knjige o makabejcima u hrvatskoglagoljskoj književnosti: druga

1

SLOVO, sv. 59 (2009), 1-75, Zagreb 2009. UDK 264-13(497.5)12/15:003.349.1222.9

811.163.4201:264-13

KNJIGE O MAKABEJCIMA U HRVATSKOGLAGOLJSKOJ KNJIEVNOSTI:

DRUGA KNJIGA O MAKABEJCIMA U HRVATSKOGLAGOLJSKIM BREVIJARIMA1

Vesna BADURINA-STIPEVI, Zagreb

Biblijska Druga knjiga o Makabejcima (2Mak) izvorno je pisana grkim jezikom potkraj 2. stoljea pr. Krista, a sauvana je i u kasnijim prijevodima, latinskom, sirijskom, aramejskom i drugima. Lekcije iz 2Mak itaju se u dvadeset i jednom hrvatskoglagoljskom brevijaru iz razdoblja od 13./14. do polovice 16. stoljea. Najdue lekcije, pet od izvornih petnaest glava, sadre etiri brevijara: Vatikanski brevijar 5, Brevijar Vida Omiljanina, Moskovski i II. novljanski brevijar. Uoljive su dvije matice prijevoda, prvu ine tekstovi u Brevijaru Vida Omiljanina i krai tekstovi u I. vrbnikom, Padovanskom, Pamanskom, Dragukom, Metropolitanskom, Mavrovu brevijaru, Vatikanskom brevijaru 10 i Brevijaru Arhiva S. Petra u Rimu. Ovi brevijari uglavnom pripadaju krkoistarskoj skupini kodeksa, koja se istie tradiranim starozavjetnim prijevodima. Drugu maticu ine lekcije u brevijarima zadarskokrbavske skupine, iji su tekstovi veinom prilagoeni ili prevedeni prema Vulgati. To su dulja itanja u Vatikanskom brevijaru 5 i Moskovskom, te kraa u Oxfordskom, I. novljanskom brevijaru, Dabarskom, II. ljubljanskom i Prvotisku brevijara. Tekstovi u II. novljanskom, Vatikanskom brevijaru 19, Bribirskom, Baromievu i Brozievu brevijaru pripadaju meumatici, koja se dijelom podudara s prvom maticom, a dijelom se izvodi iz druge. Predloci hrvatskoglagoljskih tekstova pripadali su latinskim, Vulgatinim kodeksima, bliskim korigiranim kodeksima parike Biblije iz 13. stoljea. Po tekstolokim osobinama hrvatskoglagoljska 2Mak pripada onomu sloju hrvatskoglagoljskoga biblijskoga prijevoda koji ne potjee iz irilometodske tradicije, ve je nastao kasnije prema latinskim liturgijskim uzorima. Glagoljski tekst 2Mak iz Brevijara Vida Omiljanina objavljuje se kritiki u

1 Ova je studija nastavak moje studije Knjige o Makabejcima u hrvatskoglagoljskoj knjievnosti: Prva knjiga o Makabejcima u hrvatskoglagoljskim brevijarima, Slovo 54-55, 2006. Neka ondje objavljena poglavlja i citirana literatura odnose se i na hrvatskoglagoljsku Drugu knjigu o Makabejcima. Poglavlje Tekstualna tradicija Makabejskih knjiga ovdje se ponovno objavljuje, jer je neophodno za praenje teksta. I ova je studija dio moje diser-tacije, koji je za ovu priliku znatno preraen.

V. BADURINA-STIPEVI, Knjige o Makabejcima u ...

2

SLOVO 59 (2009)

latininoj transliteraciji i s varijantama iz svih ostalih brevijara.Kljune r i jei : Makabejske knjige, Druga knjiga o Makabejcima, hrvatskoglagoljski brevijari, Brevijar Vida Omiljanina, hrvatskoglagoljski biblijski prijevodi s latinskoga, Vulgata

TEKSTUALNA TRADICIJA MAKABEJSKIH KNJIGA

Povijest izvora i tekstova Staroga zavjeta umnogoemu je specifi na i sloena i teko se moe usporediti s tradicijom kojega drugoga starovjekog ili novovjekog teksta. Starozavjetne su knjige tradirane ne samo na original-nom hebrejskom i drugim semitskim jezicima aramejskom i sirijskom nego i na nesemitskim grkom i latinskom. Prema suvremenim istraiva-njima, sve se ove tekstoloke predaje meusobno razlikuju, pa se ni tekstovi iste tradicije esto ne podudaraju.2

Tekstualna tradicija Makabejskih knjiga, za razliku od veine drugih starozavjetnih spisa, zapoinje grkim rukopisima. Grki tekst Prve knji-ge o Makabejcima (1Mak) sadri brojne leksike i sintaktike hebreizme, koji svjedoe o postojanju prvobitnoga hebrejskoga originala. Druga knji-ga o Makabejcima (2Mak) izvorno je pisana grkim jezikom. Grki tekst 1Mak i 2Mak tradiran je u tri uncijalna Septuagintina rukopisa: to su Codex Sinaiticus (samo 1Mak) iz 4. stoljea, Codex Alexandrinus iz 5. stoljea i Codex Venetus iz 8. stoljea.

Grka tradicija Makabejskih knjiga nastavlja se u latinskoj predaji, koja je bila jo bogatija, raznovrsnija i produktivnija. Tekstovi 1Mak i 2Mak sauvani su u mnogim ranosrednjovjekovnim latinskim biblijskim rukopi-sima. Iako su porijeklom predjeronimovski, jer potjeu iz starolatinskoga prijevoda Svetoga pisma (Vetus Latina), ovi su tekstovi tradirani u brojnim Vulgatinim kodeksima.3 Jo je 1743. godine opat Petrus Sabatier objavio tekstove Prve i Druge knjige o Makabejcima iz Vulgatina rukopisa cod. Sangermanensis (poetak 9. stoljea).4 Kritiki su stare latinske prijevode 1Mak i 2Mak izdali D. De Bruyne i B. Sodar.5 Ovo magistralno izdanje temelji se na velikom broju latinskih rukopisa, od kojih najraniji pripadaju 2 TALMON 1970: 161.3 O srednjovjekovnoj tradiciji starolatinskih biblijskih tekstova usp. FISCHER 1985: 404-

421.4 SABATIER 1743. (reprint 1976).5 DE BRUYNESODAR 1932.

3

V. BADURINA-STIPEVI, Knjige o Makabejcima u ... SLOVO 59 (2009)

citatima u djelima kranskih pisaca sv. Ciprijana i Lucifera Kaljarskoga i datiraju se oko 200. godine. Za tekstualnu predaju 1Mak i 2Mak najznaaj-niji su sljedei latinski rukopisi: L (cod. Lugdunensis 356, 9. st.), X (cod. Matrit. Univ. 31, kraj 9. st.), G (cod. Sangermanensis Paris. B. N. 11.553, 9. st.), V (Vulgata) i B (cod. Boloniensis Univ. 2571, 11-12. st.). Tim ruko-pisima mogu se dodati i dva rukopisa iz biblioteke Ambrozijane, M i P, iz 11. stoljea.

Prednost u starini teksta pripada rukopisu L. Iako je ovaj rukopis mlai od nekolicine Vulgatinih kodeksa, njegov je tekst Makabejskih knjiga arha-iniji.6 To potvruju citati 1Mak i 2Mak u djelima kranskih pisaca (oso-bito sv. Ciprijana). Prema De Bruyneu, tekstovi 1Mak i 2Mak u rukopisima L X G i M, bez obzira to pripadaju razliitim tekstolokim grupama, pred-stavljaju stari predjeronimovski, latinski prijevod Biblije, tzv. Vetus Latina ili Itala. Ovom tekstualnom sloju ne pripadaju rukopisi P ni B.

Vulgatin tekst (V) izvodi se iz grupe L X G i B, ali sadri i elemenate re-vizije prema grkomu tekstu.7 Dok su stariji autori, npr. Sabatier, revidiranje prema grkomu predloku pripisivali sv. Jeronimu, De Bruyne dri da se ta pretpostavka teko moe dokazati.8 Vulgatin tekst 1Mak vrlo je vrijedan i za grku rukopisnu tradiciju ove knjige. Naime, V prati neki izgubljeni grki tekst koji je, ini se, stariji i tradiraniji od sauvanih grkih tekstova.9

Vulgatini kodeksi, koji sadre 1Mak i 2Mak i koje je De Bruyne uvrstio u svoje izdanje, jesu sljedei: A (cod. Amiatinus, 8. st.), K (cod. Cavensis, 9. st.), M (cod. Ambianensis II, 8. st.), O (cod. Monacensis 9668, 8. st.), G (cod. Sangallensis 12, 8. st.), E (cod. Aemilianensis, 10. st.), L (cod. Legionensis, 920. g.), B (cod. Burgensis, 10. st.), V (cod. Vallicellianus, 9. st.), D (cod. Metensis, 9. st.), H (textus hispanus = LBE ili LB) i tri izdanja: editio Veneta Hailbrunn (jedno od prvih venecijanskih izdanja Vulgate iz

6 Idem, XVI-XXIII.7 Karakteristike Vulgatina teksta opisat u detaljnije upravo stoga jer je njegova tradici-

ja vana za hrvatskoglagoljske tekstove 1Mak i 2Mak. Termin editio vulgata original-no potjee jo od sv. Jeronima. U komentarima na proroke Izaiju i Ezekiela Jeronim je Septuagintu ili njezin starolatinski prijevod nazvao editio vulgata. Tek od poetka 8. stoljea Jeronimov se prijevod Biblije moe smatrati Vulgatom, jer su do toga vremena podjednako bili cijenjeni i prepisivani i stariji latinski prijevodi. Dananji pak termin vul-gata editio upotrebljava se od Tridentskoga koncila. Usp. SUTCLIFFE 1948.

8 DE BRUYNESODAR 1932: XXXII.9 DE BRUYNE 1922: 31.


4

SLOVO 59 (2009)

1476.), editio Sixtina (izdanje iz 1590. koje je navodno preraivao i sam papa Siksto V.) i editio Clementina (popravljeno izdanje editio Sixtina tiska-no za pape Klementa VIII. tri puta: 1592., 1593. i 1598.).

DRUGA KNJIGA O MAKABEJCIMA

SADRAJ: Druga knjiga o Makabejcima dijelom opisuje iste povije-sne dogaaje kao i Prva knjiga. Obuhvaen je krai period, od 176. godine pr. Kr. (dogaaji pri kraju vladanja Seleuka IV., prethodnika Antioha IV. Epifana) do pobjede Jude Makabejca nad Nikanorom, 160. godine pr. Kr. Dok, naime, 1Mak opisuje borbu svih petoro brae Makabejaca koja zavr-ava smru posljednjega brata imuna, dotle 2Mak ocrtava vojne pohode samo Jude Makabejca.

2Mak sadri ukupno petnaest glava koje se mogu razvrstati u vie dijelo-va, a svima su u sreditu dogaaji oko jeruzalemskoga Hrama.

1. Uvod10 (1,12,32)a) Pisma egipatskim idovima (1,12,18) Knjiga poinje prijepisom

dvaju pisama jeruzalemskih idova, koji pozivaju egipatske idove da i oni svetkuju novi Blagdan posvete Hrama (Hanuku) na 25. dan mjeseca kisle-va. Opisom udesne vatre koja se pojavila kada je Nehemija prinio rtve, pokuava se kod egipatskih idova potaknuti zanimanje za sudbinu Hrama, sredita idovskoga vjerskoga ivota.

b) Piev predgovor (2,19-32) U predgovoru autor opisuje svoju namje-ru da veliko petosveano djelo Jasona Cirenca o povijesti Jude Makabejca i njegove brae zbije u jednu knjigu. Sljedeom usporedbom pisac opisuje svoju metodu: Kao to se graditelj nove kue mora pobrinuti za itavu zgradu, a onaj koji je ukrauje i oslikava votanim bojama treba da misli to dolazi u obzir za ukraavanje, tako treba da bude u naem poslu. Udubiti se u stvar, istraivati izvore i zalaziti u pojedinosti to je dunost pisca povije-sti. A onomu koji saima treba dopustiti da bude kratak u izlaganju, klonei se iscrpne povijesti. (2Mak 2,29-32).11 Autor 2Mak, jedini od biblijskih pisaca, na ovome mjestu jasno odreuje kojoj e knjievnoj vrsti pripadati njegovo djelo.12

10 Naslovi poglavlja preneseni su iz hrvatskoga izdanja BIBLIJA. 1994.11 Ovaj i sljedei biblijski citati potjeu iz izdanja BIBLIJA. 1994.12 DELCOR 1989: 494

5


2. Prije oienja Hrama (3,110,9) Opisan je poetak seleukidskih progona idova i ratovi koje je Juda Makabejac vodio do oienja hrama. Bilo je nekoliko povoda idovskoj borbi: takav je bio pokuaj sirijskoga kra-lja Seluka IV Filopatora da preko dravnoga upravitelja Heliodora opljaka jeruzalemski hram i otme njegovo blago (3,1-40), zatim brutalno pljakanje hrama za vladavine Antioha IV. Epifana i progoni idova koji nisu htjeli prihvatiti grke obiaje i grku religiju (4,16,31), te muenika smrt starca Eleazara i sedmorice brae (7,1-41). Opisano je i kako Judina vojska pobje-uje vojskovoe Nikanora, Timoteja i Bakhida, oslobaa i opet posveuje jeruzalemski hram.

3. Nakon ienja Hrama (10,1015,37) Prikazane su Judine borbe i u drugim palestinskim gradovima. Opisom pobjede nad vojskovoom Nikanorom zavrava 2Mak.

4. Pogovor (15,38-40) U vrlo kratku pogovoru pisac se obraa itatelju i moli za oprotaj ako mu nije uspjelo sve opisati onako kako je htio.

NASTANAK: Knjiga je izvorno napisana na grkom jeziku. U starini su obje Makabejske knjige bile nazvane zajednikim imenom , a prvi je Klement Aleksandrijski za 2Mak upotrijebio naziv .13 Naslov 2Mak prema najstarijem Septuagintinu rukopisu Alexandrinus glasi (sic!) , a u veini minuskulnih rukopisa () .

Autor ne spominje svoje ime, ali prema njegovoj velikoj brizi za jeruza-lemski hram i kultiviranu grkom stilu, moglo bi se zakljuiti da je bio je-ruzalemski Grk.14 U predgovoru autor navodi glavni izvor iz kojega je crpio grau: Sve je to Jason Cirenac ocrtao u pet knjiga, a mi emo pokuati da zbijemo u jedno djelo. (2Mak 2,23). O tom Jasonu Cirencu, meutim, ne znamo nita osim spomena u 2Mak. Za razliku od autora 1Mak, jeruzalem-ski autor 2Mak nije bio zagovornikom hasmonejaca. Stoga su njegovi teo-loki pogledi bliski farizejima, pa valja zakljuiti ili da je njima pripadao, ili da je bio sljedbenikom te tradicije. Moe se rei da autora 2Mak vie zanima teologija nego povijest, te da je vjet pripovjeda, napose dobar poznavatelj helenistike prozne tradicije.

