Kome (NE)trebaju socijalni radnici u školama

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Školski socijalni rad.Nasilništvo kod djece i mladih.Specifičnosti okoline; resursi, očekivanja, zakoni i pravila.

Text of Kome (NE)trebaju socijalni radnici u školama

  • doc.dr.sc. Gordana Berc, dipl.socijalna radnica

    Sveuilite u Zagrebu, Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada

  • Socijalni radnik strunjak koji je osposobljen za provoenje intervencija iji je cilj sprjeavanje/preveniranje, ublaavanje i/ili rjeavanje socijalnih problema (Ronnby, 1990).

    u profesionalnom radu koristi specifine metode struke socijalnog rada (rad s pojedincem, obitelji, lokalnom zajednicom) znanstvena disciplina koja promie socijalnu promjenu; bavi se rjeavanjem problema u meuljudskim odnosima osnauje i oslobaa ljude da unaprijede svoju dobrobit (IFSW, 2005). Suvremeni socijalni rad je znanstveno-primijenjena disciplina (ganec, 1996:126)

  • kolski socijalni rad je specijalizirano podruje prakse unutar profesije socijalnog rada (Constable, 2006).

    Djelatnost kolskog socijalnog rada se pokazala osobito potrebnom u pruanju psiho-socijalne pomoi djeci koja su marginalizirana ekonomski, socijalno, politiki ili osobno.

    Cilj SR = unaprjeenje obrazovnog, psiho-socijalnog okruenja meu uiteljima, uenicima i njihovim roditeljima.

    Timski rad, osobito s uiteljima, uenicima i njihovim obiteljima (Constable, 2006).

    HOLISTIKI PRISTUP I INTERDISCIPLINARNOST

  • kolski socijalni rad -specijalizirana djelatnost usmjerena na:

    Na koordinaciju i usmjeravanje rada kole, obitelji, lokalne zajednice u svrhu postizanja kolskog uspjeha djeteta (NASW,2002).

    Aktivnosti usmjerene rjeavanju konflikta i neslaganja izmeu uenika, roditelja, uitelja u koli ili osobe povezane sa kolom.

    Aktivnosti za poticanje uitelja i uenika da postignu uspjeh u okviru zajednikog nastojanja za to boljim razvojem ivota kole (kola je ivo bie).

    Suradnju s javnim i privatnim institucijama - od vitalnog znaenja (http://members.aon.at/).

  • kolski socijalni radKOLAOBITELJUENIKLOKALNA ZAJEDNICA

  • Zlostavljana su djeca od 4 do 7 puta vie u riziku da e se nasilno ponaati od nezlostavljane.

    to dijete ranije iskazuje nasilno ponaanje, to je vei rizik za njegovo ponavljanje.

    Djeca koja svjedoe nasilju u obitelji u veem su riziku za nasilno ponaanje i meuvrnjako nasilje.

    Nasilje meu djecom: kad jedno ili vie djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada, ozljeuje ili iskljuuje iz igre i aktivnosti drugo dijete koje se ne moe obraniti.

    Takvo nasilje moe imati oblik prijetnji, tjelesnih ozljeda, odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja, uzimanja stvari, unitavanja stvari...

  • DNOP rezultati istraivanja (indikacije)

    Istraivanje Poliklinike za zatitu djece grada Zagreba 2003: Uzorak: 25 osnovnih kola, djeca od 4-8 razreda

    Uestalost doivljenog nasilja: 27 % uenika doivljava barem jedan od oblika nasilja u koli skoro svakodnevno, 16 % djece se svakodnevno ponaa nasilno prema drugoj djeci,djeca koja ee doivljavaju nasilje, ee su i sama nasilna prema drugoj djeci.

