SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIKI
FAKULTET OSIJEK
Nina Potonjak, Iva Radoevi
PROPAGIRANJE SIGNALA PRI BEINOM PRIJENOSU SIGNALASEMINARSKI
RAD
Osijek, 2011.
SADRAJ 1. UVOD2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
1 2 4 6 11 13 14 17 19
SIGNAL BEINI PRIJENOS SIGNALA PROPAGACIJA SIGNALA DODATNI UINCI
PROPAGACIJE SIGNALA RFPROPAGATION CALCULATOR VIESTAZNA PROPAGACIJA
ANTENE ZAKLJUAK
1. UVODPropagacija signala oznaava irenje signala od odailjaa do
prijemnika. Razlikujemo ino i beino irenje signala. ino irenje
signala je pojednostavljeno jer postoji ica koja odreuje putanju
signala (signal se moe prenositi samo pomou nje) . Dokle god ica
nije oteena, prijenos signala nije ugroen. Za prijenos beinog
signala (nema ice koja povezuje odailja i prijemnik), propagacija
signala je ometana utjecajem vremena, geografskim poloajem U ovom
seminaru prouavati emo propagacije signala pri beinom prijenosu
signala.
1
2. SIGNALOpenito reeno, signal je informacija o stanju ili
vladanju nekog sustava. Nadalje, signal je funkcija koja sadri
informaciju o sustavu. Moe biti funkcija vremena (npr. zvuni
signal), funkcija prostora (slika 2D , 3D signal). Matematiko
prikazivanje signala je kao funkcija jedne (ili vie) nezavisnih
varijabli. Vremensku funkciju ili signal oznaavamo malim slovima u,
v , x, y. Trenutna vrijednost funkcije (u) u trenutku t bismo
oznaili kao u(t). Ako nije naglaeno, t se protee preko svih realnih
vrijednosti, odnosno preko cijele vremenske osi t R ( t pripada
skupu realnih brojeva). Ako su vrijednosti t ograniene na podskup T
R vremenske osi, tada moemo pisati t T (t pripada skupu T). Domena
signala je dakle podskup ili skup realnih brojeva. Kodomena signala
je skup U, koji zovemo podruje amplituda ili trenutnih vrijednosti
signala R{u(t)}=U , u(t) u={(t,u(t))|t T} .
U.
Signal u je definiran kao funkcija u:T->U , odnosno kao skup
parova vrijednosti
Signal s diskretnim amplitudama ili trenutnim vrijednostima
nazivamo kvantiziranim. Varijabla n oznaava amplitudu, pa se
kvantizirani signal predstavlja funkcijom u:T->N, tj. u=
{(t,n(t))|t T,n N}, gdje je T R kontinuirana vremenska os. Promjene
na signalu se dogaaju kad signal prolazi kroz neki medij ili
sustav. Da bi se informacija mogla prenijeti na daljinu potrebno je
prilagoditi signal prijenosu kroz odreeni medij. To inimo
transformacijama i modifikacijama signala. Vane operacije na
signalu mogu se podijeliti u modificiranje vremenske i
modificiranje amplitudne osi signala. Za osiguravanje
jednoznanosti, pri modificiranju osi od stare u novu os i obratno,
modifikaciju treba provesti funkcijama koje imaju inverziju. To e
biti monotono rastue ili monotono padajue funkcije.
2
Slika 2.1. Periodini signal Podjela signala obzirom na vremenski
interval u kojem je signal definiran:, a) Nekauzalni signali : t (
+ )b) Kauzalni sinali t [0, + ) c) Antikauzalni signali t (-
,0]
Podjela signala obzirom na predvidljivost: a)
Deterministiki(predvidljivi) b) Stohastiki(nepredvidljivi) Podjela
signala obzirom na periodinost:a) Aperiodini signali
b) Periodini signali f(k)=f(k+T)c) Harmonijske funkcije x(t)=X
cos( t + )
3
3.BEINI PRIJENOS SIGNALARazlikujemo radio prijenos signala,
mikrovalni prijenos, satelitski i infracrveni prijenos signala.
Beini prijenos signala funkcionira na principu da antena emitira
elektromagnetske valove koje druga strana(odnosno korisnik) prima.
Brzina irenja u vakuumu je c, a u vlaknu i bakru je oko 2/3 c.