13 HABICHT 1976: 169.14 DELCOR 1989: 463-464; HABICHT 1976: 170.


6

SLOVO 59 (2009)

No, ini se da bi 2Mak mogla biti i djelo vie autora, jer strukturalna analiza teksta pronalazi tri razliita knjievnotekstoloka sloja: najopsenije je samo Jasonovo djelo u skraenu obliku (3,115,36), drugi sloj (2,19-34; 4,17; 5,17-20; 6,12-17; 15,37-39) pripadao bi anonimnomu sastavljau, koji je vjerojatno i dodao prvo uvodno pismo, dok je u drugomu uvodnomu pi-smu, a moda i u gl. 7. i 12,43-45; 14,37-46; 15,36 vidljiva ruka zadnjega prireivaa.15

Postoje razliita miljenja o dataciji 2Mak.16 Pismo kojim knjiga zapoi-nje potjee iz 124. g. pr. Kr., pa se pretpostavlja da je 2Mak mogla nastati i u posljednjoj etvrtini 2. st. pr. Kr., dakle neto prije 1Mak. Kao i kod 1Mak, i ovdje je terminus ad quem rimsko zauzee Jeruzalema, 63. g. pr. Kr., jer je prema epilogu 2Mak, Jeruzalem jo pod idovskom vlau.

KNJIEVNE OSOBINE: Jedna od osnovnih namjera autora 2Mak bila je potaknuti idovske sunarodnjake da ponu slaviti blagdan Posveenja Hrama. Zbog toga svaki dio djela obiluje retorikim fi gurama. Poam od prvoga prizora, u kojemu su doarani mir i radost hramske slube u vrije-me sveenika Onije, pa do posljednjega, gdje se dramatino pripovijeda o Nikanorovoj smrti i blagdanu koji e kasnije biti ustanovljen kao spomen na te dogaaje itatelj se osjea ukljuenim u zbivanja opisana u gradacij-skome slijedu sve veim intenzitetom.

Upravo zbog toga jer strukturom teksta 2Mak djeluje na matu i osjea-je itatelja, knjievni povjesniari smatraju da pripada knjievnoj vrsti tzv. patetine povijesti.17 Ta se helenistika prozna vrsta odlikovala uljepa-nim jezikom, kontrastima na stilskoj i sadrajnoj razini, raznovrsnim preu-veliavanjima. Sve te stilske postupke susreemo u 2Mak: este igre rijei-ma, brojne metafore, paralelizme, antiteze, hijazme. Autor 2Mak osobito je sklon upotrebi rijetkih rijei i paralelnom ili antitetinom slaganju rijei ili reenica.18 Utjecaj helenistike prozne tradicije ogleda se i u nainu na koji je grki antropomorfi zam prilagoen idovskoj religiji: ovdje nebeska po-mo (1Mak 16,3) postaje nebeskim ukazanjem (2Mak 3,24-26; 10,29-30;

15 WEBER 1995: 694. 16 DORAN 1981: 111-112.17 DELCOR 1989: 465-466; DORAN 1981: 43.18 DORAN 1981: 44-45.

7


11,8; usp. 12,22; 15,11-16) i na taj nain aneli u 2Mak pomau junacima, onako kako su to u grkoj knjievnosti inili bogovi.

Na dvama vanim mjestima 2Mak upotpunjuje oskudna povijesna kazi-vanja iz 1Mak. Opisana je uloga koju su veliki idovski sveenici imali u procesu helenizacije (2Mak 4), ime je pojanjen uzrok idovsko-grkoga sukoba. Opisom pak sporazuma s Lizijom (2Mak 11) bolje je razjanjena sama obnova Hrama. Osim povijesno vjerodostojnih opisa u 2Mak postoje i historijski neutemeljeni sadraji: uvodno je pismo (2Mak 1,10-18) datirano 124. g. pr. Kr., dakle potjee iz godine posveenja Hrama; opis Antiohove smrti (2Mak 1,13-16) u bitnim se elementima razlikuje ne samo od opisa kod Polibija, Apijana i 1Mak 6,1-16, nego i onoga u 2Mak 9; opis sakri-vanja svete vode u zdenac i Nehemijino pronalaenje svete vode (1,18-36) dijelovi su puke predaje o Blagdanu svjetlosti.19 Poznato je da ni neki drugi odlomci nisu povijesno toni (npr. odlomak 2Mak 2,1-12 koji se podudara s apokrifom o Jeremiji). Takvo ne odve jasno razlikovanje povijesno neu-temeljena kazivanja od povijesno dokumentiranih izvora, obiljeje je pate-tine povijesti, knjievne vrste iji je 2Mak reprezentativni uzorak.

HRVATSKOGLAGOLJSKI BREVIJARSKI TEKSTOVI DRUGE KNJIGE O MAKABEJCIMA

IZVORI: Hrvatskoglagoljski tekstovi Druge knjige o Makabejcima nala-ze se u biblijskim itanjima liturgijskih knjiga brevijara. U kronolokom popisu izvora donosim kratak opis svakoga brevijara s relevantnim biblio-grafskim injenicama.20

Vb1 I. vrbniki brevijar, 13./14. st., Vrbnik, upni ured. Pergamena, ff. 259, 35x27 cm, fol. 257-258: 2Mak 1,1-5; 7-10; 13-16.

L: VAJS 1910: LXIX-LXXII; TEFANI 1960: 329-335.Oxf Oxfordski brevijar-misal, 14. st., Oxford, Bodleian Library, MS.

Canon. lit. 172. Pergamena, ff. 410, 15x10,2 cm, fol. 182-183v: 2Mak 1,1-30.

L: TADIN 1953: 152-156; FRANOLI 1994: 17.Pad Padovanski brevijar, sredina 14. st., Padova, Biblioteca Uni-

19 DORAN 1981: 6-11.20 Izvore sam istraivala prema fotografi jama glagoljskih rukopisa koje se nalaze u Knjinici

Staroslavenskoga instituta ili prema izdanjima glagoljskih kodeksa.


8

SLOVO 59 (2009)

versitaria, MS 2282. Pergamena, ff. 308, 14x21,5 cm, fol. 301v-302v: 2Mak 1,1-5; 7-10; 13-16.

L: TANDARI 1977: 129-147. Vat5 Vatikanski brevijar 5, sredina 14. st., Rim, Bibl. Apostolica

Vaticana, Borg. illir. 5. Pergamena, ff. 248, 31x22 cm, fol. 226-230v: 2Mak 1,15,27.

L: VAJS 1910: XLV-XLVIII; DUROVA- STANEV-JAPUNDI 1985: 152-154.

Pm Pamanski brevijar, druga pol. 14. i 15. st., Zagreb, Arhiv HAZU, III b 10. Pergamena, ff. 414, 27,5x20,5 cm, fol. 175-176: 2Mak 1,1-29.

L: VAJS 1910: LXXXIII-LXXXVII; TEFANI 1969: 105-112.VO Brevijar Vida Omiljanina, 1396, Be, sterreichische Natio-

nalbibliothek, Cod. slav. 3. Pergamena, ff. 468, 35x27 cm, fol. 421v-431: 2Mak 1,15,27.

L: VAJS 1910: LXI-LXVI; BIRKFELLNER 1975, 57-61; FUI 1996. Drag Draguki brevijar, 1407, Zagreb, Arhiv HAZU, III b 25.

Pergamena, ff. 195, 29,3x20,6 cm, fol. 163v-164v: 2Mak 1,12,14.L: MILETI 1911: 36-38; TEFANI 1969: 117-120. MR161 Metropolitanski brevijar, 1442, Zagreb, Metropolitanska knji-

nica, MR161. Pergamena, ff. 469, 19,5x13 cm, fol. 238-239: 2Mak 1,1-5; 7-10; 13-16.

L: VAJS 1910: CI-CV; NAZOR 1978: 24. Mosc Moskovski brevijar, c. 1442-1443, Moskva, Rossijskaja go-

sudarstvennaja biblioteka, Zbirka Sevastyanov, Fond 270, 51. Pergamena, ff. 245+250, fol. 235-240: 2Mak 1,15,27.

L: TEFANI 1960: 431. N1 I. novljanski brevijar, 1459, Novi Vinodolski, upni ured.

Pergamena, ff. 466 u dvije knjige; 36x28 cm i 36x24 cm, fol. 226-227v: 2Mak 1,12,23.

L: VAJS 1910: XXI-XXV.Mavr Mavrov brevijar, 1460, Zagreb, NSK, R 7822. Pergamena, ff.

417, 16x11,7 cm, fol. 171-172: 2Mak 1,1-5; 7-10.L: PANTELI 1965: 94-149.Vat19 Brevijar Vatikanski 19, 1465, Rim, Bibl. Apostolica Vaticana, Vat.

Slav. 19. 3 ff. papira + 384 ff. pergamene, 16,5-17x11,5 cm, fol. 156-157v: 2Mak 1,1-34.

9


L: JAPUNDI 1955: 155-192; DUROVA-STANEV-JAPUNDI 1985: 89-92.

Brib Bribirski brevijar, 1470, Zagreb, Arhiv HAZU, III b 6. Pergamena, ff. 199, 26x19cm, fol. 84-85v: 2Mak 1,1-25; 2,1-22.

L: VAJS 1910: LXXX-LXXXIII; MILETI 1911: 38-40; TEFANI 1969: 141-145.

Vat10 Brevijar Vatikanski 10, 1485, Rim, Bibl. Apostolica Vaticana, Borg. illir. 10. 2 ff. papira + 407 pergamene, 16-16,2x11,7 cm, fol. 163-164: 2Mak 1,1-25.

L: VAJS 1910: XLIX-LII; DUROVA-STANEV-JAPUNDI 1985: 162-164.

Dab Dabarski brevijar, 1486, Zagreb, Arhiv HAZU, III c 21. Pergame-na, ff. 306, 33x23,5 cm, fol. 110-110v: 2Mak 1,1-27.

L: MILETI 1911: 45-49; TEFANI 1969: 149-152.N2 II. novljanski brevijar, 1495, Novi Vinodolski, upni ured.

Pergamena, ff. 500, 36x26 cm, fol. 244v-249: 2Mak 1,13,17; 4,15,27.L: PANTELI-NAZOR 1977.SP Brevijar Arhiva S. Petra u Rimu, 15. st., Rim, Bibl. Apostolica

Vaticana, Cap. S. Pietro, D215. Pergamena, ff. II+438+2, 16x12,5 cm, fol. 216-217: 2Mak 1,1-7; 20-25.

L: VAJS 1910: LII-LV; MILETI 1911: 79-80; DUROVA-STANEV-JAPUNDI 1985: 185-186.

Lab2 II. ljubljanski brevijar, 15. st., Ljubljana, Narodna in univerzitetna knjinica, Ms 163 (stara sign. C 163a/2). Pergamena, ff. 262+176; 30x21 cm i 29,8x21,3 cm, fol. 250-251v: 2Mak 1,12,23.

L: VAJS 1910: XVI-XX; MILETI 1911: 65-69.PtBr Prvotisak brevijara, 1491, Venecija, Biblioteca nazionale

Marciana, Breviario glagolitico, Inc. 1235. Papir, ff. VIII+380, 16,1x11,5 cm, fol. 177v: 2Mak 1,1-15.

L: BAKMAZ-NAZOR-TANDARI 1991; NAZOR 1993: 235-239.Bar Baromiev brevijar, Venecija 1493, Zagreb, NSK, RI-16-1, Papir,

ff. 534, fol. 283-284v: 2Mak 1,12,3.L: VAJS 1911: XCIII-CI; GRABAR 1984, 159-180; NAZOR 1993: 240-245.Broz Broziev brevijar, Venecija 1561, Zagreb, Knjinica HAZU, R

783, Papir, ff. 543, fol. 293-295: 2Mak 1,12,3.L: VAJS 1910: LV-LXI; NAZOR 1978: 71-72.


10

SLOVO 59 (2009)

OPSEG ITANJA 2MAK U BREVIJARIMA:

VO Vat5 Mosc 1,15,27N2 1,13,17; 4,15,27

N1 Lab2 1,12,23

Brib 1,1-25; 2,1-22

Drag 1,12,14

Bar Broz 1,12,3

Vat19 1,1-34

Oxf 1,1-30

Pm 1,1-29

Dab 1,1-27

Vat10 1,1-25

Vb1 Pad MR161 1,1-5; 7-10; 13-16

PtBr 1,1-15

Mavr 1,1-5; 7-10

SP 1,1-7; 20-25

2MAK U HRVATSKOGLAGOLJSKIM BREVIJARIMA

Lekcije iz Druge knjige o Makabejcima itaju se u brevijarima posljed-nje dvije listopadske nedjelje.21 Ukupno dvadeset i jedan hrvatskoglagoljski brevijar iz razdoblja od 13./14. stoljea do polovice 16. stoljea sadri itanja iz 2Mak, i to kronoloki ovim redom: rukopisni brevijari, I. vrbniki (Vb1),

21 U sanktoralu osamnaest hrvatskoglagoljskih brevijara od 14. stoljea do 1561. godine na 1. kolovoza ita se pasija makabejske brae (Passio s. Machabaeorum, Bibliotheca Hagiographica Latina 5106). Ova je pasija potvrena u vie izvora, u 7. glavi 2Mak, apo-krifnoj etvrtoj knjizi o Makabejcima i djelima crkvenih otaca. Ovi muenici Makabejci nisu istovjetni s povijesnim Makabejcima, kojih je junaka borba prikazana u Makabejskim knjigama. Sedmorica brae bili su okrutno mueni jer se nisu htjeli odrei svojih idovskih obiaja i jesti zabranjeno svinjsko meso. Podvrgnuti su muenikoj smrti najvjerojatnije u doba poetka makabejskoga ustanka te su dobili ime Makabejci. Pasija makabejske brae u hrvatskoglagoljskim brevijarima podudara se s latinskim, Vulgatinim prijevodom 2Mak 7,1-6. Pasiju sam obradila i objavila u BADURINA-STIPEVI 2005.

