154.71
1.9 1098
3.1 1014
1.46 1066
1.7 1062
dyne
5.29 10 9
5.292 10 9
5.289 10 9
5.284 10 9
5.289 10 9
5.287 10 9
cm
77
n 1 6
Svodjenje energija “svih” tela u Kosmosa na klasicni radijus elektrona
mplc2
mec2
mgalaksc2
mx c2
Mzc2
Msc2
1.74 1029
2.91 106
3.57 10102
5.81 1018
2.74 1070
3.19 1066
dyne
2.818 10 13
2.813 10 13
2.815 10 13
2.819 10 13
2.818 10 13
2.817 10 13
cm
mplc2
mec2
mgalaksc2
mx c2
Mzc2
Msc2
2
2.74 10 38
4.58 10 61
5.62 1035
9.16 10 49
4.32 103
0.5
2
1.79 1054
1.79 1054
1.79 1054
1.79 1054
1.79 1054
1.8 1054
=
78
Svodjenje na Bosnjakovu konstantuRelativni oblik znacenja formula ovde dobijanesto slozeniji oblik.Prvi niz-faktor dajeuobicajene formule. Drugi niz-faktoroznacava dimenzije i to kvalitativnosvodjenjem na identicnu jedinicu i kvantitativno - broj kvantitativnih jedinica.
mpl c2
mec2
mgalaksc2
mx c2
Mzc2
Msc2
1.51 1026 secgm 1 cm 2 9.04 1048 secgm 1 cm 2
7.37 10 48 secgm 1 cm 2
4.52 1036 gm 1 cm 2 sec
.96e-15sec
gm cm2
.82e-11sec
gm cm2
67.4 1042
1sec
1 4
kb 1.380658 10 23jouleK
eV 1.602 10 12 erg
mec2
kb5.93 109 K
GeV eV109
K 1.3806580000000000000 10 23joulekb
Energija iz Okunja. Okunjove knjige o elementarnim cesticama prevedene su i na nas jezik
79
1018GeV
1015GeV
1012GeV
109GeV
106GeV
103GeV
10GeV
1GeV
109eV
103eV
1eV
11234567891011
181·10151·10121·1091·1061·1031·10
1011-61·10-91·10
GeV
80
1018GeV
1015GeV
1012GeV
109GeV
106GeV
103GeV
10GeV
1GeV
109eV
103eV
1eV
1.6 1015
1.6 1012
1.6 109
1.6 106
1.6 103
1.6
0.02
1.6 10 3
1.6 10 3
1.6 10 9
1.6 10 12
erg
11234567891011
153.202·10123.202·1093.202·1063.202·1033.202·10
3.2020.036
-33.202·10-33.202·10-93.202·10-123.202·10
gm cm2 sec-2
81
kb 1.380658 10 23jouleK
K 1 K
kb 1.381 10 16gm cm2
sec2 K
K 1 K
kb 1.380658 10 23jouleK
K 1.3806580000000000000 10 23joulekb
GeV eV109
1018GeVkb
1.16 1031 K
kb 1.380658 10 23jouleK
Temperatura iz Okunja
1018GeVkb
1015GeVkb
1012GeVkb
109GeVkb
106GeVkb
103GeVkb
10GeVkb
1GeVkb
109eVkb
103eVkb
1eVkb
Bosnjakova konstanta
82
1018GeVkb
1015GeVkb
1012GeVkb
109GeVkb
106GeVkb
103GeVkb
10GeVkb
1GeVkb
109eVkb
103eVkb
1eVkb
1.568 10 12
1.568 10 15
1.568 10 18
1.568 10 21
1.568 10 24
1.568 10 27
1.568 10 29
1.568 10 30
1.568 10 30
1.568 10 36
1.568 10 39
secK
11234567891011
427.4·10427.4·10427.4·10427.4·10427.4·10427.4·10427.4·10427.4·10427.4·10427.4·10427.4·10
sec-1
83
Radijusi iz OKUNJA
10 33 cm
10 30 cm
10 25 cm
10 20 cm
10 15 cm
10 10 cm
10 5 cm
1cm
109cm
1013cm
1015cm
11234567891011
-331·10-301·10-251·10-201·10-151·10-101·10-51·10191·10
131·10151·10
cm
84
Primedba beogradskog profesora filozofijeJedan beogradski profesor je pogledao moje i Bosnjakove racune (i
METODE) i odlucnoje odbacio svaku mogucnost da se Herc konvertuje u masu. Ovde ispisujem formulekonverzije Bosnjakove konstante u masu elektrona i apsolutnu energiju elektrona.
Ovaj fizicar, dakle, vidi rezultat i tvrdi da to nije moguce. To je kao kad bi rekao da seksualni cin nikad nije uzrok zaceca. Ovde navodim racun samo sa dimenzijama.
Kad pisem o filozofiji fizike obradjujem posebno poglavlje o cgs sistemu i konverziji jedinicne frekfencije u svaku drugu kombinaciju jedinica, prostih i slozenih.
fbme
8.125 10691
gm sec
fb
mec29.04 1048
sec
gm cm2
fb
8.12 10691
gm sec
9.114 10 28 gm
fb
9.04 1048sec
gm cm2
8.187 10 7 erg
2908_
Drugi odgovor na primedbu1
sec
11
gm sec
1 gm
cm2
sec2
cm2cm 1
cmsec
gmcm3
sec2
1statcoul2
cm2
sec2
cm2cmgm 1 dyne
85
1sec
1sec
gm cm2
1 erg
Ovde se zavrsava komentar o konverziji jedinica
.2517e26 mpl c2secgm cm2 .1507e49 me c2
secgm cm2 .1228e-47 mgalaks c2
secgm cm2
.1507e37 mxc2
gm cm2 sec .4517e59 my
c2
gm cm2 sec
7.405 1042cm4
sec
.2517e26 mpl c2secgm cm2 .1507e49 me c2
secgm cm2 .1228e-47 mgalaks c2
secgm cm2
.1507e37 mxc2
gm cm2 sec .4517e59 my
c2
gm cm2 sec
7.405 1042cm4
sec
mplc2 4.904 1016 erg
mec2erg 1 8.187 10 7
mplc2 4.904 1016 erg
1.638 106 erg
c21.823 10 15 gm
mpl 5.456 10 5 gm
mgalaksc2 1.005 1090 erg
mpl chG
mpl 5.456452042086582 10 5 gm
86
E 10 11 erg
GF 1.0262 10 5 mp2
sin W 4796
sin W 4796=asin 4796( ) 1.571 9.169iasin 4796( )W asin 4796( )
eV 1.60217733 10 19 jouleW 1.571 9.169i
GeV eV109
mW2f
8GFsin W 2
GF2meE2
1 2 sin W 2 43
sin W 4
mZmW
cos W
GF2meE2
13
1 2 sin W 2 4sin W 4 mW 1.336 10 26 gm
mZ 1.706 10 46 2.787i 10 30 gm
mWc2 7.497 10 3 GeV
mp 1.673 10 24 gm
GF 3.668 10421
gm2
mZc2 9.571 10 23 1.563i 10 6 GeV
a1
2 2GF
el 2 f
mW 1.336 10 26 gm
el 0.302
a c2aa 174.157 GeV
elsin W 6.301 10 5
87
1
2ga 193.489
gm cm3
sec4
gel
sin W
mWc2 1.201 10 5 erg
g 6.301 10 5
g'el
cos W
g' 3.858 10 21 6.301i 10 51
g21
g'2 10.95 3.084i 10 8
1
el210.95
sin W 4 5.291 1014
elg
4.796 103
sin W 4.796 103
13
1 2sin W 2 2
7.054 1014
Jednacina 4Energija vodonika iz elektroslabe teorije
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.525 10721
gm3
2.18 10 11 erg
Radijus Svemira iz elektroslabe interakcije.I iz Jednacine 4 moze se izvesti svaka formula,iz bilokojeg domena
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
3.232 1033cm
gm2 sec2
1.703 1028 cm
88
GF2 meE
21.951 1046
cm2
gm2 sec2
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.525 10721
gm3
2.18 10 11 erg=
Masa Sunca iz elektroslabe procedureW 1.571 9.169i
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.525 10721
gm3
1.096 10 48 Sv1.989 1033 gm
Klasicni radijus elektrona iz elektroslabe procedure
.5752e-25 GF2 me E .3333 1. 2. sin W 2
2 4. sin W 4
gm3
Sv
7.059 1045gmcm
2.818 10 13 cm
Brzina tela na povrsini Zemlje pomocu elektroslabe procedure
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
6.205 10481
gm2
2.978 106cmsec
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
6.205 10481
gm2
GMs
4.495 107 cm=
89
Kad bacim pogled na gornju jednacinu pokazuje se da sinusna funkcija Vajnbergovog ugla kao i ostale komponente jednacine koja generise neutrino igraju vaznu ulogu u pronalazenju mase Sunca, Njutnove konstante gravitacije, mase elektrona i Fermijeve konstante,
Dirakova jednacina
1
0
0
0
1
0
0
1
0
0
1
0
0
1
0
0
0
*
2
0
0
0
i
0
0
i
0
0
i
0
0
1
0
0
0
*
3
0
0
1
0
0
0
0
1
1
0
0
0
0
1
0
0
*
1
0
0
0
0
1
0
0
0
0
1
0
0
0
0
1
*
3 exp 2( )3 535.492 *1c t
3dd
1x3d
d
2y3d
d
3z3d
d
imec
h13 1= *
90
1i me c
h1
3.862i 10 11
0
0
0
0
3.862i 10 11
0
0
0
0
3.862i 10 11
0
0
0
0
3.862i 10 11
cm *
1c t
3dd
1x3d
d
2y3d
d
3z3d
d
imec
h13 1= *
1i me c
h13 7.212i 10 14 cm *
rhs1c t
3dd
1x3d
d
2y3d
d
3z3d
d
imec
h13 *
1c t
3dd
1x3d
d
2y3d
d
3z3d
d
imec
h13 = *
5.993i 1011
0
0
0
0
5.993i 1011
0
0
0
0
5.993i 1011
0
0
0
0
5.993i 1011
1cm
1xd
d
2yd
d
3zd
d
*
imec
h1
2.59i 1010
0
0
0
0
2.59i 1010
0
0
0
0
2.59i 1010
0
0
0
0
2.59i 1010
1cm
*
Dirakova jednaèina svedena na Bošnjakovu
konstantuRezultat je ispisan posle crnog kvadratica
jer nema prostora na desnoj strani .
rhs
8.187 10 7
0
0
0
0
8.187 10 7
0
0
0
0
8.187 10 7
0
0
0
0
8.187 10 7
erg *
91
rhs
1.106 10 49
0
0
0
0
1.106 10 49
0
0
0
0
1.106 10 49
0
0
0
0
1.106 10 49
gm cm2sec
=
7.402 1042
0
0
0
0
7.402 1042
0
0
0
0
7.402 1042
0
0
0
0
7.402 1042
1sec
x 1cm *
c1 i h1xd
d
c2 i h1yd
d
c3 i h1zd
d
mec2 =
*
8.187 10 7
0
0
0
0
8.187 10 7
0
0
0
0
8.187 10 7
0
0
0
0
8.187 10 7
erg
rhs
8.187 10 7
0
0
0
0
8.187 10 7
0
0
0
0
8.187 10 7
0
0
0
0
8.187 10 7
erg *
rhs
me c2
1
0
0
0
0
1
0
0
0
0
1
0
0
0
0
1
*
1
0
0
0
0
1
0
0
0
0
1
0
0
0
0
1
*
Jednacina mirabilis
92
Re
2xd
d
2
2yd
d
2
2zd
d
2
1
c2 2t( )d
d
2 mec2gm
h12
9.943 104sec
cm2
2x1d
d
22me
E
h121
1.351 10 43 sec
1c t
dd
1xd
d
2yd
d
3zd
d
imec
h1
3.498i 10 33 statohm
Re
Li
D i g12
YLB i g22
W
L
R
i
D i g12
YRB
R 1
4W
W
14BB
D ig12
YB i g22
W
2
V ge LR R
L
2.702 10 43 2.027i 10 43 sec
H2
283G1
mea02
8.833 10 54gm cm2
sec
5
7.404 10421
sec= *
1 1
h mec1
137.606a0
h1h
2
Hc
1137.606
a0
7.401 10421
sec *
fb 7.401 10421
sec
Jednaèina mirabilis
Veoma bogat relativni oblik znaèenja. U njemu figuriraju formule iz pet domena : u prvoj komponenti je zastupljena Šredingerova jednaèina za potencijalni stepenik, u drugoj - imamo posla sa Klajn-Gordonovom jednaèinom u jednoj dimenziji, treæa komponenta nas
93
dovodi u vezu sa Dirakovom jednaèinom, èetvrta komponenta je Potpuni Lagrangian elektroslabih interakcija dr. Dragana Popoviæa, a peta je - Fridmanova jednacina.
