8/18/2019 KIJAD

1/22

8/18/2019 KIJAD

2/22

• Uvod ............................................................................................................................. 3

• Linijski prevoz putnika i elementi linije ................................................................... 4• Karakteristike puniko! toka na liniji .................................................................... "#• $roraun %roja vozila na liniji.................................................................................. "4• De&inisanje reda vo'nje ............................................................................................ "(• $oreme)aji u redu vo'nje ......................................................................................... "*• +jere za otklanjanje poreme)aja reda vo'nje ....................................................... ",• $ostavka zadatka ....................................................................................................... "-• zrada zadatka ........................................................................................................... "/• 0akljuak ................................................................................................................... #"• Literatura ................................................................................................................... ##

". U12D

Javni gradski putnički prevoz (u daljem tekstu: JGPP) je važan činjenik u funkcioniranju

grada kao cjeline. Prvi javni prevoz za koji se zna uveli su imljani.

2

8/18/2019 KIJAD

3/22

!očije s dva ili četiri kotača "ile su smje#tene svaki$ osam do deset kilometara uzduž cesta po

kojima su imljani "ili poznati.

%ijekom &'. stoljea u uropi se pojavljuju prve kočije koje su prometovale izme*u

glavni$ gradova prema voznome redu.

+ustav javnoga gradskog putničkog prevoza sastoji se od transportni$ sustava sa stalnim

trasama i voznim redovima, javno dostupan na kori#tenje uz naknadu prema tarifi.

#. LJSK $R120 $U5KA L+5 LJ

-inijski prevoz po svom načinu rada i organizaciji predstavlja specifičan vid prevoza, u kome

vozila cirkuli#u izme*u dvije krajnje stanice (terminusa) po unaprijed utvr*enoj trasi i

utvr*enom redu vožnje, zaustavljajui se na svim stajali#tima na kojima putnici ulaze i izlaze

iz vozila. +vaka linija ima svoju oznaku i naziv. znaka linije je najče#e izražena arapskim "rojevima, rije*e rimskim "rojevima ili slovima, a za naziv linije uzima se naziv početnog i

3

8/18/2019 KIJAD

4/22

zavr#nog terminusa. znaka i naziv linije moraju da "udu postavljeni na vozilima i na

staničnim oznakama. Jedna linija predstavlja podsistem javnog gradskog putničkog prevoza,

čiji je osnovni cilj prevoz putnika koji gravitiraju pojedinim stajali#tima sa odre*enom

 "rzinom, tačno#u, pouzdano#u itd..., uz minimalne tro#kove. /a svaku liniju, prije pu#tanja

u eksploataciju, radi se sao"raajni projekat po utvr*enoj metodologiji.

-inija javnog gradskog putničkog prevoza defiinisana je sa dvije grupe elemenata:

• +tatički elementi linije,• 0inamički elementi linije.

#.". Statiki elementi linije

+tatički elementi linije su preduslov za način funkcionisanja sistema JGPP1a i postizanje

odre*enog nivoa kvaliteta prevozni$ usluga i efekata transportnog rada sistema. 2tvr*uje se u

 postupku izrade sao"raajnog projekta linije.

snovni statički elementi linije su:

• trasa linije,• dužina linije,• terminusi,• stajali#ta,• gravitaciono područje linije.

#.".". 5rasa linije i du'ina linije

%rasa linije je unaprijed utvr*ena putanja koju vozila koriste za kretanje izme*u dva

terminusa. 3ju čine povr#inske sao"raajnice, podzemne dionice 4 tuneli ili nadzemne dionice

 4 vijadukti. Prema stepenu nezavisnosti kretanja vozila JGPP1a po trasama, definisane su tri

osnovne kategorije trasa:

• trasa 5 4 potpuno nezavisna trasa (metro, automatski vodeni sistem i dr.),• trasa 6 4 djelimično zavisna trasa (laki #inski sistem, u"rzani auto"us i dr.),

4

8/18/2019 KIJAD

5/22

• trasa 7 4 zavisna trasa (auto"us, trolej"us, tramvaj).