    Od koga djeca doivljavaju nasilje:37 % sluajeva od djeteta iz istog razreda, 16 % sluajeva od djeteta iz vieg razreda (starije), 11 % sluajeva od djeteta iz iste generacije ali iz drugog razreda.*

  • CYBERBULLING

    Nalazi Poliklinike za zatitu djece grada Zagreba (2013)

    4000 uenika iz 19 osnovnih (od etvrtog do osmog razreda) i dvije srednje kole (prvi i drugi razred)

    PRIMANJE I SLANJE UVREDLJIVIH PORUKA:- svako drugo dijete barem jedan put- svako peto dijete nekoliko puta ili esto

    9% djece priznaje da je poslalo uvredljive poruke vie puta

    Svako esto dijete navodi da im se netko ulogirao u njihov Facebook profil i u njihovo ime objavljivao neugodne informacije o njima. - takvo ponaanje priznaje ak 8% djece

  • Veina nasilja meu djecom i mladima se dogaa u kolama

    Ako su nasilni oblici ponaanja odraz razliitih (socijalnihih) nepovoljnih okolnosti u drutvu trebaju li kole strune kompetencije socijalnog radnika za rjeavanje socijalnih i drugih problema kod djece i mladih i njihovih obitelji ili je to jo uvijek suvian troak za dravni budet?

    Isplati li se investirati?to kolski socijalni rad nudi?

  • kolski socijalni radKOLAOBITELJUENIKLOKALNA ZAJEDNICA

  • SOCIJALNI RADSocijalna pedagogijaMentalno zdravljeSocijalna medicinaEkonomijaPravoPsihologijaSocijalna politikaReligija i duhovnostSociologija

  • Grupe korisnika:djeca i mladi - u rjeavanju problema u koli, obitelji i lokalnoj zajedniciRoditelji i uitelji i drugo osoblje kole

    Podruja rada: pomae uenicima u uenju i socijalizaciji veza izmeu obitelji, kole i lokalne zajednice upuuje uenike/roditelje u ustanove u lokalnoj zajednici pomae u kriznim situacijamaprovodi preventivne programe (SSWAA,2005)

  • Svako dijete moe biti u odreenom trenutku ranjivo ili se tako osjeati zbog poruka koje mu alje drutvo ili sama kola obzirom na njegov: spol, nacionalnost, vjersku orijentaciju, socio-ekonomski status, njegove posebne potrebe i sl.

    Mo obrazovanja je da se ovakve poruke korigira.Uloga kole...

    Proaktivno djelovanje (Constamble,2006).

  • Struni suradnik socijalni radnik planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednom radu s uenicima, roditeljima i zaposlenicima kole, prikuplja i analizira podatke o socijalnom statusu uenika i njihove obitelji, surauje s institucijama i ustanovama, po potrebi sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu kolu, obavlja poslove vezane uz smjetaj uenika u druge obitelji i ustanove socijalne skrbi, organizira nabavu kolskog pribora i udbenika za socijalno ugroene uenike, savjetuje i pomae roditeljima u ostvarivanju prava s podruja zdravstvene i socijalne skrbi, vodi odgovarajuu pedagoku dokumentaciju te obavlja druge poslove u skladu sa zahtjevima struke.

    Pravilnik o obvezama uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli (Zakon o osnovnom kolstvu NN 59/90, 27/93 i 7/96) lanak 9, st. 6:

  • Udomljeno dijeteSiromatvoProblemi sa Zakonom (roditelji ili dijete)Odvojeni ivot od roditeljaZlostavljeno i zanemareno dijeteRastava roditeljaSocijalni problemi kao osnova za intervenciju kolskog socijalnog radnika (obitelji u riziku)Ovisnost roditelja/djetetaSmrt roditelja (alovanje)Dijete s posebnim potrebama

    Maloljetnika trudnoaRizik u obitelji odispadanja iz kole Migranti

    *

  • Loe ocjeneKraaPovuenost

    Markiranje

    AutoagresijaAgresivno ponaanje(fiziko i verbalno)Ponaanje djeteta u koli_DV - indikacije za intervenciju kolskog socijalnog radnikaUnitavanje stvari uenikaUnitavanje kole i kolskog inventaraVrijeanje, psovke

    Ometanje nastave*EksperimentiranjeSa sredstvima ovisnosti...