Re
2xd
d
2
2yd
d
2
2zd
d
2
1
c2 2t( )d
d
2 mec2gm
h12
9.943 104sec
cm2
2x1d
d
22me
E
h121
1.351 10 43 sec
1c t
dd
1xd
d
2yd
d
3zd
d
imec
h1
3.498i 10 33 statohm
Re
Li
D i g12
YLB i g22
W
L
R
i
D i g12
YRB
R 1
4W
W
14BB
D ig12
YB i g22
W
2
V ge LR R
L
2.702 10 43 2.027i 10 43 sec
H2
283G1
mea02
8.833 10 54gm cm2
sec
5
7.404 10421
sec= *
94
Re
2xd
d
2
2yd
d
2
2zd
d
2
1
c2 2t( )d
d
2 mec2gm
h12
9.943 104sec
cm2
1c t
dd
1xd
d
2yd
d
3zd
d
imec
h1
3.499i 10 33 statohm
4 4
Re
Li
D i g12
YLB i g22
W
L
R
i
D i g12
YRB
R 1
4W
W
14BB
D ig12
YB i g22
W
2
V ge LR R
L
2.702 10 43 2.027i 10 43 sec
H2
283G1
mea02
8.836 10 54gm cm2
sec
iht2d
d
i h cx1d
d
upmc2 2( )
8.66 10 49gm cm2
sec
R12
gRs
6.924 10 10 sec
7.404 1042
7.401 1042
7.401 1042
7.401 1042
7.4 1042
7.404 10421
sec
1sec
=
95
Re
2xd
d
2
2yd
d
2
2zd
d
2
1
c2 2t( )d
d
2 mec2gm
h12
9.943 104sec
cm2
1c t
dd
1xd
d
2yd
d
3zd
d
imec
h1
3.499i 10 33 statohm
4 4
Re
Li
D i g12
YLB i g22
W
L
R
i
D i g12
YRB
R 1
4W
W
14BB
D ig12
YB i g22
W
2
V ge LR R
L
2.702 10 43 2.027i 10 43 sec
H2
283G1
mea02
8.836 10 54gm cm2
sec
iht2d
d
i h cx1d
d
upmc2 2( )
8.66 10 49gm cm2
sec
R12
gRs
6.924 10 10 sec
7.404 1042
7.401 1042
7.401 1042
7.401 1042
7.4 1042
7.404 1042
1sec
=
96
y 1cm
Prva figura silogizmaA B=C A=C B=
1c t
dd
1xd
d
2yd
d
3zd
d
imec
h1
3.499i 10 33 statohm
4 4
R12
gRs
6.924 10 10 sec=
iht2d
d
i h cx1d
d
upmc2 2( )
8.66 10 49gm cm2
sec
1c t
dd
1xd
d
2yd
d
3zd
d
imec
h1
3.499i 10 33 statohm
4 4
=
iht2d
d
i h cx1d
d
upmc2 2( )
8.66 10 49gm cm2
sec
R12
gRs
6.924 10 10 sec=
Dirakova teorija elektrona jednaka je Opstoj teoriji teoriji relativnosti
Teorija jake interakcije je jednaka je Dirakovoj teoriji elektrona
Teorija jake interakcije jednaka je Opstoj teoriji relativnosti
97
Ovde razvijam svojstva jednacine kojom se izracunava nastajanje
proizvoda neutrina m i elektrona
E 10 11 erg
GF 1.0262 10 5 mp2
sin W 4796
sin W 4796=asin 4796( ) 1.571 9.169iasin 4796( )W asin 4796( )
eV 1.60217733 10 19 joule
GeV eV109
mW2
8GFsin W 2
GF2meE2
1 2 sin W 2 43
sin W 4
mZmW
cos W
ImmWmZ
47961
GF2meE2
13
1 2 sin W 2 4sin W 4
13
1 2 sin W 2 4sin W 4 mW 1.338 10 26 gm
mZ 1.708 10 46 2.79i 10 30 gm
mWc2 7.505 10 3 GeV
mp 1.673 10 24 gm
GF 3.668 10421
gm2
mZc2 9.581 10 23 1.565i 10 6 GeV
a1
2 2GF
98
elW 2 f
elW 0.302
mW 1.338 10 26 gm
el 0.302
a c2aa 174.157 GeV
elWsin W 6.301 10 5
1
2ga 1.243 10 5 erg
gelW
sin W
mWc2 1.202 10 5 erg
g 6.301 10 5
g'el
cos W
g' 3.858 10 21 6.301i 10 51
g21
g'2 10.95 3.084i 10 8
fb
hcG
c2
h
1
el210.95
elg
4.796 103
sin W 4 5.291 1014
sin W 4.796 103
Jonizaciona energija vodonika iz teorije elektroslabe
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.525 10721
gm3
2.18 10 11 erg
99
13
1 2sin W 2 2
7.054 1014
Bosnjakova konstanta iz teorije elktroslabe interakcije
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.525 10721
gm3
2.945 10 54gm cm2
sec
7.402 10421
sec
Masa Sunca iz teorije elektroslabe interakcije
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.767 1028cm2
gm3 sec2
1.989 1033 gm
Svedena na Bosnjakovu konstantu
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.767 1028cm2
gm3 sec2
2.688 10 10 gm sec7.4 1042
1sec
Pojedinacni oblik znacenja
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.767 1028cm2
gm3 sec2
2.688 10 10 gm sec
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.525 10721
gm3
2.945 10 54gm cm2
sec
=
100
U gornjim jednacinama iz jednacine elektroslabe teorije za neutrino izracunao sam energiju atoma Vodonika i masu Sunca.
Moj neuki kriticar kad procita rec “Vodonik” uzvikuje da su to Oni odavno pronasli.
On ne zna da iz jednacina elektroslabe teorije moze da se racuna na jedan opstiji nacin.
Tako on nikada nece razumeti jednacinu identicne jedinice. Pod izrazom “identicna jedinica”podrazumevam identicno trece koje povezuje razlicite formule. U gornjem primeru imamo :
Masu Sunca, jonizacionu energiju, njihovo svodjenje na frekfenciju kao ono ono zajednicko kad se izracunaju koeficijenti transformacije i sve to se redukuje na Bosnjakovu konstantu. Stiven Vajnberg je u svojoj knjizi “Snovi o konacnoj teoriji” u jednom podnaslovu te briljantne knjige uzviknuo : “Dvaput ura za redukcionizam.”.
Vajnberg nije pronasao identicno jedno svega, jer nije citao knjigu “Pitagorin soj”.
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.525 10721
gm3
mec212
2=
h
3.04 10 16 sec3.454 10 12 erg
I rezultat je ,naravno, sjajan.Ako sada levu stranu ,onu osnovnu iznad ove poslednje, uzmemo
kao ekvivalentna desnoj strani ona ce postati opsti oblik za sve formule makro i mikro sveta.
mec212
2
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.525 10721
gm3
=
Da bi se dve strane gormjr jednacine izjednacile morali smo da ih svedemo na identicnu jedinicu.
Kvalitativno - erg je njihova identicna jedinica, a kvantitativno ih izjednacuje koeficijent srazmernosti.
Ovaj bulovski oblik jednacine omogucuje pronalazenje svake
101
komponente
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.525 10721
gm3
mec2 2
2=
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.525 10721
gm3
2.18 10 11 erg
.2731e-72 GF2 me E gm3 .5883e-72 GF
2 me E gm3 cos W 2 .3362e-72 GF2 me E gm3 cos W 4
mec2 2
2=
Jonizaciona energija atoma vodonika u elektroslaboj proceduri, drugi oblik.Kompleksni broj u rezultatu
a realna komponeta je energija elektrona
.2731e-72 GF2 me E gm3 .5883e-72 GF
2 me E gm3 cos W 2 .3362e-72 GF2 me E gm3 cos W 4 2.18 10 11 5.339i 10 27 erg
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.525 10721
gm3
2.18 10 11 erg=
Masa Sunca iz elektroslabe procedure
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.767 1028cm2
gm3 sec2
1.989 1033 gm
Klasicni radijus elektrona iz elektroslabe procedure
.5752e-25 GF2 me E .3333 1. 2. sin W 2
2 4. sin W 4
gm3
Sv
7.059 1045gmcm
2.818 10 13 cm
102
Borov radijus
.5752e-25 GF2 me E .3333 1. 2. sin W 2
2 4. sin W 4
gm3
Sv
3.759 1041gmcm
5.292 10 9 cm
Brzina Zemlje oko Sunca
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
6.205 10481
gm2
2.978 106cmsec
Konstanta fine strukture
.5752e-25 GF2 me E .3333 1. 2. sin W 2
2 4. sin W 4
gm3
Sv
7.059 1045gmcm
.5752e-25 GF2 me E .3333 1. 2. sin W 2
2 4. sin W 4
gm3
Sv
3.759 1041gmcm
7.297 10 3
mpl hcG
GeV eV1000000000
fbmplc2
h
el mec2 2a0
Up quark
103
upm 0.004GeV
c2
upm 7.131 10 27 gm
el mec2f 2a0
upe23
el
23
el 3.189 10 10 statcoul
upe 3.189 10 10 statcoul
upgrmupe
2
G
uprupmc2
upe2
1
uprupmc2
upe2
1
upmc2
h0.0227
2.688 10231
sec
upr
upr 1.587 10 14 cm
44.052863436123348018 upmc2
h 2.688 1023
1sec
upmc2 4 10 3 GeV
upm 7.131 10 27 gm
upe upe
el
10.75
upgrupgrmG
c2
upe2
upr4 10 3 GeV
upmc2
h
mec2
h
7.828
upgrupmG
c2
104
upgrupr
5.776 10 21
upupgrupr
up 5.776 10 21
up2
uprupm 1.499 10 53
gmcm
upv 2.2737cmsec
upmme
7.828
upv2
upr3.258 1014
cm
sec2
1upv
2
c2
1upv
2
c2 1
upv2
c2c2 5.17 10 4 Sv
upv2
c25.752 10 21
upv2uprG
1.229 10 6 gm
G upm
upgr3
5.663 10641
sec
upgrupr
3.336 10 41
105
hup upm upv upr
upgrma upgr h=
upv2 5.17 10 4 Sv
h2
upm upgr
c1.477 1042
Ogromno bogatstvo operacija sa Up quarkom.Osnovni cilj je da se napravi jednacina koja ce uci u jednacine mirabilis/
Ostalo je samo informativno o kvarkovima.2el3
1 el3
4.783 10 10 statcoul
Down quark
downm0.008GeV
c2
downe el1
3
elupe
1.5
Charm quark
upe2
G
1.738455739888211 1020me
7.796
el23
3.189 10 10 statcoul
charme el23
charme 3.189 10 10 statcoul
charmm 1.5GeV
c2
upe charme 6.378 10 10 statcoul
106
Strange quark
strangem 0.15GeV
c2
strangee el1
3
Top quark
topm 176GeV
c2
tope el23
Botom quark
botomm 4.7GeV
c2
botome el1
3
uprre
117.613
upmc2 4 10 3 GeV
17.613upr 2.795 10 13 cm
upe2
upr4 10 3 GeV
7.82780298018137 me 7.13 10 27 gm
Gupm
c2
upr3.336 10 41
107
1F1 1 1m1e 1
A 1x 1el2 1
Hca0
H 4.134 10161
sec
H 1 2 2.419 10 17 sec
el 4.783 10 10 statcoul
me 9.109 10 28 gm
f 7.267 10 3
3 1.8594 10 6 gm
4 a03
G 6.672 10 8cm3
gm sec2
2.996 1018gm
cm3
el2
G1.852 10 6 gm
H2
243 G
me a02 2.18 10 11 erg
H2
243 G
me a02
2.9455 10 54gm cm2
sec
7.4 10421
sec
108
x 1cmz 1cmy 1cm
2x
14
i me
d
d
2
2y
14
i me
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2 0
gm
cm2
2x
14
ime
d
d
2
2y
14
i me
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 4.134 10161
sec
2
i c214
i me
7.841 10 4sec2
cm4
2.946 10 54gmcm2
sec
7.401 10421
sec
h_h
2
h_ 1.671 10 28gm cm2
sec
el 1t 1 2 1
A 1 1 1
x 1cm2 1
ih_t 2
dd
0gm cm2
sec
t 1sec
upmc2 2 6.409 10 6 erg
ih_t 2
dd
i h_cx 1
dd
upmc2 2
0 ergGeV
upmc2
i h_cx 1
dd
0 erg
ih_t 2
dd
sec 1 i h_cx 1
dd
cm 1 mec2 2
i h_cx 1
dd
cm 1 mec2 2
2 4.134 10161
sec
2
i c214
i me
1.71 10 14
gm
cm2
109
2z
14
ime
d
d
20
gm
cm2
h_ h
i h_cx 1
dd
0 erg
i h_t 2
dd
0 erg
i h_cx 1
dd
0 erg
Jednacina 5
i h_cx 1
dd
mec2 2
8.187 10 7 erg
i h_cx 1
dd
mec2 2
2.946 10 54gm cm2
sec
2.779 10471
sec
el2 1
Jednacina 6
x el2A( ) m1e
dd
cm14F1F1
2 mec2f 2 2.162 10 11 erg
Bosnjakova konstanta iz Jednacine 6
x el2A( ) m1e
dd
cm14F1F1
2 mec2f 2
2.921 10 54gm cm2
sec
7.401 10421
sec
Mirabilis dobra
110
H2
243 G
me a02
2.9455 10 54gm cm2
sec
2x
14
i me
d
d
2
2y
14
i me
d
d
2 2z
14
ime
d
d
2
2 4.134 10161
sec
2
i c214
i me
7.841 10 4sec2
cm4
2.946 10 54gmcm2
sec
x el2A( ) m1e
dd
cm14F1F1
2 mec2f 2
2.921 10 54gm cm2
sec
i h_cx 1
dd
mec2 2
2.946 10 54gm cm2
sec
7.4 1042
7.401 1042
7.401 1042
2.779 1047
1sec
111
7.4007 1042
7.4009 1042
7.4008 1042
7.4004 1042
1sec
Mirabilis dobra 4Gravitaciona reprezentacija energije Up quarkaHup
upvupr
Hupupvupr
up3upm
4 upr3
up3upm
4 upr3
up 4.262 1014gm
cm3
Hup2 8
3 Gup
upm upr
2 3.686 10 26 erg
83 Gup
Hup1.077 10 10
Hup2 8
3 Gup
upm upr
2 upm upv2=
112
Hup2 8
3 Gup
upm upr
2 3.686 10 26 erg
Za mirabilis
f 7.3 10 3
3
G 2r
cf
2
R
2.87 1021
0
0
0
0
7.61 1012
0
0
0
0
2.13 10 4
0
0
0
0
2.13 10 4
R 1 1 2.87 1021
Rs 1.14 1013
g1
8.99 1020
0
0
0
0
1
0
0
0
0
2.8 10 17
0
0
0
0
2.8 10 17
h1 6.5821220 10 16 eV sec
c 2.998 1010cmsec
h 6.6260755 10 34 joulesec
h 6.626 10 27 ergsec
113
h1 1.055 10 27gm cm2
sec
fb
hcG
c2
h
R12
g1Rs1 1
2.756 10 10 sec2.512
7.402 10421
sec
fb 7.401 10421
sec
8 Ggmsec2
cm3
4 G
c2 sec2
cm2
1.9 10123.005
1
sec2
R12
g1Rs2 2
1.91 1012
r 5.292 10 9 cm
Kraj za mirabilis
Equation mirabilis 6
114
Re
2xd
d
2
2yd
d
2
2zd
d
2
1
c2 2t( )d
d
2 mec2gm
h12
9.943 104sec
cm2=
1c t
dd
1xd
d
2yd
d
3zd
d
imec
h1
3.499i 10 33 statohm
4 4
Re
Li
D i g12
YLB i g22
W
L
R
i
D i g12
YRB
R 1
4W
W
14BB
D ig12
YB i g22
W
2
V ge LR R
L
2.702 10 43 2.027i 10 43 sec
H2
283G1
mea02
8.836 10 54gm cm2
sec
iht2d
d
i h cx1d
d
upmc2 2( )
8.66 10 49gm cm2
sec
R12
g1Rs1 1
6.924 10 10 sec
fb=
115
2 1
Iz pojedinacnog relativnog oblika znacenja u kome se u relativnom obliku nalazi formula iz domena jakih interakcija, a u obliku-ekvivalenta formula iz domena Opste teorije relativnosti moze se izracunati i masa UP kvarka. Smesno je da autor izrice vrednosni sud o svome delu , ali meni se cini da je samo ova jednacina dovoljna da izvrsi revoluciju u fizici i kosmologiji. A ovo kazem da ne bi neko pomislio da nisam svestan novine i znacaja svoga rada koji sam ponudio javnosti.