2 postupku izrade sao"raajnog projekta linije, nakon do"ijanja linija želja putnika, slijedi

 postupak iz"ora sao"raajnica kojima e se kretati vozila JGPP1a 4 trasa linije. vdje se

 postavljaju za$tjevi koje trasa linije tre"a da ispuni:

• tre"a da u #to veoj mjeri "udu prilago*ene linijama želja, odnosno potre"ama putnika

uz minimiziranje vremena putovanja i omoguavanje najveeg "roja direktni$ vožnji,• da imaju #to vee nezavisnosti u odnosu na druge vidove prevoza u gradu,• sao"raajno 4 te$nički elementi trase (usponi, krivine, profil i dr.) tre"a da odgovaraju

karakteristikama prevozni$ sredstava (maksimalne snage, "rzine i dr.),• tre"a težiti ka minimalnom "roju zajednički$ dionica duž trase linija (maksimalna

vrijednost frekvencije vozila na zajedničkoj dionici '8 voz9sat)

z"or trase je posljedica procesa optimizacije u planerskom postupku, zavisno od postavljeni$

ciljeva: minimalno vrijeme putovanja, minimalni tro#kovi i dr.

#.".#. 5erminusi

%erminus linije je početna, odnosno zavr#na tačka kretanja vozila duž linije. snovne

te$nolo#ke funkcije koje terminus tre"a da zadovolji su sljedee:

• u prostornom smislu tre"a da omogui promjenu smjera, zadržavanje i parkiranje

 jednog ili vi#e vozila,• u funkcionalnom smislu tre"a da omogui veem "roju direktni$ putnika ili putnika

koji presjedaju, "rzu i kvalitetnu uslugu u odnosu na stajali#te linije,• u organizacionom smislu tre"a da omogui odmor vozača, zamjenu vozača prilikom

smjene i da posluži za praenje i korigovanje redova vožnje ukoliko je to potre"no

(optimizacija vremena zadržavanja vozila na terminusima),•

da omogui visok stepen informisanja putnika (mreža linije, redovi vožnje, tarifnisistem i naplata i dr.).

;inimalna oprema koju "i tre"alo terminus da sadrži mora da o"ez"jedi:

• maksimalno informisanje putnika,•  prodaju karata,• za#titu putnika,• opremu za operativno 4 dispečarske poslove terminusa,• sao"raajno 4 te$ničku opremu za efikasno i "ez"jedno funkcionisanje terminusa.

5

8/18/2019 KIJAD

6/22

#.".3. Stajali6ta

+tajali#ta predstavljaju o"ilježena mjesta na liniji na kojima se vozila JGPP1a zaustavljaju i

koja su prilago*ena i organizovana za ulazak i izlazak putnika. z ovoga se vidi da stajali#ta u

sao"raajnom i te$ničkom smislu tre"a da o"ez"jede:

•  prostor za zaustavljanje vozila nesmetano od drugi$ tokova sao"raaja, a kojim se isto

tako ne ometa i ne ugrožava normalno odvijanje ostalog sao"raaja,•  povr#inu za udo"no i "ez"jedno čekanje putnika, ulazak i izlazak iz vozila,• nadstre#nicu za za#titu putnika od atmosferski$ padavina,• staničnu oznaku uočljivu sa velike daljine sa osnovnim informacijama o "roju, nazivu

i trasi linije i redu vožnje.

Prilikom utvr*ivanja mikrolokacije stajali#ta na liniji u gradu, tre"a voditi računa o

konkretnim uslovima ulične mreže i organizaciji sao"raaja, tako da "udu maksimalno

zadovoljene potre"e udo"nosti i "ez"jednosti putnika kao i drugi$ vidova sao"raaja.

snovni za$tjevi koji utiču na odre*ivanje najpovoljniji$ položaja stajali#ta svode se na

sljedee:

• stajali#ta tre"a postaviti u tijesnoj vezi sa najizraženijim pje#ačkim tokovima i glavnim

tačkama izvori#ta, odredi#ta i okupljanja najveeg "roja putnika u cilju smanjivanjadužine pje#ačenja, odnosno ukupnog vremena putovanja,

• mikrolokaciju stajali#ta tre"a iza"rati tako da omoguava najudo"nije i naj"ez"jednije

uslove čekanja, ukrcavanja i iskrcavanja, odnosno prelaze putnika na druge linije ili

vidove transporta,• u zavisnosti od uslova odvijanja ostalog sao"raaja, položaj stajali#ta mora "iti

odre*en tako da ne spriječava i ne ugrožava normalno odvijanje ostalog sao"raaja.

