Kretanja na tržištu rada · zadaćom rješavanja pitanja iz problematike vezane uz zapošljavanje i nezaposlenost u najširem značenju tih pojmova. S tradicijom posrednika pri

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNI URED KRAPINA

p.p. 23, K.Š. Đalskog 4, 49000 KRAPINA, Telefon: 049/382-252, Fax: 049/373-295 E-mail: [email protected] · URL: http://www.hzz.hr

Kretanja na tržištu rada 2013. godine

Statističko-analitičko izvješće za potrebe profesionalnog usmjeravanja učenika

Veljača, 2014.

[KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA 2013. GODINE] [email protected]

2 | S t r a n i c a

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNI URED KRAPINA

UREDNIŠTVO:

Marijo Macan, dipl. informatičar E-mail: [email protected] Melita Horvat-Peh, prof. pedagogije E-mail: [email protected]

NAKLADNIK:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNI URED KRAPINA Krapina, K.Š. Đalskog 4 p.p. 23 Telefon: 049/382-252 Fax: 049/373-295 E-mail: [email protected] URL: http://www.hzz.hr

ZA NAKLADNIKA:

Mirjana Jurman, dipl. iur. Predstojnica Područnog ureda Krapina

E-mail: [email protected]


3 | S t r a n i c a

SADRŽAJ

UVOD

I. ULOGA I POSLOVI HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Ustrojstvo i pravni okvir djelovanja Vizija, misija i strateški ciljevi Korisnici i poslovi koje obavlja Zavod Organizacija i dostupnost usluga

II. KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA 2013. GODINE Struktura nezaposlenosti Potražnja na tržištu rada Zapošljavanje u 2013. godini Mjere aktivne politike zapošljavanja u 2014. godini Rezultati ankete poslodavaca u 2013. godini

III. PREPORUKE ZA OBRAZOVNU UPISNU POLITIKU I POLITIKU

STIPENDIRANJA Uredba Vlade o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2014.

IV. PROFESIONALNO USMJERAVANJE Djelatnost profesionalnog usmjeravanja Profesionalno usmjeravanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Usluge profesionalnog usmjeravanja za korisnike u KZŽ Računalni program profesionalnog usmjeravanja Moj izbor Profesionalno informiranje putem tiskanih vodiča Rad na povezivanju nositelja profesionalnog usmjeravanja mladih Dan profesionalnog usmjeravanja Metode grupnog profesionalnog savjetovanja i radionice za korisnike

Prilozi Pregled traženih radnika u 2009., 2010., 2011., 2012., 2013. g. i nezaposlenih osoba na dan 31.12.2013. g. (po zanimanju, razini obrazovanja i dobi)

Stope zapošljavanja nezaposlenih osoba u 2013. g. po zanimanjima

4

5

5 5 6 7

8

8 15 22 27 29

31

31 32

33

33 34 37 43 45 46 48 49


4 | S t r a n i c a

UVOD

Mogućnosti zapošljavanja jedan su od važnih motivatora kod odabira zanimanja i temelj za daljnji profesionalni razvoj i usavršavanje mladih ljudi.

Svjedoci smo stalnih promjena na tržištu rada kao odjek promjena u gospodarstvu, društvenih kretanja, inovacija i uvođenja novih tehnologija i želja nam je pružiti informacije o kretanjima na tržištu rada prvenstveno razrednicima i stručnim suradnicima kao pomoć u njihovom radu na profesionalnom usmjeravanju mladih.

U procesu profesionalnog usmjeravanja, koji se temelji na prikupljanju i sagledavanju prikupljenih relevantnih podataka (obrazovna i radna povijest, sposobnosti, zdravstveno stanje, interesi, motivacija) kako bi se korisniku pomoglo definirati daljnje profesionalne aktivnosti, informacije o mogućnostima zapošljavanja predstavljaju samo jedan od čimbenika koji utječu na izbor. Ponekad, upravo se tom elementu ne pridaje dovoljno važnosti pa se težište prenosi na želje i interese ili postignuća u prethodnom obrazovanju ili nešto treće. Ono što učenici često sami ne prepoznaju kao važan element, upravo je mogućnost zapošljavanja pa će zbog toga samo manji broj učenika te informacije prikupljati samostalno. Ovdje je uloga savjetnika tim bitnija da korisniku/učeniku omogući pristup relevantnim informacijama i uključi ovaj bitan element u proces učenikovog donošenja odluke. Ovom publikacijom želimo omogućiti diseminaciju podataka koji čine bazu znanja o mogućnostima zapošljavanja, trendovima, suficitu i deficitu na lokalnom tržištu rada u zadnjem praćenom razdoblju kao biste ih mogli koristiti u svom svakodnevnom radu i savjetovanju Vaših učenika. Poticanje profesionalnog razvoja pojedinca radi ostvarenja osobnog i profesionalnog zadovoljstva te gospodarskog i drugog razvoja društva temeljenog na znanju, jedno je od područja djelovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ali i područje od javnog interesa.


5 | S t r a n i c a

I. ULOGA I POSLOVI HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

USTROJSTVO I PRAVNI OKVIR DJELOVANJA

Hrvatski zavod za zapošljavanje je ustrojen kao javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, odgovorna za davanje širokog spektra usluga određenih zakonom, a posebno sa zadaćom rješavanja pitanja iz problematike vezane uz zapošljavanje i nezaposlenost u najširem značenju tih pojmova. S tradicijom posrednika pri zapošljavanju preko stotinu godina, već niz godina doživljava svoju transformaciju u suvremenu i aktivnu instituciju na tržištu rada naglašavanjem usluga orijentiranih prema klijentima i prilagođenih potrebama specifičnih ciljanih skupina korisnika. Okvir za djelovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti1 (pročišćeni tekst) od 28.01.2013. godine, odnosno Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenost (NN, br.153/13) i Statut Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (NN 109/12 od 03.10.2012. godine), odnosno Izmjene i dopune Statuta Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (NN, br.12/14).

VIZIJA, MISIJA I STRATEŠKI CILJEVI

Vizija

Hrvatski zavod za zapošljavanje je vodeći sudionik u razvoju hrvatskog tržišta rada, osobito u objedinjavanju cjelokupne ponude i potražnje rada da bi se postigla puna zaposlenost.

Misija

Učinkovito posredovanje na tržištu rada razvojem visoke kvalitete usluga prema potrebama klijenata, uz razvoj vlastitih znanja, vještina i sposobnosti i uz promicanje partnerskih odnosa s dionicima na tržištu rada.

Strateški ciljevi

1. Razviti usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje radi povećanja konkurentnosti radne snage i zadovoljenja potreba na tržištu rada

2. Razviti ljudski potencijal i administrativni kapacitet Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

u kreiranju i davanju novih usluga na tržištu rada

3. Ostvariti vodeću poziciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na tržištu rada uspostavljanjem partnerskih odnosa i jačanjem utjecaja na donošenje i provedbu javne politike

Odrednice za te strateške ciljeve su davati kvalitetne usluge poslodavcima, pružati kvalitetne usluge osobama koje traže zaposlenje, prilagođene potrebama svakog pojedinca, jačati organizacijske, upravljačke sposobnosti i razvoj ljudskog potencijala Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, jačati uloge na tržištu rada uspostavom i razvojem partnerstva, biti ključan izvor informacija potrebnih za razvoj i planiranje u obrazovanju i donošenje obrazovnih i drugih javnih politika te podržavati cjeloživotno učenje i cjeloživotno profesionalno usmjeravanje.

1 Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 80/08, 121/10, 25/12, 118/12, 12/13)


6 | S t r a n i c a

KORISNICI I POSLOVI KOJE OBAVLJA ZAVOD

Ciljne skupine korisnika usluga Zavoda su: � nezaposlene osobe i drugi tražitelji zaposlenja, � poslodavci, � učenici, studenti i ostali zainteresirani za cjeloživototno učenje, � partneri i dionici u području obrazovanja, rada i zapošljavanja.

Zavod obavlja sljedeće poslove: 1) prati, analizira i istražuje gospodarska, socijalna i druga kretanja, zaposlenost, zapošljavanje i nezaposlenost, te njihove međusobne utjecaje, na temelju čega predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja, 2) vodi evidencije o nezaposlenim osobama, ostalim tražiteljima zaposlenja i drugim osobama koje koriste usluge Zavoda, 3) posreduje pri zapošljavanju između poslodavaca i osoba koje traže zaposlenje, prati potrebe za radnicima, njihovo zapošljavanje, te u tom smislu surađuje s poslodavcima u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije, 4) vrši usluge poslodavcima prema njihovim posebnim zahtjevima uz nadoknadu troškova, 5) u suradnji s poslodavcima, obrazovnim ustanovama i drugim pravnim osobama organizira i provodi pripremu za zapošljavanje, 6) provodi aktivnu politiku zapošljavanja, 7) radi usklađivanja obrazovnih programa s potrebama tržišta rada surađuje s ministarstvima nadležnim za rad, obrazovanje i regionalni razvoj, s nadležnim tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te s obrazovnim ustanovama, 8) surađuje sa socijalnim partnerima i ostalim dionicima na tržištu rada, 9) ugovara i provodi projekte uz domaće i inozemno financiranje u cilju povećanja kvalitete rada Zavoda i poticanja zapošljivosti, 10) provodi međunarodne ugovore o zapošljavanju, te razmjenjuje podatke o slobodnim radnim mjestima u okviru mreže Europskih službi za zapošljavanje (EURES), 11) obavlja poslove posredovanja pri zapošljavanju hrvatskih državljana u inozemstvu i ostvarivanja njihovih prava, 12) rješava o pravima po osnovi nezaposlenosti u prvom stupnju i obavlja isplatu temeljem donesenih rješenja, 13) rješava o pravima po osnovi nezaposlenosti u prvom stupnju primjenom pravnih propisa Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, 14) provodi međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na prava za vrijeme nezaposlenosti, 15) usmjerava i upravlja sredstvima ostvarenim po osnovi doprinosa za zapošljavanje i drugim sredstvima osiguranim za namjene utvrđene Zakonom, 16) donosi opće akte za provedbu Zakona, te druge opće akte Zavoda, 17) izdaje stručno-informativne publikacije, 18) obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom, Statutom i aktima Zavoda. Djelatnošću u okviru svojih funkcija Hrvatski zavod za zapošljavanje ima važnu javnu ulogu u povezivanju obrazovanja i tržišta rada, a profesionalno usmjeravanje jedna je od temeljnih funkcija. Kako bismo mogli biti zaista učinkoviti u djelatnosti profesionalnog usmjeravanja, vrlo je važno prikupljati, pratiti i analizirati relevantne podatke o kretanjima na tržištu rada te razvijati modele za predviđanje budućih trendova. Na taj način možemo ostvarivati opći cilj profesionalnog usmjeravanja – pridonositi unapređenju ravnoteže ponude i potražnje, uvažavajući potrebe tržišta rada, kao i potrebe pojedinaca.