Relacija koje povezuje brzinu irenja svjetlosti u vakuumu, valnu
duljinu i frekvenciju je = c/f . Brzina irenja svjetlosti u vakuumu
iznosi priblino c 310 m/s
Slika 3.1. Frekvencijska podruja
4
Podruje vrlo niske frekvencije (VLF) obuhvaa od 3 do 30 kHz i
predstavlja vrlo duge valove. Valove podruja niske frekvencije (LF)
koriste podmornice jer mogu pratiti povrinu zemlje , a pritom biti
u vodi. Srednje(MF) i visoko(HF) frekvencijsko podruje je tipino za
prijenos radiovalova , bilo kao AM(amplitude modulation)
frekvencijskog podruja izmeu 520 kHz i 1605.5 kHz, kao kratki val
(SW-short wave) frekvencijskog podruja izmeu 5.9 MHz i 26.1 MHz ili
kao FM(frequency modulation) frekvencijskog podruja izmeu 87.5 MHz
i 108 MHz. Frekvencijska podruja mogu varirati ovisno do zemlje
koju promatramo. Kratki valovi (SH-short waves) se uglavnom koriste
za amaterske radio prijenose u svijetu. Valovi se reflektiraju o
ionosferu. Podruja viih frekvencija koriste TV stanice. Analogni TV
je u frekvencijskom podruju od 174 MHz do 230 MHz i 470 MHz do 790
MHz .
Mikrovalni prijenos valova zauzima jo vee frekvencijsko podruje
(od 1.76 GHz do 23.6 GHz). Njihova karakteristika je da putuju
ravnom linijom i mogu se fokusirati u strogo odreenu toku. Koriste
se za telefonsku komunikaciju, mobitele, TV Problem kod mikrovalnog
prijenosa je da ne prolaze lako kroz vrste predmete. Postoji jo
satelitski i infracrveni prijenos valova.
Slika 3.2.Satelitski prijenos signala
Satelitski prijenos valova dijelimo na tri vrste (geostacionarni
GEO, sateliti u srednjoj Zemljinoj orbiti-MEO i na satelite u
niskoj Zemljinoj orbiti- LEO) . Satelitski prijenos izbjegava
interferenciju s dolaznim signalima tako da prima signal, pojaava
ga i vraa natrag na drugoj frekvenciji. Geostacionarni sateliti
krue oko Zemlje brzinom5
kojom Zemlja rotira te se uvijek nalaze iznad istog podruja na
visini od 35800 km . Potrebno je ukupno 3 satelita za pokriti
cijelu Zemlju. Problem predstavlja veliko kanjenje signala koje
iznosi 270 ms. Sateliti u srednjoj Zemljinoj orbiti (MEO) se nalaze
na visinama od 10000 do 21000 km. Potrebna su 10(ili vie) satelita
da pokriju cijelu Zemlju. Prednost u odnosu na geostacionarne
satelite im je u manjem kanjenju(0.06 do 0.14 sekundi) jer su blie
Zemlji. Zbog tog razloga i zahtijevaju manje snage. Sateliti u
niskoj Zemljinoj orbiti zahtijevaju jo manju snagu satelita za
prijenos signala stoga je kanjenje jo manje, potreban je velik broj
satelita da pokriju cijelu Zemlju. Nedostatak LEO satelita je
kratak vijek trajanja. Nalaze se na visini od 160 do 480 km.
6
4. PROPAGACIJA SIGNALAKao to je ve reeno, razlika inog od beinog
prijenosa signala je to moemo predvidjeti uspjean prijenos signala
kod inog prijenosa , dok je kod beinog prijenosa to sluaj samo u
vakuumu (izmeu izvora i korisnika ne postoji nita). U tom sluaju
promatramo podruje (raspon) prijenosa , otkrivanja (detekcije) i
interferencije (smetnje). Podruje prijenosa objanjavamo tako da
prijemnik prima signale uz dovoljno malu razinu pogreke da moe
komunicirati i istodobno se ponaati kao predajnik. U podruju
detekcije je prijenosna snaga dovoljno velika da se razlikuje od
pozadinskog uma , no razina pogreke je previsoka da bi se ostvarila
komunikacija. U podruju interferencije prijemniku nije omogueno
detektiranje (otkrivanje) signala, ali signali mogu ometati druge
signale.