Ovde je jedna refleksivna jednacina . Sta to znaci ? To znaci da je ona u domenu Bulove algebre.
A to opet znaci da je nema u istoriji fizike i u savremenoj fizici. Zato smo u nasem dosadasnjem radu izbegavali da je komentarisemo ostavljajuci da govori sam rezultat. Na levoj strani, dakle u relativnom obliku fizickog znacenja, nalazi se jedan niz od dva clana, a moze da se tu stavi niz od skoro beskrajnog broja formula. Na desnoj strani , dakle u obliku ekvivalenta, nalazi se samo jedna formula u koju se fokusiraju sve formule leve strane . Desna strana je u domenu elektroslabe teorije , transformisane da iskaze energiju Vodonika, a na levoj strani su formule iz dva domena : kvantne mehanike i teorije gravitacije. Da bi mogle ove dve tako morfoloski i sintakticki razlicite strane da se izjednace morale bi da se svedu na identicnu jedinicu i da se odredi kvantitativni odnos. To je gore i ucinjeno pomocu koeficijenata transformacije. Tako su dovedene u vezu tri teorije : kvantna mehanika, elektroslaba teorija i teorija gravitacije. Kada ovo procita obrazovani filozof koji je i talentovan pisac on, videvsi da se pominje Vodonik, odmah kaze da su to “oni” odavno resili i da je to prevazidjeno. Nasuprot tome treba reci da je gornja refleksivna jednacina potpuno nova i za sada samo moja.
Ona jos ne spada u korpus savremene fizike. Ono identicno u jednakosti razlicitih formula jeste odredjeni iznos energije. U ranijim svojim tekstovima i knjigama mi smo se zadovoljavali da izlaganje bude na ovom nivou.
Sada, medjutim, treba pristupiti tumacenju u tri smisla : u smislu objasnjenja komponenata, u smislu objasnjenja relacije identitteta i u smislu iskazivanja svega toga prirodnim jezikom za razliku iskazivanja jezikom matematickoo-logickim simbolickim jezikom.
116
Najpre o elementarnim varijablama. To su : masa elektrona, brzina svetlosti, Njutnova gravitaciona konstanta, masa Sunca, Fermijeva konstanta ,Vajnbergov ugao i pretostavljena laboratorijska energija. Iz ovih varijabli formirane su tri formule : totalna energija elektrona, gravitacioni radijus Sunca i poznata formula slabe interakcije elektroslabe teorije. Ako izostavimo koeficijente transformacije vidimo da su ove tri formule razlicite.
Kako je moguce da su u nasoj refleksivnoj jednacini identicne? Po koeficijentima transformacije. Ovi koeficijenti svode formule na identicnu jedinicu pa ih i kvantitativno izjednacuju. Dva clana leve strane jednacine samo su primer posebnog relativnog oblika fizickog znacenja formula. Moze se napraviti niz od velikog broja ralicitih formula. Sve ovo sto je ovde istaknuto nije pozanato savremenim fizicarima. To nije znao ni Ajnstajn, a to ne znaju ni Hoking ni Vajnberg. Uskoro cu napraviti jedan energetski niz u kome ce figurirati formule veceg broja elementarnih cestica i naci cu i ekvivalent u kome ce figurirati jacine elektricnog i magnetskog polja i time cu sve iskazati kao kvantne elektrodinamicke velicine
117
iht2d
d
i h cx1d
d
upmc2 2( )
8.66 10 49gm cm2
sec
R12
g1Rs1 1
6.924 10 10 sec=
iht2d
d
i h cx1d
d
upmc2 2( )
8.66 10 49gm cm2
sec
R12
g1Rs1 1
6.924 10 10 sec=
.12507221259387637204e-38 R12
g1 Rs1 1
gmcm2
c2 2 sec2 7.131 10 27 gm
t 1secx 1cm
iht2d
d
i h cx1d
d
upmc2 2( )
8.659 10 49gm cm2
sec
7.401 10421
sec
R12
g1Rs1 1
6.924 10 10 sec7.401 1042
1sec
R12
g1Rs1 1
6.924 10 10 sec7.401 1042
1sec
118
1444251877.5274407857sec
R12
g1 Rs1 1
7.401 10421
sec
R 1 1 2.87 1021
R 1 112
g11 1 Rs
5.124 1033
g1
8.99 1020
0
0
0
0
1
0
0
0
0
2.8 10 17
0
0
0
0
2.8 10 17
g11 1 8.99 1020
R 1 1 2.87 1021
g51 1 8.99 1020cm2
sec2
R a 2.87 10211
sec2
Rsa 1.14 10131
cm2
Rs 1.14 1013g51 1
R a12
g51 1 Rsa 5.124 10331
sec2
R a12
g51 1 Rsa
6.924 10 101
sec
7.401 10421
sec
Zakoni sile i Maksvelove jednacine
el mec2 2a0
119
el 4.803 10 10 statcoul
fb
hcG
c2
h
Eel
a02
gc2 2
a0
Eel
a02
Bme
a03
E 1.715 107 oersted
me 9.109 10 28 gm
g 9.044 1024cm
sec2
Lepa jeednacina za siluf meg elE el el cf Bmeg elE el
f dynef
el cf B 8.241 10 3 dyne
c2 2
a0
me3 0.025dyne
Eel
a02
f fmeg el E el cB 0.025 dyne
120
1. meg
E c B 2.402 10 10 statcoul
me g el E el c B 0.025 dyne
7.297 10 3meg el E el cf B
3.34 10 45 secdyne7.401 1042
1sec
B 0.078gm
12
cm
32
meg 8.238 10 3 dyne
el E 8.238 10 3 dyne
E 1.715 107 oerstedmeg eE ecB
3.34 10 45 gm cm sec 17.4 1042 sec 1=
el 4.803 10 10 gm
12 cm
32 sec 1
Bme
a03
Eel
a02
121
z a0
x a0
y a0
t 1sec
2txd
d
2
2tyd
d
2 2t
zd
d
2
mgcm2
sec 2 cm60
gm
cm3
me
a03
c2 2 2.942 1014 barye
i 1
2txd
d
2
2tyd
d
2 2t
zd
d
2
mgcm2
sec 2 cm6
me
a03
6.147 10 3gm
cm3
122
Re
2xd
d
2
2yd
d
2
2zd
d
2
1
c2 2t( )d
d
2 mec2gm
h12
9.943 104sec
cm2
1c t
dd
1xd
d
2yd
d
3zd
d
imec
h1
3.499i 10 33 statohm
4 4
Re
Li
D i g12
YLB i g22
W
L
R
i
D i g12
YRB
R 1
4W
W
14BB
D ig12
YB i g22
W
2
V ge LR R
L
2.702 10 43 2.027i 10 43 sec
H2
283G1
mea02
8.836 10 54gm cm2
sec
iht2d
d
i h cx1d
d
upmc2 2( )
8.66 10 49gm cm2
sec
R12
g1Rs1 1
6.924 10 10 sec
meg elE el cB
3.34 10 45 secdyne
1
fb=
123
1 8 1 8
Re
2xd
d
2
2yd
d
2
2zd
d
2
1
c2 2t( )d
d
2 mec2gm
h12
9.943 104sec
cm2
1c t
dd
1xd
d
2yd
d
3zd
d
imec
h1
3.499i 10 33 statohm
4 4
Re
Li
D i g12
YLB i g22
W
L
R
i
D i g12
YRB
R 1
4W
W
14BB
D ig12
YB i g22
W
2
V ge LR R
L
2.702 10 43 2.027i 10 43 sec
H2
283G1
mea02
8.836 10 54gm cm2
sec
iht2d
d
i h cx1d
d
upmc2 2( )
8.66 10 49gm cm2
sec
R12
g1Rs1 1
6.924 10 10 sec
meg elE el cB
3.34 10 45 secdyne
i
.10547198078699903901e-53.56586690810321412405e53 me a0
2 sec H2 fb gm cm2
me a02 sec G
6.116 1039gm
cm3
.86600000000000000002e-48 fb gmcm2
c2 2 sec 7.131 10 27 gm
.33400000000000000000e-44.2994e45 el E .2994e45 el c B fb sec dyne
g 9.115 10 28 gm
E 1.715 107 oersted
124
meg elE el cB
3.34 10 45 secdyne7.4 1042
1sec
125
E2 B2 c2 a03 8.187 10 7 erg
E2 B2 c2 a03
1.106 10 49gm cm2
sec
7.403 10421
sec
EMirabilis
Re
2xd
d
2
2yd
d
2
2zd
d
2
1
c2 2t( )d
d
2 mec2gm
h12
9.943 104sec
cm2
1c t
dd
1xd
d
2yd
d
3zd
d
imec
h1
3.499i 10 33 statohm
4 4
Re
Li
D i g12
YLB i g22
W
L
R
i
D i g12
YRB
R 1
4W
W
14BB
D ig12
YB i g22
W
2
V ge LR R
L
2.702 10 43 2.027i 10 43 sec
H2
283G1
mea02
8.836 10 54gm cm2
sec
iht2d
d
i h cx1d
d
upmc2 2( )
8.66 10 49gm cm2
sec
R12
g1Rs1 1
6.924 10 10 sec
meg elE el cB
3.34 10 45 secdyne
fb
i
126
R a12
g51 1 Rsa
6.924 10 101
sec
Re
2xd
d
2
2yd
d
2
2zd
d
2
1
c2 2t( )d
d
2 mec2gm
h12
9.943 104sec
cm2
1c t
dd
1xd
d
2yd
d
3zd
d
imec
h1
3.499i 10 33 statohm
Re
Li
D i g12
YLB i g22
W
L
R
i
D i g12
YRB
R 1
4W
W
14BB
D ig12
YB i g22
W
2
V ge LR R
L
2.702 10 43 2.027i 10 43 sec
H2
283G1
mea02
8.836 10 54gm cm2
sec
iht2d
d
i h cx1d
d
upmc2 2( )
8.66 10 49gm cm2
sec
R12
g1Rs1 1
6.924 10 10 sec
meg elE el cB
3.34 10 45 secdyne
E2 B2 c2 a03
1.106 10 49gm cm2
sec
fb=
fb 1.855 1043 Hz
127
x a0
x 5.292 10 9 cmy a0
y 5.292 10 9 cmz a0
z 5.292 10 9 cm
me2 c4 2
h2 2
Ovo je Bulova jednacina i 1 znaci istinito