#.".4. 7ravita8iono podruje linije

Gravitaciono područje ili uticaj zona linija prestavlja onaj dio povr#ine grada iz kog se vr#i

 priliv putnika na posmatranu liniju, odnosno onaj dio povr#ine grada sa kojeg se stanovnici

mogu ili pri$vataju da koriste jednu ili vi#e linija javnog gradskog putničkog prevoza.

2ticajna zona jedne linije može se posmatrati geometrijski, u tom slučaju to je na "azi

iskustva, jedan pojas naseljenog dijela grada sa jedne strane i sa druge strane linije čija se

veličina kree od

8/18/2019 KIJAD

7/22

da kod radijalnog sistema mreže uticajna zona raste idui od centra prema periferiji, o"rnuto

srazmjerno sa opadanjem gustine naseljenosti.

2ticajna zona jedne linije u posljednje vrijeme če#e se izražava kroz vrijeme putovanja.

2zima se da je vrijeme putovanja od izvori#ta do cilja odlučujue za utvr*ivanje uticajne zone jedne linije. Po#to vrijeme putovanja o"u$vata, pored vremena vožnje i vrijeme pje#ačenja od

stanice, zatim čekanje na stanici i pje#ačenje od izlazne stanice cilja.

%o se prilikom kori#tenja "rzi$ prevozni$ sredstava, gdje se vrijeme vožnje znatno skrauje,

može poi od pretpostavke da e putnik pri$vatiti i ne#to duže pje#ačenje, jer mu se ukupno

vrijeme putovanja ne poveava. !ontakt izme*u putnika i vozila o"avlja se na stanicama, a to

znači da gustina i raspored stanica "itno utiču na gravitaciono područje linija, pa je logično da

tre"a prvo da se odredi gravitaciono područje pojedini$ stanica, a zatim gravitaciono područje

linije. =eličina uticajne zone jedne stanice zavisi od udaljenosti koju putnici pri$vataju da

 pre*u pje#ice. 2 pojednostavljenom o"liku, uticajne zone su krugovi, čiji radijus prestavlja

kriterijum za dužinu koju tre"a prei pje#ice. "ično se u planiranju koriste empirijske

vrijednosti za dužinu pje#ačenja ( npr. > minuta u centru grada i do &8 minuta u perifernim

djelovima grada) ili prema dr. -e$neru:

•

u centru r? 88 m,• u prigradskim zonama r? >88 4 A88 m.

 3a ovaj način uticajna zona linije do"ila "i se kao skup uticajni$ o"lasti pojedini$ stanica, tj.

njene spoljne granice "ile "i tangente na izo$rone krugove.

#.#. Dinamiki elementi linije

0inamički elementi linije utvr*uju se redom vožnje koji se mjenja periodično, u skladu sa

 promjenama prevozni$ za$tjeva na liniji. 0inamički elementi istovremeno prestavljaju i

značajne parametre kvaliteta JGPP1a. snovni dinamički elementi linije su sljedei:

•  "roj vozila na liniji u karakterističnom periodu vremena,• vrijeme o"rta i putovanje u karakterističnim periodima vremena.

zvedeni dinamički elementi linija iz osnovni$ dinamički$ elemenata su:

7

8/18/2019 KIJAD

8/22

8/18/2019 KIJAD

9/22

=rijeme o"rta %8 koje prestavlja jedan od značajni$ elemenata za izračunavanje potre"nog