7 | S t r a n i c a

ORGANIZACIJA I DOSTUPNOST USLUGA

Hrvatski zavod za zapošljavanje djeluje putem Središnjeg ureda sa sjedištem u Zagrebu i preko mreža regionalnih (5 regionalnih ureda) i područnih ureda (17 područnih ureda) te ispostava (99 ispostava). Teritorijalni raspored područnih ureda utvrđen je Statutom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U okviru Područnog ureda Krapina, koja pokriva područje Krapinsko-zagorske županije, djeluje pet ispostava: Donja Stubica, Klanjec, Pregrada, Zabok i Zlatar Bistrica u radnom vremenu od 7.30 do 15.30 sati. Područni ured u svom sastavu ima slijedeće odjele: Odjel za posredovanje i pripremu radnika za zapošljavanje, Odjel analitike, statistike i informatike, Odjel financija i računovodstva, Odjel za provođenje projekata i Odjel za pravne, kadrovske i opće poslove. Na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na adresi: http://www.hzz.hr/ dostupne su brojne informacije o aktivnostima i uslugama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a između ostalog i redovite dnevne baze podataka o slobodnim radnim mjestima u Hrvatskoj.

Kontakti i upiti mogući su i putem e-mail adrese [email protected].


8 | S t r a n i c a

II. KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA 2013. GODINE

STRUKTURA NEZAPOSLENOSTI Ciklički karakter evidentirane nezaposlenosti sa rastom tijekom zimskih mjeseci i kulminacijom u veljači te kasnijim padom broja nezaposlenih, obilježili su kretanje nezaposlenosti na tržištu rada Krapinsko-zagorske županije u prvoj polovini 2013. godine. Ponovni rast nezaposlenosti zabilježen je u srpnju, zbog prijave u evidenciju osoba sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem, a uz mali pad u kolovozu, nastavljen je rast tijekom slijedećih mjeseci sve do kraja godine. Nezaposlenost na državnoj razini

2012. 2013. Razlika Stopa rasta %

Studeni 347.047 356.864 9.817 2,8

Prosinac 358.214 363.411 5.197 1,5

Razlika 11.167 6.547

Stopa rasta % 3,2 1,8

Prosjek I.-XII. 324.323 345.112 20.789 6,4

U razdoblju I.-XII. 2013. godine na državnoj razini prosječno je evidentirano 345.112 nezaposlenih osoba, što je za 6,4% više nego u razdoblju I. – XII. 2012. godine. Nezaposlenost u Krapinsko-zagorskoj županiji

2012. 2013. Razlika Stopa rasta %

Studeni 8.632 8.499 -133 -1,5

Prosinac 8.960 8.615 -345 -3,9

Razlika 328 116

Stopa rasta % 3,8 1,4

Prosjek I.-XII. 8.214 8.548 334 4,1

Proteklih dvanaest mjeseci 2013. godine prosječno je evidentirano 8.548 nezaposlenih osoba, što je za 4,1% više nego u razdoblju I. – XII. 2012. godine. Od ukupnog broj nezaposlenih osoba na dan 31.12.2013. godine udio ispostava je slijedeći:

D. Stubica; 1.753; 20%

Klanjec; 733; 9%

Krapina; 1.910; 22%Pregrada; 924;

11%

Zabok; 2.164; 25%

Zlatar; 1.131; 13%


9 | S t r a n i c a

Promatrano po ispostavama broj nezaposlenih osoba oscilirao je tijekom proteklog razdoblja 2013. godine, a u odnosu na prosinac 2012. godine došlo je do povećanja u ispostavi Krapina za 44 osobe, a u svim ostalim ispostavama došlo je do smanjenja i to najviše u ispostavi Zlatar za 293 osobe, u ispostavi D. Stubica za 67 osoba te u ispostavi Pregrada za 23 osobe. Razina obrazovanja PU Krapina i RH na dan 31.12.2013. godine

Razina obrazovanja PU Krapina RH Indeks XII.13.

PU Krapina / XII.13. RH (%)

XII. 13. udio u % XII. 13. udio u %

Bez škole i nezavr. OŠ 518 6,0 18.784 5,2 2,8 Osnovna škola 1.909 22,2 73.765 20,3 2,6

SŠ za zanim. do 3.g. i kv, vkv rad. 3.218 37,3 122.621 33,7 2,6

SŠ u trajanju od 4 i više g. i gimnazija 2.211 25,7 105.551 29,0 2,1

Viša škola I. stupanj fak. 466 5,4 18.729 5,2 2,5 Fakult., akad., magist.,

doktorat 293 3,4 23.961 6,6 1,2

UKUPNO: 8.615 100,0 363.411 100,0 2,4 Razina obrazovanja nezaposlenih osoba u PU Krapina lošija je od državne razine. U evidenciji NO na području naše županije 28,2% nezaposlenih nema, ili ima tek osnovnoškolsko obrazovanje, dok je na državnoj razini udio te kategorije niži za 2,7%; udio nezaposlenih sa trogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem za 3,6% je viši od državnog prosjeka; udio nezaposlenih sa četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem, te posebice fakultetskim obrazovanjem niži je od državnog prosjeka. Dobna struktura nezaposlenih u PROSINCU 2013. godine na području Krapinsko-zagorske županije izgleda kako slijedi: osobe od 15 do 24 godine čine 23,5% nezaposlenih, od 25 do 34 godine 22,2%, od 35 do 44 godine 17,1%, od 45 do 54 godine 21,6% te iznad 55 godina 15,6%. Dobna struktura – prosječan broj nezaposlenih PU Krapina 2010. – 2013. g.

Usporedbom 2013. g. u odnosu na 2012. g. nema značajnih promjena udjela prema dobnim skupinama – za 0,6% smanjen je udio mladih do 24 godine, a za 0,3% povećan je udio starijih od 55 godina.

21

,4

19

,6

16

,5

26

,9

15

,6

21

,5

21

,5

16

,9

24

,3

15

,8

24

,0

22

,2

16

,8

21

,9

15

,1

23

,4

22

,3

17

,0

21

,9

15

,4

0

5

10

15

20

25

30

do 24. g. 25. - 34. g. 35. - 44. g. 45. - 54. g. 55. g. i više

%

Prosjek I-XII 2010.

Prosjek I-XII 2011. Prosjek I-XII 2012. Prosjek I-XII 2013.


10 | S t r a n i c a

Usporedba sa državnom razinom Na državnoj razini u udio mladih do 24 g. niži je nego u KZŽ i iznosi 19,6% (za 0,6% manje u odnosu na prosinac 2012. g.). Udio starijih od 55 godina također je niži nego u KZŽ i iznosi 14,8% (za 1,0% više u odnosu na prosinac 2012. g.). Trajanje nezaposlenosti jedno je od značajnih obilježja za praćenje nezaposlenosti. Potkraj 2013. godine u ukupnom broju nezaposlenih osoba u PU Krapina na posao do tri mjeseca čekalo je 1.865 osoba (21,6%), od tri do šest mjeseci 1.426 osoba (16,6%), od šest do devet mjeseci 716 osoba (8,3%), od devet do dvanaest mjeseci 546 osoba (6,3%), od jedne do tri godine 2.495 osoba (29,0%) i 1.567 osoba (18,2%) čekalo je na posao preko tri godine. Ukupno je bilo 47,2% dugotrajno nezaposlenih (u evidenciji više od 1 godine) ili 4,5% više nego krajem 2012. godine. U slijedećoj tablici prikazani su podaci o prosječnom trajanju nezaposlenosti u RH prema županijama krajem 2013. godine. Prosječno trajanje nezaposlenosti u RH iznosi 301 dan što čini 10,03 mjeseci. Prosječno trajanje nezaposlenosti od 321 dana ili 10,7 mjeseci u Krapinsko-zagorskoj županiji, za 0,67 postotnih bodova veće je od državnog prosjeka. Promatrano u odnosu na ostale županije, rangirano od najkraćeg prema najdužem trajanju nezaposlenosti, Krapinsko-zagorska županija nalazi se na 13. mjestu u RH, a krajem 2012. godine sa prosječnim trajanjem nezaposlenosti od 9,57 mjeseci (što je bilo veće od prosjeka RH za 0,8 postotna boda) nalazila se na također na 13. mjestu. Prosječno trajanje nezaposlenosti prema županijama u 2013. godini

Županija Broj

nezaposlenih osoba

∅ trajanje nezaposlenosti - u

danima

∅ trajanje nezaposlenosti - u

mjesecima

ISTARSKA 10.826 90 3,00

DUBROVAČKO-NERETVANSKA 9.504 111 3,70

ŠIBENSKO-KNINSKA 8.974 145 4,83

ZADARSKA 12.424 146 4,87

LIČKO-SENJSKA 3.846 186 6,20

PRIMORSKO-GORANSKA 20.966 196 6,53

MEĐIMURSKA 7.833 286 9,53

SPLITSKO-DALMATINSKA 49.821 292 9,73

POŽEŠKO-SLAVONSKA 7.282 302 10,07

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 9.428 305 10,17

VARAŽDINSKA 11.002 319 10,63

GRAD ZAGREB I ZAGREBAĆKA 66.291 320 10,67

KRAPINSKO-ZAGORSKA 8.615 321 10,70

BJELOVARSKO-BILOGORSKA 13.466 344 11,47

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 22.629 356 11,87

OSJEČKO-BARANJSKA 38.309 357 11,90

BRODSKO-POSAVSKA 18.619 361 12,03

VIROVITIČKO-PODRAVSKA 10.937 385 12,83

KARLOVAČKA 11.629 421 14,03

SISAČKO-MOSLAVAČKA 21.010 454 15,13

REPUBLIKA HRVATSKA 363.411 301 10,03

Analizirano prema razini obrazovanja iz evidencije nezaposlenih osoba PU Krapina izdvojena su zanimanja sa najkraćim i najdužim trajanjem nezaposlenosti na području Krapinsko-zagorske županije prema stanju na dan 31.12.2013. godine.