2xd
d
2
2yd
d
2 2z
d
d
2
1
c2 2
( )
12 h
c2
2
c2 2
h2=
f h c x y z( ) 2xd
d
2
2yd
d
2 2z
d
d
2
1
c2 2
( )
12 h
c2
2
c2 2
h2=
f ( ) 2xd
d
2
2yd
d
2 2z
d
d
2
1
c2 2
cfa0
( )
12 h
c2 f
( )
12 h
c2 f
1
c2 2 me
2 c2 f 2
h2 100710410.04516787159
c4
a02
gm2 2
joule2 sec2 2 100710410.04516787159 gm2 c2
joule2 sec2
1
c2 2 me
2 c2 f 2
h2
i 1 2
11
me2 c4 f 2
h2 2 1889855696099.9788251 gm2 c2
joule2 sec2a0
2
128
me2 c4 f 2
h2 2
12
2
12 sin ( ) cos ( ) 1( ) e i 137.371 3.365i 10 14
me2 c4 f2
h2 2 1.303 105
12
2
12 sin ( ) cos ( ) 1( ) e i 137.371 3.365i 10 14
12
2
12 sin ( ) cos ( ) 1( ) exp i ( ) 137.371 3.365i 10 14
tH31
2 83 G sv4 tH3
Rg 1.4766 105 cm
S G
c26.672 10 17
cm2
gm sec
c1a0
me2c2 2
h29.045 1014
1
cm2
f 7.3 10 3
Sc
Rg
me2 c4 2
h2 2
0.025
0
0
0
0
0.025
0
0
0
0
0.025
0
0
0
0
0.025
83 G sv4 sv4
RgAU
AU
SRgAU
AU
mec2
2
S3S
4 Rg3
43 GS 1.863 10 11
cm
gm sec3
129
S2 4
3 GS
4.087 10 28
S2 4
3 GS
S2 4
3 GS S
2 43 GS
S2 4
3 GS
4.73061
cm sec2
S
2 43 GS
S2 4
3 GS
1.32 10141
cm sec2
S
2 43 GS
130
S2 4
3 GS
1.1692 10 221
gm sec2
S
2 43 GS
S2 4
3 GS .45864247441357468714e-10
c2
cm2 .20725539674571815804e-25
m3
kg sec2
S
cm3
112219837145479492.82c2
cm2 759988061394.28073153 G
S
cm3 112219837145479492.82
c2
cm2 759988061394.28073153 G
S
cm3
Ovde se vidi kako se svodi na herc^2
759988061394.28073153 GS
cm3 4.557 1016
cm
gm sec3
112219837145479492.82c2
cm2 1.009 1038
1
sec2
.24467824810374357720e28 S2 .32623766413832476959e28 G S
112219837145479492.82c2
cm2 759988061394.28073153 G
S
cm3 112219837145479492.82
c2
cm2 759988061394.28073153 G
S
cm3
.2447e28 S2 .1025e29 G S .2447e28 S2 .1025e29 G S
.24467824810374357720e28 S2 .32623766413832476959e28 G S .24467824810374357720e28 S2 .32623766413832476959e28 G S
.24467824810374357720e28 S2 .10249058489812554403e29 G S .24467824810374357720e28 S2 .10249058489812554403e29 G S
131
S2 4.122 1010
1
sec2
.24467824810374357720e28 2.447 1027
.10249058489812554403e29 1.025 1028
.244678248103744e28 2.447 1027
S2 4.122 1010
1
sec2
S2
43 GS
2.213 1021gm sec
cm
2x475.6749d
d
2
2y475.6749d
d
2 2z
475.6749d
d
2
1
c2 2 475.6749 =
1.699 1019
0
0
0
0
1.699 1019
0
0
0
0
1.699 1019
0
0
0
0
1.699 1019
1
cm2
me2 c4 2
h2 2
me 9.109 10 28 gm
n 1 5
me2
h2 c( )26.284 10 10
sec2
cm3 KK
h 6.626 10 27gm cm2
sec
K 1 K
f 7.297353 10 3x a0
x 5.292 10 9 cm
y a0
y 5.292 10 9 cmz a0
z 5.292 10 9 cm
132
2xd
d
2
2yd
d
2 2z
d
d
2
1
c2 2
mec2
2
c22xd
d
2
2yd
d
2 2z
d
d
2
1
c2 2
mec2
2
c2
1
c2 4
me
2xd
d
2
2yd
d
2 2z
d
d
2
1
c2 2
mec2
2
c2 2xd
d
2
f c me 2xd
d
2
2yd
d
2 2z
d
d
2
1
c2 2
mec2
2
c2
f c me f c me
cf c me d
d
cf c me d
d
2f c me d
d
2 2
f c me d
d
2
2
12a0
2
c2
1
0
0
0
0
1
0
0
0
0
1
0
0
0
0
1
0
0
0
5.665 1018
0
0
5.665 1018
0
0
5.665 1018
0
0
5.665 1018
0
0
0
1sec
c2 12
a02
3.21 1037
0
0
0
0
3.21 1037
0
0
0
0
3.21 1037
0
0
0
0
3.21 1037
1
sec2
ca0
4.134 10161
sec
7.297 10 3
133
.17091000000000000000e34 c2 me
4 sec2
1.358 10 48
0
0
0
0
1.358 10 48
0
0
0
0
1.358 10 48
0
0
0
0
1.358 10 48
gm cm2
1
c2 4 4.7903 10 40 gm cm2
me
6.027 1041
0
0
0
0
6.027 1041
0
0
0
0
6.027 1041
0
0
0
0
6.027 1041
1
sec2
mec2
2
2.551 10 44
0
0
0
0
2.551 10 44
0
0
0
0
2.551 10 44
0
0
0
0
2.551 10 44
gm cm2
fb
me
c2
2
5.703 1053
0
0
0
0
5.703 1053
0
0
0
0
5.703 1053
0
0
0
0
5.703 1053
cm2
gm sec
fbc2
2
5.195 1026
0
0
0
0
5.195 1026
0
0
0
0
5.195 1026
0
0
0
0
5.195 1026
stokes
fbme
2.036 10701
gm sec
2x
fb
me
c2
2
d
d
2
2y
fb
me
c2
2
d
d
2 2z
fb
me
c2
2
d
d
2
1
c2 2 fb
me
c2
2
1.0978 10271
gm
2x
fb
me
c2
2
d
d
2
1
c2 2 fb
me
c2
2
2.036 1070
0
0
0
0
2.036 1070
0
0
0
0
2.036 1070
0
0
0
0
2.036 1070
1gm sec
134
2x6.0276 10 36 gmcm6sec 2 d
d
2
2y6.0276 10 36 gmcm6sec 2 d
d
2
5.2585 10 13 cm2
2z6.0276 10 36 gmcm6sec 2 d
d
2 1
c2 2 6.0276 10 36 gmcm6sec 2
5.2585 10 13 cm2
=
135
4.093 10 7
0
0
0
0
4.093 10 7
0
0
0
0
4.093 10 7
0
0
0
0
4.093 10 7
erg
6.1792 10 67 fbgmcm4 c2
2sec
3.21 10 40
0
0
0
0
3.21 10 40
0
0
0
0
3.21 10 40
0
0
0
0
3.21 10 40
gm cm6
sec2
c 2.998 1010cmsec
1.1751 10 54 fbgmcm2 c2
2sec
5.2585 10 13 cm2
1.161 10 15
0
0
0
0
1.161 10 15
0
0
0
0
1.161 10 15
0
0
0
0
1.161 10 15
erg
4.8763836738674598917 10 29 fbsecc2
2cm2
0.025
0
0
0
0
0.025
0
0
0
0
0.025
0
0
0
0
0.025
4.8764 10 29 fbsecc2
2cm2
0.025
0
0
0
0
0.025
0
0
0
0
0.025
0
0
0
0
0.025
fb
2.0507 1028 cm2sec 19.046 1014
1
cm2
fb
8.5097 1053 secgm 1 cm 213.606eV
el mec2 2a0
2x n
d
d
2
2y n
d
d
2 2z
nd
d
2
1
c2 2 2 n
0=
136
has solution(s)
h1h
2
Ekmec2 2
2
vo .10899500000000000000e-10erg
me Ek a0 el2 h12 a0
2
c2 2 n n
vod12
erg
me Ek a0 el2 h12 a0
2x vod
d
d
2
2y vod
d
d
2 2z
vodd
d
2 2
me
h12Ek
el2
a0
vod
mec2 2
2=
el mec212a0 mec212a0el el
2x vo
d
d
2
2y vod
d
d
2 2z
vod
d
2 2
me
h12Ek
el2
a0
vo 2.1799 10 11 erg=
EksvMS c2
2
2x vo
d
d
2
2y vod
d
d
2 2z
vod
d
2 6
me
h12Ek
el2
a0
vo
el
Teorija supstitucije varijabli i konstanti
elsv MSG MS
RgRg
sv112
MS2 c4
Ek Rg elsv2
Rg3
2x sv
d
d
2
2y sv
d
d
2 2z
svd
d
2 6
MS
MS cRg 2Ek
elsv2
Rg
sv
MS c2
2=
Sredingerova jednacina koja izracunava kineticku energiju Sunca
137
MS c2
24.494 1053 erg
2x sv
d
d
2
2y sv
d
d
2 2z
svd
d
2 6
MS
MS cRg 2
Ekelsv
2
Rg
sv
4.494 1053 erg
Fridmanova jednacina koja izracunava kineticku energiju elektrona osnovnog stanja Vodonika e e
ec1a0
e3
4 a03
Md
Mdc212a0
G
e 6.116 1039gm
cm3
e2 8
3 G e
me
a02
2
2.555 105
27.211
27.211
27.211
27.211
2.555 105
27.211
27.211
27.211
27.211
2.555 105
27.211
27.211
27.211
27.211
2.555 105
eV
MS 1 1033 gm
Rg 1.477 105 cm
.10899500000000000000e-10erg
me Ek a0 el2 h12 a0
12
erg
me Ek a0 el2 h12 a0
mec212
2
4.093 10 7
0
0
0
0
4.093 10 7
0
0
0
0
4.093 10 7
0
0
0
0
4.093 10 7
erg
138
2x vod
d
d
2
2y vod
d
d
2 2z
vodd
d
2 2
me
h12Ek
el2
a0
vod
el
2x vod
d
d
2
2y vod
d
d
2 2z
vodd
d
2 2
me
h12Ek
el2
a0
vod
el
2x vod
d
d
2
2y vod
d
d
2 2z
vodd
d
2 2
me
h12Ek
el2
a0
vod
el
O transformacijama jednacine elektroslabe interakcije
Formula koja sledi je jedna od znacajnih komponenti elektroslabe teorije.Ja sam je preveo u Mathcad proceduru i ispitivao sam njena svojstva sluzeci se metodom primene koeficijenata transformacije. Ponesen blistavim rezultatima ja najcesce jurim da izracunam sto vise relacija i ocekujem od citaoca da malo i sam poradi. Znaci, pisem za specijaliste i ne marim za siroku citalacku publiku koja,ipak, ima prava da joj se ponesto i objasni.
Pa, da pocnem sa tumacenjem osnovne formule. Ova osnovna formula je formula kojom se izvodi stvaranje neutrina i elektrona, raspadom prethodne cestice.G.F je Fermijeva konstanta i ona je igrala pozitivnu ulogu u staroj slaboj teoriji, teoriji slabih interakcija, teoriji slabe sile. Ovde se, kao sto se vidi, ona upotrebljava kao komponenta u formuli elektroslabe teorije. Sa m.e oznacena je masa elektrona, sa E.n laboratorijska energija cestice,Theta.W je Vajnberov ugao.
Ispisujem formulu neiteraaktivne vrste za elektroslabu proceduru.