 "roja vozila na radu i izradi optimalnog reda vožnje o"u$vata vrijeme potre"no da vozilo

napravi jedan o"rt, u koje ulazi, pored vremena vožnje i vrijeme čekanja na me*ustanicama i

terminusima.

davde do"ijamo:

  %8? ∑ t v+∑ tč +∑ tt    B min ¿

gdje je:

∑ tv  ? tv& C tvD C ...... C tvn B min ¿ 1 suma vremena vožnji izme*u pojedini$

me*ustanica

∑ tč =t && C .... C t&n B min ¿ 1suma vremena čekanja na me*ustanicama

 t =¿

∑ ¿ tt& C ttD  B min¿ 1suma vremena čekanja na o"a terminusa

/"ir vremena vožnje i vremena čekanja na me*ustanicama u jednom smjeru naziva se vrijeme putovanja, pa se vrijeme o"rta može izraziti:

%8? tE p C %F p Ct 1=¿∑ tp+∑ tt 

∑ ¿   B min¿

=rijeme vožnje i vrijeme čekanja na me*ustanicama odre*uje se snimanjem, dok se za

vrijeme čekanja na terminusima uzima odgovarajui procenat vremena putovanja.

"ično se uzima da je:

 t 1=¿

∑ ¿ (&9> do &9') ∑ tp(min)   ilimin¿

∑ t 1=∑Tp10

+2¿

ime o"ez"je*uje dovoljno vremena za čekanje na terminusima i kod mali$ vrijednosti % p.

#.#.3. $revozna sposo%nost linije

8/18/2019 KIJAD

10/22

Protok vozila na liniji ili frekvenciji vozila defini#e se "rojem vozila koja pro*u kroz jednu

tačku linije u istom smjeru u jedinici vremena. Prema tome, protok vozila ili učestalosti na

liniji do"ija se odnosom izme*u "roja vozila na radu 3 i vremenu u kome se ovaj "roj vozila

 posmatra, tj. vremenu o"rta %8 kao #to je to dato formulom:

  &: N 

T  0   B voz

čas H

;e*utim, ovako definisan protok vozila iz koga se vidi samo učestalost vozil na liniji, nije

dovoljan sa gledi#ta ocjene efikasnosti prevoza. /"og toga "i "ilo potre"no uzeti u o"zir i "roj

mjesta u vozilu, koji se u povr#inskom sao"raaju o"ično kree od >8 4 &>8 mjesta po jednom

vozilu. Polazei od toga, može da se transformi#e protok vozila u protok mjesta koja se nude

 putnicima, kao proizvod učestalosti f i "roja mjesta jednog vozila m:

  ;: & < m  B mjesta

čas H

gdje m označava ukupan "roj mjesta u vozilu za sjedenje i stajanje. va formula pretpostavlja

isti tip vozila po "roju mjesta na liniji, #to je najče#e slučaj:

  ;: & " < m" = & # < m# =.....& n < mn :   ∑i=1

n

f i∙ mi

  Polazei od formule za protok mjesta, a imajui u vidu da je:

  &: N 

T  0

  5>:2

lV  0

do"ijamo za protok mjesta sljedeu formulu:

  ;:V  0 ∙ N ∙ m

2 L   B mjesta

čas  H

va formula daje "roj mjesta u kretanju koja mogu da se koriste u jedno tački linije vremenakoju defini#emo kaoIprevoznu sposo"nost linijeI.

1

8/18/2019 KIJAD

11/22

ormula je osnovna i može se rei najznačajnija formula linijskog prevoza, jer pokazuje

direktnu zavisnost izme*u prevozne sposo"nosti linije sa jedne strane i "rzine o"rta vozila i

 "roja mjesta na liniji odre*ene dužine sa druge strane. na omoguava direktnu procjenuuticaja smanjenja ili poveanja =8 na K&, potre"u odgovarajueg poveanja ili smanjenja "roja

vozila ili kapaciteta vozila, da "i se zadržala ista veličina prevozne sposo"nosti linije. vako

definisanu Lprevoznu sposo"nost linijeI tre"a s$vatiti kao odgovarajui prevozni nivo protoka

mjesta, a predstavlja proizvod potre"ne učestalosti vozila i "roja mjesta u vozilu, za razliku od

