kodeks ustavnog prava bosne i hercegovine

Fondacija Konrad Adenauer je njemaka politika fondacija koja se irom

svijeta, u okviru mnogobrojnih savjetodavnih i dijalokih programa, angauje

za unapreenje demokratije i pravne drave kao i za osiguranje osnovnih i

ljudskih prava.

Sloboda, pravda i solidarnost su vodei principi u djelovanju Fondacije Konrad

Adenauer. Organizacija nosi ime prvog njemakog saveznog kancelara nakon

Drugog svjetskog rata i jednog od osnivaa stranke CDU, kojoj je Fondacija

bliska po vrijednostima za koje se zalae.

Predstavnitvo Fondacije Konrad Adenauer u Bosni i Hercegovini otvoreno je u

februaru 1997. godine. Fondacija oblikuje i koordinira svoje programe u skladu

sa potrebama i zahtjevima bosanskohercegovake stvarnosti, suraujui sa

brojnim domaim i meunarodnim partnerskim organizacijama u BiH i ire.

S obzirom da koncept rada Fondacije Konrad Adenauer omoguava kontinuiran

i dugoroan rad, ova organizacija moe se posvetiti kompleksnim pitanjima i

problemima. U Bosni i Hercegovini Fondacija Konrad Adenauer ima sljedea

teita rada:

funkcionalne politike stranke u parlamentarnoj demokratiji, jaanje

saradnje meu strankama desnog centra

integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, ustavna reforma,

implementacija presude Sejdi/Finci

meureligijski dijalog

savladavanje prolosti i pomirenje, podrka objektivnom izvjetavanju

o postupcima koji se vode protiv optuenih za ratne zloine

podrka mladima i programi stipendiranja

razvoj pravne drave

Oblici djelovanja fondacije: organiziranje seminara, okruglih stolova,

konferencija, savjetovanja, politikih dijalog-programa, strunih i politikih

razgovora, te studijskih posjeta zemljama u regiji, Njemakoj i Evropskim

institucijama u suradnji sa domaim i meunarodnim partnerima.

K O D E K SUSTAVNOG PRAVA

BOSNE I HERCEGOVINE

KODEKS.indd 1KODEKS.indd 1 11/9/2012 11:02:35 AM11/9/2012 11:02:35 AM


K O D E K SUSTAVNOG PRAVA

BOSNE I HERCEGOVINE

Urednik:

Dr. iur. Nedim Ademovi

Fondacija Konrad Adenauer

Sarajevo, 2012


KodeksUstavnog prava Bosne i Hercegovine

Urednik:dr. iur. Nedim Ademovi

Izdava:Fondacija Konrad Adenauer e. V.Predstavnitvo u Bosni i HercegoviniFerhadija 19, 71000 SarajevoBosna i HercegovinaTelefon: (+387) (33) 215 240Telefaks: (+387) (33) 215 239http://http://www.kas.de/bosnien-herzegowinahttp://www.kas.de

Lektura:Fadila Guo

Priprema za tampu i oblikovanje naslovnice:Amela Harba-Baovi

tampa:Grafomark, Laktai

Tira:400

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

342(497.6)(094.5)

KODEKS ustavnog prava Bosne i Hercegovine / urednik Nedim Ademovi. - Sarajevo : Fondacija Konrad Adenauer, Predstavnitvo u Bosni i Hercegovini, 2011. - 232 str. ; 30 cm

Lat. i ir. - Tekst na bos., hrv. i srp. jeziku.

ISBN 978-9958-9963-3-7

COBISS.BH-ID 19273734


Spisak skraenica koritenih za pojedine pravne akte ....................................................................................... 7Predgovor .......................................................................................................................................................... 9

1. UstaviPredgovor za Ustav Bosne i Hercegovine ......................................................................................................... 11

a. Ustav Bosne i Hercegovine UBiH (prevod Ureda Visokog predstavnika) .......................................... 13b. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine UFBiH (hrvatski jezik) ......................................................... 18c. Ustav Republike Srpske URS (srpski jezik) ........................................................................................ 29

2. Brko distrikt lokalna samouprava a. Statut Brko distrikta Bosne i Hercegovine SBD (bosanski jezik) ...................................................... 38

3. Dravna obiljeja i simbolia. Zakon o dravnoj himni Bosne i Hercegovine ZDH (hrvatski jezik) ................................................. 47 b. Zakon upotrebi i zatiti naziva Bosne i Hercegovine ZUZNBiH (srpski jezik) .............................. 48 c. Zakon o grbu Bosne i Hercegovine ZG (bosanski jezik) .................................................................... 49d. Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine ZZ (hrvatski jezik) .................................................................. 50

4. Dravljanstvoa. Zakon dravljanstvu Bosne i Hercegovine ZD (srpski jezik) ........................................................... 51

5. Ljudska prava i slobodePredgovor za Evropsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ........................................ 55

a. Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda EKLJP (bosanski jezik) ............. 57b. Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ZRS (hrvatski jezik) ................................... 67c. Zakon slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini

ZSV (srpski jezik) ................................................................................................................................ 71d. Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina ZNM (bosanski jezik) ................................... 74e. Zakon o udrugama i zakladama Bosne i Hercegovine ZUZ (hrvatski jezik) ...................................... 76f. Zakon zabrani diskriminacije ZZD (srpski jezik) ............................................................................ 81g. Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine izvod ZKP (bosanski jezik) ............................ 85

6. Politike partijea. Zakon o fi nanciranju politikih partija ZFPP (hrvatski jezik) ............................................................ 88

7. Izboria. Izborni zakon Bosne i Hercegovine IZ (srpski jezik) .......................................................................... 90

8. Podjela vlastia. Zakonodavna vlast

i. Poslovnik Doma naroda Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine PDNPSBiH (bosanski jezik) ......................................................................................................... 121

ii. Poslovnik Zastupnikog doma Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine PZDPSBiH (hrvatski jezik) .......................................................................................................... 136

b. Egzekutivna vlasti. Poslovnik o radu Predsjednitva Bosne i Hercegovine PPBiH (srpski jezik) .............................. 152

ii. Zakon o popunjavanju upranjenog mjesta lana Predsjednitva Bosne i Hercegovine ZPUM (bosanski jezik) ................................................................................................................ 158

iii. Zakon o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ZVM (hrvatski jezik) ........................................ 159iv. Zakon Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ZCB (srpski jezik) ............................................. 166

c. Ustavno sudstvoi. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine PUSBiH (bosanski jezik) ...................................... 175

ii. Kazneni zakon Bosne i Hercegovine izvod KZ (hrvatski jezik) ............................................... 183d. Sudska vlast

i. Zakon Visokom sudskom i tuilakom savjetu Bosne i Hercegovine ZSTS (srpski jezik) ...... 184ii. Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine ZSBiH (bosanski jezik) ....................................................... 196

iii. Zakon o Tuiteljstvu Bosne i Hercegovine ZT (hrvatski jezik) ................................................... 199iv. Zakon Pravobranilatvu Bosne i Hercegovine ZP (srpski jezik) ............................................... 201v. Zakon o Ombudsmanu za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu ZOLJP (bosanski jezik) ....... 203

SADRAJ


e. Upravna vlast i odgovornost upravei. Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine

ZMiDU (hrvatski jezik) ................................................................................................................ 207ii. Zakon dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine ZDS (srpski jezik) ...................... 212

iii. Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine ZSI (bosanski jezik) ......... 2219. Finansijski ustav

a. Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ZSNO (hrvatski jezik) ................ 22410. Pristup informacijama

a. Zakon slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini ZPI (srpski jezik) .......................... 229


7

SPISAK SKRAENICA KORITENIH ZA POJEDINE PRAVNE AKTE

EKLJP Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih slobodaIZ Izborni zakon Bosne i Hercegovine KZ Kazneni zakon Bosne i HercegovinePDNPSBiH Poslovnik Doma naroda Parlamentarne skuptine Bosne i HercegovinePPBiH Poslovnik o radu Predsjednitva Bosne i Hercegovine PUSBiH Pravila Ustavnog suda Bosne i HercegovinePZDPSBiH Poslovnik Zastupnikog doma Parlamentarne skuptine Bosne i HercegovineSBD Statut Brko distriktaUBiH Ustav Bosne i Hercegovine UFBiH Ustav Federacije Bosne i HercegovineURS Ustav Republike SrpskeZCB Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ZD Zakon o dravljanstvu Bosne i Hercegovine ZDH Zakon o dravnoj himni Bosne i HercegovineZDS Zakon o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine ZFPP Zakon o fi nanciranju politikih partijaZG Zakon o grbu Bosne i HercegovineZKP Zakon o krivinom postupku Bosne i HercegovineZMiDU Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine ZNM Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjinaZOLJP Zakon o Ombudsmanu za ljudska prava za Bosnu i HercegovinuZP Zakon o Pravobranilatvu Bosne i Hercegovine ZPUM Zakon o popunjavanju upranjenog mjesta lana Predsjednitva Bosne i HercegovineZRS Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i HercegoviniZSBiH Zakon o Sudu Bosne i HercegovineZSI Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i HercegovineZSNO Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i HercegoviniZSPI Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini ZSV Zakon o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini ZT Zakon o Tuiteljstvu Bosne i HercegovineZUZ Zakon o udrugama i zakladama Bosne i HercegovineZUZNBiH Zakon o upotrebi i zatiti naziva Bosne i Hercegovine ZVM Zakon o Vijeu ministara Bosne i HercegovineZVSTS Zakon o Visokom sudskom i tuilakom savjetuZZ Zakon o zastavi Bosne i HercegovineZZD Zakon o zabrani diskriminacije



9

PREDGOVOR

Kodeks ustavnog prava sadri najvanije propise bosanskohercegovakog dravnog materijalnog ustavnog prava. Dodatno, Kodeks ukljuuje i ustave entitet i Statut Distrikta Brko, kao vane pravne akte koji su u uskoj vezi sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Svi tekstovi ustav, zakon i drugih propisa su aurirani, tj. preieni, zakljuno sa 2011. godinom. Ipak, treba naglasiti da su ovo nezvanine verzije normi materijalnog ustavnog prava, to je bitno imati u vidu kada se koriste, jer su, u principu, samo slubene novine/glasnici ovlateni da objavljuju slubene verzije.

Tekstovi propisa su objavljeni na slubenim jezicima u Bosni i Hercegovini, vodei pri tome rauna o njihovom balansu. Razlozi za to to svi ovi propisi nisu objavljeni na sva tri slubena jezika su tehnike i fi nansijske prirode. Takoe, vodilo se rauna i o ravnopravnosti latininog i irilinog pisma. Osim ove publikacije, predstavnitvo njemake Fondacije Konrad Adenauer u Sarajevu objavie CD putem kojeg e svi ovi pravni akti biti dostupni strunoj i akademskoj javnosti na sva tri slubena jezika u Bosni i Hercegovini.