GF2meE2
1 2 sin W 2 43
sin W 4
Kada profesor filozofije koji je i talentovani pesnik (u daljem tekstu pisemo samo profesor podrazumevajuci gornj opis), dodje u dodir sa jednacinom elektroslabe teorije napisane kao sto prethodi, on trazi objasnjnje.Hawking, koji vazi za vrhunskog i naucnika i popularizatora, bi mu rekao da elektroslaba interakcija za kreaciju neutrina zavisi od tri konstante i jedne varijable. Konstante su : Fermijeva konstanta, masa elektrona i Vajnbergov ugao. Varijabla je laboratorijski nalaz energije cestice. I profesor bi bio zadovoljan jer zna da ostalo zavisi od njegovog znanja fizike.Ali kad je amater u pitanju sad cemo lepo uzviknuti da nam nisu potrebne jednacine, da o vodoniku oni sve to znaju, da je to prevazidjeno, da kod amatera nema niceg o elektroslaboj teoriji. Posto cita povrsno, odnosno ne
139
cita nego samo prelistava, profesor, po malo arogantan, moze sebi da dopusti da sahrani rezultate rada koji je trajao dve decenije i koji je rezultirao sa dve strucne knjige.
Ali, idemo dalje sa tumacenjem jednacine elektroslabe teorije. Ova jednacina ne moze da se shvati ukoliko se ne uzmu obzir parametri Vajnberg -Salamove teorije. A ovi parametri se tumace tako sto se izracunaju njihove vrednosti. Kada to budemo uradili preci cemo na slozene oblike i mogucnosti ove jednacine.
140
Vajnbergov ugaoW asin 4796.( )
Numericka vrednost drugog faktora formule
1 2 sin W 2 43
sin W 4 7.054 1014
Pretpostavljena laboratorijska vrednost energije iskazane u prvom faktoru formule
E 1.584 10 83 erg
Fermijeva konstanta . Koeficijent sa mnozi reciprocnomvrednoscu kvadrata mase protona.GF 1.0262 10 5 mp
2
Sinus Vajnbergovog ugla iskazan u radijanima a ne stepenimasin W 4796
Sinus sa boldovanim znakom jednakosti je iz domena Bulove algebresin W 4796=
Vajnbergov ugaoW 1.571 9.169i
asin 4796( ) 1.571 9.169iW asin 4796.( )
141
eV 1.60217733 10 19 joule
GeV eV109
m.W je masa W-bozona
mW2
8GFsin W 2
Profesor nece biti zadovoljan ovom formulom za masu W-bozona.On trazi objasnjenje.
Pa eto : kvadratni koren iz kolicnika korena konstante fine strukture i proizvoda Fermijeve konstante i kvadrata sinusa Vajnbergovog ugla. A W-bozon igra ulogu koju u elektromagnetnoj teroiji igraju fotoni. W-bozon je takoreci ‘foton’ s masom u elektroslaboj teoriji.
mW 1.338 10 26 gm
GF2meE gm3
23.09 10 26 erg
1 2 sin W 2 43
sin W 4
7.054 1014
E , ova jednacina koja sledi zaista trazi neko objasnjenje iako je sve to ocigledno. Ali, profesor primorava amatera da pise tekstove za siroku citalacku publiku. Dole, imamo odnos dve formule kojima se izracunava energija stacionarnog stanja vodonika. U brojiocu je formula elektroslabe teorije za vodonik, a u imenicu formula Borove teorije. Eto, vice profesor, mani se ,amateru jedan, atoma vodonika, to se zna. Ne, profesore, to se jos ne zna. Amater je pomocu eksponenta transformacije i kvantitavnog poistovecivanja oblikovao ovaj odnos na osnovu nacela svoje teorije. Profesore, nije li ovde ispoljena zelja da amater ne sme da ima teoriju ili ,pak, stav da kod amatera nista ne valja? Medjutim, mogao je da bude uzet i onaj mion koji se u poraznoj kritici pominje. Jos i vise, mogla je da bude uzeta i energija jedne zvezde ili galaksije pa da rezultat takodje bude tacan. Profesor dopusta da Vajnberg moze da vrsi supstituciju, ali amater to ne sme da radi. Pojavila se averzija prema TRAKTATUSU, pa umesto da se pita izabran je stav arogantnog dociranja.
Zato, dobronamerni kriticar treba pazljivo da cita jednacine i argumete koji se ovde navode.
GF2meE gm3
21 2 sin W 2
43
sin W 4
2.18 10 11 erg
142
Jedinica u gornjoj jednacini znaci da su formula elektroslabe teorije na kojoj radimo i Brova formula identicne.Kada ih sada izjednacim po nacelu Bulove algebre ili simbolicke logike dobija se mogucnost za primenu brojnih operatora i to kako u obicnoj algebri tako i u Bulovoj algebri , uz to i u mesanoj proceduri.
GF2meE gm3
21 2 sin W 2
43
sin W 4
me c212 2
=
Ovde dole izracunata je masa neutralnog Z-bozona i kao sto se vidi ovde ulogu igra kosinus Vajnbergovog ugla.
mZmW
cos W
Sledi transformisana jednacina za energiju u elektron voltima elektrona u atomu Vodonika. Zasto Vodonika? U inat profesoru. Ali, da profesorova malicioznost ne bi pozurila da izgovori da amater nista drugo i ne zna ,odmah dodajemo u istoj proceduri iskaz za energiju Sunca.
GF2meE gm3
21 2 sin W 2
43
sin W 4
13.604eV
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.219 10 651.788 1054 erg
Jedna zaista lepa jednacina. Ona je delom slicna po morfologiji i strukturi sa jednacinom elektroslabe teorije za vodonik, a delom se razlikuje. Razlika je u tome sto se u jednacini elektroslabe teorije za vodonik, transformacija vrsila u Varijabli za energiju u formuli, a u ovoj jednacini elektroslabe teorije za energiju Sunca transformacija se vrsi u okviru cele jednacine, a koeficijent je preveliki odnosno premali broj i nije imenovan nego je bezdimenzioni broj. Da bi se profesoru pokazale mogucnosti ove teorije bice napravljene nove dve jednacine :
jedna kojoj ce u obliku ekvivalenta biti energija Plankove mase , i druga u kojoj ce u obliku ekvivaleta biti Bosnjakova konstanta. (Ova konstanta je vec pocela da kruzi svetom : Kanada, London,Cikago,Amerika, Zagreb, Beograd).
GF2meE gm3
21 2 sin W 2
43
sin W 4
4.445 10 284.903 1016 erg
143
mplc2 1.952 1016 erg
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
2.945 10 54gm cm2
sec
7.401 10421
sec
fBosnjak GF me E W GF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
2.945 10 54gm cm2
sec
fBosnjak GF me E W 7.401 10421
sec
Napraviljene su ove dve jednacine. U obliku ekvivalenta su imenovani brojevi. U jednome imamo erg. a u drugom frekfenciju.Ali, profesor trazi da razume, da mu se objasni i istura nasuprot amateru nikog drugog nego Stivena Hokinga. Objasni,objasni! -Vice profesor kao neki telal. Da pokusamo da nadjemo resenje u obliku simbola.Objasnjenje je u tome da se definise rezultat kao funkcija korespondentnih varijabli i konstanti. I da se pokaze u novoj formuli-funkciji. Gore smo to uradili za Bosnjakovu konstant u domenu elektroslabe teorije.
GF2meE gm3
21 2 sin W 2
43
sin W 4
4.445 10 28
c hG
c2=
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
2.945 10 54gm cm2
sec
c hG
c2
h 1.324 1038
1sec
fBosnjakchG c h G GF me E W GF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
2.945 10 54gm cm2
sec
c hG
c2
h
fBosnjakchG c h G GF me E W 1.324 10381
sec
mefBosnjakchG c h G GF me E W
d.31796509012248785438e-25
mp4
me2 erg
gm2
cm2sec .47558110302827300596e22 c joule
sec3
m3kg
12
c2
joule secme
mefBosnjakchG c h G GF me E W
d.31796509012248785438e-25
mp4
me2 erg
gm2
cm2sec .47558110302827300596e22 c joule
sec3
m3kg
12
c2
joule secme
144
mefBosnjakchG c h G GF me E W
d.31796509012248785438e-25
mp4
me2 erg
gm2
cm2sec .47558110302827300596e22 c joule
sec3
m3kg
12
c2
joule secme
.63593018024497570876e-25
mp4
me erggm2
cm2sec c
.28571428571428571429
h4G3 c
hG
72
1.585 1053cm
sec2
.31796509012248785438e-25
mp4
me2 erg
gm2
cm2sec 1. c
hG
12 c2
hme 3.371 1015
gmsec
.31796509012248785438e-25
mp4
me2 erg
gm2
cm2sec 1. c
hG
12 c2
hme 3.371 1015
gmsec
Profesor ce reci da tek sada ne razume. Objasnimo mu uctivo iako on voli da vredja.
Doduse, u svojoj prostodusnosti on i ne primecuje da nanosi uvredu. Ovde su dve iste jednacine kao prve dve , ali se sada u obliku ekvivalenta nalaze simbolicki a ne numericki rezultati. Ovi simbolicki rezultati mogli su biti i drugaciji , ali ovde smo uzeli da ih izvedemo iz tri fundamentalne konstante c, h, G. Moglo bi na primer da se uzmu samo Plankova masa i brzina svetlosti. Ali tada se ne obuhvata i teorija gravitacije.Kako sada jednacine imaju simbolicki oblik mogle bi iz njih da se izracunavaju varijable i konstante, procesi ne bas poznati u savremenoj fizici.
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
2.945 10 54gm cm2
sec
c hG
c2
h=
.5551e-52 chG
12
c2 cm2
GF2 me gm2 sec h 3. 6. sin W 2 4. sin W 4
1.584 10 83 erg
145
.5551e-52 chG
12
c2 cm2
GF2 E gm2 sec h 3. 6. sin W 2 4. sin W 4
9.109 10 28 gm
Pristupimo razgovoru o gore napisanim jednacinama da bismo profesoru pokazali da se nalazi ne
kod neke LEPE teorije, vec kod najpitoresknijih izvodjenja koja moraju da izazovu radost u svakom citaocu koji ne ostaje ravnodusan kad se iza monstruozne slozenosti pojavi tacan rezultat. Naravno sve to u okviru Hajzenbergove relacije neodredjenosti.
Resili smo varjablu energije. Ona iznosi vrlo mali broj erg-ova i igra ulogu laboratorijskog nalaza. Vidimo da na levoj strani, u obliku relativnosti, figurira citav svet varijabli i konstanti pri cemu imenilac izaziva veliku radoznalost. Zbilja sta je taj imenilac ? U prvom slucaju ,kad smo resavali energiju, taj imenilac je kvadrat neke duzine, a u drugom slucaju to je kvadrat neke brzine pomnozene kvadratom jednog santimetra. Sada se lako uvidja da, ako izvrsimo korespondentne zamene, dobijamo nove imenioce, ali to je samo pojednostavljenje i ne utice na rezultat. Zato mozemo da ustvrdimo da, bilo da formulu cinimo slozenijom , bilo da je pojenostavljujemo supstitucijom, tacan rezultat ostaje isti. A na levoj strani onaj saroliki svet varijabli i konstanti : brzina svetlosti, Plankova konstanta, Fermijeva konstanta, sinus Vajnbergovog ugla, koje izvode svaka deonicu u simfoniji a jedinstvena melodija oblika ekvivalenta objavljuje da se trazeno bozanstvo pojavilo u odezdi tacnog rezultata. I to u jednacini u kojoj figuriraju jedna formula na levoj strani, u relativnom obliku znacenja i jedna formula na desnoj strani u obliku ekvivalenta. Kad bismo presli na posebni relativni oblik, sa vise formula na levoj strani rezultat kad izjednazvamo uvek bude isti. Profesor filozofije koji odlicno poznaje anticku i modernu filozofiju vidi kako se MNOSTVO pretvara u JEDNO. I to ne kao u filozofiji u neodredjenom obliku, vec je sve kvalitativno i kvantitativno uporedivo i jednako. A ako, pak, obrnemo jednacinu pa jedno stavimo na levu stranu , a mnogo na desnu stranu, tada JEDNO postaje MNOGO, kao sto je u prvoj jednacini MNOGO postalo JEDNO.
9.109 10 28 gm .5551e-52 chG
12
c2 cm2
GF2 E gm2 sec h 3. 6. sin W 2 4. sin W 4
=
146
Mnogo na desnoj strani jednacine ovde treba shvatiti kao mnogo varijabli i konstanti, jer postoji i mnogo formula na denoj strani jednacine. Tada se ovakvo mnostvo formula na desnoj strani naziva oblik posebnog ekvivalenta, kao sto se prethodni, do sada upotrebljavani oblik, nazivao oblik pojedinacnog ekvivalenta. I u ovoj jednacini u kojoj figurira oblik posebnog ekvivalenta prve vrste, to jest sastavljenog od mnostva konstanti i varijabli, moze se svaka komponenta izracunavati. Izracunacemo odmah Plankovu konstantu.