Lprevozne moi linijeI, koja odgovara proizvodu maksimalne učestalosti i najveeg kapaciteta

odre*ene vrste ili tipa vozila, KmaM:

  ;ma? : & ma? < mma? :*> < mma?  B mjesta

čas H

11

8/18/2019 KIJAD

12/22

8/18/2019 KIJAD

13/22

n p=qmax

q pr

6roj prevezeni$ putnika na liniji može se gru"o do"iti statičkim putem i na osnovu "roja

 prodati$ karata i procjene "roja putnika koji imaju pretplatne karte.

0o ove vrijednosti ispravno se dolazi snimanjem "roja ulazaka (ili izlazaka) svi$ putnika na

liniji u jedinici vremena, pa čemo prema tome pod pojmom "roja putnika podrazumjevati

ukupan "roj putnika koji u*u u prevozna sredstva na liniji u jedinici vremena.

6roj putnika je podatak vezan za jedinicu vremena i liniju, odnosno smjer, iz koga se ne vidi

koliko i na kojim dionicama putnici putuju, s o"zirom na postojee me*ustanice.

Pod protokom putnika podrazumjeva se "roj putnika koji se prevozi ili koji tre"a da se

 preveze na pojedinim dijelovima linije u jedinici vremena.

Prema tome, stvarno optereenje linije izražava se protokom, a ne "rojem putnika, odnosno

o"imom prevoza.

/"og toga čemo uvesti pojam o"ima prevoza koji se izražava "rojem putnika i intenziteta

 prevoza koji se izražava protokom putnika.

13

8/18/2019 KIJAD

14/22

8/18/2019 KIJAD

15/22

(. RD 12ŽJ

 (.". De&inisanje reda vo'nje

edom vožnje se propisuje režim rada vozila na liniji u toku dana. Po#to protok putnika

izražava prijevozne potre"e linije u prostoru i vremenu u toku dana, red vožnje tre"a da pruži

vremensku i prostornu sliku kretanja vozila na liniji, pri čemu je osnovni cilj da se redomvožnje zadovolje mjerodavni prevozni za$tjevi putnika uz pri$vatljivo vrijeme čekanja na

stanicama i optimalni tor#kovi eksploatacije. edom vožnje se, znači, uskla*uju prevozni

kapaciteti sa prevoznim za$tjevima u prostoru i vremenu. majui u vidu da se mjerodavni

 prevozni za$tjevi pojavljuju na odre*enim   −¿ najjače optereenim dionicama linije, to

 prilikom uskla*ivanja tre"a voditi računa da se prolazak vozila na terminusima podesi tako,

da se o"ez"jedi stizanje vozila na karakterističnu stanicu u tačno utvr*eno vrijeme.

!ao osa  A uzima se "rojna osa onog terminusa na kome se veina vozila uključuju na

liniju dolazei iz garaže (depoa), dok se na osi B  nanose vremena polazaka sa drugog

terminusa. astojanje izme*u osa je nepromjenljivo za odre*enu liniju i ono predstavlja u

razmjeri dužinu linije -. ventualno se na ordinati može nanijeti i neka važnija me*ustanica,

za koju se traži vrijeme prolaska vozila. Protok vozila na linijskom prevozu definisali smo kao

 jednorodni ili $omogeni, jer se u njemu pojavljuju po pretpostavci vozila istog kapaciteta i on

se karakteri#e samo momentima vremena, kada se vozila pojavljuju   −¿  polaze sa

terminusa, #to može da se predstavi kao niz tačaka t 1 , t 2 ,   t n na "rojnoj osi, koje

odgovaraju momentima polaska vozila sa terminusa.<

3 Pro! "r! #adovan $ankovic %%&'()*% G#("+,% P#-)O. P/0*%,(

15

8/18/2019 KIJAD

16/22

(.#. $oreme)aji u redu vo'nje

ežim rada vozila na linijama javnog putničkog prevoza propisuje se redom vožnje, koji daje