11


Oxfordski (Oxf), Padovanski (Pad), Vatikanski brevijar 5 (Vat5), Pamanski (Pm), Brevijar Vida Omiljanina (VO), Draguki (Drag), Metropolitanski brevijar (MR161), Moskovski (Mosc), I. novljanski (N1), Mavrov brevijar (Mavr), Vatikanski brevijar 19 (Vat19), Bribirski (Brib), Vatikanski brevijar 10 (Vat10), Dabarski (Dab), II. novljanski (N2), Brevijar Arhiva S. Petra u Rimu (SP), II. ljubljanski (Lab2), i tiskani, Prvotisak brevijara (Pt), Baromiev (Bar) i Broziev (Broz). Opseg biblijskoga itanja razlikuje se od kodeksa do kodeksa, jer se meusobno razlikuju korski brevijari s duljim lekcijama za zajedniku molitvu ili pjevanje ofi cija, odnosno brevijari kraih itanja za pojedinanu, privatnu molitvu. Svi brevijari u kojima se nalaze lekcije iz 1Mak sadre i itanja iz 2Mak, osim II. vrbnikog brevijara. Samo I. vrbni ki brevijar sadri itanja iz 2Mak, dok su lekcije 1Mak izgubljene u lakuni.

Duljina izvornoga biblijskoga teksta Druge knjige o Makabejcima od petnaest glava nije potvrena ni u jednom kodeksu, a najdue lekcije, pr-vih pet glava sadre ova etiri brevijara: Vat5 VO Mosc N2. Ostali brevijari imaju znatno krae lekcije. Nabrojani su po duljini tekstova 2Mak poevi od najkraega teksta: SP 1,1-7; 20-25; Mavr 1,1-5; 7-10; PtBr 1,1-15; Vb1 Pad MR161 1,1-5; 7-10; 13-16; Vat10 1,1-25; Dab 1,1-27; Pm 1,1-29; Oxf 1,1-30; Vat19 1,1-34; Bar Broz 1,12,3; Drag 1,12,14; Brib 1,1-25; 2,1-22; N1 Lab2 1,12,23; N2 1,13,17; 4,15,27; Vat5 VO Mosc 1,15,27. Brevijari u kojima se ita 2Mak ne niu se po duljini teksta jednako kao brevijari koji sadre 1Mak. Dosljedno kraemu tipu brevijara pripadali bi tekstovi 2Mak u SP Mavr PtBr Vb1 Pad MR161 Vat10 Lab2 N1 Bar Broz, a dosljedno duemu tipu brevijara tekstovi u Vat5 VO Mosc N2.

Usporeujui sve hrvatskoglagoljske tekstove 2Mak i traei meu nji-ma fi lijacijske veze i odnose, jasno se mogu prepoznati dvije vee matice prijevoda. Prvu maticu predstavlja tekst u VO i krai tekstovi u brevijarima Vb1 Pad Pm Drag MR161 Mavr Vat10 i SP. Druga je matica sauvana u du-im tekstovima brevijara Vat5 i Mosc i u kraim tekstovima u Oxf N1 Dab Lab2 PtBr. Slino kao kod 1Mak i ovdje tekstovi u brevijarima N2 Vat19 Brib Bar Broz pripadaju meumatici koja se koji put podudara s prvom skupi-nom tekstova, a koji put s drugom. Prema klasifi kaciji hrvatskoglagoljskih kodeksa,22 brevijari VO Vb1 MR161 Mavr Pad pripadaju starijoj, sjevernoj,

22 Usp. TANDARI 1993: 31-35.


12

SLOVO 59 (2009)

krkoistarskoj skupini, za koju je karakteristino uvanje starozavjetnih prijevoda prema Septuaginti i zadravanje arhainijega jezinoga stanja. Mlaa pak skupina, juna, zadarskokrbavska okuplja brevijare koji imaju biblijske tekstove veinom prilagoene ili prevedene prema Vulgati. Junoj skupini pripadaju brevijari Vat5 Mosc N1 N2 Lab2 Dab koji nose drugu maticu tekstova.

Tekstoloke razlike mogu se najjasnije pratiti izmeu duih tekstova, a manje su uoljive u kraim tekstovima. Razlikovanje meu maticama po-najvie se zasniva na leksikim varijantama koje se mogu odnositi na samo jednu rije ili pak na vie rijei, pa i reenica. Neslaganje matica uoljivo je i u razliitim isputanjima ili dodatcima na osnovni tekst ili pak u primjerima pogrena itanja ili prevoenja. Velik broj pojedinanih primjera naveden je u kritikom aparatu teksta, ali treba izdvojiti primjere koji pokazuju izrazi-tije razlike. Pri navoenju tekstolokih razlika zanemarene su fonoloke ili morfoloke varijante ve citirane u kritikom aparatu:

1,1: v Er(u)s(o)l(i)m VO Vb1 SP Vat10 Pm MR161 Drag Pad Mavr] v Er(u) s(oli)mh Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 Vat19 Brib in Hierosolymis; 1,2: pomenu VO Vb1 SP Vat10 Pm MR161 Drag Pad Mavr Vat19] vspom(e)ni (vspom(e)nu) Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 Vat19 Brib Dab meminerit; 1,3: velmi VO Vb1 SP Vat10 Pm MR161 Drag Pad Mavr Dab Bar Broz] volnim Vat5 Mosc Lab2 N2 Vat19 Brib magno; 1,5: gospod VO SP Vat10 Pm MR161 Pad Mavr N2 Vat19] om. Vb1 Oxf Vat5 Mosc Drag Lab2 Brib Dab PtBr Bar Broz om.Vg; 1,7: idove VO Vb1 SP Vat10 Pm MR161 Pad Mav SP N2 Vat19 Bar Broz Ijudove SP] Ijudi Oxf Vat5 Mosc Drag N1 Lab2 Brib Dab Ijudaei; 1,7: v lta si VO Vb1 Vat10 Pm MR161 Pad Mavr Vat19 Bar Broz] v s(i)h l()tih Oxf Vat5 Mosc Drag Lab2 N1 N2 Brib Dab PtBr in istis annis; 1,8: rasskoe VO Vb1 Vat10 Pm MR161 Pad Mavr N2 Vat19 Brib Bar Broz] podegoe Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 Brib Dab PtBr prole Drag succenderunt; 1,8: g(ospod)u VO Vat10 Pm] g(ospode)v Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Brib Vat19 PtBr Bar Broz Dominum; 1,10: Mir VO Vat10 Pm Drag Bar Broz] sp(a)senie Vb1 Oxf Pad MR161 Mavr Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib PtBr salutem; 1,10: isclen VO Vb1 Pm MR161 Drag scn(!) Pad Mavr] stariinstvi Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 starinstvi N1 senatus (U tom primjeru prva skupina tekstova ima pogre-an prijevod zbog zamjene lat. rijei sanatus (= zdrav, iscijeljen) i senatus

13


(= vijee staraca); 1,11: velikie hvali emu tvorismo VO Vat10 Pm MR161 Drag Bar Broz] v(e)lin dem tomu Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Vat19 Brib PtBr magnifi ce gratias agimus; 1,16: vratca VO Vat10 Pm Drag Bar Broz dvrmi Vb1 Pad MR161] prih(o)dom Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Vat19 Brib Dab aditu; 1,18: I stvoreno est VO Vat10 Pm Drag Bar Broz] stv(o)riti imjui Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Vat19 Brib Dab facturi; 1,18: sazda oltar i cr()kvi VO Vat10 Pm Drag Bar Broz] sazdanoju crkvoju i oltarem Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Vat19 Brib Dab aedifi cato templo et altari; 1,19: glubok VO Vat10 Pm Drag Bar Broz] visok Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Vat19 Brib Dab altus; 1,20: skrvenu VO SP Vat10 Pm Drag Bar Broz] tunu Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Vat19 Brib Dab crassam; 1,23: svrae se VO SP Vat10 Pm Drag SP Bar Broz] skonal bi se Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Vat19 Brib Dab consummaretur; 1,23: Onatu VO Onatanu SP Vat10 Pm Drag Vat19 Bar Broz] onatoju Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 Brib Dab onatanu N2 Jonatha; 1,24: sim zakonom VO SP Vat10 Pm Drag Bar Broz] si imijui in Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Vat19 Brib Dab hunc habens modum; 1,24: sazdatelju VO Vat10 Pm Drag Bar Broz] stv(o)ritelju Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Vat19 Brib Dab creator; 1,31: Egdae svrena be rtva VO Drag Bar Broz] om. Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Vat19 Brib Cum autem consumptum esset sacrifi cium; 1,33: vi se VO Drag Bar Broz] obliena b(i)si vei Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Vat19 Brib manifestata est; 1,35: darova mnoga VO Drag] add. blaga Vat5 Mosc Lab2 add. bl(a)ga N1 mnoga blaga Brib mnoga blaga Bar Broz multa bona;

2,3: krplae VO Drag Bar Broz] sveae Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Brib hor-tabatur; 2,5: kadilni VO Drag] tamna Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Brib incensi; 2,6: znamenajut VO Drag] kazali bi Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Brib notarent; 2,9: ponovleni VO Drag] posveen Vat5 Mosc Lab2 N2 N1 Brib dedicati-onis; 2,10: koe Solomun moli i snide ogan s neb(e)se i por olokavti VO Drag Brib] om. Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 sic et Salomon oravit et descen-dit ignis de coelo, et consumpsit holocaustum; 2,11: iskonan bi VO Drag Brib] sneto b(i)si Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 consumptum est; 2,13: i ko svrenu bibliju VO Drag Brib] tae i sluiv sabrali bi t(a)ko Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 et ut construens bibliothecam; 2,19: Ot Ijudi e VO] Otnjude Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Brib de Iuda vero;

3,6: mdennik VO] mitnik Vat5 Mosc N2 aerarium; 3,8: m VO] zastupiv Vat5 Mosc N2 agressus; 3,16: arhierovo VO N2] arhieristvo


14

SLOVO 59 (2009)

Vat5 Mosc summi sacerdotis; 3,19: Onii VO N2] ognii Vat5 Mosc Oniam; 3,31: drugov VO N2] rodov Vat5 Mosc amicis; 3,39: pomonik VO N2] pomoitel Vat5 Mosc adiutor;

4,8: tri sta i est deset VO] t i m Vat5 Mosc N2 trecenta sexaginta; 4,19: er(u)s(o)l(i)mskih VO] Er(u)s(oli)mov Vat5 Mosc N2 Hieroslymis; 4,24: c(sa)rstvie VO] arhieristvie Vat5 Mosc N2 summum sacerdotium; 4,28: k c(sa)ru VO] praem. ed(i)n i drugi Vat5 Mosc N2 utrique ad regem; 4,35: alostni bhu VO] trudnonovahu Vat5 Mosc N2 moleste ferebant; 4,38: v mst v neme Oniju VO] add. v nestni voenstvie stvoril b()e Vat5 Mosc v neastie stvoril be N2 impietatem commiserat;

5,5: tisue VO] ne mal Vat5 Mosc malo ne N2 non minus; 5,13: I ubihu ubo junoti i starce VO] Bivahu poboi junot i starin Vat5 Mosc N2 Fiebant ergo caedes iuvenum ac seniorum; 5,14: tih VO] suni Vat5 Mosc N2 venundati; 5,20: previsokoju VO] prevelikoju Vat5 Mosc N2 summa; 5,27: Ijuda e VO N2] jue Vat5 Mosc Judas autem.

Tekst 2Mak potvren je i u najstarijem hrvatskoglagoljskom I. vrbni-kom brevijaru, koji potjee s kraja 13. ili poetka 14. stoljea.23 Iako je, prema paleografskoj analizi, posljednji dio brevijara koji sadri 2Mak pisan kasnije, moda ak u 15. stoljeu, hrvatskoglagoljski prijevod 2Mak vrlo je arhaian. Tekst 2Mak u Vb1 pripada matici krkih brevijara, vrlo je blizak lekcijama u Pad MR161 i Mavr, ali je na vie mjesta razliit od teksta u VO. U sljedeim primjerima navedene su te leksike razlike:

1,1: bratii VO] bratrii Vb1 Pad fratribus; brati VO] bratrii Vb1 Pad fratres Za oblik bratr, ije su potvrde rijetke u hrvatskoglagoljskim tekstovima,24 pretpostavlja se da potjee jo iz moravskoga razdoblja staroslavenske pi-smenosti25 i potvren je u kanonskim staroslavenskim spomenicima;26

1,1: Ijudi VO] idom Vb1 Pad Mavr idovom MR161 Iudaeis; 1,7: skrbi VO] pealstvo Vb1 pealstv Pad MR161 Mavr tribulatio

23 Tekst 2Mak u I. vrbnikom brevijaru detaljno sam opisala i objavila u latininoj transli-teraciji, usp. BADURINA-STIPEVI 1999.

24 RJENIK. 2000: 234-236.25 PENKOVA 1995: 721. 26 SLOVNK. 1958, I: 142.

15


Rije pealstvo u ekscerpiranoj grai za Rjenik crkvenoslavenskoga jezi-ka hrvatske redakcije (dalje u tekstu Rjenik)27 potvrena je u pet brevijar-skih tekstova, koji su prevedeni s latinskoga predloka (sollicitudo, tribula-tio). Prema Slovnku rije pealstvo nalazi se u ekocrkvenoslavenskim Besjedama Grgura Velikoga s istim latinskim paralelama kao u hrvatskogla-goljskim tekstovima;28

1,8: nepovinnu VO] nevinnu Vb1 Pad Mavr innocentem; 1,8: g(ospod)u VO] b(og)u Vb1 Pad MR161 Mavr; 1,10: eri VO] zakonnik Vb1 Pad MR161 Mavr Rije zakonnik za lat.

sacerdos u literaturi je oznaena kao bohemizam ili panonizam.29 Prema Slovnku potvrena je u ranim staroslavenskim knjievnim spomenicima koji pripadaju moravskomu i zapadnoslavenskomu jezinomu podruju, u Kijevskim i III. briinskim listiima, a najvie potvrda ovoga znaenja ri-jei zakonnik evidentirano je u apokrifnome Nikodemovu evanelju. Isto tako rije je potvrena u ekocrkvenoslavenskim tekstovima, kao to su Legenda o sv. Vaclavu, Besjede Grgura Velikoga, Sluba u ast sv. irila i Metodija.30 U hrvatskoglagoljskoj rjenikoj grai ovaj je leksem potvren na nekoliko biblijskih mjesta u misalima i brevijarima;

1,13: mu VO] sam voevoda dux; 1,13: s besislnimi voi] neizmrno voinstvo be Vb1 Pad Mavr neiz-

merno voinstvo b MR161; 1,13: crk()v VO] hram Vb1 Pad MR161 Mavr templo; 1,13: Nane er VO] zakonnika Nanina Vb1 Pad MR161 Mavr sacerdotis

Naneae; 1,14: namstnik VO] obitati hote Vb1 Pad MR161 habitaturus; 1,15: eri VO] zakonnika Vb1 z(a)k(o)nn(i)ci Pad MR161 sacerdotes; 1,15: pritvor VO] kutc Vb1 Pad kutac MR161 ambitum; 1,15: crkve] hrama Vb1 Pad MR161 fani; 1,16: vratca] dvrmi Vb1 Pad dvarmi MR161 aditu;

27 Ekscerpirani korpus glagoljskih izvora pisanih hrvatskocrkvenoslavenskim jezikom obu-hvatio je sve rukopisne fragmente do kraja 13. stoljea, kao i najpotpunije i najstarije rukopise misala, brevijara, rituala, psaltira i pojedine dijelove zbornika iz 14. i 15. stoljea. Usp. NAZOR 2000: I-VII.