Slika 4.1. Prijenos beinog signala u vakuumu
Meutim, beini prijenos signala kakvog mi koristimo ne odvija se
u vakuumu, nego se prijenos mora suoiti s utjecajima okoline
(atmosfera, geografski poloaj->reljef, arhitektura, premjetanje
prijemnika i predajnika) . Prema tome, priloenu sliku 4. moemo
transformirati kao imaginarne poligone ovisne o vremenu i
frekvenciji. Na slobodnom prostoru signali se ire poput svjetlosti
(neovisno o njihovoj uestalosti), generalno govorei oni prate ravnu
liniju (izuzev utjecaja gravitacije). Optika vidljivost7
antena (LOS- Line of Sight) se definira kao optika vidljivost
izmeu dvije toke bez obzira na udaljenost. No, ak iako na tom
slobodnom prostoru ne postoji nikakva materijalna prepreka , signal
e opet doivjeti odreeno slabljenje.
Primljena snaga P je proporcionalna s 1/d^2 pri emu je d
udaljenost izmeu izvora i korisnika. Da bi se objasnio razlog
slabljenja signala unato nepostojanju prepreke potrebno je
postaviti se na mjesto izvora. Izvor emitira signal odreenom
energijom, signal putuje od izvora brzinom svjetlosti kao sferni
val. Poto smo postavili uvjete da prepreke ne postoje, podruje
proporcionalno raste uz slanje energije ravnomjerno na Zemljinu
povrinu. To podruje oznaavamo sa s i ono raste uz poveanje
udaljenosti d od sredita prema izrazu s = 4 d^2. Prema tome
zakljuujemo da je postavljanje dodatnih parametara vano ak i u
uvjetima da ne postoje prepreke izmeu izvora i korisnika.
Primljena snaga signala ovisi o valnoj duljini. No logino je za
oekivati da e pri propagaciji beinog signala biti prepreka. Veina
prijenosa signala se odvija kroz atmosferu, signali putuju kroz
zrak, kiu, snijeg, maglu, dim Svi okolini utjecaju poveavaju
mogunost pogreke pri prijenosu signala, no ako se promatraju male
udaljenosti puno je manje gubitaka od onih veih. Primjer za
prijenos signala na malim udaljenostima je lokalna mrea LAN (Local
Area Network), a za vee udaljenosti primjer je satelitski prijenos.
Ukoliko doe do gubitka ili slabljenja signala beine lokalne mree,
sluba za podrku upuuje da pomaknemo raunalo blie usmjerivau ili
pristupnoj toki da bismo odredili doseg signala beine mree te
pronali najbolje mjesto za koritenje raunala. Poto do ovakvih
situacija esto dolazi, veina je beinih mrenih prilagodnika
napravljena tako da se na njih moe privrstiti vanjska antena s
boljim prijamom od ugraene antene.
8
Slika 4.2. Wireless router
Utjecaj vremenskih uvjeta je vidljiv u mobilnoj telefoniji,
prilikom jake kie apsorbira se veliki dio energije zraenja antene
stoga komunikacijske veze lako pucaju. Za vrijeme jake kie (150
mm/hr) priguenje signala na 2.4 GHz moe dosei maximum od 0.02
dB/Km. Utjecaj vjetra na priguenje signala je kad vjetar svojom
snagom pomie antenu. Utjecaj interferencije: nju moe prouzroiti
neki drugi sustav istog frekvencijskog podruja ili vanjski um.
Takoer je vaan utjecaj viestazne propagacije (multipath
propagation) o kojem e biti govora kasnije. Ovisno o frekvenciji
odreeni signali mogu prolaziti kroz objekte. to je nia frekvencija,
vea je mogunost 'prolaska'. Visoke frekvencije moe blokirati obino
drvo. Prema tome niske frekvencije se koriste za prijenos TV
signala, radio stanice... Radio valovi mogu razluiti tri osnovna
ponaanja propagacije ovisno o njihovoj frekvenciji (frekvencija
signala):
povrinski val (frekvencijsko podruje manje od 2 MHz)
prostorni val (frekvencijsko podruje od 2 do 30 MHz)
optika vidljivost antena (LOS, frekvencijsko podruje vee od 30
MHz)
9
Povrinski val(30 MHz) obuhvaa mobilnu telefoniju, satelitske
sustave... Slui se jo viim frekvencijama, emitirani valovi prate
ravnu liniju vidljivosti. To nam omoguuje izravnu komunikaciju sa
satelitima (nema refleksije u ionosferi) ili mikrovalnim vezama na
povrini.