9.109 10 28 gm .5551e-52 chG
12
c2 cm2
GF2 E gm2 sec h 3. 6. sin W 2 4. sin W 4
=
3.714 10 51 c5 cm4
GF4 E
2 gm6 sec2 G 3. 6. sin W 2 4. sin W 4 2
6.626 10 27 ergsec
Plankova konstanta iskazana neobicnom kombinacijom raznovrsnih komponenata.
Na prvi pogled izgleda da ovo i nije tako vazno. Ali, leva strana ove jednacine, to jest
relativni oblik fizickog znacenja, postaje samostalna formula za upotrebu i racunanje.
Veza komponenata iz domena elektroslabe teorije mora da zacudi. Ceo fizicki svet u njegovom
sistematskom obliku pokazuje se , kad ga gledamo pomocu jednacina i formula, neverovatno povezan, jedan kalejdoskop koji se vrti i prevrce a znacenje se ispoljava u razlicitim vidovima oblika ekvivalenta.x 1 19
Evo jednog grafika. pokazije se kako su talasne duzine rasporedjenj po obimu kruga.
147
0
30
6090
120
150
180
210
240270
300
330
1.358 1017
1.357 1017
1.356 1017GF
4 E2 gm6 sec2 G 3. 6. sin W 2 4. sin W 4
2
x
Jedan grafik ,nasumce izabran, nagovestava da se mogu zamisliti mnogi video oblici slozenih formula.
Jednacina koja daje Plankovu konstantu ,onako kako smo je gore ispisali, ima svoje pojednostavljene oblike.Nize dajemo primer u kojima figurira samo peti stepen brzine svetlosti i kombinacija treceg stepena jedinicne duzine,cetvrtog stepena vremenske jedinice i jedinicne tezine, kao i dva brojcana koeficijenta. Ta cudna kombinacija simbola kojima se izracunava Plankova konstanta spada u zanimljive probleme nase teorije, ili ,ako se bas hoce, nase diferencijalne filozofije fizike. Uproscavanjem jednacine u domenu elektroslabe teorije dobija se rezultat u kome je Plankova konstanta funkcija petog stepena brzine svetlosti i cgs jedinica. To spada u osnovu nase teorije uopste jer objasnjava sustinu transformacija svih formula i jednacina. Ovde se pojavljuje analogija sa izvodjenjem konstanti varijabli iz Bosnjakove konstante.
148
3.714 10 51 c5 cm4
1.357 1028cm7
gmsec4
6.628 10 27gm cm2
sec
h cG
c2
h7.401 1042
1sec
2.737 10 79 gm sec4 cm 3 c5 6.628 10 27 ergsec
fb
h cG
c2
h
c5
3.654 1078cm3
gm sec4
6.627 10 27 ergsec
fb
1.117 10691
gm cm2
6.626 10 27 ergsec
3.714 10 51 c5
cm4 1.117 10691
gm cm2
GF4 E
2 gm6 sec2 G 3. 6. sin W 2 4. sin W 4 2
7.402 10421
sec
4.149 1018 c5 cm2
gm7 GF4 E
2 sec2 G 9. 36. sin W 2 60. sin W 4 48. sin W 6 16. sin W 8 7.403 1042
1sec
fbos GF E G W 4.149 1018 c5 cm2
gm7 GF4 E
2 sec2 G 9. 36. sin W 2 60. sin W 4 48. sin W 6 16. sin W 8
fbos GF E G W 7.403 10421
sec
149
Profesor kada bi bio objektivan trebalo bi da se odusevi kad vidi ovu monumentalnu igru transformacija u domenu teorije elektroslabe interakcije. Strucno govoreci Bosnjakova konstanta u ovom primeru je funkcija vise varijabli i konstanti. Medjutim, iste varujable i konstante mogu da odredjuju veliki broj funkcija, stoga
tada treba funkcije indeksirati brojevima. Funkcije Bosnjakove konstante i Plankove konstante imaju iste varijable i konstante, ali usled razlike definisanja one su razlicite i treba ih razlikovati pomocu brojeva ili nekim drugim znacima.
fh GF E G W 3.714 10 51 c5 cm4
GF4 E
2 gm6 sec2 G 3. 6. sin W 2 4. sin W 4 2
fh GF E G W 6.626 10 27 ergsec
Wfh GF E G W
d .44663807384315018893e115 c5 cm4 mp8
erg2 gm6 m3kg W .44663807384315018893e115 c5 cm4 mp
8
erg2 gm6 m3kg W
Wfh GF E G W
d .44663807384315018893e115 c5 cm4 mp8
erg2 gm6 m3kg W .44663807384315018893e115 c5 cm4 mp
8
erg2 gm6 m3kg W
Vazna napomena : Inegracija funkcija za h ili za neku drugu konstantu ili varijablu u domenu elektroslabe interakcije ovde je potpuno originalno. Ako u funkciji ima mnogo varijabli i konstanti mogucnosti se povecavaju i itegracija otkriva jedan novi svet matematicke fizike
.2980e105 c5 cm4 mp8
erg2 gm6 sec2 GW
h1.571 9.169i
W 1.571 9.169i
Integriranje funkcije za h po W daje upravo tu konstantu, to jest Vajnbergov ugao.
150
fme GF E G W .5551e-52 chG
12
c2 cm2
GF2 E gm2 sec h 3. 6. sin W 2 4. sin W 4
fme GF E G W 9.109 10 28 gm
Sa funkcijom se moze racunati, vec prema njenom fizickom znacenju.A mogu da se proveravaju i istinosne vrednosti. Nize se daje primer za tautologiju, disjunkciju i konjunkciju.
fh GF E G W 3.714 10 51 c5 cm4
GF4 E
2 gm6 sec2 G 3. 6. sin W 2 4. sin W 4 2
= 1
fh GF E G W 3.714 10 51 c5 cm4
GF4 E
2 gm6 sec2 G 3. 6. sin W 2 4. sin W 4 2
1
fh GF E G W 3.714 10 51 c5 cm4
GF4 E
2 gm6 sec2 G 3. 6. sin W 2 4. sin W 4 2
1
c2 fme GF E G W c2 fme GF E G W = 1
Ovaj rezultat koji je napravljen definicijom funkcije u domenu elektroslabe teorije za Plankovu konstantu spada u vrhuska otkrica ove teorije. Naime, tu je relativni oblik fizickog znacenja ,u svoj svojoj slozenosti, smesten u funkciju, prikazan je, definisan je kao funkcija odredjenih varijabli i konstanti. Sada bi se mogla odrediti neka velicina od ogromnog broja konstanti i varijabli, a onda definisati funkciju od tih varijabli i konstanti i time znatno uprostiti svaki racun. Tako sada mozemo jednostavno napisati, definisati funkciju tako da u njenom imenu stavimo njeno fizicko ime, njeno ime uobicajeno u fizici.
Treba postaviti pitanje i zadatak da se od brzine svetlosti na petom stepenu ,upotrebom dimenzionih brojeva, izracuna Plankova konstanta.
151
mW 1.338 10 26 gm
mZ 1.708 10 46 2.79i 10 30 gm
mWc2 7.505 10 3 GeV
mp 1.673 10 24 gm
GF 3.668 10421
gm2
mZc2 9.581 10 23 1.565i 10 6 GeV
a1
2 2GF
el 2
mW 1.338 10 26 gm
el 0.303
a c2aa 174.157 GeV
elsin W 6.314 10 5
1
2ga 1.784 1024
gm cm3
sec4
gel
sin W
mWc2 1.202 10 5 erg
g 6.314 10 5
g'el
cos W
g' 3.866 10 21 6.314i 10 51
g21
g'2 10.905 3.072i 10 8
sin W 4 5.291 1014
1
el210.905
152
elg
4.796 103
sin W 4.796 103
13
1 2sin W 2 2
7.054 1014
13
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.822 1015
GF2 meE gm3
23.09 10 26 erg
Posredstvom procedure elektroslabe interakcije dobijamo zeljeni rezultat. U ovom slucaju energiju elektrona u osnovnom stanju atoma vodonika. Vodonik uzimam zato sto znam njegove parametre i uvek vidim kad je rezultat tacan.
GF2 meE gm3
213
1 2sin W 2 2 4
3sin W 4
2.18 10 11 erg=
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
13.604eV
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
13.604eV
GF2meE gm3
21 2 sin W 2
43
sin W 4
2.18 10 11 erg
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
13.604eV
153
asin.6154e-9GF gm
.3300e18 GF2 me E gm3 .3268e36 GF
4 me2 E
2 gm6 .4521e99 GF2 me E gm3 erg
12
me E gm
12
1. asin.6154e-9GF gm
.3300e18 GF2 me E gm3 .3268e36 GF
4 me2 E
2 gm6 .4521e99 GF2 me E gm3 erg
12
me E gm
12
asin.6154e-9GF gm
.3300e18 GF2 me E gm3 1. .3268e36 GF
4 me2 E
2 gm6 .4521e99 GF2 me E gm3 erg
12
me E gm
12
1. asin.6154e-9GF gm
.3300e18 GF2 me E gm3 1. .3268e36 GF
4 me2 E
2 gm6 .4521e99 GF2 me E gm3 erg
12
me E gm
12
1.571 50.5i
1.571 50.5i
6.123 10 17 50.5i
6.123 10 17 50.5i
154
W 1.571 9.169i
MS c2 8.988 1053 erg
E1 3.247 10 19 erg
GF2 meE1 gm3
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
1.787 1054 erg
U ovom drugom primeru posredstvom procedure elektroslabe interakcije dobio sam energiju Sunca.
Klasicni radijus elektrona iz elektroslabe procedure
.5752e-25 GF2 me E .3333 1. 2. sin W 2
2 4. sin W 4
gm3
Sv
1.1182 10 26gmcm
2.818 10 13 cm
Gravitacija u ravnom prostor-vremenu pomocu jednacine kvantne teorije polja
Astronomska jedinica ili udaljenost Zemlje od Sunca
155
AU 1.496 1013 cm
Masa Sunca iz jednacine kvantne teorije polja i to iz jednacine elektroslabe interakcije.
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv1.989 1033 gm
Astronomska jedinica iz elektroslabe interakcije
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dyne1.496 1013 cm
Naci brzinu kretanja Zemlje oko Sunca u sistemu elektroslabih interakcija
GGF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dyne
2.978 106cmsec
G MSAU
2.112 106cmsec
Refleksivna jednacina u kojoj je relativni oblik znacenja iz domena kvantne teorije polja, a ekvivalent iz domena gravitacione teorije. Sta kazuje ova jednacina? Ona nam prikazuje i izracunava brzinu planete Zemlje u njenom kruzenju oko Sunca.Medjutim, ona ,ova jednacina, ne daje ovaj rezultat obicnim postupkom Njutnove teorije gravitacije, vec tu ulogu igraju formule elektroslabe teorije. Jednacina je refleksivna a to znaci da imamo prost relativni oblik fizickog znacenja na levoj strani i prost ekvivalent na desnoj strani. Naravno, da za sada niko ne bi mogao da izracuna ovaj rezultat kad bi mu se postavio zadatak : Iz jednacine elektroslabe teorije za kreaciju neutrina -nadji brzinu kretanja Zemlje oko Sunca. Vrhunski apsurd veje iz ovako postavljenog zadatka. Zasto? Zato sto se tu ne pominju posredujuci clanovi - koeficijenti transformacije. Koeficijenti trasformacije su dimenzioni brojevi i to preveliki brojevi. Preveliki brojevi, obicni i dimenzioni, moj su vlastiti pronalazak kao koeficijenti najzraznovrsnijih formula. Teoriju smatram koherentnom jer moje jednacine uvek daju tacne rezultate
156
i u ovoj teoriji sve je povezano sa svacim. Osim toga, odnosima sistema mernih jedinica to se to se i objasnjava. U poslednje vreme omogucena je i provera metodima matematicke logike.
Jednacina koju tumacimo je prosta u smislu da se i u relativnom obliku znacenja i u obliku ekvivalenta nalazi samo po jedna formula
GGF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dyne
2.978 106cmsec
GGF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dyne
9418282.6310839760331m3
kg sec2 Svdyne
12
GGF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dyne
9418282.6310839760331m3
kg sec2 Svdyne
12
GGF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dyne
.1153e13G
149902621462.69869800 G dynesec2
cm2
dyne
12
=
.1153e13G
149902621462.69869800 G dynesec2
cm2
dyne
12
2.978 106cmsec
157
149902621462.69869800 G dynesec2
cm2 1 Sv
2977999.99999999700011
sec2cm2
12
2.978 106cmsec
.1153e13GSv
dyne
12
2.978 106cmsec
=
0.00729735308
h 6.6260755 10 27 gmcm2
sec
G 6.673 10 8cm3
gmsec2
AU 1.49598 1013 cm
Rgs 1.47663 105 cm
Rgs 1.477 105 cm
f r( )RgsAU
2
2 5.3251 10 5
5.3251 10 5
Rg.s je gravitacioni radijus Sunca. AU je astronomska jedinica , to jest udaljenost Zemlje od Sunca
f r( ) 9.871 10 9
U ovoj prvoj i uvodnoj glavi nalazi se sve sto je od bitnog znacaja za kvantnu teoriju gravitacije kao opste teorije svega.