Razloga i motiva za objavljivanje ove publikacije ima vie. Prije svega, ona treba da poslui studentima pravne i politoloke orijentacije pri izuavanju ustavnopravnog ureenja Bosne i Hercegovine, kako bi svoje teoretsko znanje mogli preispitati putem zakona, ali i koristiti ih na vjebama, rjeavajui konkretne sluajeve. Dalje, Kodeks materijalnog ustavnog prava moe biti koristan i svim pravnim praktiarima koji imaju doticaja sa materijom ustavnog prava, jer e imati na raspolaganju na jednom mjestu sve vaee relevantne akte. Nema sumnje da drava prolazi kroz epohu veoma dinamine aktivnosti zakonodavne vlasti. Meutim, malo se vodi rauna o stepenu pristupanosti pravnih akata. Ona je bitna sa aspekta pravne sigurnosti kao inherentnog elementa principa pravne drave. Tako, danas se koriste pojedini zakoni koji su doivjeli viestruke i sveobuhvatne izmjene i dopune, a donosilac akta nije usvojio preiene tekstove. Najplastiniji primjeri za to su ustavi entitet. To je vjerovatno razlog to mnoge institucije imaju svoje interne preiene verzije kako bi sebi olakale svakodnevni rad.

Prema sadraju, ova publikacija je sastavljena od (ustavno) pravnih cjelina, pri emu ustavno-formalno pravo ustavi drave i entitet, te Statut Distrikta Brko predstavljaju bazine dokumente. Znaajan dio ine i ljudska prava i slobode, to je, inae, jedna od osnovnih odlika ne samo Ustava Bosne i Hercegovine ve cjelokupnog Opteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih pojedinih aneksa (aneksi 3, 6, 7).

Na kraju, iskoristio bih ovu priliku da zahvalim predstavnitvu njemake Fondacije Konrad Adenauer u Sarajevu i njenoj direktorici Sabini Woelkner na interesu i pomoi koje su iskazali za objavljivanje ove publikacije. Takoe, iskoristio bih priliku da zahvalim kolegici Sanji Sali, koja je u znatnoj mjeri pomogla da ova publikacija bude pripremljena.

Nedim Ademovi, dr. iur. Sarajevo, septembar 2011. godine



11

PREDGOVOR ZA USTAV BOSNE I HERCEGOVINE

Opti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, ukljuujui sve njegove anekse, trebalo je da bude sainjen na etiri jezika: bosanskom, hrvatskom, engleskom i srpskom. Tako je naznaeno u posljednjoj reenici Opteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Ipak, to nikada nije uinjeno. Zvanini tekst Ustava Bosne i Hercegovine, kao, uostalom, i cjelokupan tekst Dejtonskog mirovnog sporazuma, postoje iskljuivo na engleskom jeziku, jer su strane potpisnice Ustava Bosne i Hercegovine Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska potpisale samo tu jeziku verziju. Nadleni organi Bosne i Hercegovine nisu nikada zvanino preveli i objavili Ustav Bosne i Hercegovine na slubene jezike.

Postoji vie neformalnih prevoda. Jedan od njih je i onaj koji je objavio Ured Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, a koji koristi Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ustavna institucija sa ustavnom nadlenou da zvanino tumai i titi Ustav Bosne i Hercegovine (lan VI/3, prva reenica Ustava BiH). To je bio iskljuivi razlog za to to se autor odluio da objavi ovaj prevod bez obzira na lini stav prema kvalitetu prevoda.

Tekst Amandmana I na Ustav Bosne i Hercegovine je zvanino objavljen na tri slubena jezika u Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine broj 20/09. Zvanini engleski tekst Amandmana I na Ustav Bosne i Hercegovine ne postoji, mada je Ured Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu pripremio neslubenu verzija na engleskom jeziku koju je pripremio.

Meunarodnopravni mehanizmi za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda na koje ukazuje Aneks I na Ustav Bosne i Hercegovine predstavljaju dio formalnog (i materijalnog) Ustava Bosne i Hercegovine. Meutim, Aneks I na Ustav Bosne i Hercegovine ne sadri zvanine tekstove ovih konvencija, ve samo pravi referencu na njih. Zvanini tekstovi ovih konvencija su oni koje su u relevantno vrijeme, u ustavnoj i zakonskoj proceduri, usvojile i objavile nadlene institucije. Tako je, naprimjer, zvanini tekst Konvencije o pravima djeteta objavljen u Slubenom listu SFRJ broj 15/90. Konvencije koje su potpisane, ratifi kovane i objavljene prije stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine nadlene institucije Bosne i Hercegovine nikada nisu zvanino i putem nadlene procedure prevele na slubene jezike Bosne i Hercegovine. Neke dravne institucije, kao to je Vijee ministara Bosne i Hercegovine (2003), objavljivale su nezvanine tekstove konvencija.

Aneks I na Ustav Bosne i Hercegovine sadri ukupno 15 meunarodnopravnih konvencija. Na osnovu izjave o sukcesiji iz 1993. godine, Bosna i Hercegovina je preuzela lanstvo u gotovo svim ovim sistemima. Republika Bosna i Hercegovina je 15. decembra 1993. godine u Slubenom glasniku RBiH1 objavila pregled svih multilateralnih meunarodnih ugovora koji Bosnu i Hercegovinu pravno obavezuju nakon notifi kacije prema lanu 1. prvi dio, stav 4. taka 4. Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini kao republiki zakoni2. Nakon stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine, drava je potpisala i ratifi kovala dodatne konvencije. Dva akta jo uvijek nisu ratifi kovana:

1. Opcioni protokol iz 1989. godine na Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1966);2. Evropska povelja za regionalne jezike i jezike manjina (1992) je potpisana 2006. godine, ali do danas3 nije

ratifi kovana. U lanu I/2. Ustav Bosne i Hercegovine propisuje princip vladavine prava. Jedan od njegovih inherentnih

elemenata je i princip legaliteta. U vie svojih odluka Ustavni sud Bosne i Hercegovine je naglaavao da princip legaliteta namee obavezu dravi da svi pravni akti ispotuju odreene demokratske standarde.4 Ti standardi, na kraju, proizlaze i iz Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja je, takoe, dio Ustava Bosne i Hercegovine. Jedan od tih standarda je, svakako, i obaveza da pravni akti budu pristupani. Pod pristupanosti pravnog akta podrazumijeva se da akt bude objavljen na adekvatan nain, da bude razumljiv, jasan i precizan, kako bi oni na koje se on odnosi mogli razumjeti svoju pravnu poziciju, ovlatenja ili obaveze koji proizlaze iz akta.

Naalost, sm Ustav Bosne i Hercegovine, koji zahtijeva potivanje principa vladavine prava, ne ispunjava te standarde. Naime, tekst Ustava nije nikada objavljen. Osim Amandmana I na Ustav Bosne i Hercegovine, zvanini tekst ne postoji ni na jednom slubenom jeziku Bosne i Hercegovine. Dijelovi teksta Ustava Bosne i Hercegovine, kao to je 15 meunarodnopravnih konvencija iz Aneksa I, nisu dostupni na zvaninim jezikim

1 Slubeni glasnik Republike Bosne i Hercegovine broj 25/93.2 Slubeni glasnik Republike Bosne i Hercegovine broj 2/92.3 Stanje: 1. mart 2011. godine.4 Naprimjer, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 3453/09 od 28. aprila 2010. godine.


12

verzijama ne samo graanima ve i pravnim profesionalcima. Postojanje razliitih neformalnih prevoda esto izaziva konfuziju kada je u pitanju shvatanje teksta Ustava Bosne i Hercegovine. Sjetimo se predmeta broj U 5/04, koji je rjeavao Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u kojem se postavilo pitanje da li je ustavotvorac namjeravao da uspostavi unutar Ustava razliitu normativnu hijerarhiju tako to e Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda dati vii poloaj od ostatka normativnog dijela Ustava Bosne i Hercegovine. Ovaj spor je upravo prouzrokovan razliitim prevodima zvanine engleske verzije Ustava Bosne i Hercegovine.

Ako moemo nai opravdan razlog za to to je u inicijalnom periodu nakon stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine (14. decembar 1995. godine) bilo teko ispuniti ove standarde, danas, vie od 15 godina od stupanja na snagu Ustava Bosne i Hercegovine, ne postoji razumno opravdanje za ovakvu situaciju. Zato bi bilo poeljno da se kompletan tekst Ustava Bosne i Hercegovine zvanino prevede i slubeno objavi, ukljuujui tekstove svih 15 meunarodnopravnih konvencija iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine.


13

USTAV BOSNE I HERCEGOVINE

(Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine broj 20/09)

PREAMBULA Oslanjajui se na potovanje ljudskog dostojanstva, slobode i jed-

nakosti, Posveeni miru, pravdi, toleranciji i pomirenju, Ubijeeni da demokratski organi vlasti i pravine procedure najbolje

stvaraju miroljubive odnose unutar pluralistikog drutva, U elji da podstaknu opte blagostanje i ekonomski razvoj kroz zati-

tu privatnog vlasnitva i unapreenje trine privrede, Voeni ciljevima i naelima Povelje Ujedinjenih naroda, Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i politiku nezavi-

snost Bosne i Hercegovine u skladu sa meunarodnim pravom, Odluni da osiguraju puno potovanje meunarodnog humanitarnog

prava, Inspirisani Univerzalnom Deklaracijom o ljudskim pravima, Meu-

narodnim paktovima o graanskim i politikim pravima, odnosno o eko-nomskim, socijalnim i kulturnim pravima, i Deklaracijom o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezikim manjinama, kao i drugim instrumentima ljudskih prava,

Podsjeajui se na Osnovna naela usaglaena u enevi 8. 9. 1995. godine i u Njujorku 26. 9. 1995. godine, Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao kon-stitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i graani Bosne i Hercegovine ovim utvruju Ustav Bosne i Hercegovine:

lan I Bosna i Hercegovina

1. Kontinuitet Republika Bosna i Hercegovina, ije je zvanino ime od sada Bo-

sna i Hercegovina, nastavlja svoje pravno postojanje po meunarod-nom pravu kao drava, sa unutranjom strukturom modifi ciranom ovim Ustavom, i sa postojeim meunarodno priznatim granicama. Ona ostaje drava lanica Ujedinjenih naroda i moe kao Bosna i Hercegovina za-drati lanstvo ili zatraiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedi-njenih naroda, kao i u drugim meunarodnim organizacijama.

2. Demokratska naela Bosna i Hercegovina je demokratska drava koja funkcionie u skla-

du sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

3. Sastav Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i

Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu entiteti).