vremensku i prostornu sliku o kretanju vozila na liniji. Pri tome osnovni cilj je da se redom

vožnje zadovolje mjerodavni prevozni za$tjevi putnika, uz pri$vatljivo vrijeme čekanja na

stanicama i optimalne tro#kove eksploatacije. Pri realizaciji reda vožnje pojavljuju se

su"jektivni i o"jektivni pro"lemi, z"og koji$ dolazi do odstupanja od planiranog režima

kretanja vozila i pod pretpostavkom do"ro proučenog i realnog reda vožnje, zagu#enosti

sao"raaja, kvarovi na vozilima, sao"raajne nezgode, nedolazak oso"lja na posao i drugo,

utiču manje ili vi#e na regularnost kretanja vozila, koje može da postane $aotično ako se

 pravovremeno ne primjene odgovarajue mjere. !i"ernetski posmatrano, cijeli sistem javnog

 putničkog prijevoza u jednom gradu predstavlja složen sistem upravljanja u kome vozila koja

 prevoze putnike predstavljaju Lupravljani sistemI, a sao"raajna služ"a sa stručnjacima ioperativnim oso"ljem Lupravljujui sistemI. /ato je red vožnje Lželjeno stanje upravljanog

sistemaI koje se z"og mnogo razloga neprekidno naru#ava: njegovo ponovno uspostavljanje

za$tjeva povratnu spregu izme*u Lupravljanog sistemaI i Lupravljajueg sistemaI. ako se

redom vožnje o"ično utvr*uje vrijeme polazaka sa terminusa, odnosno vrijeme prolazaka kroz

kontrolne tačke, mogue je teorijski odrediti i vrijeme prolazaka vozila kroz svaku stanicu.

;e*utim, realizacija vremena prolazaka vozila kroz svaku stanicu po redu vožnje u dana#njim

uslovima odvijanja povr#inskog sao"raaja praktično je nemogua, pa se za kontrolne tačkeuzimaju terminusi i eventualno jedna me*ustanica. !ontrola sprovo*enja reda vožnje sastoji

se u evidentiranju vremena nailazaka na terminusima (eventualno na jednoj me*ustanici) i

upore*ivanju do"ijeni$ vrijednosti sa planiranim. Po#to se redom vožnje planira vrijeme

 polaska, odnosno dolaska vozila i interval izme*u pojedini$ vozila, te se i kontrola

sprovo*enja reda vožnje sastoji od provjere tačnosti i ravnomjernosti. Pod tačno#u se

 podrazumjeva polazak vozila (jedne ili vi#e linija) kroz kontrolne tačke ti$ linija u vremenu

 predvi*enom redom vožnje. ndeks kvaliteta u pogledu tačnosti odre*uje se po o"rascu:

16

8/18/2019 KIJAD

17/22

   K t =  !t 

 !t + !k ∙100

gdje je :   !t −¿  "roj putnika1minuta u slučaju tačnog kretanja vozila

   !k −¿  poveani "roj putnika1minuta u slučaju ka#njenja

2 slučaju tačnog kretanja vozila po redu vožnje indeks tačnosti imae maksimalnu

vrijednost  K =100 .

(.3. +jere za otklanjanje poreme)aja u redu vo'nje

Poremeaji u redu vožnje, zavisno od trajanja, mogu nanijeti veliku #tetu sao"raajnim

 preduzeima, a indirektno i korisnicima prijevoza. 2čestali poremeaji stvaraju u javnom

mnjenju negativnu sliku o poslovanju prevoznika i ostali$ gradski$ organa zaduženi$ za

organizaciju i regulisanje sao"raaja. /a sve mjere koje se primjenjuju pri otklanjanju

 poremeaja u redu vožnje, "ilo da potiču od strane gradski$ sao"raajni$ preduzea ili javni$

služ"i, važno o"ilježje predstavlja trenutak u kome se primjenjuju, tj.koristimo i$ prije

nastanka poremeaja, nazvaemo preventivnim mjerama. ;jere koje je neop$odno preduzeti

da "i se umanjile posljedice ve nastalog poremeaja su represivne mjere i u najveem "roju

slučajeva omoguit e, poslije izvjesnog vremena, uspostavljanje tačnog kretanja vozila.