28 SLOVNK. 1982, III: 34.29 REINHART 1980: 47-48; TKADLK 1977: 106-107. 30 SLOVNK. 1958, I: 644.


16

SLOVO 59 (2009)

1,16: crkvi] hrama Vb1 Pad MR161 templi; 1,16: i meue] udarajue Vb1 Pad MR161 percusserunt; 1,16: dua] voevodu Vb1 Pad MR161 ducem.Leksik 2Mak u Vb1 i u srodnim mu brevijarima arhaian je i sadri rijei

rijetke u drugim hrvatskoglagoljskim prijevodima i tekstovima. U prvom redu to se odnosi na leksem bratr, koji je potvren u kanonskim starosla-venskim spomenicima, kao i na rije zakonnik (u znaenju sacerdos ovdje je zabiljeena tri puta), ije su potvrde evidentirane u ranim staroslavenskim spomenicima, Kijevskim i III. briinskim listiima, a najvie u Nikodemovu evanelju. Navedene leksike osobine upuuju na bliskost najstarijega hr-vatskoglagoljskoga teksta 2Mak, (kao i teksta 1Mak),31 i navedenih starosla-venskih tekstova u rano vrijeme prevedenih s latinskih predloaka.

Kao osnovni tekst u kritikoj obradbi predstavit u tekst iz Brevijara Vida Omiljanina. Taj kodeks pripada najopsenijim hrvatskoglagoljskim brevijarima, sadri 468 pergamenskih listova. Prema biljeci u brevijaru, za-poeo ga je pisati 11. oujka 1396. godine pisar Vid iz Omilja po narudbi crkve u Rou u Istri, a zadnji dio brevijara, u kojemu se itaju i Makabejske knjige, pisala je neka druga, mlaa ruka. Po bogatstvu i duljini biblijskih tek-stova, osobito po cjelovitim starozavjetnim knjigama, ovaj je brevijar vrlo znaajan glagoljski rukopis.32 Vidov tekst 1Mak i 2Mak predstavlja jednu od matica hrvatskoglagoljskih prijevoda, i to vjerojatno stariju, oko koje se okupljaju i iz koje se izvode i drugi hrvatskoglagoljski tekstovi. Fonoloke, morfoloke ili leksike varijante ostalih brevijara navedene su u kritikom aparatu, a varijante drugih brevijara, koje su osobito znaajne za hrvatsko-glagoljski prijevod 2Mak, bit e posebno istaknute.

Brevijar VO pisan je poput drugih hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga 14. i 15. stoljea hrvatskocrkvenoslavenskim jezikom, u kojem se ispreple-u stariji, crkvenoslavenski jezini elementi s mlaim, dijalektalnim. U opi-su jezinih karakteristika Vidova brevijara M. Mihaljevi razlikuje nekoliko slojeva, grki sloj, juni (bosanski) sloj, utjecaj narodnoga jezika i latinski sloj.33 Prisutnost grkih i latinskih predloaka, arhainost tekstova i jezika, tekstoloka i leksika slaganja s bosanskim tekstovima, latinini i irilini

31 Usp. BADURINA-STIPEVI 2006: 36-38.32 BREVIJAR. 1997; FUI 1996.33 MIHALJEVI 1997: 119-138

17


inicijali, utjecaj govornoga jezika, sve su to elementi koji su djelovali na jezino bogatstvo, ali i na jezinu neujednaenost Vidova brevijara. To treba imati na umu i pri opisu jezinih karakteristika tekstova Makabejskih knjiga. Od spomenutih slojeva, najjai utjecaj na jezino oblikovanje hrvatskogla-goljskih tekstova 2Mak, kao i kod hrvatskoglagoljskoga prijevoda 1Mak, imat e latinski predloak, a taj je utjecaj najuoljiviji na leksikoj i sintak-tikoj razini teksta.

Utjecaj pak mlaih jezinih osobina, utjecaj govornoga jezika, najvidlji-viji je u fonologiji teksta. U veini primjera jo se uva znak za poluglas u sredini i na kraju rijei: mir 421c, vam, rabom, v 421d, velikih, pagub 422a, tgda, im 422c, svkupi 422d, velistvo 423c, trpim 424c, rtv 424d, prdreenimi 426b, mdennika 426d, sstavi 427a, ssegae 430b i dr. U mnogim se primjerima poluglas biljei apostrofom: naprasanstv 421d, rasskoe 421d, rtvi 422a, 423b, rtv 422a, rtva 422d, 423a, rtvu 422d, otvrzae, vratca, vrgoe 422b, skrvenu 422c, drva, vrhu 422d, grdosti, svrena, oltara, persidskomu, skrven 423a, podpasati 424d, prdreeni 427a. Mlai jezini utjecaji vidljivi su u vokaliziranim poluglasovima: va 422b, 423c, dan 422b, vas 422d, savkuplenie 423c, tagda 423c, 425c, 426c, savkupi 423d, astnomu 424a, astan 427b, mnoastvi 424b, 427a, nelagak 424b, zala, astiju 424d, vladiastvie 428b. akavska pojaana vokalnost dolazi do izraaja u primjerima: c(sa)-rastvie 424a i otaastvi 429d.

Staroslavenska grafi ja d potvrena je u primjerima: takode 423d, potomde 424b, kado, koedo 424c, odedeju 426b, onde, onmide 426c, vidae 427a, utuden 430b. U obliku tare 426b (stsl. tde) prepo-znajemo dvije mlae jezine pojave, vokaliziranje poluglasa i rotacizam. Osim u primjeru tua 428b, erv dolazi u tuicama i stranim vlastitim ime-nima: inazi (innazi) 427b, 427c (gymnasium), ipat 428a, iiop 428a.

Jat se pojavljuje u brojnim korijenskim i gramatikim morfemima: v stran 421c, zavt, vrnim, v zakon, lto, v naprasanstv mnoz, lta 421d, rasskoe, sagrismo, v Persid 422a, mstu, crkvi (2x), bhu, razdlie 422b, v dol, be, lta 422c, vrme, va oblac, vsh, krpki, vni 422d, v mst, psni, svtlosti, prosvtli 423a, zapovdi 423b, va ... pism 423c, grh 423d, v zakon, krpc 424a, v ... postav, v ... mir 424d, prd 425c, promneno, v podviz 425d, smli, sdtela 426a, lpa, na sedl,


18

SLOVO 59 (2009)

prdreenimi, nm 426b, v ... d(u)s 426c, dla, mdennika 426d, po pravd 427b, prbivani 427c, razgnvav 428d, bg, mdennika 429a, prdatel 430b, v gnv 430c, zvrmi 431a.

I m e n i n a morfologija veinom pokazuje sklonost konzervativnijim oblicima, ali postoje i primjeri utjecaja mlaih jezinih pojava. Tako u lok. sg. preteu oblici s nastavkom -: v stran 421c, v zakon, v naprasanstv 421d, v Persid 422a, v dol 422c, va oblac 422d, v mst 423a, 428c, va pism 423b, v zakon 424a, 427d, v ... postav 424d, v ... mir 424d, v podviz 425d, na sedl 426b, v ... dus 426c, po pravd 427b, v zlob 429c, v ... stran 430a, v grad 430b, v gnv 430c. Meu oblicima instr. sg. . r. preteu crkvenoslavenizmi na -oju i -eju: dueju 421d, vodoju 422d, rukoju 423b, siloju 426a, 430c, slavoju 426b, odedeju 426b, magloju 426b, ml-voju 426b, zloboju 426c, rtvoju 426c. U tekstu se pojavljuju i oblici instr. na -iju -i osnova: tihostiju 424b, astiju 424d, vlastiju 425a, celostiju 426a. esto je genitivni zavretak u pluralu nulti nastavak: rtv 422a, pagub 422a, 424a, stran 423d, knig 424b, pnez 425a, gran 427c, 429c, 429d, otroi 429d, dv 429d, a i genitivni oblici na -ov dobro su potvreni: drugov 426c, 428c, efebov 427c, vradenikov 427d, naelnikov 428a, druabnikov 428c, itov, lmov 429c, Arabov 429d, zakonov 429d, gradov 430b.

uvanje tradicionalnih staroslavenskih oblika oito je i kod z a m j e -n i n e morfologije. Za 1. l. osobne zamjenice potvreni su oblici u pluralu, nom. mi 421d, dat. nam 422b, ak. nas 423a. Za 2. l.: nom. sg. ti 423a, 426c, nom. pl. vi 422b, dat. pl. vam 421d (3x), 422b i ak. pl. vas (422a). Za 3. l. sg. u gen. potvren je samo oblik ego 421d, 422a, 422b, 425c, 426c, 427b, u dat. emu 422a, 423b, 426a, 426c, a u ak. i (m. r.) 422b i nju (. r.) 423c. Pluralni oblici 3. l. line zamjenice su: u gen. ih 422b, 427d (3x) i onh 422c, 423b, u dat. im 422b, 422c, 423b, u ak. e 422d, 425c, one 423d i ih 425c i u instr. onmi 423a. Meu povratnim zamjenicama istie se arhaian oblik inst. sg. soboju 423c. Nekontrahirani su oblici posvojnih zamjenica: u gen. sg. tvoego 426d, 427b, svoego 423b, 426a, 427a, u lok. sg. tvoem 423a, svoem 421d, 422a. Ostali su oblici: ak. sg. tvoi 422d, tvo-ju 422d, svoi 421d, nom. pl. nai 422b, ak. pl. nae 424a, 427b, vae 422a (3x), svoe 424a, 427b i lok. pl. svoih 422a. Od oblika pokaznih zamjenica upotrebljava se zamjenica s: nom. sg. sa 426a, b, sie 422d, 424b, 427c,

19


instr. sg. sim 422d, nom. pl. si 423b, 426b, 427d, si 421d, 425b, c, 427d, 430b, dat. pl. sim 425c, ak. pl. sie 423c, lok. pl. sih 423d i instr. pl. simi 426c, 427b. Odnosna zamjenica prevodi lat. qui, quae, quod i zastupljena je oblicima zamjenice ie: u singularu, nom. ie 421d, 422a (4x), 422b (2x), 422d (3x), 426a, b, c, 428b, e 423a, 425a, ee 422d, 423b, 426b i lok. nee 422d, 423a, u pluralu, nom. ie 421c (3x), 422b, c, 422d, 423a, 423b, 425a, 426a, ee 423b, 425d, e 421d, 423d, 424c, ak. ee (r. r.) 422d, ee (sr. r.) 423b i u dualu, nom. e 426a. Potvreni su i oblici zamjenice ki: gen. sg. koee 425b i dat. sg. kogo 426d.

P r i d j e v i u tekstu veinom imaju atributnu, a rijetko predikatnu funk-ciju i zastupljeni su vie u sloenim, nego u kratkim oblicima. Jednostavni oblici su npr.: krv nepovinu 422a, studenac glubok i suh 422c, ogan velik 422d, edin prav(e)dan 422d, milostiv budet 423c, svrenu bibliju 423d, strana sdtela 426a, laan glas 429c. Primjera za sloene pridje-ve ima vie: mir blagi 421d, ot z(e)mle svetie 421d, ot roda krstnskago 422a, dueju volnoju 422a, velikie hvali 422a, ot c(sa)ra persidskago 422c, edin blagi 422d, o(t)ci izbranie 422d, velikomu b(og)u 423c, knigi pr(o)-r(o)skie 423d, ep(isto)lie c(sa)rskie 423d, sveti grad 424d, b(og) a vsemoguago 426a, boieju siloju 426a, orui zlata 426a, rtvu sp(a)-sitelnuju 426c, vrme potrebnoe 428c, zlatie sasudi 428c i dr. Potvreni su i komparativni pridjevski oblici: kamici veki 423a, bolih efebov 427d, nem(i)l(o)stiviago 429d, kao i superlativi: prvelieju astiju 424d, preveliki dari 424c, prdobrimi odni 426a, v naivinem d(u)s 426c, zlo prveliko 429d.

G l a g o l i su predstavljeni veinom starijim oblicima s kojima se izmje-njuju oni mlaega glagolskoga sustava. U mnogim primjerima pojavljuje se infi nitiv: poresti, prinesti 422c, pokropiti 422c/d, politi 423a, priti 423b, nositi 423c, kratiti, isti 424b, postoti 424c, pismovati, sabrati, ure-diti, esti, sldovati, minuti 424c itd. U prezentu je nastavak za 2. l. sg. -i: izbavlaei 422d, imai 426d, vsprimei 426d. Za 3. l. sg. pojavljuju se oblici na -t (-t): gl(agol)et, zovet se, obrtaet se 423b, zberet se, skaet, vit se 423c. Za 1. l. pl. postoje potvrde: trpim, vanem 424c i jedan primjer sa zavretkom -mo: molimo se 422a. Prezentski oblici za 3. l. pl. zavrava-ju na -t: gl(agol)jut 421c, rabotajut, poznajut 423a, zabudut, otimut 423b, znamenajut 423c, donesut 423d, prigotovlajut 424b, a potvren je


20

SLOVO 59 (2009)

i oblik na -u: naidu 421d. Oblici imperativa za 2. l. sg. glase: dai, priotvori 421d, primi, hrani, svkupi 422d, izbavi, prizri, stui, postavi 423a, a za 2. l. pl.: elete, polite 423d, stvorite 424a.