4. Kretanje roba, usluga, kapitala i lica Postoji sloboda kretanja irom Bosne i Hercegovine. Bosna i Herce-

govina i entiteti nee ometati punu slobodu kretanja, lica, roba, usluga i kapitala irom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet nee provoditi bilo kakvu kontrolu na granici izmeu entiteta.

5. Glavni grad Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.

6. Simboli Bosna i Hercegovina e imati one simbole koje svojom odlukom

odredi Parlamentarna skuptina i potvrdi Predsjednitvo.

7. Dravljanstvo Postoji dravljanstvo Bosne i Hercegovine, koje regulie Parlamen-

tarna skuptina, i dravljanstvo svakog entiteta koje reguliu sami enti-teti, pod uslovom da:

a) Svi dravljani bilo kojeg entiteta su, samim tim, dravljani Bosne i Hercegovine.

b) Nijedno lice ne moe biti arbitrarno lieno dravljanstva Bosne i Hercegovine, ili dravljanstva entiteta, ili na drugi nain ostavljeno bez dravljanstva. Niko ne moe biti lien dravljanstva Bosne i Hercego-vine, ili entiteta, po bilo kojem osnovu kao to je pol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, po-vezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, roenje ili bilo koji drugi status.

c) Sva lica koja su bila dravljani Republike Bosne i Hercegovine, neposredno prije stupanja na snagu ovog Ustava, su dravljani Bosne i Hercegovine. Dravljanstvo lica koja su naturalizovana poslije 6.4.1992. godine, a prije stupanja na snagu ovog Ustava, regulisae Parlamentarna skuptina.

d) Dravljani Bosne i Hercegovine mogu imati dravljanstvo dru-ge drave, pod uslovom da postoji bilateralni ugovor izmeu Bosne i Hercegovine i te drave kojim se to pitanje ureuje, a koji je odobrila Parlamentarna skuptina u skladu sa lanom IV, stav 4, taka (d). Lica sa dvojnim dravljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini i u en-titetima samo ako je Bosna i Hercegovina drava njihovog prebivalita.

e) Dravljanin Bosne i Hercegovine u inostranstvu uiva zatitu Bo-sne i Hercegovine. Svaki entitet moe izdavati pasoe Bosne i Hercego-vine svojim dravljanima, na nain kako je to regulisala Parlamentarna skuptina. Bosna i Hercegovina moe izdavati pasoe onim dravljanima kojima paso nije izdat od strane entiteta. Uspostavie se centralni regi-star svih pasoa izdatih od strane entiteta i od strane Bosne i Hercegovine.

lan II Ljudska prava i osnovne slobode

1. Ljudska prava Bosna i Hercegovina i oba entiteta e osigurati najvii nivo meu-

narodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao to je predvieno u Aneksu 6 Opteg okvirnog sporazuma.

2. Meunarodni standardi Prava i slobode predvieni u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih

prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.

3. Katalog prava Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i

slobode iz stava 2. ovog lana, to ukljuuje: a) Pravo na ivot. b) Pravo lica da ne bude podvrgnuto muenju niti neovjenom ili

poniavajuem tretmanu ili kazni. c) Pravo lica da ne bude drano u ropstvu ili potinjenosti, ili na

prisilnom ili obaveznom radu. d) Pravo na linu slobodu i sigurnost. e) Pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim stvarima i

druga prava u vezi sa krivinim postupkom. f) Pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku. g) Slobodu misli, savjesti i vjere. h) Slobodu izraavanja. i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja s drugima. j) Pravo na brak i zasnivanje porodice;k) Pravo na imovinu. l) Pravo na obrazovanje. m) Pravo na slobodu kretanja i prebivalita.

4. Nediskriminacija Uivanje prava i sloboda, predvienih u ovom lanu ili u meunarod-

nim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao to je pol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko i drugo miljenje, na-cionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, roenje ili drugi status.

5. Izbjeglice i raseljena lica Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo da se slobodno vrate u

svoje domove. Oni imaju pravo, u skladu s Aneksom 7 Opteg okvirnog sporazuma, da im se vrati imovina koje su bili lieni za vrijeme neprija-teljstava od 1991. i da dobiju kompenzaciju za svu takvu imovinu, koja im ne moe biti vraena. Sve obaveze ili izjave u vezi sa takvom imovi-nom, koje su date pod prisilom, nitave su.

6. Implementacija Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi

kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluju unutar entiteta podvr-gnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i osnovne slobode na koje je ukazano u stavu 2.

7. Meunarodni sporazumi Bosna i Hercegovina e ostati ili postati strana ugovornica meuna-

rodnih sporazuma pobrojanih u Aneksu I ovog Ustava.

8. Saradnja Svi nadleni organi vlasti u Bosni i Hercegovini e saraivati sa, i

obezbijediti neogranien pristup: svim meunarodnim posmatrakim mehanizmima ljudskih prava koji se uspostave za Bosnu i Hercegovinu;

UBiH1.a.Ustav Bosne i Hercegovine


14

nadzornim tijelima koja se uspostave bilo kojim meunarodnim sporazu-mom navedenim u Aneksu I ovog Ustava; Meunarodnom tribunalu za bivu Jugoslaviju (a naroito e se pridravati naredbi koje su izdate po lanu 29. Statuta Tribunala); i bilo kojoj drugoj organizaciji ovlatenoj od strane Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda sa mandatom koji se tie ljudskih prava ili humanitarnog prava.

lan III Nadlenosti i odnosi izmeu institucija Bosne i

Hercegovine i entiteta

1. Nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine Sljedea pitanja su u nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine:a) Vanjska politika. b) Vanjskotrgovinska politika. c) Carinska politika. d) Monetarna politika, kao to je predvieno lanom VII. e) Finansiranje institucija i meunarodnih obaveza Bosne i Herce-

govine. f) Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila. g) Provoenje meunarodnih i meuentitetskih krivinopravnih pro-

pisa, ukljuujui i odnose sa Interpolom. h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajednikih i meunarodnih ko-

munikacijskih sredstava. i) Regulisanje meuentitetskog transporta. j) Kontrola vazdunog saobraaja.

2. Nadlenosti entiteta a) Entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa

susjednim dravama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integrite-tom Bosne i Hercegovine.

b) Svaki entitet e pruiti svu potrebnu pomo vladi Bosne i Hercego-vine kako bi joj se omoguilo da ispotuje meunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, s tim da e fi nansijske obaveze u koje je uao jedan entitet bez saglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skuptine i Pred-sjednitva Bosne i Hercegovine, ostati obaveza tog entiteta osim ukoliko je ta obaveza neophodna za nastavak lanstva Bosne i Hercegovine u nekoj meunarodnoj organizaciji.

c) Entiteti e ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i zatitu lica pod svojom jurisdikcijom, odravanjem civilnih ustanova za primjenu pravnih propisa, koje e funkcionisati u skladu sa meunarodno prizna-tim standardima uz potovanje meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, iz lana II ovog Ustava, i poduzimanjem ostalih od-govarajuih mjera.

d) Svaki entitet moe takoer sklapati sporazume sa dravama i me-unarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skuptine. Par-lamentarna skuptina moe zakonom predvidjeti da za odreene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna.

3. Pravni poredak i nadlenosti institucija a) Sve vladine funkcije i ovlatenja koja nisu ovim Ustavom izriito

povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima. b) Entiteti i sve njihove administativne jedinice e se u potpunosti

pridravati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opta naela me-unarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.

4. Koordinacija Predsjednitvo moe odluiti da podstakne meuentitetsku koordi-

naciju u stvarima koje se ne nalaze u okviru nadlenosti Bosne i Herce-govine predvienim ovim Ustavom, izuzev ako se u konkretnom sluaju jedan entitet tome usprotivi.

5. Dodatne nadlenosti a) Bosna i Hercegovina e preuzeti nadlenost u onim stvarima u ko-

jima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predvie-ne u Aneksima 5-8 Opteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za ouvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politike nezavisnosti i meunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadlenosti meu institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vrenje ovih nadlenosti.

b) U periodu od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Ustava, entiteti e poeti pregovore s ciljem ukljuivanja i drugih pitanja u nadlenost institucija Bosne i Hercegovine, ukljuujui koritenje izvora energije, i zajednike privredne projekte.

lan IV Parlamentarna skuptina

Parlamentarna skuptina ima dva doma: Dom naroda i Predstavniki dom.

1. Dom naroda Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije treine iz

Federacije (ukljuujui pet Hrvata i pet Bonjaka) i jedna treina iz Re-publike Srpske (pet Srba).

a) Nominovane hrvatske, odnosno bonjake delegate iz Federacije biraju hrvatski odnosno bonjaki delegati u Domu naroda Federacije. Delegate iz Republike Srpske bira Narodna skuptina Republike Srpske.

b) Devet lanova Doma naroda sainjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bonjaka, tri hrvatska i tri srpska delegata.

2. Predstavniki dom Predstavniki dom sastoji se od 42 lana, od kojih se dvije treine bi-

raju sa teritorije Federacije, a jedna treina sa teritorije Republike Srpske. a) lanovi Predstavnikog doma biraju se neposredno iz svog en-

titeta, u skladu sa izbornim zakonom kojeg e donijeti Parlamentarna skuptina. Meutim, prvi izbori e biti odrani u skladu sa Aneksom 3. Opteg okvirnog sporazuma.

b) Veina svih lanova izabranih u Predstavniki dom sainjava kvo-rum.