SREDNJA ŠKOLA ZA ZANIMANJA DO 3 GOD. I ŠKOLA ZA KV I VKV RADNIKE

Broj nezaposlenih

osoba

∅ trajanje nezaposlenosti

- u danima

∅ trajanje nezaposlenosti - u mjesecima

NAJKRAĆE TRAJANJE NEZAPOSLENOSTI

klesar/klesarica 12 71,5 2,38

zaštitar osoba i imovine 15 104 3,47

pekar/pekarica 13 110 3,67

kuhar/kuharica 123 125 4,17

vozač/vozačica teretnog vozila 69 127 4,23

elektromehaničar/elektromehaničarka 45 159 5,30

zidar/zidarica 81 161 5,37

kozmetičar/kozmetičarka 31 161 5,37

instalater/instalaterka grijanja i klimatizacije 51 162 5,40

strojobravar/strojobravarica 76 167,5 5,58

konobar/konobarica 119 169 5,63

fasader/fasaderka 10 171,5 5,72

autoelektričar/autoelektričarka 18 172 5,73

polagač/polagačica keramičkih pločica 23 174 5,80

rukovatelj/rukovateljica građevinskim strojevima 110 175,5 5,85

soboslikar i ličilac/soboslikarica i ličiteljica 71 176 5,87

autolakirer/autolakirerica 12 178,5 5,95

automehaničar/automehaničarka 101 181 6,03

krovopokrivač/krovopokrivačica 17 211 7,03

monter/monterka građevinskih elemenata 20 221 7,37

frizer/frizerka 103 235 7,83

NAJDUŽE TRAJANJE NEZAPOSLENOSTI

rukovatelj/rukovateljica strojevima za predenje 27 3462 115,40

tapetar/tapetarka 10 1171 39,03

rukovatelj/rukovateljica str. za pripremu voća i povrća 10 986 32,87

armirač/armiračica 16 741 24,70

slastičar/slastičarka 12 585 19,50

autolimar/autolimarica 45 544 18,13

mesar/mesarica 16 524,5 17,48

limar/limarica 24 404 13,47

Temeljem izdvojenih trogodišnjih strukovnih zanimanja odnosno zanimanja za KV i VKV radnike vidljivo najkraće trajanje nezaposlenosti od 2,38 mjeseci ima zanimanje klesar/klesarica, a slijede zanimanja zaštitar osoba i imovine, pekar/pekarica, kuhar/kuharica i vozač/vozačica teretnog vozila. Trajanje nezaposlenosti od 5-7 mjeseci imale su osobe sa zanimanjima elektromehaničar/elektromehaničarka, zidar/zidarica, kozmetičar/kozmetičarka, instalater/instalaterka grijanja i klimatizacije, strojobravar/strojobravarica, konobar/ konobarica, ... Prosječno trajanje nezaposlenosti iznad 17 mjeseci imaju nezaposlene osobe tekstilnih i još nekih manje traženih zanimanja kod kojih je prisutan ograničavajući faktor starosna dob, zdravstveno stanje ili zastarjela znanja i vještine odnosno smanjenje gospodarske aktivnosti (građevinarstvo). Svakako najduže trajanje nezaposlenosti imaju zanimanja rukovatelj/rukovateljica strojevima za predenje sa prosječnim trajanjem nezaposlenosti iznad 100 mjeseci i tapetar/tapetarka sa gotovo 40 mjeseci čekanja na zaposlenje, kod kojih su ti ograničavajući faktori još naglašeniji. Značajno je smanjenje prosječnog trajanja nezaposlenosti zanimanja autolakirer/ autolakirerica (smanjenje sa 34,3 mjeseci krajem 2012. godini na 5,95 mjeseca krajem 2013. godine), zanimanja električar/električarka održavanja (smanjenje s 35,8 na 11,4 mjeseci) i zanimanja polagač/polagačica keramičkih pločica (smanjenje s 16,58 na 5,8 mjeseci).



SREDNJA ŠKOLA ZA ZANIMANJA U TRAJANJU OD 4 I VIŠE GODINA, GIMNAZIJA

Broj nezaposlenih

osoba


- u danima



recepcionar/recepcionarka 21 91 3,03

računalni tehničar/računalna tehničarka 51 104 3,47

grafički dizajner/grafička dizajnerica 48 109 3,63

hotelijersko-turistički službenik/hotelijersko-turistička

službenica 84 124,5 4,15

građevinski tehničar/građevinska tehničarka 43 137 4,57

maser/maserka 10 137,5 4,58

grafički tehničar/grafička tehničarka 24 144 4,80

dizajner/dizajnerica 16 155 5,17

farmaceutski tehničar/farmaceutska tehničarka 17 166 5,53

medicinska sestra 75 169 5,63

poljoprivredni tehničar/poljoprivredna tehničarka 41 169 5,63

tehničar/tehničarka za mehatroniku 10 182,5 6,08

komercijalni službenik/komercijalna službenica 84 185,5 6,18

fizioterapeut/fizioterapeutkinja 141 186 6,20

zubotehničar/zubotehničarka 13 214 7,13

ekonomski službenik/ekonomska službenica 166 216,5 7,22

administrativni službenik/administrativna službenica 240 237,5 7,92


blagajnik/blagajnica 13 679 22,63

računalni operator/računalna operatorica 11 643 21,43

skladištar/skladištarka 74 563 18,77

kemijski tehničar/kemijska tehničarka 11 508 16,93

poslovođa/poslovotkinja trgovine 10 493,5 16,45

knjigovođa/knjigovotkinja 30 395,5 13,18

Kod četverogodišnjih škola, u zanimanja sa najkraćim trajanjem nezaposlenosti svrstavamo zanimanja recepcionar/recepcionarka, računalni tehničar/računalna tehničarka, grafički dizajner/grafička dizajnerica, kao i zanimanje hotelijersko-turistički službenik/hotelijersko-turistička službenica. Prosječno trajanje nezaposlenosti krajem 2013. godini kraće je nego krajem 2012. godini najviše kod slijedećih zanimanja: maser/maserka, građevinski tehničar/građevinska tehničarka, poljoprivredni tehničar/poljoprivredna tehničarka te dizajner/dizajnerica. Istodobno, kod zanimanja blagajnik/blagajnica, računalni operator/računalna operatorica, knjigovođa/knjigovotkinja te skladištar/skladištarka evidentirano je povećanje trajanja nezaposlenosti u odnosu na kraj 2012. godine. Zanimanja blagajnik/blagajnica te računalni operator/računalna operatorica, sa prosječnim trajanjem nezaposlenosti preko 20 mjeseci, zanimanja su sa najdužim čekanjem na zaposlenje.



VIŠA ŠKOLA, I STUPANJ FAKULTETA I STRUČNI STUDIJ Broj

nezaposlenih osoba


- u danima



informatičar/informatičarka 49 88 2,93

građevinski inženjer/građevinska inženjerka 20 89,5 2,98

medicinski laboratorijski inženjer/medicinska laboratorijska

inženjerka 10 90,5 3,02

učitelj/učiteljica razredne nastave 9 95 3,17

strojarski inženjer/strojarska inženjerka 10 97 3,23

odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece 40 102 3,40

viša medicinska sestra 7 110 3,67

sanitarni inženjer/sanitarna inženjerka 5 111 3,70

viši fizioterapeut/viša fizioterapeutkinja 47 123 4,10

upravni pravnik/upravna pravnica 19 125 4,17

ekonomist/ekonomistica 113 137 4,57

ekonomist/ekonomistica marketinga 12 137,5 4,58

logističar/logističarka 5 141 4,70

ekonomist/ekonomistica turizma i ugostiteljstva 13 151 5,03

elektroinženjer/elektroinženjerka 10 152 5,07

inženjer/inženjerka za telekomunikacije 5 168 5,60

špediter/špediterka 8 175 5,83


tekstilni inženjer/tekstilna inženjerka 6 1028 34,27

ekonomist/ekonomistica računovodstva i financija 12 304 10,13

radni terapeut/radna terapeutkinja 13 279 9,30

Promatrajući prosječno trajanje nezaposlenosti zanimanja viših škola vidljivo najkraće na zaposlenje čekaju informatičar/informatičarka (2,93 mjeseca), građevinski inženjer/ građevinska inženjerka (2,98 mjeseci), medicinski laboratorijski inženjer/medicinska laboratorijska inženjerka (3,02 mjeseca), učitelj/učiteljica razredne nastave (3,17 mjeseci), strojarski inženjer/strojarska inženjerka (3,23 mjeseca), odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (3,40 mjeseci), viša medicinska sestra (3,67 mjeseci) te sanitarni inženjer/sanitarna inženjerka (3,7 mjeseci). Od zanimanjima koja čekaju na zaposlenje kraće od 5 mjeseci možemo spomenuti zanimanja viši fizioterapeut/viša fizioterapeutkinja (4,1 mjeseci), upravni pravnik/upravna pravnica (4,17 mjeseci), ekonomist/ekonomistica (4,57 mjeseci) – zanimanje koje ujedno ima najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba, ekonomist/ekonomistica marketinga (4,58 mjeseci) i logističar/logističarka (4,7 mjeseci). Ovdje je potrebno ukazati na povećanje trajanja nezaposlenosti koje je prisutno kod zanimanja tekstilni inženjer/tekstilna inženjerka sa 22,1 mjeseci krajem 2012. godine na 34,27 mjeseci krajem 2013. godine te kod zanimanja ekonomist/ekonomistica računovodstva i financija sa 4,43 mjeseci na 10,13 mjeseci, odnosno na značajan pad trajanja nezaposlenosti kod zanimanja inženjer/inženjerka za telekomunikacije sa 33,03 mjeseci na 5,6 mjeseci te kod zanimanja inženjer/inženjerka cestovnog prometa sa 18,95 mjeseci na 5,97 mjeseci. Zanimanjima sa najdužim prosječnim trajanjem nezaposlenosti na ovoj razini obrazovanja su tekstilni inženjer/tekstilna inženjerka (34,27 mjeseci), ekonomist/ekonomistica računovodstva i financija (10,13 mjeseci) i radni terapeut/radna terapeutkinja (9,3 mjeseca).