U tekstu 2Mak najzastupljeniji su oblici glagolskih prolih vremena. Od oblika imperfekta, koji kao i u hrvatskoglagoljskom tekstu 1Mak prevode lat. imperfekt, potvreni su oni za 3. l. sg.: svrae se 422d consummaretur, dae 423b tribuebat, krplae 423b hortabatur, molae 423d orabat, supro-tivlae 424d contendebat, vpraae 425b interrogabat, vidae 427a videbat i za 3. l. pl: uhu se 422d mirarentur, tvorahu 422d faciebant, pohu 423a psallebant, prstavlahu se 423b transmigrabantur, vnoahu 423d infereban-tur, vzivahu 425c invocabant, tkahu 425d confl uebant, vzirahu 425d as-piciebant, molahu 425d deprecabantur i dr. Brojni su i aoristni oblici, koji prevode lat. perfekt, za 3. l. sg.: otstupi 421d recessit, stvori 422a fecit, vpa-de 422a cecidit, pride 422b venit, prinese 422c obtulit, povel 422c iussit, iskusi 423b probasset, naree 423b appellavit, zapovd 423b mandavit, obrte 423c invenit, vnese 423c intulit, zatvrdi 423c obstruxit, snide 423d descendit, por 423d consumpsit i dr. i za 3. l. pl.: brae se 422a pugna-verunt, prdloie 422b proposuissent, zatvorie 422b clauserunt, razdlie 422b diviserunt, uskoe 422b amputatis, ubie 422b percusserunt, skrie 422c absconderunt, zatvorie 422c contutati sunt, vzvstie 422c narrave-runt, poistie 423b purifi caverunt, pristupie 423c accesserunt, vshitie 426b rapuerunt, izvrgoe 426b eiecerunt. Potvreni su i oblici aorista za 1. l. pl.: pisasmo 421d scripsimus, tvorismo 422a fecimus, sagrismo 422a dimicavimus i za 3. l. duala: vista se 426a apparuerunt. Potvrde za perfekt su: stvoril esi, svetil esi 422d, gl(agol)al est 421d, vshitil est, ocstil est 424a, podal est 426c, drznul est 427c, zaskoil est 429c, poloili sut 425c. Potvreni su i oblici pluskvamperfekta za 3. l. sg.: povdl b, prial be 424d, otslal be 425a, val be 426b, postavlen be 426c, uprosil b 426d, sluil be 427c, svezal be, prdstavlen be 428b, izal b 429c, izagnal be 430a i za 3. l. pl.: smli bhu 426a, imli bhu, prinesli bhu 427d, bhu poloeni 430b.

Futur je predstavljen na nekoliko naina: prezentom svrenih glagola, koji ima futursko znaenje, npr. pom(i)luet, sberet 424a; futurom I, koji se sastoji od participa prez. ak. gl. imti ili hotti i infi nitiva, npr. svriti ime perfecturus 424d, narediti ime ordinaturus 425c, donesti imua perlatu-

21


rum 428a, hote imti habiturus 430a i oblicima futura II: deli budete 425a, izal budet 426d.

I kondicional je potvren u mnogim primjerima: vzvratili se bi 424b, obi-tal bi se, hranili se bi, drali bi, prosvtili bi, podal bi, prinesal bi 424d, vrovali bihom, vratili se bi 426a, vazval bi, podal bi, podzrl bi, m(o)lil bi 426c, potaknul bi 427a, spili bi 427c, ubil bi 428c i dr.

Participi u tekstu uglavnom stoje na mjestu latinskih participa. Particip prezenta aktivnoga s nastavkom -e za nom sg. m. potvren je u primje-rima: ime 426a, 428b, smatrae 427a, ostavlae 427c, nose 428b. U ko-sim je padeima ovaj particip zastupljen u veem broju potvrda: dat. sg. m. c(sa)rstvujuu 421d, ak. sg. m. imua 427a, nosea 428a, instr. sg. m. noseim 426b, nom. pl. m. molee 421d, 425d, meue 422b, zaenjue 422d, smatrajue 424b, podajue 424c, uee 424c, prostirajue 425d, padajue 426a, bijue 426b, nosee 427d, dat. pl. m. hoteim 424b, ak. pl. m. pognetajuee 423a, pristoeee 424d, tuee 428d, rasteue se 429d, in-str. pl. m. otveajuim 422d, tuim 424b, vzirajuim 425d i dr. I particip prezenta pasivnoga potvren je u nekoliko primjera: pealimo, iziskaema, mnimo 424c, otnosima 425c, nerekomoe 427c. Particip preterita aktivno-ga I. veinom je zastupljen oblicima s nastavkom -v: rasmotriv, iskusiv 423b, smotriv 426c, 427a, dv 426d, obeav 427b, uzrv 428c, stuiv 428d, vspomenuv 428d, razgnvav se 428d. Potvren je i u kosim padei-ma: gen. sg. m. umrvago 428d, dat. sg. m. podstupivu 428b, vrativumu 428d, instr. sg. stavim 429a, staravim se 429a. Manji je broj oblika toga participa bez nastavka: vad 422b, vazam 423b, priad 423c, ukrad 428c, priem 430b. Particip preterita aktivnoga II. potvren je u mnogim primjerima tvorbe sloenih glagolskih oblika, perfekta, pluskvamperfekta, kondicionala i futura II: val be 422b, vshitil est 424a, ocstil est 424a, vzvratili se bi 424b i dr. Pasivni particip preterita upotrijebljen je u mnogim pasivnim glagolskim oblicima, koji slijede latinske pasivne oblike: vedeni bie 422c, vloeni bhu 422c, poloena bhu 422d, omraene 423a, oien 423d, postavlen 424d, neoplakan, nepogreben 430a.

U s i n t a k s i teksta primjetan je jak utjecaj latinskoga predloka, koji se oituje u paljivu praenju reda rijei, a jo vie u preuzimanju i prevoe-nju latinskih sintaktikih konstrukcija, nominativa i akuzativa s infi nitivom, ablativa apsolutnog, gerunda i gerundiva. Ovakvi su sintaktiki primjeri na-


22

SLOVO 59 (2009)

vedeni u poglavlju o odnosu hrvatskoglagoljske 2Mak prema latinskomu tekstu.

U l e k s i k u teksta nalazi se velik broj crkvenoslavenizama i vrlo malo elemenata narodnoga jezinoga izriaja, to je u skladu s liturgijskim, bi-blijskim stilom i namjenom teksta. U odnosu na druge hrvatskoglagoljske biblijske prijevode, ovaj tekst-prijevod osobito se odlikuje bogatstvom iz-bora rijei i raznolikou upotrijebljenih leksikih rjeenja. Malo je nepre-vedenih posuenica, latinizama, koje su veinom grkoga porijekla, npr: skinopigia (scenophegia = Blagdan sjenica) 422a, kaulii, kazleu (casleu = Kislev) 422a, inazi (gymnasium = vjebalite) 427b, efeb (ephebus = efe-bij) 427b, agon (agon = natjecanje) 427d, didragma (didrachma = drahma) 427d. Talijanizam je vjerojatno rije burdel 427c koja prevodi lat. lupanar ( = bludilite).34 Mnogo je vie novih rijei, nepotvrenih u staroslavenskim ili drugim hrvatskoglagoljskim tekstovima. esto su te rijei hapax lego-mena u Rjeniku35 ili u kartoteci istoga rjenika. A koji put imaju i nova, drukija znaenja u prijevodu 2Mak, nego u drugim hrvatskoglagoljskim tekstovima:

arhikrovc m. = graditelj architectus (2,29) Ova je rije hapax lego-menon u Rjeniku, a njezina je varijanta arhidlatel u prijevodu Is 3,3 u Vat5 N2. Ne biljee ju ni Mikloiev Lexicon palaeoslovenico-graeco-lati-num (dalje u tekstu: Lexicon) ni Slovnk jazyka staroslovnskho (dalje u tekstu: Slovnk).

bibli f. = biblioteka bibliotheca (2,13) Rije bibli u ovom znaenju potvrena je samo u 2Mak u VO.36

blagovolstvie n. = naklono benigne (3,9) Ova je rije potvrena samo u 2Mak u VO.37 Nije zabiljeena ni u Lexiconu ni u Slovnku.

bliistvie n. = rod, srodstvo cognatio (5,9) Rije je potvrena samo u 2Mak u VO i N2. Paralela bliistvo zabiljeena je u Rjeniku.

38 clov m. = zdravlje sanitas (1,10) U ovome znaenju rije clov

potvrena je u ekscerpiranoj rjenikoj grai samo u 2Mak, dok drugi pri-mjeri tako prevode osculum. Sanitas se pak u drugim hrvatskoglagoljskim

34 Usp. RJENIK. 2000: 249; MIHALJEVI 2005: 287.35 Usp. RJENIK. 2000.36 RJENIK. 2000: 150.37 RJENIK. 2000: 164.38 RJENIK. 2000: 191.

23


tekstovima prevodi kao zdravie, isclenie.lovkoubiistvie n. = ovjekoubojstvo homicidium (4,3) Hapax lego-

menon u rjenikoj kartoteci, a varijanta lovkoubiistvo potvrena u 2Mak u Vat5 i u prijevodu Ap 9,21 u brevijarima.

drubstvie n. = savez societas (4,11) Hapax legomenon, potvren samo u hrvatskoglagoljskoj 2Mak, a paralele su druinstvo i druinstvie.

edinokolnnik m. = sunarodnjak contribulis (4,10) Ova je rije potvr-ena samo u hrvatskoglagoljskom tekstu 2Mak.

eristvie n. = visoko sveenstvo sacerdotium (4,7; 4,25; 4,29) Rije je zabiljeena samo u hrvatskoglagoljskom tekstu 2Mak, a paralela eristvo potvrena je brojnim primjerima.

grhovit adj. = grean facinorosus, scelestus (4,19; 5,16) Rije je potvr-ena samo u hrvatskoglagoljskoj 2Mak. Paralele su grn i grhovn.39

korablenie n. = plovidba navigare (5,21) Hapax legomenon u rjeni-koj kartoteci. Rije korablenie na istome mjesto nalazimo i u ruskocrkveno-slavenskome prijevodu Mak u Genadijevoj Bibliji.40

mnostvie n. = mnotvo multitudo (2,24,2x; 3,6; 4,5) Od sedam pri-mjera za ovu rije u rjenikoj grai, etiri su iz teksta 2Mak, a i ostali su potvreni u prijevodima s latinskoga jezika (Nikodemova evanelja i dvaju himana). Paralelna rije mnostvo potvrena je u vie primjera. Zabiljeena je i u Slovnku.41

mdennik m. = riznica aerarium (3,6; 3,23; 3,40; 4,42; 5,18) U rje-nikoj kartoteci postoje primjeri za ovu rije samo iz 1Mak 3,28 i spomenu-tih mjesta u 2Mak. Aerarium se jo prevodi komora i pneznik.

nezdraviti si = ludovati insanire (4,4) Hapax legomenon u grai. U Akademijinu rjeniku postoji nezdrvati = tumarati kao onaj koji je nezdrav tj. budalast.42

pismovati = oslikavati pingere (2,30) Hapax legomenon u rjenikoj grai.

podzoriti = sumnjati, nagaati suspicere (4,34; 5,11) I ova rije dolazi samo u 2Mak.

39 RJENIK. 2007: 227-228.40 FOSTER 1996: 563-565. 41 SLOVNK. 1973, II: 245.42 RJENIK JAZU. 1917-1922, VIII: 150.


24

SLOVO 59 (2009)

podzrti = sumnjati, nagaati suspicere (3,32) Hapax legomenon u rjenikoj grai.

postava f. = itanje, povijest historia (2,25; 2,32) Od ukupno deset po-tvrda ove rijei u rjenikoj grai samo primjeri iz 2Mak prevode historia, dok drugi znae textus, materia. Analogije za znaenje itanje, povijest nalazimo u Slovnku, gdje je navedeno da postav prevodi historia i dolazi u vie primjera u Besjedama Grgura Velikoga.43 V. F. Mare tumai da je pre-voditelj Besjeda oito znao grki jezik, te je lat. historia (

25


troeveseln adj. = laa troveslarka triremis (4,20) Rije potvrena samo u hrvatskoglagoljskom tekstu 2Mak.

voevstvie n. = vojska exercitus (3,35; 4,22) Osim dvaju potvrda iz 2Mak, ova je rije ak jedanaest puta potvrena u 1Mak, a osim toga i u Ap 19,19 i Mal 3,2. Meu primjerima pak za paralelu voevstvo nema primjera iz 1Mak ili 2Mak.47

vradenik m. = neprijatelj hostis (3,38; 4,16; 5,8) U hrvatskoglagolj-skoj grai ova se rije, osim u 2Mak, nalazi jo samo u Est (3x) i Lam Jr.48

Neologizmi,49 novostvorene rijei, moda najvie svjedoe o nastojanju i jezinom umijeu prevoditelja hrvatskoglagoljskih tekstova 2Mak. Pri su-sretu s netradiranim, nepoznatim tekstom, koji je trebalo prevesti na hrvat-skocrkvenoslavenski jezik, prevoditelj(i) ih nije mehaniki prenosio, preu-zimajui latinske posuenice ili kalkove, ve se vjeto trudio oko prijevoda i pronalaska novih leksikih rjeenja. Tako da, autohtonost, kao bitnu osobinu hrvatskoglagoljskih prijevoda 2Mak, najbolje moemo upoznati i dokumen-tirati upravo na primjeru neologizama.

ODNOS HRVATSKOGLAGOLJSKIH TEKSTOVA PREMA LATINSKIMA

Hrvatskoglagoljski prijevod 2Mak usporedit u s latinskim tekstovima iz kritikoga izdanja Les anciennes traductions latines des Machabes, kao to sam usporedila i prijevod 1Mak. I ovdje se hrvatskoglagoljski tekstovi bolje podudaraju s Vulgatinim prijevodima 2Mak, nego s najstarijim latinskim prijevodom 2Mak sauvanim u rukopisu Lugduensis (L), npr:

1,1: pozdravlenie gl(agol)jut] salutem dicunt V salutem L; 1,7: Nason] Iason V Iason et qui cum eo erant L; 1,14: v doti imenem] dotis nomine V om. L; 1,17: neistivie] impios V impie fecerunt L; 1,18: tvorite d()n skinopigie i dan ogna] agatis diem scenophegiae et diem ignis V agatis sicut scenophegiae et ignis L; 1,20: posla iskati ogna] misit ad requirendum ignem V miserunt ad ignem L; 2,1: onh ie prstavlahu se] eos qui trans-migrabantur V postea futuros L; 4,1: zlo gl(agol)ae ot Ionie] male loque-batur de Onia V maledicebat Oniam L.

47 RJENIK. 2000: 523-524.48 RJENIK. 2000: 552.49 Usp. SIMEON 1969, I: 904-905.


26

SLOVO 59 (2009)

Meu Vulgatinim kodeksima hrvatskoglagoljski su tekstovi tekstoloki bliski jednomu od prvih Vulgatinih izdanja v, kao i njegovim kasnijim izda-njima s i c, npr:

1,2: gl(agol)al est] om. V locutus est vsc; 1,4: v zap(o)v()deh svoih] in praeceptis eius V in praeceptis suis vsc; 1,11: hvali emu tvorismo] gra-tias ipsi V +agimus vsc; 1,12: ie bra se protivu nam i s(ve)t(o)mu gr(a)du Vat5] qui pugnaverunt contra nos V+ et sanctam civitatem vsc; 1,34-35: da iskuset ee stvoreno be egda iskusi erem darova mnoga oe i drugie dari vazam rukoju svoeju dae im] et si quibus donaverat rex multa bona accipiebat ex hoc et tribuebat V ut probaret quod factum erat et cum proba-sset sacerdotibus donavit multa bona et alia atque alia munera et accipiens manu sua tribuebat eis vsc; 2,9: velino bo mudrost tvorae] manifestabat haec V magnifi ce etenim sapientiam tractabat vsc; 2, 10: i koe Moisi m(o)lae se ka g(ospodo)v i snide ogan s nebese i por olokavtu koe Solomun moli i snide ogan s neb(e)se Sicut et Moyses orabat ad dominum, et descendit ignis de caelo et consumpsit holocaustum V +sic et Salomon oravit et descendit ignis de caelo vsc; 3,1: razloenie i m(i)l(o)-stinju] pietatem V dispositionem et pietataem vs; 3,9: otvrze] apparuit V aperuit vsc; 3,13: c(sa)ru ta biti] regiae V regi ea esse vsc; 3,29: nm le-ae i vsakoe nade i sp(a)seni ulien] iacebat mutus V+atque omni spe et salute privatus vsc; 4,37: Stuiv se ... Antioh Onie radi] Contristatus ... Antiochus V+propter Oniam vsc; 5,14: etiri deseti tisu tih ne mane e prodanih] quadraginta milia vincti V +non minus autem venundati vsc.