3. Procedura a) I jedan i drugi dom e biti sazvani u Sarajevu, najkasnije 30 dana

nakon njihovog izbora. b) Svaki dom e veinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i

izabrati meu svojim lanovima jednog Srbina, jednog Bonjaka i jednog Hrvata za predsjedavajueg i zamjenike predsjedavajueg, s tim da e mjesto predsjedavajueg rotirati izmeu ova tri lica.

c) Sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma. d) Sve odluke u oba doma donose se veinom glasova onih koji su

prisutni i glasaju. Delegati i lanovi e ulagati najvee napore kako bi veina ukljuivala najmanje jednu treinu glasova delegata ili lanova sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko veina ne ukljuuje jednu treinu glasova delegata ili lanova sa teritorije svakog entiteta, predsjedavajui i njegovi zamjenici e, radei kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke e se donijeti veinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne ukljuuju dvije treine, ili vie, delegata ili lanova izabranih iz svakog entiteta.

e) Predloena odluka Parlamentarne skuptine moe biti proglaena destruktivnom po vitalni interes bonjakog, hrvatskog ili srpskog naro-da veinom glasova iz redova bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata izabranih u skladu sa stavom 1, taka (a). Za donoenje takve odluke bie potrebna saglasnost Doma naroda, izglasana od strane veine bonjakih, veine hrvatskih i veine srpskih delegata koji su prisutni i glasaju.

f) Kada veina bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi pri-mjedbu na pozivanje na taku (e), predsjedavajui Doma naroda e od-mah sazvati Zajedniku komisiju, koja se sastoji od tri delegata, od kojih je svaki izabran iz redova bonjakih, hrvatskih i srpskih delegata, u cilju razrjeenja tog pitanja. Ukoliko to Komisija ne uspije u roku od pet dana, predmet se upuuje Ustavnom sudu koji e po hitnom postupku preispi-tati proceduralnu ispravnost sluaja.

g) Dom naroda se moe raspustiti odlukom Predsjednitva ili samog Doma, pod uslovom da je odluka Doma o rasputanju donijeta veinom koja ukljuuje veinu delegata iz reda najmanje dva naroda, bonjakog, hrvatskog ili srpskog. Dom naroda koji je izabran u prvim izborima po-slije stupanja na snagu ovog Ustava ne moe biti rasputen.

h) Odluke Parlamentarne skuptine nee stupiti na snagu prije nego to budu objavljene.

i) Kompletni zapisnici sa rasprava u oba doma bie objavljivani, a njihove sjednice e, osim u izuzetnim situacijama u skladu sa poslovni-kom, biti javne.

j) Delegati i lanovi ne mogu biti pozivani na krivinu ili graansku odgovornost u pogledu bilo kojeg ina izvrenog u okviru dunosti u Parlamentarnoj skuptini.

4. Ovlatenja Parlamentarna skuptina je nadlena za:a) Donoenje zakona koji su potrebni za provoenje odluka Pred-

sjednitva ili za vrenje funkcija Skuptine po ovom Ustavu. b) Odluivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne

i Hercegovine i za meunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.

UBiH1.a. Ustav Bosne i Hercegovine


15

c) Odobravanje budeta za institucije Bosne i Hercegovine. d) Odluivanje o saglasnosti za ratifi kaciju ugovora. e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dunosti, ili

koja su joj dodijeljena zajednikim sporazumom entiteta.

lan V Predsjednitvo

Predsjednitvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri lana: jednog Bonjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Repu-blike Srpske.

1. Izbor i trajanje mandata a) lanovi Predsjednitva biraju se neposredno u svakom entitetu

(tako da svaki glasa glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedni-tvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skup-tina. Meutim, prvi izbori e se odrati u skladu sa Aneksom 3. Opteg okvirnog sporazuma. Bilo koje upranjeno mjesto u Predsjednitvu e biti popunjeno od strane odgovarajueg entiteta, u skladu sa zakonom koji e donijeti Parlamentarna skuptina.

b) Mandat lanova Predsjednitva koji su izabrani na prvim izbori-ma traje dvije godine; mandat lanova izabranih nakon toga e biti e-tiri godine. lanovi Predsjednitva mogu biti birani jo jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjednitvo prije isteka etvorogodinjeg roka.

2. Procedura a) Predsjednitvo e usvojiti svoj poslovnik o radu koji e predvidjeti

adekvatan vremenski rok za najavu sjednica Predsjednitva. b) lanovi Predsjednitva e izmeu sebe imenovati jednog lana za

predsjedavajueg. U prvom mandatu Predsjednitva, predsjedavajui e biti onaj lan koji je dobio najvei broj glasova. Poslije toga, nain izbora predsjedavajueg, rotacijom ili na drugi nain, odredie Parlamentarna skuptina u skladu sa lanom IV, stav 3.

c) Predsjednitvo e nastojati da usvoji sve odluke Predsjednitva tj. one koje se tiu pitanja koja proizilaze iz lana V (3), take (a) do (e) putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uslovima iz take (d) ovog stava, usvojiti dva lana ukoliko svi pokuaji da se dostigne konsenzus ne uspiju.

d) lan Predsjednitva koji se ne slae sa odlukom, moe odluku Predsjednitva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za te-ritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to uini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka e biti odmah upuena Narodnoj skup-tini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao lan sa te teritorije; bo-njakim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bonjaki lan; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski lan. Ukoliko takav proglas bude potvren dvotre-inskom veinom glasova u roku od 10 dana po upuivanju, osporavana odluka Predsjednitva nee imati uinka.

3. Ovlatenja Predsjednitvo je nadleno za: a) Voenje vanjske politike Bosne i Hercegovine. b) Imenovanje ambasadora i drugih meunarodnih predstavnika Bo-

sne i Hercegovine, od kojih najvie dvije treine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije.

c) Predstavljanje Bosne i Hercegovine u meunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traenje lanstva u onim meunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije lan.

d) Voenje pregovora za zakljuenje meunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skuptine, rati-fi kovanje takvih ugovora.

e) Izvravanje odluka Parlamentarne skuptine. f) Predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini, uz pre-

poruku Vijea ministara. g) Podnoenje izvjetaja o rashodima Predsjednitva Parlamentarnoj

skuptini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godinje. h) Koordinaciju, prema potrebi, sa meunarodnim i nevladinim or-

ganizacijama u Bosni i Hercegovini. i) Vrenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje

dunosti, koje mu prenese Parlamentarna skuptina, ili na koje pristanu entiteti.

4. Vijee ministara Predsjednitvo e imenovati predsjedavajueg Vijea ministara koji

e preuzeti dunost po odobrenju Predstavnikog doma. Predsjedavajui e imenovati ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge

ministre po potrebi, a koji e preuzeti dunost po odobrenju Predstavni-kog doma.

a) Predsjedavajui i ministri zajedno sainjavaju Vijee ministara i odgovorni su za provoenje politike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima kako je naznaeno u stavovima 1, 4 i 5 lana III, o emu pod-nose izvjetaj Parlamentarnoj skuptini (ukljuujui, najmanje jedanput godinje, izvjetaj o rashodima Bosne i Hercegovine).

b) Najvie dvije treine svih ministara mogu biti imenovani sa teri-torije Federacije. Predsjedavajui e, takoer, imenovati zamjenike mini-stara (koji nee biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji e preuzeti dunost nakon odobrenja Predstavnikog doma.

c) Vijee ministara e podnijeti ostavku ukoliko mu Parlamentarna skuptina izglasa nepovjerenje.

5. Stalni komitet a) Svaki lan Predsjednitva e, po slubenoj dunosti, vriti funk-

ciju civilnog zapovjednika oruanih snaga. Nijedan entitet nee prije-titi silom niti upotrebljavati silu protiv drugog entiteta i ni pod kakvim okolnostima oruane snage jednog entiteta ne smiju ui niti boraviti na teritoriji drugog entiteta bez saglasnosti njegove vlade i Predsjednitva Bosne i Hercegovine. Sve oruane snage u Bosni i Hercegovini e funk-cionisati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.

b) lanovi Predsjednitva e izabrati Stalni komitet za vojna pitanja koji e koordinirati aktivnosti oruanih snaga u Bosni i Hercegovini. la-novi Predsjednitva ujedno su i lanovi Stalnog komiteta.

lan VI Ustavni sud

1. Sastav Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet lanova. a) etiri lana bira Predstavniki dom Federacije, a dva lana Skup-

tina Republike Srpske. Preostala tri lana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjednitvom.

b) Sudije e biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifi kaciji i ima pravo glasa moe biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti dravljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne drave.

c) Mandat sudija imenovanih u prvome sazivu bie pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje e biti imenovani nakon prvog saziva sluie do navrenih 70 godina ivota, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.

d) Za imenovanja koja se budu vrila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skuptina moe zakonom predvidjeti drugaiji nain izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

2. Procedure a) Veina svih lanova suda sainjava kvorum.b) Sud e, veinom glasova svih lanova, usvojiti svoja pravila o

radu. Sud e voditi javne rasprave, a svoje odluke e javno obrazlagati i objavljivati.

3. Jurisdikcija Ustavni sud e podravati ovaj Ustav. a) Ustavni sud je jedini nadlean da odluuje o bilo kojem sporu koji

se javlja po ovom Ustavu izmeu dva entiteta, ili izmeu Bosne i Herce-govine i jednog ili oba entiteta, te izmeu institucija Bosne i Hercegovi-ne, ukljuujui ali ne ograniavajui se na to pitanje:

- Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom dravom u skladu sa ovim Ustavom, ukljuujui i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

- Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skla-du sa ovim Ustavom.

Sporove moe pokrenuti lan Predsjednitva, predsjedavajui Vijea ministara, predsjedavajui, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parla-mentarne skuptine; jedna etvrtina lanova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skuptine, ili jedna etvrtina lanova bilo kojeg doma za-konodavnog organa jednog entiteta.

b) Ustavni sud takoer ima apelacionu nadlenost u pitanjima koja su sadrana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presu-de bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.



16

c) Ustavni sud je nadlean u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o ijem vaenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evrop-skom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postoja-nja ili domaaja nekog opteg pravila meunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.

4. Brko Distrikt Bosne i Hercegovine Brko Distrikt Bosne i Hercegovine, koji postoji pod suverenitetom

Bosne i Hercegovine i spada pod nadlenosti institucija Bosne i Hercego-vine onako kako te nadlenosti proizilaze iz ovog ustava, ija je teritorija u zajednikoj svojini (kondominiju) entiteta, jedinica je lokalne samou-prave s vlastitim institucijama, zakonima i propisima i s ovlatenjima i statusom konano propisanim odlukama Arbitranog tribunala za spor u vezi s meuentitetskom linijom razgranienja u oblasti Brkog. Odnos izmeu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine i institucija Bosne i Herce-govine i entiteta moe se dalje urediti zakonom koji donosi Parlamentar-na skuptina Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine nadlean je da odluuje o bilo kakvom sporu u vezi sa zatitom utvrenog statusa i ovlatenja Brko Distrikta Bosne i Hercegovine koji se moe javiti izmeu jednog ili vie entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine ili izmeu Bosne i Herce-govine i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine po ovom ustavu i odluka-ma Arbitranog tribunala.

Svaki takav spor takoer moe pokrenuti veina poslanika u Skupti-ni Brko Distrikta Bosne i Hercegovine koja ukljuuje najmanje jednu petinu izabranih poslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda.

5. Odluke Odluke Ustavnog suda su konane i obavezujue.

lan VII Centralna banka

Centralna banka Bosne i Hercegovine je jedina ovlatena institucija za tampanje novca i monetarnu politiku na cijelom podruju Bosne i Hercegovine.