Metricki tenzor
g
c2 1RgsAU
sec2
cm2
0
0
0
0
1
1RgsAU
0
0
0
0
AU2 cm 2
0
0
0
0
AU2 cm 2 sin ( )2
*
158
c2 1RgsAU
sec2
cm2
0
0
0
0
1
1RgsAU
0
0
0
0
AU2 cm 2
0
0
0
0
AU2 cm 2 sin ( )2
8.988 1020
0
0
0
0
1
0
0
0
0
2.238 1026
0
0
0
0
5.148 1033
gMatr
c2 1RgsAU
sec2
cm2
0
0
0
0
1
1RgsAU
0
0
0
0
AU2 cm 2
0
0
0
0
AU2 cm 2 sin ( )2
gMatr
c2 1RgsAU
sec2
cm2
0
0
0
0
1
1RgsAU
0
0
0
0
AU2
cm2
0
0
0
0
AU2
cm2sin ( )2
Ovo je matrica
c2 1RgsAU
sec2
cm2
0
0
0
0
1
1RgsAU
0
0
0
0
AU2
cm2
0
0
0
0
AU2
cm2sin ( )2
simplifies to
159
c2 AU Rgs sec2
AUcm2
0
0
0
0
AUAU Rgs
0
0
0
0
AU2
cm2
0
0
0
0
AU2 1 cos ( )2
cm2
160
c2 1RgsAU
sec2
cm2
0
0
0
0
1
1RgsAU
0
0
0
0
AU2
cm2
0
0
0
0
AU2
cm2sin ( )2
c2 1RgsAU
sec2
cm2
0
0
0
0
1
1RgsAU
0
0
0
0
AU2
cm2
0
0
0
0
AU2
cm2sin ( )2
c2sec2
cm6AU4sin ( )2
gdet c2sec2
cm6AU4sin ( )2
gdet 3.218 1040
G S
AU22.68 10 22
cm2
gm sec3
g1 1 8.988 1020
g1 1 8.988 1020
g3 3 2.238 1026
g1 1 8.988 1020
161
g2 2 1
1 2 f r( ) 1
g
8.988 1020
0
0
0
0
1
0
0
0
0
2.238 1026
0
0
0
0
5.148 1033
1 2 2 0.9998935
1 1 2 2 1
g
8.988 1020
0
0
0
0
1
0
0
0
0
2.238 1026
0
0
0
0
5.148 1033
Kristofelovi simboli prve vrste koji nisu jednaki nuli
r 5.292 10 9 cm
112 c2AU
RgsAU
dd
GS
AU22.68 10 22
cm2
gm sec3
AU 1.496 1013 cm
AUG
SAU
dd
2 4.232 10 18
cm
12
gm
12 sec
32
q AU
q 1.496 1013 cm
112 0.593cm
sec2
tqd
d0
cmsec
162
121 c2AU
RgsAU
dd
t vL q v( )d
ddd q
L q v( )dd
v
Ubrzanje Zemlje oko Sunca
t2 AU
GS
AU
t 1.485 1018gm
12 sec
32
cm
12
v GS
AU
t 3.15558 107 sec
v 6.332 10 5cm
32
gm
12 sec
32
L q v( )S G
SAU
2
2
GS
AU34.232 10 18
cm
12
gm
12 sec
32
121 0.593cm
sec2
L q v( ) 1.802 103cm4
gm sec4
222AU
RgsAU
dd
1RgsAU
2 *
qL q v( )d
d0
cm3
gm sec4
163
6.598 10 221
cm
6.598 10 22
1cm
222 6.598 10 221
cm
t vL q v( )d
ddd
0cm
52
gm
12 sec
72
121
c26.598 10 22
1cm
233 AU( )
8
233 1.496 1013 cm
244 AUsin ( )2 *
244 3.441 1020 cm
332 AU
344 AU2 sin ( ) cos ( )
344 6.572 1013 cm2
442 AUsin ( )2
442 3.441 1020 cm
443 AU2sin ( ) cos ( )
443 6.572 1013 cm2
Kristofelovi simboli druge vrste koji nisu jednaki nuli
122AU
RgsAU
dd
1RgsAU
122 6.598 10 221
cm
211 1RgsAU
c2AU
RgsAU
dd
164
211 0.593cm
sec2
222AU
RgsAU
dd
1RgsAU
222 6.598 10 221
cm
233 1RgsAU
AU
233 1.496 1013 cm
244 1RgsAU
AUsin ( )2
244 3.441 1020 cm
3231
AU
323 6.685 10 141
cm
434cos ( )sin ( )
434 1.277 10 20
Rimanov tenzor komponente koje nisu jednake nuli :
R1212 c22AU
RgsAU
d
d
2
R1212 7.928 10 141
sec2
R1313 1RgsAU
c2AU
RgsAU
dd
AU
R1313 8.871 108 Sv
165
R1414 1RgsAU
c2AU
RgsAU
AU2sin ( )
dd
R1414 6.365 1029cm3
sec2
GMd
4.757 1012
0
0
0
0
4.757 1012
0
0
0
0
4.757 1012
0
0
0
0
4.757 1012
cm3
sec2
R1414G Md
1.338 1017
0
0
0
0
1.338 1017
0
0
0
0
1.338 1017
0
0
0
0
1.338 1017
R2323AU
RgsAU
dd
AU
1RgsAU
R2323 9.871 10 9
R2424AU
RgsAU
dd
AUsin ( )2
1RgsAU
R2424 0.227
R3434 2 AU2sin ( )2 RgsAU
R3434 1.016 1026 cm2
Ricijev tenzor komponente koje nisu jednake nuli
R11
1RgsAU
c2
2AU
RgsAU
d
d
2
AU 2AU
RgsAU
dd
AU
R11 1.115 10 251
sec2
R222AU
RgsAU
d
d
2
AU 2AU
RgsAU
dd
AU 1 2RgsAU
R22 1.241 10 461
cm2
R33 2AU
RgsAU
dd
AU 2RgsAU
166
R33 3.948 10 8
R44 2( )AU
RgsAU
dd
AUsin ( )2 2sin ( )2 RgsAU
R44 0.908
R
R11 sec2
0
0
0
0
R22cm2
0
0
0
0
R33
0
0
0
0
R44
R
1.115 10 25
0
0
0
0
1.241 10 46
0
0
0
0
3.948 10 8
0
0
0
0
0.908
1.18921 10 13 3.448 10 7
Ricijev skalar
R
2 2AU
RgsAU
d
d
2
AU2 4AU
RgsAU
dd
AU 2RgsAU
AU2
R 2.646 10 341
cm2
Sveden na Bosnjakovu konstantuR
3.576 10 77sec
cm2
7.4 10421
sec
R12
gRcm2
1.189 10 13
0
0
0
0
1.323 10 34
0
0
0
0
6.909 10 8
0
0
0
0
1.589
R12
gRcm2
0.75
1.586 10 13
0
0
0
0
1.764 10 34
0
0
0
0
9.213 10 8
0
0
0
0
2.119
167
The Einstein Tensor
non-zero components :
G11
2 1 2RgsAU
c2AU
RgsAU
dd
AU
RgsAU
AU2
G11 1.586 10 131
sec2
yields
G1Simplify 2 2 4RgsAU
c2 Rgs
AU3
1.333331
sec2
10.75 sec2
G11
1.18921 10 13
1.3331
sec2
1.18921 10 13
0.75sec21.586 10 13
1
sec2
G1Simplify S AU2 7.058 1046 erg
8.836 10 54gm cm2
sec7.4 1042
1sec
6.539 10 11 erg
A ili B
Hup2 8
3 Gup 1.4211 1014
1sec
=
G1Simplify AU2 2
c23.948 10 8
RgsAU
G1Simplify AU2 2
c2
0.25
G22
2AU
RgsAU
AU
dd
RgsAU
1 2RgsAU
AU2
168
G22 4.411 10 351
cm2
G33 2AU
RgsAU
AU
dd 2AU
RgsAU
AU2
d
d
2
2r
f r( ) r( )dd
f r( )
1 2 f r( )( ) r2
G33 1.752 10 22
G44 2AU
RgsAU
AUsin ( )2
dd
sin ( )22AU
RgsAU
AU2
d
d
2
G44 4.029 10 15
Ajnstajnov tenzor komponente koje nisu jednake nuli
G
G11 sec2
0
0
0
0
G22cm2
0
0
0
0
G33
0
0
0
0
G44
G11 sec2
0
0
0
0
G22cm2
0
0
0
0
G33
0
0
0
0
G44
1.586 10 13
0
0
0
0
4.411 10 35
0
0
0
0
1.752 10 22
0
0
0
0
4.029 10 15
G
1.586 10 13
0
0
0
0
4.411 10 35
0
0
0
0
1.752 10 22
0
0
0
0
4.029 10 15
169
G12
g1Rcm2
3.961 10 14
0
0
0
0
1.764 10 34
0
0
0
0
1.752 10 22
0
0
0
0
4.029 10 15
G12
gRcm2
3.964 10 14
0
0
0
0
1.764 10 34
0
0
0
0
2.961 10 8
0
0
0
0
0.681
Prva Komponenta Ajnstajnovog tenzora svedena na Bosnjakovu konstantu
G 1 112
gRcm21 1
5.356 10 57 sec7.401 1042
1sec
Hup2 8
3 Gup
upm upr
2
4.981 10 69gm cm2
sec
7.401 10421
sec
GGF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dyne
GMSAU
0
GGF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dyne
2.978 106cmsec
G 6.67259 10 11m3
kgsec2
170
upm upv2 3.686 10 26 erg
Planck’s constant (h)
GMS 6.673 1025cm3
sec2
h 6.6260755 10 34 joulesec
upr 1.587 10 14 cm
A i BElectromagnetic ConstantsElementary chargeel 1.60217733 10 19 coul
38
upr2 Hup
2 upv2
upr2 G
7.704 1018gm
cm3
GGF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv
sec2
cm3
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dynecm 1
GMSAU
seccm
1
Magnetic flux quantum
0 2.06783461 10 15 weber weber
Bohr magneton
9.2740154 10 24jouletesla
GMSAU
seccm
2.112 106
1
3 Hup2 8 G up
9 Hup2 24 G up
12
upv
1
3 Hup2 8 G up
9 Hup2 24 G up
12
upv
1.587 10 14
1.587 10 14
cm
Negacija A ili B(=A)
Nuclear magneton
5.0507866 10 27jouletesla
171
Atomic ConstantsTs
5.13 1033
Ts
GGF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dyne
G MS
AU 1
2R Ts
g
Fine structure constant
f 7.29735308 10 3
Rydberg constant
R 10973731.534m 1
Bohr radius
a0 0.529177249 10 10 m
13
24 upr2 G up 9 upv
2
12
upr
13
24 upr2 G up 9 upv
2
12
upr
1.433 1014
1.433 1014
1sec
GGF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv1.327 1026
cm3
sec2
c 2 1.84 1055cm2
sec2
7.32 10502.797 10 17
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dyne1.496 1013 cm
Hartree energy
Eh 4.3597482 10 18 joule
Sada se opet mogu izracunavati komponenete u ovoj refleksivnoj jednacini
172
Quantum of circulation
3.63694807 10 4m2
sec
Electron
Electron mass
me 9.1093897 10 31 kg
173
174
R12
gRs
n2a0
sin n xa0
x
2R T
g
T
H2
243 G
me a02
2.9455 10 54gm cm2
sec
8.8169 1038
4.8875 1038
3.9111 1038
3.8965 1038
4.8241 1038
8.5245 1038
cm
12
sec
8.407 103
1.517 104
1.895 104
1.902 104
1.537 104
8.696 103
1
cm
12
GGF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dyne
2.978 106cmsec
12 R gRcm2
1.418 10 7
0
0
0
0
1.578 10 28
0
0
0
0
0.082
0
0
0
0
1.896 106
G22 4.411 10 351
cm2
G11 sec2
0
0
0
0
G22cm2
0
0
0
0
G33
0
0
0
0
G44
1.586 10 13
0
0
0
0
4.411 10 35
0
0
0
0
1.752 10 22
0
0
0
0
4.029 10 15
.1329e25GSv
dyne 2.978 106cmsec
1152987234120.0468037GSv
dyne
12
2.978 106cmsec
175
mec2
1.37 10 38 Sv5.976 1027 gm
MS c2
2.992 1022 Sv3.004 1027 gm
h1
GMS
c2
6.775 1015sec2
gm cm
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
=
G
G11 sec2
0
0
0
0
G22cm2
0
0
0
0
G33
0
0
0
0
G44
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
2.18 10 11 erg
AMU 1.6605402 10 27 kg
Novi princip i nova polazna jednacina
h1
0
0
0
5.974 10 9
0
0
5.974 10 9
0
0
5.974 10 9
0
0
5.974 10 9
0
0
0
erg
Novi princip je u tome sto se kao jedan od mnozitelja uzimaAjnstajnov tenzor. Ovde ga uzimam u celini jer prilikomizracunavanja mase elektrona u drugoj komponentidijagonale dobijam enegiju me*c^2. Varijable i konstante resavaju
se veoma uspesnoGMS
c2
6.775 1015sec2
gm cm
1.096 10 11 erg
GMd meMd G
c1 2el c
eV2112
2R gRcm2 mea02sec 2
eV=
23 G Md me