Latinski izvornici svih hrvatskoglagoljskogih prijevoda 2Mak, kao i 1Mak, bili su tekstualno srodni rukopisnim predlocima prvih Vulgatinih tiskanih izdanja vsc, koji su potjecali od parike Biblije iz 13. stoljea. Parika je Biblija tradicijski pripadala najrairenijoj Vulgatinoj redakciji, Alkuinovoj redakciji nastaloj oko 800. godine.

Bitna je osobina hrvatskoglagoljskoga prijevoda 2Mak, kao i prijevo-da 1Mak, velika ovisnost o latinskome predloku. Doslovnost prijevoda je posljedica odnosa srednjovjekovnoga prevoditelja ili prireivaa prema svetim biblijskim tekstovima. U tekst Svetoga pisma nije bilo poeljno intervenirati niti ga samostalno stilizirati, nego ga je trebalo tono prenijeti. Doslovnost prijevoda u ovom sluaju ne podrazumijeva nerazumljiv, ne-jasan ili pogreno preveden tekst, ve vrlo toan i kvalitetan prijevod koji

27


paljivo slijedi latinski red rijei i latinske sintaktike cjeline kao u: 2,29: koe bo novago domu arhikrovcu ot vsego zdani pealimo est emue ie pismovati pealit e prikladna sut ka ureeniju iziskaema sut tako mnimo est i v nas. Sicut enim novae domus architecto de universa structura curandum est, ei vero qui pingere curat, quae apta sunt ad orna-tum, exquirenda sunt, ita aestimandum est in nobis; 3,5: na egda pobditi Onju ne vzmoe pride k Apoloniju Trazaevu s(i)nu ie va ono vrme be knez Celensicie i Fenice. Sed cum vincere Oniam non posset, venit ad Apollonium Tharseae fi lium, qui illo tempore erat dux Coelesyriae et Phoenicis; 5,10: ie pogrebenie otvrgal be mnogoe uv i neoplakan i nepogreben otmeet se pogrebeni ni stranue ni ot()(ask)u grobu prieen et qui insepultos abiecerat multos, ipse et inlamentatus et inse-pultus abicitur, sepultura neque peregrina usus, neque patrio sepulchro par-ticipans.

Pri prevoenju je dolazilo do pogrenih itanja, izostavljanja ili neja-snoa. Takvi su primjeri navedeni u parakritikom aparatu teksta, a ovdje u navesti i objasniti jo nekoliko prevoditeljskih pogreaka. U retcima 4,4 i 4,16 je rije contentio (= borba) pogreno prevedena kao neroenie, nero-denie vjerojatno analogno prema contemptor = nerodiv i contemnere = neroditi, neraditi. Reenica 4,7: Da po Seleuka po pravd prgren pot-puno je nerazumljiva, jer je oito u predloku umjesto Sed post Seleuci vitae excessum pisalo Sed post Seleuci rite excessum (vitae = ivot; rite = pravo). U retku 2,23 nepaljivim je prevoenjem preveden nom. pl. line zamjenice nos kao ak. nas umjesto nom. mi: kuali smo nas edinm svitkom kratiti tentavimus nos uno volumine breviare. I u retku 5,5: I kolesnicami k miri sltajuimi se civibus ad murum convolantibus dolo je do pogreke, jer je u lat. predloku hrvatskoglagoljskih tekstova stajalo curribus = kolesnicama umjesto civibus = grami.

Utjecaj latinskoga predloka osobito je vidljiv u prenesenim latinskim sintaktikim konstrukcijama, npr. u primjerima nominativa i akuzativa s in-fi nitivom: 3,6: vzvsti emu pnezmi besislnimi pln biti mdennik v Er(u)s(o)l(i)mh i oba obili bezmrna biti e ne priet k razlogu rtv biti e vzmono pod vlastiju c(sa)revoju pasti vsa et nuntiavit ei pecuniis innumerabilibus plenum esse aerarium Hierosolymis, et commu-nes copias inmensas esse, quae non pertinent ad rationem sacrifi ciorum;


28

SLOVO 59 (2009)

esse autem possibile sub potestate regis cadere universa; 4,30: priklui se Datarsnem i Malotem svadu dvignuti contigit Tharsenses et Mallotas seditionem movere; 4,38: zap(o)v()d Andronika s purpire svli i ob-vesti po vsem gradu Andronicum purpura exutum circumduci per totam civitatem iubet; 5,6: sebe poben ti imua arbitrans hostium et non civium se trophea capturum (U ovom je primjeru infi nitiv futura capturum (esse) preveden infi nitivom ti i participom gl. imti.).

Lat. participska konstrukcija ablativ apsolutni prevedena je dativom ap-solutnim, npr: 1,7: C(sa)rstvujuu Dmitriju regnante Demetrio; 1,23: Onatu zaenjuu Ionatha inchoante. ee je abl. apsolutni preveden instrumen-talom apsolutnim: 1,23: proim otveajuim ceteris autem respondenti-bus; 3,14: Postavlenim e d()nem Constituta autem die; 4,39: Mnozi e s(v)totadbami v crkvi ot Lzimaka stvorenimi Menelaovim svtom i prostrtim glasom Multis autem sacrilegiis in templo a Lysimacho com-missis Menelai consilio, et divulgata fama; 4,40: Narodom e stavim Turbis autem insurgentibus.

Lat. perifrastina konjugacija pasivna, koja se sastoji od gerundiva i gla-gola esse, prevodi se glagolom treba, valja, mora i infi nitivom glagola koji je u gerundivu. U tekstu 2Mak ova je konstrukcija prevedena tako da je ge-rundiv, glagolski pridjev pasivnoga znaenja, preveden participom prezenta pasivnoga, a oblik glagola esse analognim oblikom glagola biti, npr. 2,29: arhikrovcu od vsego zdani pealimo est architecto de universa structura curandum est; 2,29: e prikladna sut ka ureeniju iziskaema sut quae apta sunt ad ornatum exquirenda sunt; 2,29: tako mnimo est i v nas ita ae-stimandum est in nobis; 2,31: krateumu podaemo e brevitati concedendum est; 3,13: si ... ta biti otnosima quae ... deferenda.

Primjeri prevoenja lat. glagolske imenice, gerunda, su: 1,20: posla iska-ti ogna misit ad requirendum ignem; 4,4: k nadodane zlobi ad augendam malitiam; 4,45: obea Ptolomju mnogie pnezi dati poustiti c(sa)ru promi-sit Ptolomeo multas pecunias ad suadendum regi.

Prevoditeljevo umijee osobito je dolo do izraaja u vrlo lijepu prikazu konja i konjanika, kao i u jednako uspjenu opisu ratnika spremnih za bit-ku:

3,25-28: vi bo se et(e)r kon strana ime sdtela prdobrimi odni ukraena sae sa ustrmleniem Eliodoru prdnee peti vzvrazi a ie sde

29


na nem vidae se orui imti zlata Ina e vista se dva junaka si-loju lpa prdobra sl(a)voju krasna e odedeju ie obstoe ego I ot oboe strani tephu bez prstan mnozimi zvami bijue Vnezapu e Eliodor spade na z(e)mlju egoe mnogoju magloju obneta vshitie tare na sedl nosnem poloena izvrgoe I sa ie sa mnogimi tci i posldci prdreenimi val be pneznik noae se nikim ie seb pomonik noseim oito b(o)ieju poznanoju siloju I on vistinu b(o)stvanoju siloju nm leae i vsakoe nade i sp(a)seni ulien.

5,2-3: prikljui e se i v vsem Er(u)s(o)l(i)m i v gradh Ijudi d()ni k (=40) po vzdush konnici rastue se pozlaeni rizi imjue i kop lki zastupi orune i toke kone po redu raspravleni izasti biti subliz i itov ganuti i lmov mnoastvo memi stnenimi i sulic udorce i zlatih oruie laannoe vsakogoe plemene bran.

Vjetinu prevoditelja hrvatskoglagoljske 2Mak osobito pokazuje prevo-enje stilski obiljeenih mjesta.

STILSKE OSOBINE HRVATSKOGLAGOLJSKIH TEKSTOVA 2MAK

Helenistika prozna knjievna vrsta, tzv. patetina povijest, kojoj pri-pada biblijska knjiga 2Mak, odlikuje se razvijenim i bogatim stilom, koji poznaje mnoge stilske postupke.

Najdojmljivije su sintaktike i sadrajne antiteze, kontrasti, paralelizmi i metafore. Brojne su i igre rijeima, razliita ponavljanja, preuveliavanja i upotreba rijetkih rijei. Ti se stilski postupci prepoznaju i u hrvatskogla-goljskom prijevodu.

Tako se paralelnim nizanjem dvaju ili vie izraza, koji se meusobno na-dopunjavaju i sadrajno proiruju, postie efektnost izraza: 3,26: dva junaka siloju lpa prdobra sl(a)voju krasna e odedeju; 4,42: mnozi vistinu ra-neni eteri e prostrti ini e v bg obraeni bie; 5,13: I ubihu ubo junoti i starce enam i edom izvrenie dv e i otroi semrt.

Afektivnost stila naglaavaju antiteze sastavljene od kontrastnih pojmo-va: 2,32: pre postavi istei v samoe ie postav podpasati se; 3,30: e mala pre bozniju i mlvoju be plna; 5,20: to msto priestnik stvoren est za zalih plka posld e drug dobrih; 5,20: Ie ostavlen est v gnv b(og)a vsemoguago paki v veliem b(o)i primirenii s previsokoju sl(a)-


30

SLOVO 59 (2009)

voju vzneset se; 5,21: v z(e)mlju vistinu ka korableniju puinu e k puta dniju privesti imua.

Stilsku mikrostrukturu opozicije predstavljaju i sljedei hijazmi: 4,25: d(u)h e nem(i)l(o)stivago silnika i sverpago zvrete gnv nose; 4,26: vlaago brata svezal be sam prhinen ba; 5,19: ne msta radi ljudi na ljudi radi g(ospod) msto izbral est.

Razliitim ponavljanjima, iste osnove rijei ili istih rijei ili istih sufi ksa postie se stilska ritminost: 3,15: ie shranen zakon poloi da sim ie poloili sut e; 3,22: vrovana seb sim ee vrovali bihom; 4,41-42: ini kameniem ini drkolami ... ini e v bg obraeni bie; 5,23: ie tee nee proi nastohu gram.

Navedimo i metaforu: 5,11: sverpnimi dusi. Brojni su i raznoliki epiteti kojima je opisan Bog: 3,22: b(og)a vsemoguago; 3,24: d(u)h vsemoguago velie uini; 3,31: vinago; 3,36: velikago b(og)a; 3,39: ta ie imat na n(e)-b(e)sh obitanie; 5,17: g(ospod).

Hrvatskoglagoljski je tekst 2Mak, kao i latinski predloak 2Mak, stilski iznijansiran i proet afektivnim izrazima i pojaajnim stilskim postupci-ma.

ZAKLJUAK: Biblijska itanja u hrvatskoglagoljskim brevijarima di-jelom pripadaju irilometodskomu prijevodu Biblije, a dijelom su to novi prijevodi nainjeni prema mlaim, latinskim liturgijskim uzorima. Upravo mlaim hrvatskoglagoljskim biblijskim tekstovima pripadaju Prva i Druga knjiga o Makabejcima. Obje Makabejske knjige opisuju nemirno razdoblje iz mlae povijesti idovskoga naroda (167.-135. godine prije Krista), koje je obiljeila agresivna politika seleukidskih vladara. Ova je tuinska vlast pro-vodila nasilno heleniziranje Izraela i izazvala otpor u idovskome narodu, poznat kao makabejski ustanak. Druga knjiga o Makabejcima nepoznatoga pisca (ili vie njih?) napisana je na grkom jeziku potkraj 2. stoljea pr. Krista. Grka rukopisna tradicija nastavila se u latinskim, sirijskim i aramej-skim prijevodima. Biblijska 2Mak je reprezentativni primjer tzv. patetine povijesti, helenistike knjievne vrste koja se odlikovala brojnim retori-kim fi gurama i stilskim i sadrajnim kontrastima.

Ukupno dvadeset i jedan hrvatskoglagoljski brevijar iz razdoblja od 13./14. do polovice 16. stoljea sadri u mjesecu listopadu itanja iz 2Mak,

31


koja slijede nakon lekcija 1Mak. Najdue lekcije, pet od izvornih petnaest glava, nalaze se u etirima brevijarima: Vat5 VO Mosc i N2. Ostali brevijari sadre manje dijelove biblijskoga itanja 2Mak i fi lijacijski se veu uz ove opsene kodekse. Usporedbom svih hrvatskoglagoljskih brevijarskih tek-stova 2Mak pronalaze se dvije vee matice hrvatskoglagoljskoga prijevo-da (koje se podudaraju s maticama hrvatskoglagoljskoga prijevoda 1Mak). Razlike meu maticama odnose se na leksike varijante, razliite dodatke i isputanja ili na primjere pogrena itanja, prepisivanja ili prevoenja. Prvoj matici pripadali bi tekstovi u VO i krai tekstovi u brevijarima Vb1 Pad Pm Drag MR161 Mavr Vat10 i SP. Druga je matica sauvana u duim tekstovima brevijara Vat5 i Mosc i u kraim tekstovima u Oxf N1 Dab Lab2 i PtBr. Slino kao kod 1Mak i ovdje tekstovi u brevijarima N2 Vat19 Brib Bar i Broz pripa-daju meumatici koja se dijelom podudara s prvom skupinom tekstova, a dijelom se izvodi iz druge. Prema klasifi kaciji hrvatskoglagoljskih kodek-sa, brevijari VO Vb1 MR161 Mavr i Pad pripadaju starijoj, sjevernoj, krko-istarskoj skupini, za koju je karakteristino uvanje starozavjetnih prijevoda prema Septuaginti i zadravanje arhainijega jezinoga stanja. Mlaa pak skupina, juna, zadarskokrbavska, okuplja brevijare koji imaju biblijske tekstove veinom prilagoene ili prevedene prema Vulgati. Junoj skupini pripadaju brevijari Vat5 Mosc N1 N2 Lab2 i Dab koji imaju drugu maticu tekstova. Najstariji tekst 2Mak, zasvjedoen u brevijarima Vb1 MR161 Mavr i Pad, pokazuje jezina odstupanja od ostalih prijevoda i sadri arhaine i rijetke rijei kao to su bratr (frater) i zakonnik (sacerdos), potvrene u kanonskim i ranim staroslavenskim spomenicima.