FAKULTETI, AKADEMIJE, MAGISTERIJ, DOKTORAT Broj

nezaposlenih osoba


- u danima



profesor/profesorica tjelesne i zdravstvene kulture 3 13 0,43

doktor/doktorica medicine 9 39 1,30

diplomirani građevinski inženjer/diplomirana građevinska


novinar/novinarka 5 48 1,60

doktor/doktorica stomatologije 3 69 2,30

diplomirani dizajner/diplomirana dizajnerica tekstila i odjeće 3 71 2,37

diplomirani pravnik/diplomirana pravnica 14 79 2,63

psiholog/psihologinja 4 80,5 2,68

diplomirani ekonomist/dipl. ekonomistica za financije 6 82,5 2,75

diplomirani informatičar/diplomirana informatičarka 7 90 3,00

profesor/profesorica hrvatskog jezika 8 91,5 3,05

diplomirani socijalni radnik/diplomirana socijalna radnica 3 96 3,20

diplomirani strojarski inženjer/diplomirana strojarska


razredni učitelj/razredna učiteljica 9 103 3,43

diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka prehrambene

tehnologije 3 116 3,87

diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica 72 118,5 3,95

diplomirani politolog/diplomirana politologinja 12 122 4,07

diplomirani inženjer/dipl. inženjerka za zaštitu na radu 4 138,5 4,62


diplomirani inženjer/dipl. inženjerka tekstilne tehnologije 3 636 21,20

diplomirani ekonomist/dipl. ekonomistica za marketing 3 308 10,27

diplomirani geograf/diplomirana geografkinja 3 249 8,30

Temeljem analize prosječnog trajanja nezaposlenosti zanimanja sa završenim fakultetom dolazimo do spoznaje da najkraće (0,43 mjeseca) na zaposlenje čeka profesor/profesorica tjelesne i zdravstvene kulture, a slijede zanimanja doktor/doktorica medicine, diplomirani građevinski inženjer/diplomirana građevinska inženjerka, novinar/novinarka te doktor/ doktorica stomatologije. Zbog većeg apsolutnog broja nezaposlenih osoba potrebno je izdvojiti i zanimanja diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica (3,95 mjeseci) i diplomirani pravnik/ diplomirana pravnica (2,63 mjeseci). Zanimanja sa najvećim prosječnim trajanjem nezaposlenosti su diplomirani inženjer/dipl. inženjerka tekstilne tehnologije, diplomirani ekonomist/dipl. ekonomistica za marketing te diplomirani geograf/diplomirana geografkinja. Značajno je smanjenje prosječnog trajanja nezaposlenosti zanimanja diplomirani građevinski inženjer/diplomirana građevinska inženjerka (smanjenje sa 9,87 mjeseci krajem 2012. godine na 1,58 mjeseci krajem 2013. godine) i zanimanja psiholog/psihologinja (smanjenje s 8,07 na 2,68 mjeseci). Istovremeno, došlo je do značajnog povećanja prosječnog trajanja nezaposlenosti zanimanja diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka tekstilne tehnologije (povećanje sa 9,03 mjeseci krajem 2012. godini na 21,2 mjeseca krajem 2013. godine) i zanimanja diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica za marketing (povećanje s 2,47 na 10,27 mjeseci).



POTRAŽNJA NA TRŽIŠTU RADA U razdoblju I.-XII. 2013. godine poslodavci s područja koje pokriva Područni ured Krapina prijavili su ukupno 3.750 potreba za radnicima što je za 22,4% više u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Istodobno, broj prijavljenih potreba na neodređeno vrijeme i dalje je mali i njihov udio iznosi 17,8%, dok je u navedenom razdoblju u 2012. godini isti iznosio 17,4%. U ukupnom broju prijavljenih potreba prijavljeno je 20 potreba za pripravnicima, dok je u razdoblju I.-XII. 2012. godine prijavljena 21 potreba za pripravnicima. Prema prijavljenim potrebama u razdoblju I – XII. 2013. god. najtraženija zanimanja bila su:

� šivač/šivačica (190), vrtlarski radnik/vrtlarska radnica (183), konobar/konobarica (174), bravar/bravarica (115), medicinska sestra (108), krojač/krojačica (93), prodavač/prodavačica (77), vozač/vozačica teretnog vozila (75), diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica (66), odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (56), kuhar/kuharica (56), fizioterapeut (55), ekonomist/ekonomistica (54), radnik/radnica za pomoć u kući (52), viša medicinska sestra (49), čistačica (45), zidar/zidarica (44), vozač/vozačica autobusa (44), radnik/radnica u održavanju (44), diplomirani pravnik/diplomirana pravnica (43).

Analizirano prema rodovima zanimanja, poslodavci su prijavili slobodna radna mjesta za:

� VOJNA ZANIMANJA – ukupno 0; � ČELNICI I ČLANOVI ZAKONODAVNIH TIJELA, ČELNICI I DUŽNOSNICI DRŽAVNIH

TIJELA, DIREKTORI – ukupno 3; � STRUČNJACI I ZNANSTVENICI – ukupno 712; diplomirani ekonomist/diplomirana

ekonomistica (66), diplomirani pravnik/diplomirana pravnica (43), učitelj/učiteljica engleskog jezika (33), diplomirani građevinski inženjer/diplomirana građevinska inženjerka (32), doktor/doktorica medicine (30), učitelj/učiteljica matematike (26), školski defektolog/školska defektologinja (21), učitelj/učiteljica njemačkog jezika (20), diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka arhitekture (19), učitelj/učiteljica glazbene kulture (14), profesor/profesorica engleskog jezika (14), profesor/profesorica matematike (13), učitelj/učiteljica hrvatskog jezika (13), psiholog/psihologinja (13), diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka elektrotehnike (13), P;

� INŽENJERI, TEHNIČARI i srodna zanimanja – ukupno 729; od čega medicinska sestra (108), odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (56), fizioterapeut/ fizioterapeutkinja (55), ekonomista/ekonomistica (54), viša medicinska sestra (49), učitelj/učiteljica razredne nastave (29), viši fizioterapeut/viša fizioterapeutkinja (28), upravni pravnik/upravna pravnica (21), komercijalist/komercijalistica (20), informatičar/informatičarka (19), P;

� UREDSKI I ŠALTERSKI SLUŽBENICI – ukupno 183; od toga maturant/maturantica gimnazije (37), komercijalni službenik/službenica (34), upravni službenik/upravna službenica (30), administrativni službenik/službenica (26), ekonomski službenik/službenica (18), knjigovođa/knjigovotkinja (13), skladištar/skladištarka (11), hotelijersko-turistički službenik/hotelijersko-turistička službenica (3), P;

� USLUŽNA I TRGOVAČKA ZANIMANJA – ukupno 448: konobar/konobarica (174), prodavač/prodavačica (77), kuhar/kuharica (56), frizer/frizerka (39), trgovački demonstrator i prodavač/trgovačka demonstratorica i prodavačica (39), njegovatelj/ njegovateljica starijih i nemoćnih osoba (13), pomoćni konobar/pomoćna konobarica (9), P;

� POLJOPRIVREDNICI, LOVNO-UZGOJNI, ŠUMARSKI RADNICI I RIBARI – ukupno 14 i to vrtlar/vrtlarica za parkove (7), cvjećar/cvjećarica (3), P;

� ZANIMANJA U OBRTU I POJEDINAČNOJ PROIZVODNJI – UKUPNO 853: od čega najviše šivač/šivačica (190), bravar/bravarica (115), krojač/krojačica (93), zidar/ zidarica (44), šivač/šivačica gornjišta obuće (30), elektroinstalater/elektroinstalaterka (28), automehaničar/automehaničarka (28), stolar/stolarica (27), zavarivač/ zavarivačica (25), tesar/tesarica (23), soboslikar i ličilac/soboslikarica i ličiteljica (22),



pekar/pekarica (21), limar/limarica (16), strojobravar/strojobravarica (16), kovinotokar/ kovinotokarica (14), P;

� RUKOVATELJI STROJEVIMA, VOZILIMA I SASTAVLJAČI PROIZVODA - ukupno 209: vozač/vozačica teretnog vozila (75), vozač/vozačica autobusa (44), rukovatelj/rukovateljica građevinskim strojevima (17), vozač/vozačica teretnog vozila s prikolicom (16), vozač/vozačica lakog dostavnog vozila (15), rukovatelj/rukovateljica brojčano upravljanim strojem za obradu kovina (9), vozač/vozačica hitne pomoći (4), šumski traktorist/šumska traktoristica (4), P;

� JEDNOSTAVNA ZANIMANJA – ukupno 599: od čega vrtlarski radnik/radnica (183), radnik/radnica za pomoć u kući (52), čistačica (45), radnik/radnica u održavanju (44), radnik/radnica niskogradnje (41), radnik/radnica na proizvodnoj liniji (34), očitač/očitačica brojila plina/vode/struje (29), kućna pomoćnica (28), radnik/radnica visokogradnje (27), radnik/radnica na razvrstavanju otpada (17), prodavač/ prodavačica po kućama (16), poljoprivredni radnik/poljoprivredna radnica (16), ...