10
5.DODATNI UINCI PROPAGACIJE SIGNALAKao to smo spomenuli, signal
propagacije u slobodnom prostoru (bez prepreka) kao da prati ravnu
liniju (poput irenja svjetlosti). No u stvarnom ivotu, rijetko emo
biti u takvoj situaciji slobodnog prostora izmeu izvora i korisnika
prijenosa signala. Ponovo emo uzeti za primjer mobilnu telefoniju.
U gradovima uz visoke nebodere, planine, uske ulice nemogue je
zamisliti situaciju optike vidljivosti (LOS) , stoga je potrebno
promatrati druge utjecaje koji se javljaju na priguenja signala
uslijed udaljenosti izvora i korisnika. Najkritiniji uzrok
priguenja signala je blokiranje signala uslijed velikih prepreka.
to je via frekvencija signala, njegovo ponaanje je slinije irenju
svjetlosti. ak i male prepreke poput zida, automobila, drvea mogu
blokirati signal.
Slika 5.1. Blokiranje signala
Drugi utjecaj na priguenje signala je refleksija signala. Ako je
prepreka vea u odnosu na valnu duljinu signala (npr. velike zgrade,
planine..), signal se reflektira. Reflektirani signal nije toliko
jak kao izvorni poto prepreke mogu apsorbirati odreenu koliinu
snage signala. Refleksija (odbijanje) signala pomae prijenosu
signala im LOS ne postoji. Ovo je tipini sluaj prijenosa signala u
veim gradovima ili brdovitim podrujima. Signali prilikom prijenosa
mogu 'odskoiti sa zgrada' par puta prije nego to dosegnu korisnika.
to se signal ee reflektira, to postaje slabiji.
11
Sljedei utjecaj na priguenje signala je utjecaj loma
(refrakcija). Ovaj se utjecaj javlja zbog toga to brzina
elektromagnetskog vala ovisi o gustoi medija kroz koji putuje. Ta
brzina je jednaka brzini irenja svjetlosti samo u vakuumu. Valovi
koju putuju prema guem mediju su savijeni prema mediju. To je
razlog to su LOS signali savijeni prema zemlji. Gustoa atmosfere je
vea to je blia tlu. Dok su blokiranje i refleksija uzrokovani zbog
prepreka puno veih od valne duljine signala (i predstavljaju tipino
estino ponaanje signala), poneki utjecaji iskazuju valnu
karakteristiku signala.
Ako je veliina prepreke u razini valne duljine ili manja , tada
se valovi raspruju. Ulazni signal je raspren u nekoliko slabijih
izlaznih signala. Prosjena valna duljina prijenosa signala za npr.
GSM je 10 cm. Stoga mnoge prepreke mogu uzrokovati ovu pojavu
rasprenja.
Sljedei utjecaj je difrakcija ili ogib valova. Ovaj utjecaj je
vrlo slian rasprenju valova . Pri susretu s nekom preprekom,
signali e biti 'preusmjereni' na rubu i iriti e se u raznim
smjerovima. Rezultat rasprenja i difrakcije su uzorci s razliitim
jainama signala ovisno o lokaciji korisnika. Pojave poput
priguenja, rasprenja, difrakcije i loma se dogaaju istovremeno i
ovise o vremenu i frekvenciji. Vrlo je teko predvidjeti tonu jainu
signala u odreenom trenutku. Postoje odreeni programi za to
preciznije
odreivanje jaine signala. Jedan od tih programa je i
RFPropagation Calculator.
12
Slika 5.2. Difrakcija ili ogibanje vala
6.RFPROPAGATION CALCULATORRFProp je program za proraun
karakteristika signala u propagacijskom kanalu. Program rauna
najveu granicu i domet u proraunu veze, propagaciju kroz zgrade i
proraun gubitaka ogiba, propagaciju u slobodnom prostoru te
propagaciju s izravnom vezom (LOS). Parametri modela propagacije su
guenje u zgradi, granica kolebanja, traeni domet, frekvencija
nositelja, temperatura, zakon propagacije, snaga odailjanja, faktor
uma prijamnika, traeni odnos signal/um u prijamniku, osjetljivost
prijamnika, frekvencijski opseg signala, parametri ogiba i unesene
smetnje.