1. Nadlenosti Centralne banke odredie Parlamentarna skuptina. Meutim, u periodu od est godina od stupanja na snagu ovog Ustava, Centralna banka nee moi davati kredite tampanjem novca, niti funkci-onisati kao valutna komisija; nakon tog perioda Parlamentarna skuptina moe tu nadlenost dati Centralnoj banci.

2. Prvi Upravni odbor Centralne banke e se sastojati od Guverne-ra kojega imenuje Meunarodni monetarni fond, nakon konsultacija sa Predsjednitvom, i tri lana koja imenuje Predsjednitvo, od kojih su dva iz Federacije (jedan Bonjak i jedan Hrvat, koji e dijeliti jedan glas) i jedan iz Republike Srpske - svi sa mandatom od 6 godina. Guverner, koji nee biti dravljanin Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne drave, moe imati odluujui glas u sluaju nerijeenog ishoda glasanja.

3. Nakon tog perioda, Upravni odbor Centralne banke Bosne i Herce-govine e se sastojati od pet lica koja imenuje Predsjednitvo na period od 6 godina. Odbor e meu svojim lanovima imenovati Guvernera na period od 6 godina.

lan VIII Finansije

1. Parlamentarna skuptina e svake godine, na prijedlog Predsjedni-tva, usvojiti budet kojim se fi nansiraju trokovi potrebni za izvravanje nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine i meunarodnih obaveza Bo-sne i Hercegovine.

2. Ukoliko se takav budet ne usvoji blagovremeno, budet za pret-hodnu godinu e biti koriten na privremenoj osnovi.

3. Federacija e obezbijediti dvije treine, a Republika Srpska jednu treinu prihoda koji su potrebni za budet, osim ako se prihodi ne priku-pljaju na nain kako je utvrdila Parlamentarna skuptina.

lan IX Opte odredbe

1. Nijedno lice koje se nalazi na izdravanju kazne, izreene presudom Meunarodnog tribunala za bivu Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optunicom Tribunala a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne moe biti kandidat ili imati bilo koju neimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine.

2. Naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne moe biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije.

3. Funkcioneri imenovani na poloaje u institucijama Bosne i Herce-govine, u pravilu, odraavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine.

lan X Izmjene i dopune

1. Amandmanska procedura Ovaj Ustav moe biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne

skuptine, koja ukljuuje dvotreinsku veinu prisutnih i koji su glasali u Predstavnikom domu.

2. Ljudska prava i osnovne slobode Nijednim amandmanom na ovaj Ustav ne moe se eliminisati, niti

umanjiti bilo koje od prava i sloboda iz lana II ovog Ustava, niti izmi-jeniti ova odredba.

lan XI Prelazne odredbe

Prelazne odredbe u vezi sa javnim funkcijama, vaenjem zakona i drugim pitanjima izloene su u Aneksu II ovog Ustava.

lan XII Stupanje na snagu

1. Ustav e stupiti na snagu po potpisivanju Opteg okvirnog spora-zuma kao ustavni akt, kojim se amandmanski zamjenjuje i stavlja van snage Ustav Republike Bosne i Hercegovine.

2. U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti e amandmanskim postupkom izmijeniti svoje ustave da bi se osigurala saglasnost sa ovim Ustavom u skladu sa lanom III, stav 3, taka (b).

Aneks I Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji e se primjenjivati u Bosni i Hercegovini

1. Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida (1948) 2. enevske konvencije I-IV o zatiti rtava rata (1949) i Dopunski

protokoli I-II (1977) 3. Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica (1951) i Protokol

(1966) 4. Konvencija o dravljanstvu udatih ena (1957) 5. Konvencija o smanjenju broja lica bez dravljanstva (1961) 6. Meunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskrimi-

nacije (1965) 7. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1966) i Op-

cioni protokoli (1966 i 1989) 8. Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima

(1966) 9. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije u odnosu na

ene (1979) 10. Konvencija protiv muenja i drugih surovih, nehumanih ili poni-

avajuih tretmana ili kanjavanja (1984) 11. Evropska konvencija o spreavanju muenja, nehumanog ili poni-

avajueg tretmana ili kanjavanja (1987) 12. Konvencija o pravima djeteta (1989) 13. Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnika-migranata i

lanova njihovih porodica (1990) 14. Evropska povelja za regionalne jezike i jezike manjina (1992) 15. Okvirna Konvencija za zatitu nacionalnih manjina (1994)

Aneks II Prelazne odredbe 1. Zajednika prelazna komisija

a) Strane ovim ustanovljavaju Zajedniku prelaznu komisiju koja e biti ovlatena da raspravlja o praktinim pitanjima u vezi sa implementa-cijom Ustava Bosne i Hercegovine, Opteg okvirnog sporazuma i njego-vih aneksa, i daje preporuke i prijedloge.

b) Zajednika prelazna komisija se sastoji od etiri lica iz Federacije, tri iz Republike Srpske i jednog predstavnika Bosne i Hercegovine.

c) Sastancima komisije predsjedava Visoki predstavnik ili lice koje on odredi.

2. Kontinuitet pravnih propisa Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji

Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostae na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugaije ne odredi nadleni organ vlasti Bosne i Hercegovine.

UBiH1.a. Ustav Bosne i Hercegovine


17

3. Pravni i administrativni postupci Svi postupci u sudovima ili organima uprave, koji su u toku na prosto-

ru Bosne i Hercegovine u trenutku stupanja na snagu ovog Ustava, bie nastavljeni ili preneseni na druge sudove ili organe u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisima kojima se ureuje nadlenost ovih institucija.

4. Dravni organi Dok ne budu zamijenjeni novim sporazumom ili zakonom, organi

vlasti, institucije i druga tijela Bosne i Hercegovine e funkcionisati u skladu sa vaeim propisima.

5. Ugovori Svi ugovori koje je ratifi kovala Republika Bosna i Hercegovina iz-

meu 1.1.1992. godine i stupanja na snagu ovog Ustava bie dati na uvid lanovima Predsjednitva u roku od 15 dana od njihovog stupanja na dunost; svaki ugovor koji ne bude dat na uvid bie proglaen ponite-nim. U roku od 6 mjeseci poslije prvog zasjedanja Parlamentarne skup-tine, na zahtjev bilo kojeg lana Predsjednitva, Parlamentarna skupti-na e razmotriti da li da otkae bilo koji drugi ugovor.

Izjava u ime Republike Bosne i Hercegovine Republika Bosna i Hercegovina odobrava Ustav Bosne i Hercegovine

u Aneksu IV Opteg okvirnog sporazuma. Muhamed airbegovi Za Republiku Bosnu i Hercegovinu

Izjava u ime Federacije Bosne i Hercegovine Federacija Bosne i Hercegovine u ime svojih konstitutivnih naroda

i graana odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu IV Opteg okvirnog sporazuma.

Kreimir Zubak Za Federaciju Bosne i Hercegovine

Izjava u ime Republike Srpske Republika Srpska odobrava Ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu IV

Opteg okvirnog sporazuma. Nikola Koljevi Za Republiku Srpsku



18

USTAVFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

(Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 60/02, 18/03, 63/03,

9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05, 32/07 i 88/08)

Uvjereni da demokratske institucije temeljene na potivanju ljudskih prava i sloboda najbolje stvaraju sklad izmeu svojih zajednica,

Odbijajajui nasilje rata, U elji da pridonesu unapreenju mira, U elji da promiu slobodu pojedinca i razvijaju slobodno trite, Voeni naelima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaraci-

je o ljudskim pravima, i Opim okvirnim sporazumom o miru u Bosni i Hercegovini kao i njegovim aneksima (Opi okvirni sporazum),

Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalima, i graani Federacije Bosne i Hercegovine, koja je sastavni dio suvere-ne drave Bosne i Hercegovine, odluni da osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost, demokratske odnose i najvie standarde ljudskih prava i sloboda, ovim donose Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

I. USPOSTAVA FEDERACIJE

lanak 11. Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta drave

Bosne i Hercegovine i ima svu vlast, nadlenosti i odgovornosti koje Ustavom Bosne i Hercegovine nisu date u iskljuivu nadlenost institu-cija Bosne i Hercegovine.

2. Bonjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, zajedno sa osta-lima, i graani Federacije Bosne i Hercegovine, ravnopravno ureuju Federaciju Bosne i Hercegovine, defi niranu Aneksom II Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

lanak 2Federacija Bosne i Hercegovine sastoji se od federalnih jedinica

(kantona). Metode i postupci fi zikog odreivanja granica izmeu kanto-na utvrdit e se federalnim propisima. Kantoni e se imenovati iskljuivo po gradovima sjeditima kantonalnih vlasti ili po regionalno-zemljopi-snim karakteristikama.

lanak 3Slubeno je ime Federacije: Federacija Bosne i Hercegovine.

lanak 4Glavni je grad Federacije Sarajevo.

lanak 51. Federacija ima grb, zastavu, himnu i peat, kao i druga znamenja

kako odlui Parlament Federacije u skladu s tokom (2) ovog lanka. 2. Za prihvaanje znamenja potrebna je veina glasova u svakom

domu Parlamenta Federacije, ukljuujui veinu glasova bonjakih iza-slanika, hrvatskih izaslanika i veinu glasova srpskih izaslanika u Domu naroda.

lanak 61. Slubeni jezici Federacije Bosne i Hercegovine su: bosanski jezik,

hrvatski jezik i srpski jezik. Slubena pisma su latinica i irilica.2. Ostali jezici mogu se koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave.

II. LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE

A. OPE ODREDBE

lanak 1Budui da se naela, prava i slobode utvreni u lanku II Ustava Bosne

i Hercegovine, primjenjuju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, sljedee odredbe odnose se na Federaciju.

lanak 2Federacija e osigurati primjenu najvie razine meunarodno prizna-

tih prava i sloboda utvrenih u dokumentima navedenim u Dodatku ovog ustava. Osobito:

1. Sve osobe unutar teritorija Federacije uivaju slijedea prava: a) na ivot; b) na slobodu time da su uhidba i pritvor dopustivi samo po za-

konu; c) na jednakost pred zakonom;

d) na slobodu glede diskriminacije temeljem rase, boje koe, spola, jezika, vjere ili uvjerenja, politikih i drugih stavova, nacionalnog ili socijalnog podrijetla;

e) na pravian krivini postupak; f) na zabranu muenja, te okrutnog i nehumanog postupka ili ka-

nja-vanja;g) na privatnost; h) na slobodu kretanja; i) na azil, j) na zatitu obitelji i djece; k) na imovinu;l) na temeljne slobode: slobodu govora i tiska; slobodu milje-

nja; savjesti i uvjerenja; slobodu vjere, ukljuujui privatni i javni vjerski obred; slobodu okupljanja; slobodu udruivanja; ukljuujui slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima; te slo-bodu neudruivanja; slobodu na rad;

m) na izobrazbu; n) na socijalnu zatitu; o) na zdravstvenu zatitu; p) na prehranu; r) na utoite; i s) na zatitu manjina i potencijalno ugroenih skupina;

2. Svi graani uivaju slijedea prava: a) na osnivanje i pripadanje politikim strankama; i b) na politika prava: sudjelovanja u javnim poslovima; jednako-

pravnog pristupa javnim slubama; da biraju i da budu birani.

lanak 3Sve izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak domo-

vima svog podrijetla i obitavanja.

lanak 4Sve osobe imaju pravo, u skladu s Aneksom VII Opeg okvirnog spo-

razuma na povrat svekolike imovine koje su liene tijekom etnikog pro-gona i neprijateljstva od 1991. godine, te na nadoknadu svekolike imovi-ne koja im se ne moe povratiti. Svi iskazi i obveze dane i preuzete pod prisilom, posebice one to se odnose na odreknue od prava na zemlju i drugi imetak, su nitavne.

Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga lanka uredit e se federalnim zakonodavstvom.

lanak 5Stjecanje i prestanak dravljanstva Federacije Bosne i Hercegovine

propisuje federalni zakon, uz sljedee uvjete: a) nijedna se osoba ne moe liiti dravljanstva proizvoljno, ili na

nain koji bi je ostavio bez dravljanstva;b) nijedna se osoba ne moe liiti dravljanstva Federacije po osnovu

spola, rase, boje koe, jezika, vjere, politikog ili drugog uvjerenja, naci-onalnog i drutvenog podrijetla, pripadnosti nekoj nacionalnoj manjini, imovine, roenja ili bilo kojeg drugog statusa;

c) svi dravljani Federacije su, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, i dravljani Bosne i Hercegovine, a ovisno o uvjetima o dravljanstvu utvrenim Ustavom Bosne i Hercegovine imaju pravo i na dravljanstvo druge drave.

lanak 6Svi sudovi, upravne ispostave, tijela koja obnaaju javna ovlatenja

i druga tijela federalne vlasti primjenjivat e i potovati prava i slobode predviene u dokumentima navedenim u Dodatku.

lanak 7Sve mjerodavne vlasti u Federaciji suraivat e sa svim meuna-

rodnim promatrakim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu kao i s nadzornim tijelima osnovanim instrumentima na-vedenim u Dodatku.

B. OMBUDSMENI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

1. Ope odredbe

lanak 11. Postoje tri ombudsmena koje imenuje Parlament Federacije Bosne

i Hercegovine sukladno federalnim zakonom. Po jedan ombudsmen se imenuje iz svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine.

UFBiH1.b.

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine


19

lanak 21. Ombudsmani duni su tititi ljudsko dostojanstvo, prava i slobode

zajamene ovim ustavom, instrumentima navedenim u Dodatku, te usta-vima kantona. Oni posebice djeluju na otklanjanju posljedica povreda tih prava i sloboda, a osobito posljedica etnikog progona.

2. U obnaanju svojih dunosti, ombudsmani se moraju rukovoditi zakonom i naelima udorea i pravde.

lanak 3Svaki ombudsman obavlja svoje dunosti samostalno, osim kad je u

ovom ustavu drukije predvieno. Ombudsmani mogu suraivati u obna-anju bilo koje od svojih dunosti.

lanak 4Ombudsmani su neovisni u obnaanju svojih dunosti, i nijedna se

osoba ili dravno tijelo ne smije mijeati u te dunosti.

2. Nadlenosti i ovlasti ombudsmana

lanak 5Ombudsmani mogu ispitivati djelatnost bilo koje ustanove Federacije,

kantona, grada ili opine, kao i bilo koje druge ustanove ili osobu koja negira ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, ukljuujui i sluajeve u kojima se to ini etnikim progonom ili odravanjem njegovih posljedica.

lanak 61. Ombudsman ima pravo pokretati postupke pri mjerodavnim sudo-

vima i intervenirati u postupcima koji su u tijeku. 2. Kao to je predvieno lankom IV. C. 8, Ombudsman ima pravo

traiti pomo sudbene policije.

lanak 71. U obavljanju svojih dunosti ombudsman moe pregledavati sve

slubene dokumente, ukljuujui i tajne, kao i sudske i upravne spise, te zahtijevati suradnju bilo koje osobe, ukljuujui i slubene, posebi-ce suradnju u pribavljanju relevantnih informacija, dokumenata i spisa. Ombudsman moe prisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima drugih tijela, te moe stupiti na bilo koje mjesto gdje borave ili rade osobe liene slobode i prekontrolirati ga.

2. Ombudsmani, njihovi zamjenici i sve osobe koje obavljaju ispi-tivanja prema toki (1) ovog lanka, duni su uvati tajnost dobivenih informacija, te sa svim dokumentima i spisima postupati u skladu s vee-im propisima, osim u sluaju predvienom u lanku II. B. 8.

3. Izvjea ombudsmana

lanak 81. Svaki ombudsman podnosi godinje izvjee Premijeru i zamjeni-

cima Premijera i Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji. 2. Ombudsman moe u bilo koje vrijeme podnijeti posebno izvjee

mjerodavnom federalnom, kantonalnom, opinskom ili meunarodnom tijelu. Domae ustanove dune su odgovoriti u roku koji odredi ombud-sman.

3. U izvjea navedena u tokama (1) i (2) ovog lanka ombudsman moe ukljuiti bilo koji materijal opisan u lanku II. B. 5 i poduzeti mjere za zatitu informacija koje zahtijevaju tajnost.

4. Propisi ombudsmana

lanak 9Svaki ombudsman sastavlja, ili ombudsmani zajedniki sastavljaju,

propise koji odreuju njihovu organizaciju i naine obavljanja dunosti. Propisi se objavljuju u slubenom glasilu Federacije. Parlament Federa-cije moe zakonom promijeniti te propise.

III. PODJELA OVLASTI IZMEU FEDERALNE I KANTONALNE VLASTI

lanak 1U iskljuivoj su ovlasti Federacije:a) dravljanstvo Federacije, b) utvrivanje gospodarske politike, ukljuujui planiranje i obnovu,

te politiku koritenja zemljita na federalnoj razini, c) donoenje propisa o fi nancijama i fi nancijskim institucijama Fede-

racije i fi skalna politika Federacije, d) suzbijanje terorizma, meukantonalnog kriminala, neovlatene

trgovine drogom i organiziranog kriminala, e) dodjela elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe, su-

kladno Ustavu Bosne i Hercegovine,

f) utvrivanje energetske politike, ukljuujui raspodjelu izmeu kantona, te osiguranje i odravanje potrebne infrastrukture,

g) fi nanciranje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima.

lanak 2Ovlasti su federalne vlasti i kantona slijedee: a) jamenje i provedba ljudskih prava; b) zdravstvo; c) ekoloka politika; d) komunikacijska i prometna infrastruktura, sukladno Ustavu Bosne

i Hercegovine; e) socijalna politika;f) provedba zakona i drugih propisa o dravljanstvu i putnim ispra-

vama dravljana Bosne i Hercegovine sa teritorija Federacije, i o boravku i kretanju stranaca.

g) turizam; i h) iskoritavanje prirodnih bogatstava.

lanak 31. Prema potrebama, ovlasti iz lanka III. 2 mogu se ispunavati

zajedniki ili zasebno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti.

2. U skladu s tim kantoni i federalna vlast meusobno se dogovaraju na trajnoj osnovi glede svojih ovlasti.

3. U ispunjavanju svojih ovlasti, kada je rije o zakonima i propisima koji su obvezujui na cijelom podruju Federacije, u skladu s ovim usta-vom i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast djeluje potujui ovlasti kantona, specifi nu situaciju u pojedinim kantonima i potrebu za fl eksibilnost u provedbi. Federalna vlast ima pravo stvarati politiku i do-nositi zakone glede svake od ovih ovlasti.

4. U ispunjavanju ovih ovlasti, u skladu s ovim ustavom i svojim kantonalnim ustavom, kantoni se obraaju meukantonalnom vijeu za usklaivanje meukantonalnih pitanja i dosljedno rjeavanje pitanja to ukljuuju interese koji su izvan njihovih kantonalnih granica, te provode, dopunjavaju i u sluaju potrebe razrauju ili predlau odluke u zakono-davnim tijelima. Kantoni imaju pravo stvarati politiku i u skladu s tim provoditi zakone glede svake od ovih ovlasti.

lanak 4Kantonima pripadaju sve ovlasti koje nisu izriito dodijeljene federal-

noj vlasti. Posebice su mjerodavni za slijedee: a) uspostava i nadziranje snaga policije koje nose jedinstvene fede-

ralne uniforme s kantonalnim oznakama, b) stvaranje naobrazbene politike, ukljuujui donoenje propisa o

naobrazbi te osiguranje naobrazbe; c) stvaranje i provedba kulturne politike; d) stvaranje stambene politike, ukljuujui donoenje propisa o ure-

ivanju i izgradnji stambenih objekata;e) stvaranje politike u svezi s reguliranjem i osiguravanjem javnih

slubi;f) donoenje propisa o koritenju lokalnog zemljita, ukljuujui zo-

niranje;g) donoenje propisa o lokalnim poslovnim i karitativnim djelatno-

stima i njihovo unapreivanje; h) donoenje propisa o lokalnim energetskim postrojenjima i osigu-

ranje njihove dostupnosti;i) stvaranje politike glede radio i TV postaja, njihove gradnje uklju-

ujui donoenje propisa o radio i TV postajama, te osiguranje njihova rada;

j) provedba socijalne politike i uspostava slubi socijalne zatite;k) stvaranje i provedba politike kantonalnog turizma, razvoj turis-

tikih resursa;l) fi nanciranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija opore-

zivanjem, posudbom ili drugim sredstvima.

IV. USTROJ FEDERALNE VLASTI

A. ZAKONODAVSTVOa) Zakonodavnu vlast e u Federaciji Bosne i Hercegovine vriti Za-

stupniki dom i Dom naroda.

PARLAMENT FEDERACIJE

1. Zastupniki dom

lanak 11. Najmanje etiri lana jednog konstitutivnog naroda biti e zastup-

ljeno u Zastupnikom domu Federacije Bosne i Hercegovine.2. Zastupniki dom sastoji se od devedeset osam zastupnika.

UFBiH1.b.



20

lanak 2Mandat zastupnika u Zastupnikom domu traje etiri godine, osim

ako se Dom ne raspusti u skladu s ovim ustavom.

lanak 31. Zastupnike u Zastupnikom domu demokratski biraju birai s pr-

vom glasa na izravnim izborima, na podruju cijele Federacije. Svaki glasa ima pravo tajno glasovati jednim glasakim listiem za bilo koju registriranu stranku.

2. Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka duna je objaviti popis svojih kandidata. Izabrani zastupnici u Zastupnikom domu iz sva-ke stranke osobe su s vrha izborne liste te stranke, prema broju dobijenih glasova. Zamjene za zastupnike biraju se izmeu onih koji su na vrhu ostatka liste.

lanak 4Svaki glasa s pravom glasa moe biti zastupnikom u Zastupnikom

domu.

lanak 5Zastupniki se dom saziva prvi put najkasnije dvadeset dana nakon

objave rezultata izbora.

2. Dom naroda

lanak 6

Sastav Doma naroda i izbor lanova1. Sastav Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine biti e pari-

tetan tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj delegata.2. Dom naroda sastoji se od pedeset osam delegata, i to po sedamnaest

delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda ostalih.

3. Ostali imaju pravo ravnopravno sudjelovati u postupku veinskog glasovanja.

lanak 7Mandat izaslanika u Dom naroda traje etiri godine, osim ako se Dom

naroda ne raspusti u skladu s ovim ustavom.

lanak 81. Delegate Doma naroda biraju kantonalne skuptine iz reda svojih

delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi puanstva.2. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu

srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim to se broj, struktura i nain izbora delegata utvruju zakonom.

3. U Domu naroda bit e najmanje jedan Bonjak, jedan Hrvat i je-dan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupni-ka u svom zakonodavnom tijelu.

4. Delegate Bonjake, Hrvate i Srbe iz svakog kantona biraju zastu-pnici iz reda tog konstitutivnog naroda sukladno izbornim rezultatima u zakonodavnom tijelu tog kantona, a izbor delegata iz reda ostalih uredit e se zakonom.

5. U Domu naroda ne moe vriti funkciju delegata ni jedan zastupnik u Zastupnikom domu, niti vijenik opinskog vijea.

lanak 9 (stavljen van snage)

lanak 10Dom naroda saziva se prvi put najkasnije dvadeset dana nakon to su

izabrana kantonalna zakonodavna tijela.

3. Ope odredbe

lanak 11Svaki dom e veinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i iza-

brati meu svojim lanovima predsjedatelja i dva potpredsjedatelja, koji ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.

lanak 12Rad oba doma je javan, osim u iznimnim sluajevima, predvienim

njihovim pravilnicima, te oni objavljuju zapise o svojim raspravama i odlukama.

lanak 13lanovi i delegati zakonodavnih organa Federacije ne podlijeu kaz-

neno-pravnoj, ni graansko-pravnoj odgovornosti za radnje koje ine u okviru svojih dunosti u zakonodavnim organima Federacije.

lanak 14lanovi oba doma bit e plaeni kako je predvieno zakonom. Plaa

se ne poveava niti smanjuje tijekom mandata, osim u svrhu prilagodbe trokova ivota.

lanak 15Svaki dom treba odbiti ili usvojiti potrebne zakone u razumnom roku

od njihova prihvaanja u drugom domu. Kada Premijer ocijeni da jedan dom neopravdano odgaa odluivanje o nekom zakonu, on moe sazva-ti zajedniku komisiju, koju sainjava najvie deset lanova iz svakog doma, kako bi se u roku od deset dana utvrdio prijedlog zakona prihvat-ljiv za oba doma.

lanak 161. Kada Predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u mogunosti

donositi potrebne zakone, on moe, uz suglasnost Dopredsjednika Fede-racije, raspustiti jedan ili oba doma, time da se dom ne moe raspustiti u tijeku jedne godine od njegova prvog saziva.

2. Predsjednik Federacije rasputa oba doma kad oni ne uspiju usvo-jiti proraun Federacije prije poetka proraunske godine.

4. Odluivanje u domovima

lanak 17Ukoliko Ustav ne predvia drukije, odluke Parlamenta Federacije

zahtijevaju odobrenje oba doma, osim za pravilnike i deklaracije koje domovi samostalno donose.

5. Defi nicija vitalnog interesa

lanak 17aVitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su defi nirani na sli-

jedei nain: ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno za-

stupljeni u zakonodavnim, izvrnim i pravosudnim organima vlasti;

identitet jednog konstitutivnog naroda; ustavni amandmani; organizacija organa javne vlasti; jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donoenja odluka; obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i

kulturno nasljee; teritorijalna organizacija; sustav javnog informiranja i druga pitanja koja bi se tretirala kao

pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda.

6. Parlamentarna procedura za zatitu vitalnih interesa

lanak 17b1. Zakoni ili drugi propisi ili akti koji se podnesu Zastupnikom

domu u Federaciji Bosne i Hercegovine, takoer se usvajaju u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine.

2. U Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine osniva se Vijee za zatitu vitalnih interesa, kako bi odluivalo o pitanjima vitalnog interesa, prema proceduri sukladno ovim ustavom. Ovo vijee razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.

3. Vijee za zatitu vitalnog interesa sastoji se od sedam lanova, dva iz svakog konstitutivnog naroda, i jedan lan iz reda ostalih. Sudije bira Zastupniki dom i Dom naroda.

lanak 18Procedura za zakone u vezi s vitalnim interesom,

kako je to defi nirano u listi iz lanka 17a.1. Ukoliko vie od jednog predsjedatelja ili potpredsjedatelja Doma

naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog nacionalnog interesa defi nirana u Amandmanu XXXVII na Ustav Federacije Bosne i Herce-govine, zakon e biti uvrten u dnevni red Doma naroda kao pitanje od vitalnog interesa.

2. Ako samo jedan od predsjedatelja ili potpredsjedatelja tvrdi da za-kon spada u pitanja od vitalnog interesa, 2/3 veina odgovarajueg kluba moe proglasiti da je rije o pitanjima sa liste vitalnih interesa. U tom sluaju e se slijediti procedura opisana u Amandmanu XL.

3. Predsjedatelj i potpredsjedatelj moraju donijeti odluku u roku od jednog tjedna.

4. Ukoliko veina svakog kluba koji ima delegate u Domu naroda glasuje za takve zakone ili druge propise ili akte, smatrat e se da su oni usvojeni.

UFBiH1.b.



21

5. Ukoliko se u Domu naroda postigne suglasnost o amandmanima, takav zakon, propis ili akt se ponovno podnosi Zastupnikom domu na odobrenje.

6. Ukoliko suglasnost nije mogua u Domu naroda ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije suglasnost, formirat e se zajedniko povjerenstvo od predstavnika Zastupnikog doma i Doma naroda. Zajed-niko povjerenstvo je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi koncenzusom. Zajedniko povjerenstvo usaglaava tekst zakona. Ukoli-ko se tekst zakona usuglasi zakon se smatra usvojenim.

7. Ukoliko se ne postigne suglasnost, zakon nee biti usvojen, te se isti vraa predlagau na novi postupak. U tom sluaju predlaga ne moe ponovno podnijeti isti tekst zakon, propisa ili akta.

lanak 18a Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni

interes, ukoliko je odlueno 2/3 veinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda

1. U sluaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda odlui da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni interes, zakon e razmatrati Dom naroda.

2. Ukoliko veina svakog kluba zastupljenog u Domu naroda glasuje za taj zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim.

3. Ukoliko se Dom naroda usuglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se ponovno dostavlja na odobrenje Zastupnikom domu.

4. Ukoliko Zajedniko povjerenstvo iz Amandmana XXXIX ne postigne suglasnost, pitanje se proslijeuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine da donese konanu odluku da li se predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.

5. Vijee za zatitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine odluuje o prihvatljivosti takvih sluajeva 2/3 veinom u roku od jednog tjedna, a u roku od mjesec dana odluuje o meritumu sluajeva koji se smatraju prihavtljivim.

6. U sluaju da proceduru prema ovom amandmanu pokrene 2/3 veina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi Sud odluio da se radi o vitalnom interesu.

7. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj za-kon se smatra neusvojenim, te se dokument vraa predlagau koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom sluaju predlaga ne moe ponovno dostaviti isti tekst zakona propisa ili akta.

8. U sluaju da sud odlui da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/biti e usvojen prostom veinom.

lanak 19Druge se odluke donose jednostavnim veinskim glasovanjem u

svakom od domova, osim ako je pravilnikom tog doma ili u ovom ustavu predvieno drukije.

7. Ovlasti Parlamenta Federacije

lanak 201. Uz ostale ovlasti predviene ovim ustavom, Parlament Federacije

je odgovoran za: a) izbor Predsjednika Federacije i dva potpredsjednika Federaci-

je, kako je predvieno lankom IV. B. 2;b) traenje u skladu s lankom IV. B. 3 (1) od Ustavnog suda da

odlui treba li smijeniti Predsjednika Federacije ili jednog od potpredsjednika Federacije;

c) potvrda lanova Vlade Federacije veinskom glasovanjem; d) donoenje zakona o obnaanju dunosti u federalnoj vlasti, koji

stupaju na snagu kako je u njima predvieno, ali ne prije no to su objavljeni u slubenom glasilu Federacije;

e) (brisan);f) davanja ovlasti kantonima da zakljuuju sporazume sa drava-

ma i meunarodnim organizacijama, uz suglasnost Parlamen-tarne skuptine Bosne i Hercegovine, osim za sporazume one vrste za koje Parlamentarna skuptina zakonom odlui da im nije potrebna takva suglasnost;

g) (brisan);h) odobravanje, veinom glasova, sporazuma sa dravama i me-

una-rodnim organizacijama, uz prethodnu suglasnost Parla-mentarne skuptine Bosne i Hercegovine osim sporazuma one vrste za koje Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine zakonom odlui da im nije potrebna takva suglasnost;

i) (brisan);j) donoenje prorauna Federacije i donoenje zakona kojima se

razrezuje porez ili na drugi nain osigurava potrebno fi nanci-ranje; i

k) obnaanje drugih dunosti koje su mu dodijeljene.

lanak 21Svaki dom moe provoditi istragu i u tu svrhu pribavljati svjedoenja,

dokaze i dokumente.

B. IZVRNA VLAST FEDERACIJE

1. Predsjednik i Dopredsjednik Federacije

lanak 1Predsjednik Federacije predstavlja i zastupa Federaciju i ef je fede-

ralne izvrne ovlasti. Predsjednik Federacije ima dva dopredsjednika iz razliitih konstitutivnih naroda. Oni se biraju sukladno ovim ustavom.

lanak 21. U izboru predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i

Hercegovine, najmanje treina delegata iz klubova bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidirati predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine.

2. Izbor za predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajednike liste tri kandidata za pred-sjednika i dopredsjednika Federacije, veinom glasova u Zastupnikom domu, a zatim i veinom glasova u Domu naroda, ukljuujui veinu kluba svakog konstitutivnog naroda.