Za usporedbu u slijedećoj tablici donosimo prikaz deset najtraženijih zanimanja unutar pojedinog roda zanimanja prema prijavljenim potrebama za radnicima Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u 2013. godini na državnoj razini. Najveći udio od 20,5% u ukupno prijavljenim potrebama odnosi se na Stručnjake i znanstvenike među kojima je svakako najtraženije zanimanje diplomirani ekonomist/ diplomirana ekonomistica (3.826 potreba ili 2,7%), diplomirani pravnik/diplomirana pravnica (2.456 potreba ili 1,7%) te doktor/doktorica medicine (1.546 potreba ili 1,1%). Sa nešto manjim udjelom od 20,2% u ukupnim potrebama sudjeluju Uslužna i trgovačka zanimanja, kao primjerice prodavač/prodavačica (7.128 potreba ili 5,0%) i konobar/konobarica (6.993 potrebe ili 4,9%), koja su ujedno i najtraženija zanimanja u Republici Hrvatskoj. Slijede zanimanja kuhar/kuharica (3.493 potrebe ili 2,4%) te njegovatelj/njegovateljica starijih i nemoćnih osoba (1.660 potreba ili 1,2%). Značajan udio od 19,3% u ukupnim potrebama čine Jednostavna zanimanja, kao radnik/radnica u održavanju (5.977 potreba ili 4,2%), čistačica (3.800 potreba ili 2,7%), sobarica (2.459 potreba ili 1,7%), a slijede zanimanja vrtlarski radnik/vrtlarska radnica (2.106 potreba ili 1,5%) i radnik/radnica za pomoć u kući (1.639 potreba ili 1,1%). Ne manje važan udio sačinjava i skupina zanimanja Inženjera, tehničara i srodnih zanimanja (17,6%), sa zanimanjima medicinska sestra (3.469 potreba ili 2,4%), odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (2.431 potreba ili 1,7%), komercijalist/ komercijalistica (2.004 potrebe ili 1,4%) i ekonomist/ekonomistica (1.720 potreba ili 1,2%). Slijede Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji sa udjelom od 11,1%, među kojima su najtraženiji zidar/zidarica (1.131 potreba ili 0,8%), šivač/šivačica (1.121 potreba ili 0,8%), bravar/bravarica (1.048 potreba ili 0,7%) i zavarivač/zavarivačica (856 potreba ili 0,6%). Najmanje potrebe iskazane su za rodom zanimanja Čelnika, dužnosnika i direktora, svega 173 potrebe odnosno 0,1%, te za Poljoprivrednicima, lovno-uzgojnim, šumarskim radnicima i ribarima 702 potrebe, što čini 0,5% svih registriranih potreba.



Izdvojeno promatrano, najtraženija zanimanja na razini Republike Hrvatske u 2013. godini su slijedeća: � prodavač/prodavačica (7.128), konobar/konobarica (6.993), radnik/radnica u održavanju

(5.977), diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica (3.826), čistačica (3.800), kuhar/kuharica (3.493), medicinska sestra (3.469), sobarica (2.459), diplomirani pravnik/diplomirana pravnica (2.456), odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (2.431), vrtlarski radnik/vrtlarska radnica (2.106), administrativni službenik/administrativna službenica (2.104), komercijalist/komercijalistica (2.004), ekonomist/ekonomistica (1.720), ekonomski službenik/ekonomska službenica (1.668), njegovatelj/njegovateljica starijih i nemoćnih osoba (1.660), radnik/radnica za pomoć u kući (1.639), doktor/doktorica medicine (1.546), učitelj/učiteljica razredne nastave (1.537), kuhinjski radnik/kuhinjska radnica (1.432).

Usporedbom podataka vidimo da je obim potražnje za zanimanjima poput primjerice prodavača/prodavačice, konobara/konobarice, diplomiranog ekonomista/diplomirane ekonomistice, čistačice, kuhara/kuharice, medicinske sestre, diplomiranog pravnika/ diplomirane pravnice, odgojitelja/odgojiteljice predškolske djece i ekonomista/ekonomistice u Krapinsko-zagorskoj županiji uglavnom podjednak potražnji za navedenim zanimanjima na teritoriju čitave RH, dok je izrazita potražnja za tekstilnim zanimanjima šivač/šivačica i krojač/krojačica, te potražnja za medicinskim zanimanjima fizioterapeut i viša medicinska sestra, kao i zanimanjima bravar/bravarica i vozač/vozačica teretnih vozila, karakteristična za gospodarstvo naše županije.



Najtraženija zanimanja u RH u 2013. godini prema evidenciji HZZ-a Zanimanje Ukupno Zanimanje Ukupno

(1) Čelnici, dužnosnici, direktori 173 frizer/frizerka 1.358 ravnatelj/ravnateljica škole 42 pomoćni kuhar/pomoćna kuharica 1.131

ravnatelj/ravnateljica ustanove socijalnog rada 27 pomoćni konobar/pomoćna konobarica 1.094

ravnatelj/ravnateljica predškolske ustanove 24 trgovački demonstrator/ica i prodavač/ica 647

voditelj/voditeljica područne službe 22 njegovatelj/ica osoba s teškoćama u razvoju 638

ravnatelj/ica poslovanja zdravstvene ustanove 12 (6) Poljo., lovno-uzgoj., šum. radnici i ribari 702 ravnatelj/ica poslovanja ustanove za kulturu 9 vrtlar/vrtlarica 309

direktor/direktorica male turističke agencije 6 cvjećar/cvjećarica 116

producent/producentica 4 šumski sjekač/šumska sjekačica 65

direktor/ica poslovanja društva komun. čistoće 3 vrtlar/vrtlarica za parkove 33

organizator/ica televizijske i filmske produkcije 3 šumski rasadničar/šumska rasadničarka 27

(2) Stručnjaci i znanstvenici 29.314 vinogradar/vinogradarka 23 diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica 3.826 pomoćni vrtlar/pomoćna vrtlarica 21

diplomirani pravnik/diplomirana pravnica 2.456 ribar/ribarka na moru 19

doktor/doktorica medicine 1.546 pomoćni cvjećar/pomoćna cvjećarica 14

dipl. građ. inženjer/dipl. građevinska inženjerka 1.076 pomoćni rasadničar/pomoćna rasadničarka 10

dipl. inženjer/dipl. inženjerka elektrotehnike 657 (7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizv. 15.888 profesor/profesorica hrvatskog jezika 620 zidar/zidarica 1.131

psiholog/psihologinja 602 šivač/šivačica 1.121

profesor/profesorica matematike 567 bravar/bravarica 1.048

diplomirani inženjer/dipl. inženjerka arhitekture 539 zavarivač/zavarivačica 856

razredni učitelj/razredna učiteljica 534 tesar/tesarica 826

(3) Inž., tehničari i srodna zanimanja 25.237 mesar/mesarica 575 medicinska sestra 3.469 stolar/stolarica 552

odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece 2.431 elektroinstalater/elektroinstalaterka 478

komercijalist/komercijalistica 2.004 automehaničar/automehaničarka 470

ekonomist/ekonomistica 1.720 soboslikar i ličilac/soboslikarica i ličiteljica 416

učitelj/učiteljica razredne nastave 1.537 (8) Rukovatelji strojevima, vozilima 4.805 viša medicinska sestra 1.276 vozač/vozačica teretnog vozila 1.116

zastupnik/zastupnica osiguranja 975 vozač/vozačica lakog dostavnog vozila 480

turistički animator/turistička animatorica 675 vozač/vozačica autobusa 424

upravni pravnik/upravna pravnica 609 vozač/vozačica teretnog vozila s prikolicom 308

građevinski inženjer/građevinska inženjerka 557 vozač/vozačica taksija 268

(4) Uredski i šalterski službenici 10.690 rukovatelj/rukovateljica građevinskim strojevima 263 administrativni službenik/admin. službenica 2.104 vozač/vozačica viličara 160

ekonomski službenik/ekonomska službenica 1.668 vozač/vozačica hitne pomoći 114

komercijalni službenik/komercijalna službenica 1.173 mornar/mornarka 96

maturant/maturantica gimnazije 831 rukovatelj/ica brojčano upr. str. za obradu kovina 90

recepcionar/recepcionarka 750 (9) Jednostavna zanimanja 27.635 knjigovođa/knjigovotkinja 628 radnik/radnica u održavanju 5.977

upravni službenik/upravna službenica 589 čistačica 3.800

službenik/službenica za informacije 510 sobarica 2.459

skladištar/skladištarka 402 vrtlarski radnik/vrtlarska radnica 2.106

hotel.-turistički službenik/hotel.-turist. službenica 343 radnik/radnica za pomoć u kući 1.639

(5) Uslužna i trgovačka zanimanja 28.896 kuhinjski radnik/kuhinjska radnica 1.432 prodavač/prodavačica 7.128 radnik/radnica na proizvodnoj liniji 1.298

konobar/konobarica 6.993 poljoprivredni radnik/poljoprivredna radnica 1.179

kuhar/kuharica 3.493 čistač/čistačica ulica 952

njegovatelj/ica starijih i nemoćnih osoba 1.660 transportni radnik/transportna radnica 793

zaštitar osoba i imovine 1.397 UKUPNO 143.340



Među traženijim zanimanjima u 2013. godini na području Krapinsko-zagorske županije javljaju se zanimanja koja taj trend zadržavaju posljednjih nekoliko godina. Primjerice zanimanja kao što su konobar/konobarica, prodavač/prodavačica, vozač/vozačica teretnog vozila i kuhar/kuharica, visoko su tražena u posljednjih pet godina što ukazuje na stabilnu potražnju za tim zanimanjima. U odnosu na 2012. povećana je potražnja za zanimanjima bravar/bravarica, krojač/krojačica, frizer/frizerka, automehaničar/automehaničarka elektroinstalater/elektroinstalaterka, rukovatelj/rukovateljica građevinskim strojevima i limar/limarica. Istodobno, prisutan je značajan pad potražnje za zanimanjem zidar/zidarica.