13
Slika 6.1. Prikaz programa RFPropagation Calculator
14
7.VIESTAZNA PROPAGACIJAViestazna propagacija (multi-path
propagation) uzrokuje najvea priguenja signala. Na slici 9 vidimo
izvor i potencijalnog korisnika. Emitirani signali se mogu iriti
(slati) putem ravne linije , mogu se odbiti (reflektirati) o zgradu
ili se raspriti na manjim preprekama. Na slici vidimo samo ove tri
mogunosti putanje signala. U stvarnosti, mnogo je vie mogunosti.
Zahvaljujui konanoj brzini svjetlosti, signali putujui du razliitih
puteva razliitom duljinom dolaze do korisnika u razliitom
trenutku.
Slika 7.1. Viestazna propagacija
Ta se pojava (uzrokovana viestaznim irenjem) zove rasprenje
uslijed kanjenja. Izvorni signal se iri zbog razliitog kanjenja
dijelova signala. Ovo rasprenje uslijed kanjenja je tipian primjer
irenja signala jer nema ice koja bi vodila val du pojedinog puta
kao u sluaju inog prijenosa signala. Promjena poloaja izvora koji
emitira signal ili krajnjeg korisnika ne utjee na rasprenje uslijed
kanjenja. Uobiajene vrijednosti rasprenja uslijed kanjenja su
priblino 3s u gradovima. Rasprenje uslijed kanjenja se moe
promatrati do vrijednosti 12s. GSM, na primjer, moe tolerirati do
16 s za raspreenje uslijed kanjenja (gotovo 5 km razlike).
15
Postoji nekoliko uinaka koje rasprenje uslijed kanjenja ima na
signale koji predstavljaju podatke. Prvi efekt je da e kratki
impuls biti proiren u ire impluse ili u nekoliko slabijih impulsa.
Slikom 9 prikazane su 3 mogue putanje signala, a time e imupls koji
je poslan od strane poiljatelja biti primljen na prijemniku u
obliku 3 mala imuplsa. U realnim situacijama gdje postoje stotine
staza to znai da e jedan poslani impuls na prijemniku biti primljen
u velikom broju slabijih impulsa, a time e i primljeni signali
imati razliitu snagu. Neki od primljenih impulsa e biti preslabi da
bi bili otkriveni odnosno oni e se pojaviti kao um.
Na slici vidimo da su poslani imuplsi razdvojeni dok na
prijemniku interferiraju (preklapaju se u vremenu). Uzmimo u obzir
da svaki signal predstavlja jedan simbol, a jedan ili vie simbola
predstavljaju jedan bit. Energija namjenjena za jedan simbol sada
se rasporeuje na susjedne simbole. Taj efekt nazivamo
interferencija izmeu simbola (ISI). to je vee brzina prijenosa
simbola bit e gori ISI efekt dok se izvorni simboli gibaju sve blie
i blie jedan drugom. ISI efekt ograniava propusnost radio kanala s
viestaznom propagacijom ( to je standardni sluaj). Zbog te
interferencije signali razliitih simbola mogu ponititi jedan drugog
to prijemnik tumai kao prijenos pogreke.
Dok se ISI efekt i rasprenje kanjenja ve javljaju u sluaju
fiksnog radioodailjanja i prijemnika, situacija je jo gora ako se
prijemnik odnosno poiljatelj premjetaju. Onda se karakteristike
kanala mijenjaju s vremenom i du cijelog puta signal varira ( npr.
na radiju za vrijeme vonje ). Snaga primljenog signala se bitno
mijenja tijekom vremena. Te brze promjene energije primljenog
signala nazivaju se kratkorono gubljenje signala. Ovisno o
razliitim stazama kojima signal ide, ti signali mogu imati razliitu
fazu i ponititi jedni druge kako je prikazano slikom 10.