  • **Uzorak: 1500 mladih u dobi 14-27, na podruju cijele Hrvatske M=50,8% =49,2%; 48,6 % ima prihvatljiv stav o konzumaciji alkohola (Iliin, 2013)

  • **Rizini imbenici razvoja:

    Razina pojedinca

    Obitelji

    kole

    LokalneZajednice

    DrutvaDNOP

    MarkiranjeNasilniko ponaanjeUlazak u loe drutvo Konzumacija sredstava ovisnosti,Krae, Provale

    Posljedice:

    Sukob sa zakonomOvisnost Ispadanje iz koleSocijalna iskljuenost

  • KOLSKI SOCIJALNI

    RADNIK - medijator

    POJEDINAC(Socijalni rad s pojedincem) GRUPA/OBITELJ(Socijalni rad s obitelji, Socijalni rad s grupom)LOKALNA ZAJEDNICA(Socijalni rad u lokalnoj zajednici)

  • kolski socijalni radKOLAOBITELJUENIKLOKALNA ZAJEDNICA

  • *Slika1: Bronfenbrenners structure of environment (Paquette & Ryan, 2001:1)

  • 1. mikrosustav (obitelj, kola, susjedstvo)

    2. mezosustav (sustav u kojem dijete ivi u odnosu izmeu vie mikrosustava)

    3. egzosustav (sustavi u kojima dijete nije aktivan sudionik ali oni utjeu na njegov ivot, primjerice radna sredina roditelja),

    4. makrosustav (ira lokalna zajednica, drutvo koje daje pravila funkcioniranja za prethodne sustave.

  • ZajednicaDrutvo

    Egzo sustav Mezo sustav

    kola, susjedstvo, DVDIJETE obiteljDrutvoKulturaZajednica Micro sustav Makro sustavZakoniVrijednosti

  • Radi razumijevanja odnosa koji se dogaaju u realnosti i kako ih moemo vidjeti na jasniji nain radi pojanjenja i razumijevanja situacije.

    2. Ekoloka perspektiva polazi od pozicije multikauzalnosti (viestrukih uzroka) vie nego linearno kauzalni pristup.

    3. Naa panja je usmjerena na promatranje situacija koje su posljedica transakcije izmeu ljudi i okoline.

  • Socijalni radnici se uglavnom susreu s (Monkman, 1978):

    3 kategorije modela ponaanja ljudi 3 kategorije razliitih okruenja

  • Postoje tri kategorije strategija ponaanja:

    1) strategije ponaanja za preivljavanje (potreba za preivljavanjem hrana, stanovanje, zdravstvena zatita)2) strategije ponaanja u intimnim odnosima (potreba za pripadanjem, stvaranje bliskih i vanih tipova veza, koritenje organizacija u LZ)

    3) strategije ponaanja za rast i razvoj (potreba za postignuem).1) kognitivnih kapaciteta (otkrivanje BMR u vrtikoj dobi), 2) fizikih kapaciteta, 3) ekonomskih,4) emocionalnih kapaciteta.

    Strategije ponaanja su u odreeno vrijeme pod odreenom vrstom utjecaja informacija iz prolih iskustava koje je osoba prikupila u ivotu i ove strategije se izgrauju tijekom vremena (utjecaj roditelja).

  • Okolina moe biti promatrana kao sastavnica:

    1) resursa 2) oekivanja 3) zakona i pravila.

  • To su materijalni izvori koje moemo uloiti kada je potrebno u svrhu zadovoljavanja odreenih potreba.Pincus i Minahan (1972) su okarakterizirali resurse sustava kao neformalne, formalne i drutvene.

    Neformalni su: obitelj, susjedstvo, suradnici na poslu, i sl.

  • Formalni mogu biti:lanstvo u nekim organizacijama, udruenjima, koja promoviraju interese svojih lanova, kao to su