R. br.

Naziv zanimanja Traženi radnici NO

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 31.12. 2013.

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike 1 konobar/konobarica 154 158 149 163 174 119

2 bravar/bravarica 42 16 38 69 115 92

3 krojač/krojačica 9 11 5 4 93 31

4 prodavač/prodavačica 109 131 118 82 77 595

5 vozač/vozačica teretnog vozila 18 43 40 75 75 69

6 kuhar/kuharica 57 63 46 50 56 123

7 zidar/zidarica 66 54 58 81 44 81

8 frizer/frizerka 5 10 20 29 39 103

9 šivač/šivačica gornjišta obuće 20 30 1

10 automehaničar/automehaničarka 4 11 8 20 28 101

11 elektroinstalater/elektroinstalaterka 8 7 14 11 28 46

12 stolar/stolarica 15 8 67 15 27 103

13 zavarivač/zavarivačica 5 9 19 23 25 22

14 tesar/tesarica 25 20 31 16 23 36

15 soboslikar i ličilac/soboslikarica i ličiteljica 11 11 8 18 22 71

16 pekar/pekarica 10 14 17 12 21 13

17 rukovatelj/rukovateljica građevinskim strojevima 16 12 8 9 17 110

18 vozač/vozačica teretnog vozila s prikolicom 3 5 3 19 16 1

19 strojobravar/strojobravarica 8 2 12 13 16 76

20 limar/limarica 14 3 7 1 16 24

Kada promatramo najtraženija zanimanja u četverogodišnjim profilima tijekom godina, u 2013. godini prisutan je rast potražnje za zanimanjima fizioterapeut/fizioterapeutkinja, vozač/vozačica autobusa i upravni službenik/upravna službenica, a to su i nadalje najtraženija zanimanja u apsolutnom broju uz zanimanja medicinska sestra, komercijalni službenik/komercijalna službenica i administrativni službenik/administrativna službenica. Značajan pad potražnje nije prisutan niti kod jednog zanimanja s većim frekvencijama pojavljivanja. Interesantan je podatak o potražnji prijavljenoj Zavodu za zanimanja maturant/maturantica gimnazije kao i suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi, koja bilježe značajan rast potreba u posljednjoj godini, odnosno u posljednje dvije godine. Potražnja za navedenim zanimanjima javila se iznimno kao specifična potreba poslodavca ovisno o primjeni mjera aktivne politike u zapošljavanju. Isto tako, iz razloga korištenja mjere stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, u posljednje tri godine postoji velika potražnja za zanimanjima medicinskog profila: medicinska sestra i fizioterapeut/fizioterapeutkinja.



R. br.


2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 31.12. 2013.

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, gimnazija 1 medicinska sestra 28 37 90 103 108 75

2 fizioterapeut/fizioterapeutkinja 4 3 53 38 55 141

3 vozač/vozačica autobusa 7 10 15 44 2

4 maturant/maturantica gimnazije 1 3 3 37 2

5 trgovački/a demonstrator/ica i prodavač/ica 2 36

6 komercijalni službenik/komercijalna službenica 23 25 24 33 34 84

7 upravni službenik/upravna službenica 1 10 8 19 30 76

8 administrativni službenik/administrativna službenica 18 21 29 27 26 240

9 ekonomski službenik/ekonomska službenica 14 12 13 17 18 166

10 suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi 7 14 17 6

11 farmaceutski tehničar/farmaceutska tehničarka 4 5 14 10 17 17

12 strojarski tehničar/strojarska tehničarka 8 5 10 7 16 26

13 građevinski tehničar/građevinska tehničarka 4 3 6 6 15 43

14 knjigovođa/knjigovotkinja 10 13 19 9 13 30

15 skladištar/skladištarka 11 3 6 3 11 74

16 primalja 1 2 4 5 10 2

17 zubotehničar/zubotehničarka 1 2 7 8 8 13

18 administrator/administratorica obrade podataka 1 6 5

19 poljoprivredni tehničar/poljoprivredna tehničarka 5 8 2 9 5 41

20 računalni tehničar/računalna tehničarka 2 3 2 5 5 51

Kod traženih profila sa završenom višom školom u 2013. godini najtraženija zanimanja su odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece, ekonomist/ekonomistica, viša medicinska sestra učitelj/učiteljica razredne nastave te viši fizioterapeut/viša fizioterapeutkinja. U odnosu na prethodnu godinu, značajno se povećala potražnja za zanimanja odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece, viša medicinska sestra, viši fizioterapeut/viša fizioterapeutkinja te upravni pravnik/upravna pravnica, većim dijelom i zbog provođenja mjere aktivne politike zapošljavanja – stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Kao deficitarno, iskazuje se zanimanje nastavnik/nastavnica matematike, budući da za navedeno znimanje ne raspolažemo potrebnim kadrom. Pad potražnje u odnosu na 2012. godinu prisutan je za zanimanje učitelj/učiteljica razredne nastave, iako je broj traženih radnika značajno veći nego u razdoblju 2009. – 2010. g.

R. br.


2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 31.12. 2013.

Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij 1 odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece 6 13 39 22 56 40

2 ekonomist/ekonomistica 8 13 11 40 54 113

3 viša medicinska sestra 14 8 5 12 49 7

4 učitelj/učiteljica razredne nastave 1 2 29 37 29 9

5 viši fizioterapeut/viša fizioterapeutkinja 6 7 8 6 28 47

6 upravni pravnik/upravna pravnica 2 2 12 7 21 19

7 komercijalist/komercijalistica 6 4 17 11 20 92

8 informatičar/informatičarka 2 5 6 19 19 49

9 zastupnik/zastupnica osiguranja 5 10 13 19 4

10 građevinski inženjer/građevinska inženjerka 6 4 6 7 17 20

11 ekonomist/ekonomistica računovodstva i financija 5 8 6 7 9 12

12 radni terapeut/radna terapeutkinja 3 2 9 8 13



13 knjižničar/knjižničarka 4 4 7 2

14 ekonomist/ekonomistica marketinga 4 1 3 5 12

15 operator/ica na opremi medicinske radiologije 1 1 1 5 16

16 nastavnik/nastavnica matematike 1 6 4

17 strojarski inženjer/strojarska inženjerka 2 2 4 5 4 10

18 socijalni radnik/socijalna radnica 3 4 4 1

19 ekonomist/ekonomistica turizma i ugostiteljstva 1 3 3 3 13

20 nastavnik/nastavnica hrvatskog jezika 1 1 3

Najtraženiji profili sa završenim fakultetom posljednjih godina su diplomirani ekonomist/ diplomirana ekonomistica, diplomirani pravnik/diplomirana pravnica, učitelj/učiteljica engleskog jezika, doktor/doktorica medicine te učitelj/učiteljica njemačkog jezika. U odnosu na prethodne godine, u 2013. godini najveće povećanje potražnje bilježe zanimanja diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka arhitekture i diplomirani građevinski inženjer/diplomirana građevinska inženjerka radi obavljanja poslova prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, a značajan je porast potražnje i za zanimanjima diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica, diplomirani pravnik/ diplomirana pravnica, učitelj/učiteljica matematike i školski defektolog/školska defektologinja. Kod većine zanimanja ove razine obrazovanja u evidenciji nezaposlenih PU Krapina nema dovoljno raspoloživih osoba traženih profila. Općenito je na području Krapinsko-zagorske županije udio visoko obrazovanih unutar nezaposlenih osoba manji u odnosu na državni prosjek te stoga često nismo u mogućnosti zadovoljiti potrebe poslodavaca. Primjerice, kontinuirano se javlja potražnja za zanimanja učitelj/profesor engleskog jezika, učitelj/profesor njemačkog jezika, učitelj/profesor matematike, školski defektolog/školska defektologinja, učitelj/učiteljica glazbene kulture, a krajem 2013. u evidenciji nezaposlenih PU Krapina nalazile su se dvije, jedna ili ni jedna osoba tog profila. Takav slučaj javlja se kod mnogih zanimanja, a detaljnije podatke za pojedina zanimanja možete pronaći u tablicama u prilogu.

R. br.


2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 31.12. 2013.

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat 1 diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica 9 12 26 53 66 72

2 diplomirani pravnik/diplomirana pravnica 13 7 19 32 43 14

3 učitelj/učiteljica engleskog jezika 33 30 23 26 33 1

4 diplomirani građevinski inženjer/dipl. građevinska inženjerka 11 3 11 18 32 4

5 doktor/doktorica medicine 28 25 32 38 30 9

6 učitelj/učiteljica matematike 21 20 19 16 26 1

7 školski defektolog/školska defektologinja 3 2 6 14 21 2

8 učitelj/učiteljica njemačkog jezika 35 25 23 22 20

9 diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka arhitekture 3 4 5 3 19 1

10 profesor/profesorica engleskog jezika 9 13 23 19 14

11 učitelj/učiteljica glazbene kulture 10 21 18 12 14 1

12 učitelj/učiteljica hrvatskog jezika 15 14 19 14 13

13 psiholog/psihologinja 7 5 4 9 13 4

14 profesor/profesorica matematike 13 9 17 7 13

15 diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka elektrotehnike 5 13 7 7 13 9