 pored zalaganja svi$ služ"i sao"raani$ preduzea, do poremeaja e i dalje dolaziti, ako

mjere ne podrže i sprovedu sve gradske služ"e, čija je djelatnost da organizuju i reguli#u

sao"raaj. /ato, sve mjere možemo da grupi#emo prema institucijama koje i$ sprovode na:

• mjere u nadležnosti javni$ služ"i grada (sekreterijat za sao"raaj preduzea ),• mjere u domenu prevoznika.

=eina ovi$ mjera su preventivnog karaktera, ali ipak tre"a napomenuti da se mnoge mjere

represivnog karaktera ne mogu ostvariti "ez podr#ke javni$ služ"i.

17

8/18/2019 KIJAD

18/22

*. $2S5A1KA 0ADA5KA

/a liniju čije je radno vrijeme od ' 1 D8 $, prikazati red vožnje grafički. =r#na opterečenja

linije su u jutarnjim satima od N do A $ i $ i

8/18/2019 KIJAD

19/22

,. 0RADA 0ADA5KA

*.". 1rijeme trajanja o%rta

  %8?

¿2 L

Vs ∙60=

2 ∙10

20∙60=

20

20∙60=60¿ minH

  %o1 vrijeme trajanja o"rta

  -1 dužina linije

  =s1 srednja sao"raajna "rzina

*.#. nterval slijeBenja vozila Cvr6no optere)enje

  3v?  ¿ "v=

60

5=12   BvozilaH

  3v1 "roj vozila u vr#nom optereenju

  v1 interval slije*enja (vr#no optereenje)

*.3. nterval slijeBenja u nevr6nom periodu

  3n?  ¿

¿ =

60

10=6   BvozilaH

1

8/18/2019 KIJAD

20/22

   3n1 "roj vozila u nevr#nom optereenju

  n1 interval slije*enja u nevr#nom periodu

2

8/18/2019 KIJAD

21/22

-. 0AKLJU@AK 

azvitak civilizacije je usko povezan s procesom ur"anizacije. Jedan od glavni$ pro"lema

na#eg vremena je kako postii da gradovi imaju usluge koje su ekonomski i fizički učinkovite

i koje osiguravaju zdravu sredinu i poveavaju socijalne i kulturne vrijednosti gradova.

Javni gradski putnički prevoz služi prevozu velikog "roja stanovnika unutar gradskog

teritorija po ustaljenim trasama i redovima vožnje, a njegova je opa odrednica da ga pod

odre*enim propisanim uvjetima može koristit svaki gra*anin. stodo"no, javni gradski prevoz

 je neop$odan sustav za ostvarenje estetski atraktivni$, ekonomski i energetski učinkoviti$

gradova. !ao takav javni gradski putniči prevoz do"ija sve veu podr#ku gradski$ uprava u

 prometnoj politici i financiranju njegovog razvitka diljem svijeta. 2r"ano područje tre"a

s$vatiti kao živi organizam koji se neprestano mijenja i razvija, postojee se aktivnosti

 premje#taju i pojavljuju se nove, raste "roj stanovnika, izgra*uju se nova stam"ena naselja,

izgra*uju se nove prometnice i rekonstruiraju postojee, #to sve ima za posljedicu promjene u

linijama želja stanovnika i potre"u za stalnim preispitivanjem, planiranjem i po"olj#anjem

mreže linija JGPP1a.

21

8/18/2019 KIJAD

22/22

/. L5RA5URA

 

+r. Sanel Silajd'ija dip. in!. sao%. predavanja iz predmeta E2r!aniza8ija

prevoza ro%e i putnikaFG 

$ro&. Sa&et Krnji) predavanja iz predmeta E$raktina nastavaF

22