Tekstoloka usporedba hrvatskoglagoljskih itanja i razliitih latinskih predloaka 2Mak pokazuje srodnost hrvatskoglagoljskih i Vulgatinih ko-deksa. Latinski predloci hrvatskoglagoljskih prijevoda bili su bliski korigi-ranim kodeksima parike Biblije iz 13. stoljea, potekle od najrairenije Vulgatine redakcije, Alkuinove redakcije nastale oko 800. godine.

Svi brevijarski tekstovi imaju osobine netradirana, novoga biblijskoga prijevoda s latinskoga jezika. Jezinostilske karakteristike osnovnoga hr-vatskoglagoljskoga teksta 2Mak iz VO, objavljena u transliteriranu latini-nom kritikom izdanju, pokazuju kako je prevoditelj (ili prevoditelji) vrlo uspjeno hrvatskoglagoljsku biblijsku jezino-stilsku tradiciju prenio u svoj prijevod. U fonologiji i morfologiji teksta prevoditelj je birao arhaine


32

SLOVO 59 (2009)

oblike i konzervativniji jezini izraz, dok je u sintaksi bio vrlo ovisan o predloku. Latinski izvornik paljivo je i tono, ali doslovno (ad verbum) preveo, tako da je potpuno preuzeo latinski red rijei, kao i latinske sintak-tike konstrukcije. No, bogatstvo leksika i brojne nove rijei (neologizmi) koje nisu potvrene u korpusu hrvatskocrkvenoslavenskoga rjenika, po-kazuju samosvojnost i inventivnost prevoditelja hrvatskoglagoljske 2Mak. Hrvatskoglagoljski prijevod 2Mak odlikuje se razvijenim i bogatim stilom, koji poznaje mnoge stilistike postupke, karakteristine za patetinu povi-jest, helenistiku proznu vrstu, koje je 2Mak reprezentativan primjer.

Dok su starozavjetne Makabejske knjige izostavljene u irilometodskoj Bibliji, u hrvatskoglagoljskim brevijarima potvrene su Prva i Druga knji-ga o Makabejcima, i to u prijevodima s latinskoga jezika. U rekonstrukciji hrvatskoglagoljske Biblije ove biblijske knjige predstavljaju vrlo znaajan tekstovni korpus, osobit po knjievnopovijesnim, tekstolokim i jezinostil-skim obiljejima.

Napomena uz tekstoveSve tekstove pripremila sam prema fotografi jama izvornika pohranjenim u

Knjinici Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, ili pak prema postojeim fototip-skim izdanjima glagoljskih kodeksa. U latininoj transliteraciji glagoljskih tekstova upotrijebljena su pravila koja provodi Staroslavenski institut u svojim izdanjima. Tako je za slovo uzeto , za ju, za znak , za , za tapi kao znak polu-glasa stoji i za znak stoji apostrof. Kraene su rijei razrijeene u okruglim za-gradama ( ), a isputena slova ili rijei u iljastim zagradama . U transliteriranim tekstovima ostavljena je izvorna interpunkcija glagoljskih tekstova. Velika slova ostavljena su kao u glagoljskim tekstovima, a velikim slovom pisana su i vlastita imena, koja u glagoljskim tekstovima nisu posebno oznaena. Osnovni je tekst u kritikom izdanju tekst brevijara VO, a nadopune za itanja koja nedostaju uzeta su iz N2 ili Vat5. Poetak folija glagoljskih tekstova naveden je na lijevoj strani teksta, a u tekstu je oznaen dvostrukom crtom. Transliterirani tekstovi podijeljeni su po biblijskim glavama i retcima, kao u izdanju Vulgate u De BruyneSodar, Les anciennes traductions latines des Machabes. Uz osnovni brevijarski tekst dolazi parakritiki i kritiki aparat. Parakritiki aparat sadri prepisivake ili neke druge pogreke u VO koje su u transliteriranom tekstu ispravljene. Rije na koju se odnosi ispravak iz parakritikoga aparata oznaena je zvjezdicom i rednim brojem. Kritiki aparat uz brevijarski tekst iz VO donosi fonoloke, morfoloke, sintaktike ili lek-sike varijante iz drugih hrvatskoglagoljskih brevijara.

33


Hrvatskoglagoljski tekst Druge knjige o Makabejcima

Brevijar Vida Omiljanina, 1396., f. 421c-431a.

1 1Bratii ie sut po Ejuptu Ijudi pozdravlenie gl(agol)jut brati ie sut v Er(u)s(o)l(i)m Ijudi i ie v stran Ijude i mir blagi || 2Dobro stvori vam b(og) i pomenu zavt svoi s(ve)ti i ie k Avraamu i Isaku i kovu gl(agol)al est rabom svoim vrnim 3I dai vam srce vsm da tete ego i da tvorite volju ego sr(d)cem velmi i dueju volnoju 4Prio-

1 bratii] bratrii Vb1 Pad brati Mosc N2 Lab2 SP brat Brib | ie] ki Mavr Bar Broz om. Lab2 | Ejuptu] E(ju)pt Oxf Vat5 Lab2 Mosc Vat19 Brib Ejupti MR161 Mavr Lab2 SP Dab Eipti PtBr | Ijudi] idom Vb1 Pad Mavr om. Oxf Ijudom Vat5 N1 Brib Dab PtBr idovom MR161 Judm Mosc Lab2 Ijudei SP | pozdravlenie] sp(a)senie Vb1 Vat5 Pad MR161 Mosc N1 N2 Mavr Lab2 Vat19 Brib Dab PtBr sp(a)s(e)nie add. Ijudom Oxf | gl(agol)jut] govoret Mavr Broz | brati] bratrii Vb1 Pad br(a)t Oxf Vat10 Broz bratii Vat5 MR161 Mavr brati Mosc Brib | ie] ki Mavr Broz | Er(u)s(o)l(i)m] Er(u)s(oli)mh Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib PtBr Er(u)s(o)l(i)me Vat10 | Ijudi] Ijudei Vat5 MR161 Lab2 SP Judi Mosc praem. ie add. sut Vat10 | ie] ki Mavr Broz om. Vat10 | stran] strani Mavr SP Vat10 | Ijude] Ijudeisci Vat5 Mosc Lab2 Vat19 Ijudi Pad Mavr Ijudee MR161 SP Ijudiskoi N1 Ijudisci N2 Brib Dab PtBr | blagi] blag PtBr

2 Dobro] Dobr Vb1 Pad Mavr | pomenu] vspom(e)ni Oxf Lab2 N1 Brib PtBr pomeni Pm Drag SP Vat10 Dab vspom(e)nu Vat5 Mosc Vat19 Dab | zavt] zavta Oxf Vat5 PtBr zavet MR161 SP zaveta Mosc Lab2 Brib | svoi] svoego Oxf Vat5 Mosc Lab2 Brib PtBr | s(ve)ti i] om. Vb1 Oxf Vat5 Pad MR161 Mosc Mavr Lab2 N1 N2 Vat19 Dab | ie] egd(a)e Oxf Vat5 Mosc ki Mavr Broz ego e Lab2 Brib Dab PtBr add. im N1 | k] ka Pad Lab2 PtBr | Avraamu] Abraamu Oxf Pm N1 SP PtBr Bar Broz Avramu Pad MR161 N2 Mavr Brib Vat10 Abramu Lab2 Vat19 | gl(agol)al] govoril Mavr Broz | rabom] rab PtBr | svoim] svoih PtBr | vrnim] vernim MR161 Mavr SP Dab vernih Lab2 Brib vrnih PtBr

3 dai] da Vat10 | vam] om. Pad Mavr | vsm] vsim Oxf Pm Lab2 SP PtBr om. Vat19 vsem Dab | da] om. Brib Dab | tete] tuete Oxf Vat5 Pad Mosc SP PtBr tite Pm tuite Lab2 | da] om. Vb1 Oxf Vat5 Pad MR161 Mosc Mavr Lab2 N1 N2 Vat19 PtBr | volju] volu Brib | velmi] veliim Oxf volnim Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib vsm Pad Mavr vsim MR161 veliem Dab vliim PtBr vlmi Bar Broz | dueju volnoju] d(u)hovnim hoteim Oxf d(u)h(o)m hoteim Vat5 Mosc Lab2 N2 Vat19 Brib Dab PtBr veliem smislom i hotniem Pad MR161 Mavr d(u)h(o)m ho(t)eni N1 animo volente

4 Priotvori] pritvori Brib | g(ospod)] om. Vat5 Mosc SP | zakon] z(a)k(o)ni Mosc Dab za-kone Lab2 | zap(o)v()deh] zap(o)v()dh Drag Mavr Mosc Bar Broz zapovidh PtBr | da] om. Vb1 Oxf Vat5 Pad MR161 Mosc Mavr Lab2 N1 N2 Vat19 Brib Dab PtBr | stvorit] stvori Vb1 Oxf Vat5 Pad MR161 Mosc Mavr Lab2 N1 N2 Vat19 Brib Dab PtBr | va] v Pm Drag N1 | vae] n(a)e N1 | va dni vae] om. Vb1 Oxf Vat5 Pad MR161 Mosc Mavr Lab2

421c/22421d


34

SLOVO 59 (2009)

tvori g(ospod) sr(d)ce vae v zakon svoem i v zap(o)v()deh svoih i da stvorit mir va dni vae 5i da usliit g(ospod) m(o)l(it)vi vae i primi-ri se vam ni vas ostavi v vrme zaloe 6I nine esmo m(o)lee se za vas 7C(sa)rstvujuu Dmitriju v lto satnoe i esto desetnoe i devetoe*1 Mi e idove pisasmo vam v skrbi i v naprasanstv mnoz e naidu na ni v lta si ponee otstupi Nason ot z(e)mle s(ve)tie i ot c(sa)rastva 8Vrata

N2 Vat10 PtBr Bar Broz z(a)k(o)ne svoem Brib 5 i da] om. Vb1 Oxf Vat5 Pad MR161 Mosc Mavr Lab2 N1 N2 Vat19 I Brib Dab PtBr | usliit]

usli Vb1 Pad Mavr uslii Vat5 MR161 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib PtBr | g(ospod)] om. Vb1 Oxf Vat5 Drag Mosc Lab2 Brib Dab PtBr Bar Broz | v] om. Oxf va Lab2 PtBr | vrme] vrime MR161 Lab2 Dab vreme Mosc | zaloe] zloe add. g(ospod) b(og) Vb1 zloee Oxf zloe add. g(ospod) Vat5 Mosc N1 zloe add. g(ospod) b(og) v(a) Pad MR161 Mavr Brib Vat10 Dab Pt Br zloe Lab2 N2 SP Vat19

6 om. Vb1 Pad MR161 Mavr | nine] add. zd Oxf N2 Vat19 Brib Vat10 Dab PtBr Bar Broz add. zda Vat5 Mosc Lab2 N1 | esmo] esm Oxf Vat5 Mosc Vat19 Brib esam Lab2 PtBr esm N2 | m(o)lee] m(o)le Brib | se] om. Oxf Vat5 Drag Mosc N2 SP PtBr | vas] vi Oxf Drag Lab2 N1 N2 Vat19 Brib PtBr

7 C(sa)rstvujuu] C(sa)rstvujuim Vb1 Pad MR161 Mavr | Dmitriju] Dmitriem Vb1 Pad MR161 Mavr Drmitriju Oxf Damitriju Drag Drmitriju Lab2 Dametriju N1 Dimitriju N2 Vat19 Dmetriju Brib Dmitruiju Dab Demetriju PtBr add. c(sa)ru Bar Broz | v] om. Pm Drag SP Vat10 Bar Broz | lto] leto MR161 Lab2 Vat19 Vat10 PtBr | satnoe] stnoe Vb1 Pad MR161 | esto desetnoe] est desetnoe SP m no Vat19 Brib Dab m noe N2 | e] om. Vb1 Oxf Pm Vat5 Pad Drag MR161 Mosc Mavr Lab2 N1 N2 SP Vat19 Brib Dab Bar | idove] Ijudi Oxf Vat5 Mosc N1 Brib Dab Ijudei Lab2 Ijudove SP | pisasmo] pisahom Vb1 Oxf MR161 Pm Vat5 Pad Mosc Mavr Lab2 N1 N2 Vat19 Brib Dab PtBr | vam] om. N1 | skrbi] pealstvo Vb1 skrb Pm v pealstv Pad MR161 Mavr | v naprasanstv] naprasanstvi Oxf Lab2 Brib Dab PtBr naprasanstv Vat5 Mosc N1 Vat19 Broz | mnoz] om. Vb1 Oxf Vat5 Pad MR161 Mavr Lab2 N1 Brib PtBr velic N2 Vat19 praem. Vat10 om. Vg | e] ee Oxf ie Vat5 Mosc Lab2 N1 Dab PtBr ka Mavr Broz ie Brib | naidu] nadidu Vb1 Pad MR161 Mavr nadide Oxf Vat5 Mosc Lab2 Brib Dab PtBr nadidoe N1 naide N2 Vat19 | na ni] n(a)m Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 PtBr n(a)s Brib v(a)m Dab | v lta si] v s()h l()tih Oxf Dab PtBr v sh lth Vat5 Mosc N2 Brib v leta si MR161 v sih letih Lab2 N1 | ponee] otnelie Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib Dab PtBr pokl Mavr | otstupi] otide Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 PtBr otid Brib | Nason] Ason Vb1 Pad MR Mavr Nazon Oxf zon Vat5 Mosc Lab2 N1 Brib PtBr Nson Vat10 | z(e)mle s(ve)tie] s(ve)tie z(e)mle Vb1 Oxf Vat5 MR161 Lab2 Brib PtBr s(ve)te z(e)mle Pad Mavr z(e)mle svoee Vat10 | c(sa)rastva] c(sa)rstva Vb1 Oxf Pm Pad Mavr Brib Bar Broz c(sa)rstvi Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 PtBr