3. Ukoliko ni jedna lista kandidata ne dobije potrebnu veinu u oba Doma, postupak kandidiranja se ponavlja.

4. Ukoliko i u ponovljenom postupku jedan od Domova odbije zajed-niku listu, smatrat e da su kandidirane osobe izabrane prihvatanjem liste u samo jednom domu.

5. Mandat predsjednika i dopredsjednika Federacije Bosne i Herce-govine je etiri godine.

lanak 31. Predsjednik ili jedan od dopredsjednika Federacije mogu se smije-

niti odlukom Ustavnog suda koji postupa po zahtjevu Parlamenta Fede-racije, odnosno po zahtjevu dvije treine lanova svakog doma, uz obra-zloenje da je dotini dunosnik prekrio prisegu ili iz drugih razloga nedostojan obavljati tu dunost.

2. Ako Predsjednik ili jedan od dopredsjednika Federacije umre, bude smijenjen ili je po miljenju Vlade, usvojenom konsenzusom, trajno nesposoban ispunjavati svoje ustavne dunosti, u roku od trideset dana pokree se postupak predvien lankom IV. B. 2 od strane klubova izaslanika u Domu naroda da bi se popunilo ispranjeno mjesto do kraja mandata.

2. Vlada Federacije

lanak 4Minimalna zastupljenost u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u prijelaznom periodu do potpune

provedbe Aneksa 7.1. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (premijer/predsjednik Vla-

de i esnaest ministara) sastoji se od osam ministara iz reda bonjakog, pet ministara iz reda hrvatskog i tri ministra iz reda srpskog naroda. Jed-nog ministra iz reda ostalih moe imenovati premijer/predsjednik Vla-de iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade koji ima dva zamjenika, iz razliitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara.

2. Nakon potpune provedbe Aneksa 7., najmanje 15% lanova Vlade mora biti iz jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% lanova Vlade mora biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan lan Vlade mora biti iz reda ostalih.

lanak 5Izbor Vlade

1. Predsjednik Federacije, uz suglasnost oba dopredsjednika Fede-racije, imenuje Vladu Federacije nakon konzultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon to je njeno imenovanje potvrdio veinom glasova Za-stupniki dom Federacije. Svako upranjeno mjesto popunjava se istim postupkom.

2. Ukoliko Zastupniki dom ne potvrdi imenovanje Vlade, predsjed-nik Federacije u suglasnosti s dopredsjednicima Federacije, a uz konzul-taciju s premijerom ili kandidatom za tu funkciju, ponovno e postupiti sukladno stavku 1. ovog lanka.

3. Vlada se moe smijeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije, uz suglasnost dopredsjednika Federacije, bilo veinskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u jednom i drugom Domu. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre na prijedlog Premijera.

UFBiH1.b.



22

lanak 6 (prestao da vai)

3. Raspodjela izvrnih ovlasti

lanak 7Osim ako ovim ustavom nije drukije utvreno: a) Predsjednik je Federacije odgovoran za:

(I) Imenovanje Vlade, efove diplomatskih misija, sudaca Ustavnog suda Federacije na prijedlog kandidata od strane Visokog sudbenog i tuiteljskog vijea, u skladu s lancima IV. B. 5, IV. B. 8 i IV. C. 6;

(II) (brisan);(III) voenje konzultacija u svezi s imenovanjem ombudsmana i

sudaca u skladu s lankom II. B. 1 (2) i IV. C. 6. b); (IV) potpisivanje odluka Parlamenta Federacije nakon njihova do-

noenja u skladu s lankom IV. A. 17 do 19; (V) potpisivanje i ratifi ciranje meunarodnih sporazuma u ime

Federacije i(VI) davanje pomilovanja za krivina djela utvrena federalnim

zakonima, osim u sluajevima ratnih zloina, zloine protiv ovjenosti i genocida.

b) Dopredsjednici Federacije odgovorni su da: (I) zamjenjuju Predsjednika Federacije u okonostima navedenim

u lanku IV. B. 3;(II) djeluju zajedno s Predsjednikom Federacije u onim situaci-

jama kad se od Predsjednika trai da postupa u suglasju s njima; i

(III) obnaaju one dunosti koje im dodijeli Predsjednik ili Parla-ment Federacije.

c) Premijer je odgovoran da: (I) provodi politiku i izvrava zakone federalne vlasti uz obvezu

da se brine o provedbi sudskih odluka sudova Federacije;(II) predlae smjenjivanje Predsjednika Federacije kako je utvre-

no lankom IV. B. 3 (2); (III) podnosi prijedloge i preporuke glede zakonodavstva; i (IV) izrauje prijedloge prorauna Parlamentu Federacije.

d) Zamjenici Premijera odgovorni su da:(I) vre dunosti ministra; (II) pomau Premijeru u provedbi politike i izvravanju zakona

Federacije;(III) odluuju da li e se traiti miljenje Ustavnog suda; i (IV) obnaaju dunost Premijera kad to ovaj ne moe ili kad je

mjsto ispranjeno sve dok novi Premijer ne preuzme du-nost.

e) Svaki je ministar odgovoran da: (I) provodi federalnu politiku i izvrava federalne zakone u

okviru ovlasti svojega ministarstva ili kako mu odredi Pre-mijer;

(II) podnosi prijedloge i preporuke glede zakona u okviru ovlasti svojega ministarstva ili kako mu odredi Premijer;

(III) koordinira i nadzire, te uprvlja radom svojega ministarstva;(IV) izdaje upute, instrukcije, direktive i donosi propise glede

provedbe zakona koji se odnose na njegovo ministarstvo i u svezi sa zadaama to mu ih dodijeli Premijer, a u skladu s ovim ustavom i zakonima Federacije;

(V) priprema, objanjava i analizira prijedlog prorauna u svezi s ovlastima svojeg ministarstva ili obavlja druge zadae to mu ih Premijer stavi u dunost;

(VI) odgovara na pitanja bilo kojeg doma Parlamenta Federacije iz djelokruga svojeg ministarstva ili izvrava svaku drugu zadau koju mu povjeri Premijer;

(VII) pomae Premijeru u provedbi federalne politike i izvrenju federalnih zakona; i

(VIII) odluuje da li e odobriti pokretanje postupka predvienog u lanku IV. B. 6 (1).

lanak 8 (brisan)

lanak 9Vlada Federacije je ovlatena donositi uredbe sa zakonskom snagom

u sluaju opasnosti po zemlju ukoliko Parlament Federacije nije u stanju djelovati. Ovakva e uredba imati snagu zakona, te ne smije umanjiti prava i slobode utvrene Ustavom. Svaka uredba prestaje vaiti najka-snije krajem tridesetog dana nakon njena proglaenja, osim ako odmah ne prestane vaiti negativnom odlukom Parlamenta ili krajem desetog dana nakon njena proglaenja, ukoliko Parlament Federacije zasjeda u vrijeme kada se uredba proglaava. Uredba proglaena dok Federacija

upotrebljava oruane snage u skladu s ovim ustavom ostaje na snazi do petog dana idue sjednice Parlamenta Federacije i tada prestaje vaiti, ukoliko nije odobrena, ali ni u kojem sluaju due od est mjeseci. Nakon prestanka vaenja uredba se ne produava i ne obnavlja niti djelomice mijenja mimo odluke Parlamenta Federacije i njegove suglasnosti.

4. Imunitet

lan 10 (brisan)

C. SUDBENA VLAST FEDERACIJE

1. Ope odredbe glede sudova

lanak 11. Sudbene funkcije u Federaciji obavljaju sudovi Federacije nave-

deni u toki (2) ovog lanka, kantonalni sudovi navedeni u lanku V. 11 i opinski sudovi navedeni u lanku VI. 7.

2. Sudovi su Federacije: a) Ustavni sud, b) Vrhovni sud

lanak 2Sva tijela vlasti izvravaju sve presude i naloge svih sudova navedenih

u ovom ustavu, te pomau u njihovoj provedbi.

lanak 3Ako ovim ustavom nije drukije odreeno, pravilnici kakvi budu po-

trebni za osiguranje jedinstvenosti postupka i osnovnih naela pravino-sti postupaka u sudovima i ustrojstvu svih sudova utvrdit e se zakonima Federacije. Kantonalno zakonodavno tijelo moe propisati dopunska pravila za ravnanje sudovima dotinog kantona i opinskim sudovima. Podlijeui tim pravilima, svaki se sud moe sam organizirati i donijeti dopunska pravila.

lanak 41. Sudbena vlast u Federaciji obavlja se neovisno i samostalno. 2. Sudovi osiguravaju jednak tretman svim strankama u sudskim

postupcima. 3. Sudska vlast je samostalna i neovisna od izvrne i zakonodavne

vlasti Federacije. 4. Visoko sudako i tuiteljsko vijee Bosne i Hercegovine, kao

tijelo na dravnoj razini, osigurava samostalnost, neovisnost, nepristra-nost, strunost i uinkovitost sudova i tuiteljske dunosti u Federaciji. Nadlenosti Visokog sudakog i tuiteljskog vijea, izmeu ostaloga, ukljuuju imenovanje, voenje stegovnog postupka protiv i smjenjivanja sudaca, osim sudaca Ustavnog suda Federacije, i obuhvaaju i tuitelje i zamjenike tuitelja u Federaciji. Sastav i dodatne nadlenosti Visokog sudakog i tuiteljskog vijea utvruju se zakonom na razini Bosne i i Hercegovine.

5. Sudski postupci su otvoreni ako za odreena iznimna stanja nije zakonski drukije odreeno. Presude se objavljuju javno.

2. Ope odredbe glede sudova Federacije

lanak 51. Suci sudova Federacije trebaju biti istaknuti pravnici najviih

moralnih kvaliteta.2. Suci sudova Federacije nee biti krivino gonjeni niti odgovorni

u graanskom postupku za bilo kakva djela uinjena u vrenju svoje dunosti.

lanak 61. Suce Vrhovnog suda, ukljuujui i predsjednika Suda, odabira,

imenuje, provodi stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko sudbeno i tuiteljsko vijee, sukladno zakonu.

2. Suce Ustavnog suda predlae predsjednik Federacije uz suglasnost dopredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda veine izaslanika Doma naroda koji su prisutni i glasuju.

3. Suci Vrhovnog suda, osim sudaca u priuvi, imenuju se doivot-no, ukoliko ovim ustavom nije drugaije utvreno, osim ako ne podnesu ostavku, ne odu u mirovinu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudbenog i tuiteljskog vijea, sukladno zakonu. Sucima Vr-hovnog suda takoer m

Documents

kodeks ustavnog prava bosne i hercegovine