12 c1 2el csec2 mea0
2Md GR
mea02Md G gcm2
176
H2
243 G
me a02
2.9455 10 54gm cm2
sec
8.8169 1038
4.8875 1038
3.9111 1038
3.8965 1038
4.8241 1038
8.5245 1038
cm
12
sec
2a0
sin n xa0
=
h1c12a0
0
0
0
2.987 10 9
0
0
2.987 10 9
0
0
2.987 10 9
0
0
2.987 10 9
0
0
0
erg
h1
0
0
0
5.974 10 9
0
0
5.974 10 9
0
0
5.974 10 9
0
0
5.974 10 9
0
0
0
erg
23 G Md me
12 c1 2elcsec2 mea0
2Md G R
mea02Md G gcm2
1
sec2a0
H cfa0
c2 2
a09.044 1024
cm
sec2
GMS
c27.424 104 cm
h1
GMS
c2
6.775 1015sec2
gm cm
h1
.14760147601476014760e-15 GMS
c2 sec2gm cm
177
2a0
sin n xa0
79.324·1079.324·1079.324·1079.324·1079.324·1079.324·1079.324·1079.324·1079.324·1079.324·1079.324·1079.324·1079.324·1079.324·1079.324·1079.324·10
cm
-12
h1
.1476e-15 GMS
c2 sec2gm cm
{4,4}
1.096 10 11
erg
MS c2
8.202 10641.096 10 11 erg
Physical constants are provided for
.17366095870513659064e36
mec2
1.37 10 38 Sv
MS c2
2.992 1022 Sv
cm2
GF2 E gm3 sec2 1. 4. sin W 2 16. sin W 4
5.752 1044
2.891 1044
gm
arc_sec1deg3600
h1h
2
GF2 meE
213
1 2sin W 2 2
4sin W 4
2.767 1028cm2
gm3 sec2
1
3.174 10381
gm
178
arc_min1deg60
mpl ch1G
Emec2 2
2
c
3 1010
0
0
0
0
3.34 10 11
0
0
0
0
2.18 10 27
0
0
0
0
2.18 10 27
cmsec
16
2R gRcm2 mea02G
Md
GMd me 12 c2 2
el
4.8 10 10
0
0
0
0
5.35 10 31
0
0
0
0
3.49 10 47
0
0
0
0
3.49 10 47
el 4.803 10 10 statcoul
me 6el2
Md Gc2 2sec2
2R gRcm2 a02
179
me 9.109 10 28 gm
38
upr2 Hup
2 upv2
upr2 G
7.704 1018gm
cm3
2 R G( )sec2
cm2R
1.198 1021
0
0
0
0
0.333
0
0
0
0
2.984 1026
0
0
0
0
6.864 1033
sec2
upm upv2 3.686 10 26 erg
R 2.646 10 341
cm2
upr 1.587 10 14 cm
MS 1.9891 1030 kg
38
upr2 Hup
2 upv2
upr2 G
7.704 1018gm
cm3
E 1.41gm
cm3
2 R gRs gRs
GGF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv
sec2
cm3
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dynecm 1
GMSAU
seccm
1
c2 2
a02
1.711 1033
0
0
0
0
2.121 10 9
0
0
0
0
9.037 10 42
0
0
0
0
9.037 10 42
1
sec2
me
9.11 10 28
0
0
0
0
8.19 10 7
0
0
0
0
1.25 1010
0
0
0
0
1.25 1010
gm
Hup 1.433 10141
sec
180
R12
gRcm2
3
3.964 10 14
0
0
0
0
4.411 10 35
0
0
0
0
2.303 10 8
0
0
0
0
0.53
G R12
gRcm2
G3
3.964 10 14
0
0
0
0
4.411 10 35
0
0
0
0
2.303 10 8
0
0
0
0
0.53
Ts T sec2TGMSAU
seccm
2.979 106
12
gRcm2 G
1.115 10 25
0
0
0
0
1.241 10 46
0
0
0
0
3.948 10 8
0
0
0
0
0.908
181
1
3 Hup2 8 G up
9 Hup2 24 G up
12
upv
1
3 Hup2 8 G up
9 Hup2 24 G up
12
upv
1.587 10 14
1.587 10 14
cm
16
2R gRcm2 mea02G
Md sec 2
GMd me 12 c1 2el
12
gRcm2 G
mea02
2R G
Rcm2
8.988 1020
0
0
0
0
1
0
0
0
0
2.238 1026
0
0
0
0
5.148 1033
13
24 upr2 G up 9 upv
2
12
upr
13
24 upr2 G up 9 upv
2
12
upr
1.433 1014
1.433 1014
1sec
GGF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dyne
Eh 4.3597482 10 18 joule
G11 sec2
0
0
0
0
G22cm2
0
0
0
0
G33
0
0
0
0
G44
182
6.84 1033
0
0
0
0
1.9 1012
0
0
0
0
1.63 10 18
0
0
0
0
1.63 10 18
G
1.189 10 13
0
0
0
0
1.323 10 34
0
0
0
0
6.909 10 8
0
0
0
0
1.589
vE 29.7859kmsec
R12
gRcm2
1.189 10 13
0
0
0
0
1.323 10 34
0
0
0
0
6.909 10 8
0
0
0
0
1.589
R 2.646 10 341
cm2
Pearthsid 24.00000233hr
R12
gRcm2
1.189 10 13
0
0
0
0
1.323 10 34
0
0
0
0
6.909 10 8
0
0
0
0
1.589
183
C121213
2rf r( )d
d
2
r2 2r
f r( )dd
r 2 f r( )
c2
r2
n2a0
sin n xa0
C1212
2.115 1029
0
0
0
0
2.621 10 13
0
0
0
0
1.117 10 45
0
0
0
0
1.117 10 45
1
sec2
H2
243 G
me a02
2.9455 10 54gm cm2
sec
8.8169 1038
4.8875 1038
3.9111 1038
3.8965 1038
4.8241 1038
8.5245 1038
cm
12
sec
8.407 103
1.517 104
1.895 104
1.902 104
1.537 104
8.696 103
1
cm
12
184
12 R gRcm2
1.418 10 7
0
0
0
0
1.578 10 28
0
0
0
0
0.082
0
0
0
0
1.896 106
G22 4.411 10 351
cm2
G22 4.411 10 351
cm2
G11 sec2
0
0
0
0
G22cm2
0
0
0
0
G33
0
0
0
0
G44
1.586 10 13
0
0
0
0
4.411 10 35
0
0
0
0
1.752 10 22
0
0
0
0
4.029 10 15
G33 1.752 10 22
G44 4.029 10 15
GGF
2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.096 10 48 Sv
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
1.457 10 24 dyne
2.978 106cmsec
Brzina Zemlje oko Sunca iz transformisane formule za elektroslabu interakciju - uproscena formula u dva vida :
1152987234120.0468037GSv
dyne
12
2.978 106cmsec
185
.1329e25GSv
dyne 2.978 106cmsec
h1h
2
mec2
1.37 10 38 Sv
5.984 1027
0
0
0
0
7.418 10 15
0
0
0
0
3.16 10 47
0
0
0
0
3.16 10 47
gm
MS c2
2.992 1022 Sv
5.983 1027
0
0
0
0
7.416 10 15
0
0
0
0
3.159 10 47
0
0
0
0
3.159 10 47
gm
h1
GMS
c2
6.775 1015sec2
gm cm
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
=
G
G11 sec2
0
0
0
0
G22cm2
0
0
0
0
G33
0
0
0
0
G44
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
2.18 10 11 erg
Novi princip i nova polazna jednacina
h1
0
0
0
5.974 10 9
0
0
5.974 10 9
0
0
5.974 10 9
0
0
5.974 10 9
0
0
0
erg
Novi princip je u tome sto se kao jedan od mnozitelja uzimaAjnstajnov tenzor. Ovde ga uzimam u celini jer prilikomizracunavanja mase elektrona u drugoj komponentidijagonale dobijam enegiju me*c^2. Varijable i konstante resavaju
se veoma uspesno
186
kb 1.380658 10 23jouleK
x1 a0
K 1 Kc1 c
x
123456789
10111213141516
K 1.3806580000000000000 10 23joulekb
R 2.646 10 341
cm2
GMd meMd G
c1 2el c
eV2112
2R gRcm2 mea02sec 2
eV=
187
23 G Md me
12 c1 2el csec2 mea0
2Md GR
mea02Md G gcm2
H2
243 G
me a02
2.9455 10 54gm cm2
sec
8.8169 1038
4.8875 1038
3.9111 1038
3.8965 1038
4.8241 1038
8.5245 1038
cm
12
sec
2a0
sin n xa0
=
h1c12a0
0
0
0
2.172 10 46
0
0
2.172 10 46
0
0
3.328 10 30
0
0
2.989 10 9
0
0
0
erg
h1
0
0
0
5.974 10 9
0
0
5.974 10 9
0
0
5.974 10 9
0
0
5.974 10 9
0
0
0
erg
h1h
2
23 G Md me
12 c1 2elcsec2 mea0
2Md G R
mea02Md G gcm2
1
sec2a0
c2 2
a0
3.805 1030
0
0
0
0
4.716 10 12
0
0
0
0
2.009 10 44
0
0
0
0
2.009 10 44
cm
sec2
188
16
6 GMd me 12 c1 2el csec2 mea0
2Md GgRcm2
meGMd1
sec2a0
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
2.18 10 11 erg
h1
GMS
c2
6.775 1015sec2
gm cm
GF2 meE gm3
21 2sin W 2
43
sin W 4
=
c2 2
a02
7.19 1038
0
0
0
0
8.912 10 4
0
0
0
0
3.797 10 36
0
0
0
0
3.797 10 36
1
sec2
GMd
4.756 1012
0
0
0
0
4.756 1012
0
0
0
0
4.756 1012
0
0
0
0
4.756 1012
cm3
sec2
h1
GMS
c2
6.775 1015sec2
gm cm
{4,4}
{4,4}
{4,4}
{4,4}
G 6.673 10 8cm3
gm sec2
189
h1
GMS
c2
6.775 1015sec2
gm cm
h1
.14760147601476014760e-15 GMS
c2 sec2gm cm
ZakljucakUprkos mnogim formulama, jednacinama i jednakostima treba reci da je osnov
diferencijalne teorije fizike jednostavan. Naime, susrecemo se sa dvopolarnom strukturom .Na jednom polu je proizvod broja i formule, a na drugom je, ma kakav bio oblik, jedna konstanta i ,ovde, Bosnjakova frekfencija. Tok izlaganja ima dva pravca , od jednoga do mnostva i od mnostva do jednoga. Od istog ka razlikama i od razlika ka istom. Od sustine do pojava i od pojava do sustine. Osnovna procedura je redukcija svih formula na identicnu kvalitativnu jedinicu i njihovo kvantitativno izjednacavanje. Prethodnika u ovom nacinu razmisljanja nemam, ali na tok mojih misli uticali su najznacajniji predstavnici savremene fizike u svetu.
Pa, ipak, najveci uticaj izvrsili su na mene nasi naucnici i to ovom hronologijom :Najpre, Zvonko Maric, potom Relja Popic, pa Milutin Blagojevic, a na kraju, u najskorije vreme, Stevan Bosnjak, knjigom “Pitagorin soj”.
190
191
192
193
194
195
h1
.1476e-15 GMS
c2 sec2gm cm
MS
c2 sec2
MS c2
8.202 1064
2.183 10 11
0
0
0
0
2.705 10 53
0
0
0
0
1.153 10 85
0
0
0
0
1.153 10 85
erg
Physical constants are provided for
G136me
c12 4el2c2sec4
a04Md 2R gRcm2 2
c2sec4
a04Md 2R gRcm2 2
.17366095870513659064e36
mec2
1.37 10 38 Sv
MS c2
2.992 1022 Sv
cm2
GF2 E gm3 sec2 1. 4. sin W 2 16. sin W 4
mec2
1.37 10 38 Sv
MS c2
2.992 1022 Sv
G1 G1
Posebni relativni oblik znacenja ima samo dve formule ali princip je vidljiv.Tako sada mozemo iz gornjr jednacine da racunamo veci broj
varijabli i konstanti.
196
Mdel2
meG
G 6.673 10 8cm3
gmsec2
re 2a0
tH 3.086 1017 sec
c2RgsvG
2.294 1056 gm
Rgsv 1.703 1028 cm
tH 9.78 109 365.2564 24 60 60 sec
Rgsv 1.703 1028 cm
tea0c
Rgsv tHc
tH 9.78 109 yr
Msv 2.294 1056 gm
Msv 1.246 1056 gm
Mdc2reG
Kao sto se vidi rezultat je fenomenalan
197