16
Slika 7.2. Kratkotrajno i dugotrajno gubljenje signala Prijemnik
se sada mora stalno prilagoavati variranju kanalskih karakteristika
promjenom parametara na ekvilajzeru. Meutim, ako su ove promjene
prebrze ( kao npr. vonja autocestom ) prijemnik se ne moe
prilagoditi dovoljno brzo i stopa pogreke pri prijenosu se
dramatino poveava. Dodatni uinak prikazan slikom 10 je dugotrajno
gubljenje primljenog signala. Dugotrajno gubljenje signala
uzrokovano je variranjem udaljenosti od poiljatelja ili zbog vie
udaljenih zapreka. Poiljatelj moe nadoknaditi gubljenje signala
poveanjem odnosno smanjenjem snage slanja tako da primljeni signal
uvijek ostaje unutar odreene granice. Postoje i mnogi drugi efekti
koji utjeu na radio prijenos ( npr. Dopplerov efekt )
17
8.ANTENEAntena je sklop meusobno povezanih elemenata izraenih od
metala ili metalnih slitina. Antene koje su ugraene u beine ureaje
u zatvorenom prostoru punom prepreka omoguavaju domet beinih mrea
unutar stotinjak metara. Da bi se taj domet poveao potrebno je
privrstiti vanjsku antenu. Postoje razliiti uzorci rasprostiranja
signala ovisno o fizikim svojstvima beinih elemenata i njihovoj
meusobnoj povezanosti. Antene se sastoje od jednog ili vie aktivnih
elemenata (koaksijalni kabel se spaja na aktivni element) koji zrai
signal i pasivnih elemenata ija je zadaa reflektirati, usmjeravati
ili fokusirati signal koji izlazi iz njega. Pojaanje odnosno
usmjeravanje signala poziciji, broju i vrsti pasivnih elemenata.
ovisi o veliini,
Slika 8.1. Wireless antena
Razlika izmeu antena i pojaala je u tome to antene ne pojaavaju
signal (tj. ukupna izraena energija ostaje ista bez obzira na tip
antene), ve ga oblikuju prema18
potrebi za pokrivanjem odreenog podruja signalom. to je antena
veeg pojaanja, to je ui snop isijavanja (manji sektor pokrivanja).
Pojaala su aktivni elektroniki ureaji i oni pojaavaju veinom signal
dok umove nastoje potisnuti. Rezultat je kvalitetniji signal puno
vee snage nego izvorni. Zakonska ogranienja u Republici Hrvatskoj
onemoguuju pojaavanje signala iznad 100 mW, odnosno emitirana snaga
ne smije biti iznad 100 mW. Antene i pojaala slue za kompenziranje
gubitaka na konektorima i kabelima.
Antene moemo podijeliti po nainu irenja signala na usmjerene i
bidirekcione antene. Usmjerene antene imaju usmjereni snop irenja
signala, obino ui od 30 po obje osi, to ovisi o izvedbi i
karakteristikama antene. Bidirekcione antene imaju vei kut irenja
uglavnom preko 60 ili usko fokusiran u horizontalnoj osi.
Lokalna mrea koja se zasniva na beinoj tehnologiji je WLAN (
Wireless Local Area Network ). Jedna od WLAN varijanti je Wi-Fi. Za
izradu WLAN-a je potrebno imati pristupnu toku (AP - access point)
i jednog ili vie klijenata. AP povezuje vie klijenata u zajedniku
grupu i slui za povezivanje sa ianom mreom ili sa drugim beinim
mreama. Za povezivanje sa drugim mreama koristi se beini usmjeriva
(wireless router) koji u sebi sadri pristupnu toku i mreni
usmjeriva. est je sluaj da beini usmjeriva ima ugraen viepristupni
spojnik (switch) sa jednom ili vie spojnih toaka, te na taj nain
moe sluiti i za povezivanje dijelova iane mree sa beinom mreom.
Prvenstvena namjena beinog usmjerivaa je komunikacija sa WAN mreom
.
19
9.ZAKLJUAKKroz ovaj seminar nauili smo vie o propagaciji beinog
signala. Uvidjeli smo da bi propagacija beinog prijenosa bila
najidealnija na slobodnom prostoru, ali poto to u veini sluajeva
nije mogue potrebno je osmisliti druge naine kako to uspjenije
prenijeti signal. Jedan od naina je oblikovanje signala pomou
antene koja poveava domet. Meutim ak i ako na slobodnom prostoru ne
postoji nikakva materijalna prepreka, signal e opet doivjeti
odreeno slabljenje. Kao to je ve navedeno, primljena snaga P je
proporcionalna s 1/d^2 pri emu je d udaljenost izmeu izvora i
korisnika to nam govori da snaga signala opada s kvadratom
udaljenosti. Na prijenos signala utjeu jo i vanjske smetnje (
vremenske nepogode, reljef, infrastrukture... ). Iako je za
pretpostaviti da su kod inog prijenosa signala gubici svedeni na
minimum te ga to ini 'stabilnijim', beini prijenos signala postaje
sve popularniji.
20
LITERATURA[1] Schiller, J., Mobile Communications,
Addison-Wesley, London, 2003
[2] Predavanja prof.dr.sc. Drage agara, dipl.ing.
[3] www.omis-wireless.hr
21