8 8-14 oteeno Dab | ubo] om. Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 Brib PtBr | rasskoe] podegoe Oxf Vat5 Mosc Lab2 Brib PtBr prole Drag izegoe N1 | prolie] izlie Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 Brib PtBr prole MR161 | krv] krv PtBr Bar Broz | nepovinnu] nevinnu Vb1 Pm Pad Mavr nepovinnuju Oxf Vat5 N1 PtBr | mnogu] mnozu Vb1 om. Vat5 Mosc Lab2 N1

35


u||bo rasskoe i prolie krv nepovinnu mnogu I molimo se ka g(ospod)u i usliani esmo i prinesomo g(ospode)v rtvi prinos rtv i vegom svtilniki i uredihom hlbi 9i nine astte d()ni skinopigie ms(e)ca kauli 10Lto satnoe i osmodesetnoe i osmo plk ie est v

PtBr om. Vg | molimo] m(o)lihom Vb1 Oxf Vat5 Pad MR161 Mosc Mavr Lab2 N1 N2 Vat19 Brib PtBr molismo Pm Drag Vat10 Bar Broz | se] om. Oxf Lab2 Brib PtBr Bar | ka] k Vb1 Pm Pad MR161 Mavr Brib Vat10 PtBr k Oxf Vat5 Drag N1 N2 Vat19 Bar Broz | g(ospo-d)u] b(og)u Vb1 Pad MR161 Mavr g(ospode)v Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Brib Vat19 PtBr Bar Broz | esmo] es()m Vb1 Pm Pad MR161 Mavr N2 bihom Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 Brib PtBr | prinesomo] prinesom Vb1 Pad MR161 Mavr prin(e)s(o)hom Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib PtBr prinosim Pm prinosimo Drag Vat10 prinesosmo Bar Broz | g(ospode) v] om. Oxf Vat5 Pad MR161 Mosc Mavr Lab2 N1 N2 Vat19 PtBr | rtvi] rtvu Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 Brib PtBr | prinos rtv] om. Vat10 | rtv] om. Vb1 Oxf Vat5 Pad MR161 Mosc Mavr Lab2 N1 Vat19 PtBr rtvi Pm N2 rtav Bar Broz | vegom] vegohom Oxf Vat5 MR161 Mosc N2 PtBr vegahom Lab2 Brib vagahom N1 vegogohom(!) N2 | svtilniki] s(v)t(i)lnike Pm Oxf Vat5 Brib PtBr Bar Broz svetilnike Lab2 | uredihom] prdloihom Oxf Vat5 N2 PtBr predloihom Mosc Lab2 N1 Vat19 prinesohom Brib | hlbi] hlebi MR161 Mosc

9 astte] stit Vb1 Pm stite Oxf Drag MR161 Mavr astite Vat5 Mosc Lab2 N1 Brib PtBr Bar Broz s(ve)tite N2 Vat19 stihom Vat10 frequentate | skinopigie] senofi ie Oxf senofeie Vat5 PtBr skinopikie MR161 sonofeie Mosc senofeie Lab2 senofeee N1 senofi e Brib scenophegiae | ms(e)ca] miseca MR161 N1 Brib PtBr Bar Broz | kauli] kaul Vb1 Vat10 Broz kazleu Oxf N2 kazlu Vat5 Mosc Lab2 Vat19 Brib PtBr kazleula MR161 kaul Bar casleu

10 Lto] praem. V Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 Vat19 Brib PtBr leto MR161 | satnoe i osmodeset-noe i osmo] stnoe i osmodesetnoe i osmo Vb1 satnoe des(e)tnoe moe Oxf satnoe i moe i mo Pm satnoe osmnades(e)tnoe i osmoe Vat5 satnoe osamndesetnoe i osmoe Mosc satnoe i osmodesetnoe osmoe Lab2 N1 Vat19 PtBr Bar Broz satnoe i osmodesetnoe Vat10 | plk] ljudi e Vb1 Pad Mavr ljudi MR161 plk Vat5 | ie] ki Mavr PtBr Broz | est] sut Vb1 Pad MR161 | Er(u)s(o)l(i)m] Er(u)s(oli)mh Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib PtBr | v] va Oxf Mosc Lab2 PtBr | Ijudi] Ijudei MR161 ide(!) Vat10 Judi PtBr | Ijuda] Ijud Vat5 Mosc | Aristovuilem] Aristovoilem Vb1 Pad MR161 Mavr Aristobuilu Oxf Vat19 Aristovuilom Pm Aristobulu Vat5 Mosc N1 N2 Aristuilem Drag Vat10 Aristobolu Lab2 Brib PtBr Aristovoilu Bar Broz Aristobolo | moistrom] moistru Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Brib PtBr Bar Broz metrom Mavr | Ptolom] Patolom Oxf Ptolome MR161 Ptolomju N1 Paltome Brib | c(sa)ra] c(sa)ru N1 | ie] ki Mavr Broz | krstnskago] krstnskih Vb1 Pad MR161 heristov Oxf PtBr krstn Pm hristov Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Brib h(rst)n Drag Vat10 krstnski Mavr haristov Vat19 krstov Bar Broz chris-torum | eri] zakonnik Vb1 Pad MR161 Mavr i erov Oxf Vat19 Brib erev Vat5 Mosc Lab2 N1 erov N2 eriov PtBr eri Bar Broz | i sim] Vsim Vb1 Pad MR161 Brib om. Drag Vsm Mavr | ie] ki Mavr Broz | Ejupt] Ejupti Oxf MR161 Lab2 PtBr Jup(a)t Pm

422a


36

SLOVO 59 (2009)

Er(u)s(o)l(i)m i v Ijudi stariinstvi*2 e*3 Ijuda Aristovuilem moistrom Ptolom c(sa)ra ie est ot roda krstnskago eri i sim ie sut v Ejupt Ijudi Mir i celov 11ot velikih pagub izbavleni velikie hva-li emu tvorismo ko podobaet protivu velikomu c(sa)ru sagrismo 12sa bo ozlobiti ni stvori ot Persid ie brae se protivu nam 13ko egda v Persid be mu i egda s || besislnimi voi vpade v crk()v

| Ijudi] Judom Vb1 Oxf Pad Vat5 Mosc Mavr N1 N2 Vat19 Judeom MR161 Brib Judm Lab2 | Mir] sp(a)senie Vb1 Oxf Vat5 Pad MR161 Mosc Mavr Lab2 N1 N2 Vat19 Brib PtBr salutem | celov] clov Vb1 Pm Pad zdr(a)vie Oxf Lab2 N1 N2 Vat19 Brib PtBr zdr(a)ve Vat5 celav MR161 zdravi Mosc sanitatem

11 om. Vb1 Pad MR161 Mavr | izbavleni] praem. ot b(og)a Oxf Vat5 Mosc Brib PtBr praem. b(ogo)m Pm N2 Vat19 Vat10 Bar Broz praem. ot g(ospod)a b(og)a Lab2 | velikie] velie Drag | velikie hvali emu tvorismo] v(e)lin dem tomu Oxf Vat5 Mosc N2 Vat19 PtBr va v()-ne dem tomu Lab2 N1 v(e)lin daem t(o)mu Brib | tvorismo] tvorimo Pm Drag Vat10 Bar Broz | ko] om. Brib kako Broz | podobaet] ie Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib PtBr add. ere(!) Bar Broz | velikomu] t(a)kovu Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib tolikomu Pm toliku Drag Vat10 talem | sagrismo] borihom se Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 PtBr sgrismo Pm Drag protivihom se Brib sagrihom Vat10 dimicavimus

12 om. Vb1 Pad MR161 Mavr | sa] ta Vat5 Mosc Lab2 to N1 N2 Vat19 Brib PtBr | ozlobiti] izviditi Oxf Brib izvesti Vat5 Mosc N1 izvresti Lab2 izvrsti N2 Vat19 izvditi PtBr | ni] om. Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 Vat19 Brib PtBr n(a)s Drag N1 | ot] om. PtBr | Persid] Perside add. ih Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 Brib PtBr Persidov Pm add. ih N2 Vat19 | ie] ki Broz | brae] borae Vat10 | protivu] protu Brib | nam] add. i s(ve)t(o)mu gr(a)du Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 Vat19 Brib PtBr

13 ko] Ibo Vb1 Pad MR161 Mavr | egda] om. N2 kada Broz | Persid] Persidi Oxf Pm Vat5 Drag Lab2 N1 Brib Bar Broz Perside Mosc | be] bil bi Oxf Vat5 Mosc Lab2 Brib bie MR161 b N1 N2 Vat19 | mu] sam voevoda Vb1 Pad MR161 Mavr kn(e)z ta Oxf Lab2 N1 Brib kn(e)z Vat5 Mosc du ta N2 Vat19 du Vat10 Bar Broz dux ipse | egda] s samm Vb1 Pad MR161 nim Oxf Mavr Lab2 N1 N2 Vat19 Brib t(a)da i nim Vat5 Mosc kada Broz cum ipso | s besislnimi voi] neizmrno voinstvo be Vb1 Pad Mavr bezmrnie vostvie Oxf bezmrnoe voinstvie Vat5 bezmrnoe voinstvo Mosc bezmerne voevstvie Lab2 bezmrnie voinstvo N1 bezmerno voinstvie N2 neizmerno voinstvo b MR161 bezmrno voinstvo Vat19 bezmernie voinstvie Brib sa i besilni(!) voi Bar Broz | vpade] pade Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib | svtom] svetom Broz | crk()v] hram Nanin Vb1 Pad MR161 Mavr cr()kvi Nanevi Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 Brib cr()kvi Aneevi N2 crkv Naneevi Vat19 in templo Naneae | Nane] Nanina Vb1 Pad Mavr MR161 Nanevih Oxf Mosc N1 Vat5 Lab2 Brib Nanee Drag Naneovih N2 Vat19 Nne Vat10 Nane Bar Broz Naneae | ulaen] prlen Vb1 Pad prlaen Oxf Mavr prelen Pm Vat5 prelaen MR161 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib Vat10 Bar Broz len Drag deceptus

422b

37


svtom Nane eri*4 ulaen 14Ibo egda namstnik pride k mstu Antioh i priteli ego da prime pnezi mnogie v doti imenem 15I egda prdloie e eri ot Nan i s rtkimi val be vnutar v pritvor crkve i zatvorie cr()kv I egda vad Antioh 16otvrzae otai vratca crkvi i meue

14 Ibo] k(o) Oxf Vat5 Pad Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib | egda] neju Vb1 Pad MR161 nim Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib kada Broz | namstnik] obitati hote Vb1 Pad MR161 obitati imie Oxf obratiti imee Vat5 Mosc N1 brati se(!) ime Vat19 N2 obitati imee Brib habitaturus | pride] priti Vat5 Mosc | Antioh] Antioha Mosc | prime] vzeli bie Vb1 Pad MR161 pril bi Oxf Vat5 Mosc Vat19 N2 prili bi Lab2 N1 Brib primet Pm Bar Broz primut Vat10 | pnezi] imni N1 Pad imeni MR161 pinezi Oxf Pm Mosc Lab2 N2 Vat19 Brib Vat10 Bar Broz pinzi N1 | mnogie] mnoga Vb1 Pad mnogee Bar | v] om. Vb1 Oxf Vat5 Pad MR161 Mosc Lab2 N1 N2 | doti] dari Oxf dar Pm Vat10 dara Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib doto Pad | imenem] imenom Vat19 dar Bar Broz

15 15-17 om. Vat10 | I egda] Egda e Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 MR161 Vat19 Brib I kada Bar Broz | prdloie] prdloili bi Oxf predloi Vat5 Mosc predloie MR161 Lab2 N1 N2 Vat19 Brib Bar Broz | e] Vb1 Pad MR161 | eri] zakonnika Vb1 z(a)k(o)nn(i)ci Pad MR161 | ot] om. Vb1 Oxf Vat5 Pad MR161 Mosc Lab2 N1 N2 | Nan] Nanini Vb1 Nanevi Oxf Vat5 Mosc N1 Vat19 Naneevi N2 Nenavi Brib Dab Nane Bar Broz om. Pad MR161 | s rtkimi] praem. i sam MR161 praem. i sm Pad i ta s malimi Oxf Vat5 Mosc Lab2 N2 Vat19 Dab i ta s mlmi(!) N1 i te(!) s malima Brib i sa s rtkimi Bar Broz | val be] bil bi val Oxf Lab2 N1 Brib Dab Vat10 Mosc vl be Pad MR161 val bi N2 Vat19 val bie Bar | vnutar] om. Pad MR161 vnutr Vat19 | v] om. Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 | pritvor] kutc Vb1 Pad kutac MR161 obzida Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 ambitum | crkve] hrama Vb1 Pad MR161 fana Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 fani | cr()kv] hram Vb1 Pad MR161 crikav Lab2 N1 crkav Bar Broz | egda] kada Broz | vad] vl be Vb1 Pad val be MR161 val bil bi Oxf Lab2 v al bi Vat5 Mosc N1 Vat19 vd Drag val b N2 | Antioh] Antik Pm

16 otvrzae] Stvorenimi(!) e Vb1 Pad MR161 otvorenim e Oxf Lab2 N1 Brib Dab otvrze Pm otvrenim e Vat5 Mosc Vat19 otvrzenim e N2 otvrzae Bar Broz aperto | otai] tainam Oxf tainim Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 Vat19 Brib tatinim(!) Dab | vratca] dvrmi Vb1 Pad dvarmi MR161 prih(o)dom Oxf Vat5 Mosc N1 Vat19 Brib Dab prohodom Lab2 N2 adi-tu | crkvi] hrama Vb1 Pad MR161 Vat19 crkv Oxf Vat5 Mosc N1 Brib crkve N2 crikve Lab2 | i meue] udarajue Vb1 Pad MR161 meue Oxf meuim Brib meu Bar Broz | kameniem] kam(e)nie Oxf Lab2 Dab kamniem Pm kmeniem Drag kam(e)nom Mosc | ubie] porazie Vb1 Oxf Vat5 Pad MR161 Lab2 N1 Brib Dab pobie Vat5 Mosc | dua] voevodu Vb1 Pad voedov(o)du MR161 kn(e)za add. ih Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 Brib Dab ducem | onh ie bhu] suee i Vb1 ie Oxf Vat5 Mosc Lab2 N1 suei MR161 ih e N2 Vat19 onih ie bhu Bar onih ki bhu Broz | razdlie] add. e Vb1 MR161 N2 Vat19 praem. add. e Pad razdilie Lab2 | udi] praem. na Vb1 Oxf Vat5 Pad MR161 Mosc Lab2 N1 N2 ud Oxf ude Vat5 Mosc Lab2 N1 N2 praem. na ud Brib Dab | ih] om. Vb1 Vat5 MR161 Mosc Lab2 N1 N2 Brib | glavi im uskoe] gl(a)vami stetimi Vb1Pad MR161 gl(a)-


38

SLOVO 59 (2009)

Documents

knjige o makabejcima u hrvatskoglagoljskoj književnosti: druga