ODNOS KNJIEVNOSTI I DRUTVA

ODNOS KNJIEVNOSTI I DRUTVASVEUILITE U SPLITUFILOZOFSKI FAKULTETOdsjek za sociologiju

Predmet: Sociologija knjievnostiAkademska godina 2015./2016.prof.dr.sc. ime Pilidoc.dr.sc. Ivanka BuzovStudentica:Valentina PanduriSplit, prosinac 2015.

UVODSvrha rada ispitati kritiki neke od karakteristinih stavova i teorijskih pretpostavki sociologa i drugih znanstvenika koji se nisu pretjerano bavili knjievnou i umjetnou

Hipoteze: 1. knjievnost odraava drutvo (Platonov koncept imitacije) 2. knjievnost oblikuje/utjee na drutvo 3.Literatura ima drutvenu ulogu da zadri, stabilizira, ako ne i opravdava te posveuje drutveni poredak (teorija drutvene kontrole)

Madame de Stael: De la litterature consideree dans ses rapports avec les institutions sociale

Vremenom, knjievnost je smatrana odrazom ekonomije, obiteljskih odnosa, klime i krajobraza, stavova, morala, rase, drutvenih klasa, politikih dogaaja, ratova, religija i mnogih drugih detaljnijih aspekata okoline i drutvenog ivota, a ta razlika proizlazi iz injenice da knjievnost obuhvaa iroku paletu tema koje predstavljaju postavke, obrasce ponaanja i ideje u njihovim sloenim meuodnosima, zato Mueller zakljuuje da je teorija refleksije previe sveobuhvatna da bi bila korisna

DeVoto: "Knjievnost je zapis drutvenog iskustva, utjelovljenje drutvenih mitova, ideala i ciljeva, te organizacija drutvenih uvjerenja i sankcija vjerska uvjerenja i obiaji-mitovi i dr. umjetniki obliciBoas: uvjeti ivota nekoliko Indijanskih plemena mogu se ekstrahirati iz njihovih tradicionalnih pria

Neka vrsta kolektivne nesvjesnosti (tj. u psihoanalitikim terminima knjievnost predstavlja manifestni i latentni sadraj, kao u snovima, kako proizlazi iz napetosti u drutvu, te oboje imaju simbolino znaenje)

Taine pokuao objasniti obiljeja engleske knjievnosti i njezinih povijesnih promjena primjenom trijade rasa-okoli-vrijeme

Spengler najblie identificiran sa hegelijanskom misli (u naelima duha i sudbine te u pogledu povijesti kao nastavka kroz faze zrelosti, rasta i propadanja)

Glavne faze u povijesti drutava po Spengleru se nazivaju kultura i civilizacija, po Toynbee-u ying i yang, Sorokin ih naziva konceptualnim i osjeajnim, iako to zapravo predstavlja nekoliko mjeovitih oblika od kojih je idealistiki posebna vrsta, no svaki od tih setova pojmova se odnosi na kontrastne vrste drutva-jednu stabilnu koja se sporo mijenja i jednu dinaminiju koja se brzo mijenja, no drutvo se karakterizira mnogim kvalitetama opisanima u

Toynbee: umjetniki stilovi tonije uspostavljaju vremensko razdoblje od civilizacije, njegov rast i raspad, nego bilo koji drugi nain mjerenja

Sorokin: u knjievnosti i umjetnosti koje odraavaju konceptualnu kulturu subjekti se bave osobama i dogaajima religijskog znaaja, stavovi su asketski, nadzemaljski, stil je simbolian, formalan i konvencionalan, a tehnike su relativno jednostavne, dok osjeajna knjievnost odabire sekularno, zajedniko mjesto, teme i dogaaje, senzacionalna je i erotski individualistika i skeptina, stil je senzualan, realan, naturalistiki, a tehnike su razraene i sloene

Tomars dolazi do istog zakljuka

Upitno je jesu li knjievnost i umjetnosti uvijek pouzdani indeksi kako se obino pretpostavlja. Vjerojatno su samo jedan od indeksa meu mnogima, ija vanost i znaaj variraju s drutvom ili kulturom, a izmeu njih oigledno postoji i specifian meuodnos

Knjievnost i druge umjetnosti mogu biti pokazatelj kulturne promjene, ali oni oito ne mogu objasniti smjene u "mentalitetu-one su simptom, ne uzrok, a kao takvi oni su pasivni, uglavnom statiki agenti (Albrecht, 1954, 428)

Knjievnost i umjetnost, zajedno s drugim "ideologijama" odreene su "nainom proizvodnje materijalnog ivota" i idejama vladajue klase, koje su u svakoj epohi vladajue ideje.

ZAKLJUAK

HVALA NA PANJI!IZVORI: M.C.Albrecht: The relationship of literature and society,(1954) American Journal of Sociology, Vol. 59, Br. 5, str. 425-436 , preuzeto sa: http://www.jstor.org/stable/2772244

http://opusteno.rs/knjizevni-kutak-f21/knjizevnost-i-drustvo-t22856.htmlPitanja za raspravu1.2.3.4.5.