16 diplomirani strojarski inženjer/dipl. strojarska inženjerka 8 18 18 16 12 10

17 profesor/profesorica glazbenih predmeta 8 7 5 13 12

18 akademski klavirist/akademska klaviristica 11 10 6 2 12

19 doktor/doktorica stomatologije 7 5 6 9 10 3

20 profesor/profesorica hrvatskog jezika 10 8 11 8 10 8



ZAPOŠLJAVANJA U 2013. GODINI U razdoblju I.-XII. 2013. godine na razini REPUBLIKE HRVATSKE ukupno je zaposleno 217.179 osoba što je za 16,7% više nego u istom periodu 2012. godine. Od ukupnog broja zaposlenih 89,1% odnosi se na zaposlene prema ugovoru o radu, a 10,9% na zaposlene temeljem drugih poslovnih aktivnosti. Iz evidencije nezaposlenih Područnog ureda Krapina u razdoblju siječanj – prosinac 2013. godine ukupno je zaposleno 6.040 osoba što je za 29,0% više nego u istom periodu 2012. godine. Od ukupnog broja zaposlenih 87,5% odnosi se na zaposlene prema ugovoru o radu, a 12,5% na zaposlene temeljem drugih poslovnih aktivnosti. U ukupnom broju zaposlenih, udio zaposlenih žena iznosi 47,9%. U strukturi zaposlenih vidljivo je da su 1.282 (21,2%) osobe zaposlene prvi puta, odnosno, u većini slučajeva zapošljavane su osobe sa prethodnim radnim iskustvom. Promatrajući zaposlene osobe prema ugovoru o radu, najveći broj osoba, njih 4.978 (ili oko 94%) zaposleno je na određeno vrijeme. Jedan od važnijih pokazatelja zapošljavanja, svakako je i stopa zapošljavanja nezaposlenih osoba koja za PU Krapina u 2013. g. iznosi 35,0%. Radi lakše analize izdvojene su i prikazane stope zapošljavanja prema razini obrazovanja. Pri tome je naglasak stavljen prvenstveno na zanimanja sa najvećim frekvencijama pojavljivanja, odnosno najvećim brojem novoprijavljenih te zaposlenih osoba u 2013. godini kao i ukupnom broju evidentiranih nezaposlenih osoba krajem 2012. godine. Kod trogodišnjih srednjoškolskih zanimanja iz tablice je vidljivo da su izrazito visoke stope zapošljavanja u 2013. godini imali: rukovatelj/rukovateljica brojčano upravljanim strojem za obradu kovina, zaštitar osoba i imovine, rukovatelj/rukovateljica građevinskim strojevima, monter/monterka građevinskih elemenata, tesar/tesarica, strojobravar/ strojobravarica, elektromehaničar/elektromehaničarka, autoelektričar/autoelektričarka, kuhar/ kuharica, te vozač/vozačica teretnog vozila. Međutim, ovdje je potrebno obratiti pozornost na ukupni apsolutni broj novoprijavljenih, zaposlenih i evidentiranih nezaposlenih osoba u pojedinom zanimanju. Na primjer kod zanimanja zaštitar osoba i imovine, zaposleno je 20 osoba (stopa zapošljavanja 51,3%) ili kod zanimanja autoelektričar/autoelektričarka zaposlena je 21 osoba (stopa zapošljavanja 47,7%), dok su kod kuhara/kuharice zaposlene 142 osobe (stopa zapošljavanja 47,2%), rukovatelj/rukovateljica građevinskim strojevima zaposleno 127 osoba (stopa zapošljavanja 50,0%), vozač/vozačica teretnog vozila zaposleno je 88 osoba (stopa zapošljavanja 46,3%), a svima je zajednička relativno visoka stopa zapošljavanja. Kod zanimanja prodavač/prodavačica, frizer/frizerka i automehaničar/automehaničarka možemo zaključiti da se dosta osoba zapošljava na radnim mjestima koja nisu usko vezana za njihovu struku. Naime, stopa zapošljavanja navedenih zanimanja je oko prosjeka naše županije i u 2013. zaposleno je 431/96/95 osoba, a tijekom 2013. godine prijavljeno je svega 77/39/28 potreba za radna mjesta za navedena zanimanja. Sličan nesrazmjer broja traženih radnika i zaposlenih osoba primjetan je i kod zanimanja sa visokim stopama zapošljavanja rukovatelj/rukovateljica brojčano upravljanim strojem za obradu kovina, rukovatelj/ rukovateljica građevinskim strojevima te strojobravar/strojobravarica, dok je s druge strane više traženih radnika od broja zaposlenih radnika bilo kod konobara/konobarica i bravara/ bravarica.



Iz ovih pokazatelja vidljivo je da osobe s tim zanimanjima aktivno traže posao te se prilagođavaju tržištu rada i zapošljavaju se. Ovakvo prilagođavanje zahtijeva prikladna i upotrebljiva znanja, opće i specifične vještine prenosive iz jednog zanimanja u drugo (strani jezici, informatička pismenost, komunikacijske i vještine ophođenja s klijentima, prezentacijske vještine). Stoga je važno učenike pred kraj školovanja početi pripremati na ulazak i snalaženje na tržištu rada, jer da bi mogao prezentirati svoje radne potencijale poslodavcu, mora ih znati prepoznati i prezentirati na razgovoru za posao. Osim toga vrlo su bitne i neke osobine koje razviju mladi, među kojima možemo istaknuti: komunikativnost, fleksibilnost, upornost, sklonost timskom radu, odgovornost, samoinicijativnost, samostalnost u radu, poduzetnost, strpljivost, preciznost, visoka radna etičnost, motiviranost, sposobnost za rješavanje problema, a sigurno da širina i kvaliteta obrazovnih programa doprinose tome da se kod mladih osoba razviju sve potrebne kompetencije.

R. br.

Naziv zanimanja NO

31.12. 2012.

Novopr. 2013.

Zaposl. 2013.

Stopa zapošlja-vanja %

NO 31.12.2013.

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike 1 rukovatelj/ica brojčano upravljanim str. za obradu kovina 32 52 51 60,7 36

2 zaštitar osoba i imovine 15 24 20 51,3 15

3 rukovatelj/rukovateljica građevinskim strojevima 115 139 127 50,0 110

4 monter/monterka građevinskih elemenata 25 29 27 50,0 20

5 tesar/tesarica 61 58 59 49,6 36

6 strojobravar/strojobravarica 82 70 75 49,3 76

7 elektromehaničar/elektromehaničarka 47 47 45 47,9 45

8 autoelektričar/autoelektričarka 21 23 21 47,7 18

9 kuhar/kuharica 127 174 142 47,2 123

10 vozač/vozačica teretnog vozila 87 103 88 46,3 69

11 plinoinstalater/plinoinstalaterka 31 33 29 45,3 35

12 mesar/mesarica 12 17 13 44,8 16

13 kozmetičar/kozmetičarka 29 36 29 44,6 31

14 kovinotokar/kovinotokarica 40 49 39 43,8 42

15 elektroinstalater/elektroinstalaterka 55 59 49 43,0 46

16 automehaničar/automehaničarka 107 129 95 40,3 101

17 krovopokrivač/krovopokrivačica 12 18 12 40,0 17

18 frizer/frizerka 120 122 96 39,7 103

19 zavarivač/zavarivačica 20 24 17 38,6 22

20 bravar/bravarica 114 102 82 38,0 92

21 instalater/instalaterka grijanja i klimatizacije 48 57 39 37,1 51

22 konobar/konobarica 120 215 123 36,7 119

23 soboslikar i ličilac/soboslikarica i ličiteljica 84 67 55 36,4 71

24 prodavač/prodavačica 601 612 431 35,5 595

25 zidar/zidarica 100 95 69 35,4 81

26 stolar/stolarica 103 104 70 33,8 103

27 vozač/vozačica lakog dostavnog vozila 93 62 50 32,3 79

28 električar/električarka održavanja 17 15 10 31,3 19

29 limar/limarica 28 27 17 30,9 24

30 autolimar/autolimarica 49 35 25 29,8 45

31 armirač/armiračica 25 12 11 29,7 16



32 keramičar/keramičarka 61 57 34 28,8 53

33 vodoinstalater/vodoinstalaterka 61 53 32 28,1 54

34 mehaničar/mehaničarka građevinskih strojeva 18 20 10 26,3 18

35 krojač/krojačica 42 38 21 26,3 31

36 polagač/polagačica keramičkih pločica 16 23 8 20,5 23

Među četverogodišnjim profilima najveću stopu zapošljavanja imaju zanimanja elektrostrojarski tehničar/elektrostrojarska tehničarka (65,2%), tehničar/tehničarka za mehatroniku (54,8%), medicinska sestra (stopa 54,2%), farmaceutski tehničar/farmaceutska tehničarka (51,9%) i zubotehničar/zubotehničarka (51,5%). Zanimanja računalni tehničar/računalna tehničarka (45,2%), upravni službenik/upravna službenica (stopa 36,3%), fizioterapeut/fizioterapeutkinja (34,6%) i ekonomski službenik/ ekonomska službenica (33,7%) karakterizira stopa zapošljavanja oko prosjeka županije, ali sa velikom fluktuacijom, odnosno apsolutno velikim brojem novoprijavljenih i zaposlenih osoba iz evidencije nezaposlenih.

R. br.

Naziv zanimanja NO

31.12. 2012.

Novopr. 2013.

Zaposl. 2013.


NO 31.12.2013.

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, gimnazija 1 elektrostrojarski tehničar/elektrostrojarska tehničarka 13 10 15 65,2 7

2 tehničar/tehničarka za mehatroniku 13 18 17 54,8 10

3 medicinska sestra 95 143 129 54,2 75

4 farmaceutski tehničar/farmaceutska tehničarka 19 35 28 51,9 17

5 zubotehničar/zubotehničarka 19 14 17 51,5 13

6 elektrotehničar/elektrotehničarka 38 46 40 47,6 39

7 računalni tehničar/računalna tehničarka 56 59 52 45,2 51

8 strojarski tehničar/strojarska tehničarka 40 26 29 43,9 26

9 knjigovođa/knjigovotkinja 37 29 29 43,9 30

10 špediterskoagencijski službenik/službenica 9 29 15 39,5 7

11 PT-šalterski službenik/PT-šalterska službenica 25 32 22 38,6 15

12 blagajnik/blagajnica 13 13 10 38,5 13

13 grafički dizajner/grafička dizajnerica 50 55 40 38,1 48

14 poljoprivredni tehničar/poljoprivredna tehničarka 38 46 31 36,9 41

15 upravni službenik/upravna službenica 86 71 57 36,3 76

16 recepcionar/recepcionarka 16 31 17 36,2 21

17 dizajner/dizajnerica 14 23 13 35,1 16

18 fizioterapeut/fizioterapeutkinja 155 137 101 34,6 141

19 hotelijersko-turistički službenik/hotel.-turistička službenica 89 124 72 33,8 84

20 ekonomski službenik/ekonomska službenica 159 167 110 33,7 166

21 komercijalni službenik/komercijalna službenica 86 92 60 33,7 84

22 građevinski tehničar/građevinska tehničarka 44 54 32 32,7 43

23 grafički tehničar/grafička tehničarka 19 32 16 31,4 24

24 administrativni službenik/administrativna službenica 206 198 112 27,7 240

25 skladištar/skladištarka 70 49 32 26,9 74

26 maturant/maturantica gimnazije 5 46 3 5,9 2

Kod većine zanimanja došlo je do značajno većeg zapošljavanja u odnosu na broj zaprimljenih potreba za radnicima od strane poslodavaca, posebno kod zanimanja: hotelijersko-turistički službenik/hotelijersko-turistička službenica sa stopom zapošljavanja 33,8% i unatoč tome što su poslodavci u 2013. godini iskazali samo 3 potrebe zaposlene su 72 osobe, kod zanimanja ekonomski službenik/ekonomska službenica sa stopom



zapošljavanja 33,7%, poslodavci su u 2013. godini iskazali 18 potreba a zaposleno je 110 osoba, kao i kod zanimanja administrativni službenik/administrativna službenica sa stopom zapošljavanja 27,7%, poslodavci su u 2013. godini iskazali 26 potreba a zaposleno je 112 osoba. U odnosu na 2012. godinu povećana je stopa zapošljavanja većine zanimanja, a blagi pad stope zapošljavanja prisutan je kod zanimanja recepcionar/recepcionarka (sa 41,9% na 36,2%), hotelijersko-turistički službenik/hotelijersko-turistička službenica (sa 35,1% na 33,8%) i maturant/maturantica gimnazije (sa 6,8% na 5,9%).

R. br.

Naziv zanimanja NO

31.12. 2012.

Novopr. 2013.

Zaposl. 2013.


NO 31.12.2013.

Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij 1 vjeroučitelj/vjeroučiteljica 3 8 10 90,9 1

2 viša medicinska sestra 15 16 24 77,4 7

3 učitelj/učiteljica razredne nastave 11 43 41 75,9 9

4 dizajner/dizajnerica tekstila i odjeće 8 8 12 75,0 4

5 odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece 28 81 67 61,5 40

6 ekonomist/ekonomistica marketinga 10 14 14 58,3 12

7 strojarski inženjer/strojarska inženjerka 9 9 10 55,6 10

8 elektroinženjer/elektroinženjerka 22 16 21 55,3 10

9 građevinski inženjer/građevinska inženjerka 25 37 34 54,8 20

10 operator/operatorica na opremi medicinske radiologije 15 13 14 50,0 16

11 inženjer/inženjerka cestovnog prometa 6 8 7 50,0 11

12 logističar/logističarka 5 5 5 50,0 5

13 informatičar/informatičarka 44 52 47 49,0 49

14 ekonomist/ekonomistica turizma i ugostiteljstva 8 17 12 48,0 13

15 viši fizioterapeut/viša fizioterapeutkinja 42 48 43 47,8 47

16 ekonomist/ekonomistica 108 108 100 46,3 113

17 radni terapeut/radna terapeutkinja 26 11 17 45,9 13

18 medicinski laboratorijski inženjer/med. lab. inženjerka 6 13 8 42,1 10

19 komercijalist/komercijalistica 106 99 82 40,0 92

20 upravni pravnik/upravna pravnica 16 19 13 37,1 19

21 ekonomist/ekonomistica računovodstva i financija 11 20 10 32,3 12

22 grafički inženjer/grafička inženjerka 6 7 4 30,8 6

23 tekstilni inženjer/tekstilna inženjerka 6 6 3 25,0 6

24 zastupnik/zastupnica osiguranja 4 17 5 23,8 4

25 špediterski carinski deklarant/špediterska carinska deklarantica 3 15 3 16,7 12

Visoke stope zapošljavanja osoba sa završenom višom školom, I. stupanjem fakulteta i stručnim studijem prisutne su kod zanimanja vjeroučitelj/vjeroučiteljica (90,9%), viša medicinska sestra (77,4%), učitelj/učiteljica razredne nastave (75,9%), dizajner/dizajnerica tekstila i odjeće (75,0%) i odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (61,5%). Zanimanja kod kojih je veći broj raspoloživih kandidata za posao su ekonomist/ekonomistica (113 osoba, stopa 46,3%), komercijalist/komercijalistica (92 osobe, stopa 40,0%), informatičar/informatičarka (49 osoba, stopa 49,0%), viši fizioterapeut/viša fizioterapeutkinja (47 osoba, stopa 47,8%), odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (40 osoba, stopa 61,5%) i građevinski inženjer/građevinska inženjerka (20 osoba, stopa 54,8%).



Kao i kod drugih razina obrazovanja, kod većine zanimanja zaposleno je više radnika nego što je prijavljeno potreba pa su npr. kod komercijalista/komercijalistica zaposlene 82 osobe dok je traženo 20 radnika, a kod ekonomist/ekonomistica zaposleno je 100 osoba a tražena su 54 radnika. Postoje i primjeri gdje je prijavljeno više potreba nego što je bilo zaposlenih i to kod zanimanja viša medicinska sestra, upravni pravnik/upravna pravnica i zastupnik/ zastupnica osiguranja. Uobičajeno, najveći broj zanimanja sa izrazito visokim stopama zapošljavanja javlja se kod profila sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom pa tako i u 2013. godini što je vidljivo iz slijedeće tablice. Pored zanimanja profesor/profesorica povijesti (stopa 100,0%), profesor/profesorica likovnih predmeta (stopa 90,0%), diplomirani socijalni radnik/diplomirana socijalna radnica (stopa 87,5%), diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka geodezije (stopa 85,7%), učitelj/učiteljica engleskog jezika (stopa 83,3%), visoke stope zapošljavanja imala su i zanimanja diplomirani građevinski inženjer/diplomirana građevinska inženjerka (stopa 81,8%), diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica za marketing (stopa 80,0%) i psiholog/psihologinja (stopa 71,4%). Do znatnog povećanja broja zaposlenih osoba a time i stopa zapošljavanja došlo je kod većine zanimanja, a najviše kod profesor/profesorica povijesti (sa 11,1% na 100,0%), diplomirani socijalni radnik/diplomirana socijalna radnica (sa 13,3% na 87,5%), diplomirani građevinski inženjer/diplomirana građevinska inženjerka (sa 21,4% na 81,8%) te psiholog/psihologinja (sa 12,5% na 71,4%). Istodobno, smanjene su stope zapošljavanja kod zanimanja doktor/doktorica medicine (sa 82,4% na 46,7%) te diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka tekstilne tehnologije (sa 42,9% na 28,6%). Kod zanimanja diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka tekstilne tehnologije potražnja, broj zaposlenih i broj novoprijavljenih osoba su mali pa je time i stopa zapošljavanja nepouzdaniji pokazatelj. S druge strane kod doktora/doktorica medicine potražnja je velika (30 traženih radnika u 2013. godini), međutim došlo je do povećanog ulaska u evidenciju krajem godine (9 osoba navedenog zanimanja ušlo je u evidenciju tijekom studenog i prosinca), pa je iz tog razloga smanjena stopa zapošljavanja.

R. br.

Naziv zanimanja NO

31.12. 2012.

Novopr. 2013.

Zaposl. 2013.


NO 31.12.2013.

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat 1 profesor/profesorica povijesti 4 7 11 100,0 2

2 profesor/profesorica likovnih predmeta 2 8 9 90,0 1

3 diplomirani socijalni radnik/diplomirana socijalna radnica 11 13 21 87,5 3

4 diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka geodezije 4 3 6 85,7 1

5 učitelj/učiteljica engleskog jezika 2 10 10 83,3 1

6 diplomirani građevinski inženjer/dipl. građevinska inženjerka 6 5 9 81,8 4

7 diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica za marketing 5 4 80,0 3

8 psiholog/psihologinja 1 13 10 71,4 4

9 diplomirani inženjer/dipl. inženjerka prehrambene tehnologije 5 5 7 70,0 3

10 profesor/profesorica hrvatskog jezika 5 18 16 69,6 8

11 profesor/profesorica tjelesne i zdravstvene kulture 5 11 11 68,8 3

12 diplomirani pravnik/diplomirana pravnica 16 25 28 68,3 14

13 profesor/profesorica geografije 3 9 8 66,7 1

14 diplomirani informatičar/diplomirana informatičarka 12 12 15 62,5 7

15 novinar/novinarka 10 7 10 58,8 5



16 diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica 77 93 98 57,6 72

17 diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka arhitekture 3 6 5 55,6 1

18 razredni učitelj/razredna učiteljica 5 16 11 52,4 9

19 diplomirani strojarski inženjer/dipl. strojarska inženjerka 5 13 9 50,0 10

20 diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica hotelijerstva 7 7 7 50,0 7

21 diplomirani geograf/diplomirana geografkinja 5 3 4 50,0 3

22 diplomirani inženjer/diplomirana inženjerka elektrotehnike 5 16 10 47,6 9

23 doktor/doktorica medicine 2 13 7 46,7 9

24 diplomirani ekonomist/dipl. ekonomistica menadžmenta 5 10 7 46,7 7

25 diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica za financije 4 7 5 45,5 6

26 diplomirani inženjer molekularni biolog/diplomirana inženjerka

molekularna biologinja 2 5 3 42,9 2

27 agronom/agronomka 11 6 7 41,2 7

28 diplomirani inženjer/dipl. inženjerka cestovnog prometa 8 12 8 40,0 11

29 diplomirani inženjer/dip. inženjerka grafičke tehnologije 2 6 3 37,5 2

30 diplomirani inženjer/dipl. inženjerka tekstilne tehnologije 3 4 2 28,6 3

31 diplomirani politolog/diplomirana politologinja 7 11 5 27,8 12

MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA U 2014. GODINI Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je 31. siječnja 2014. godine prihvatilo Mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s primjenom do 31. prosinca 2014. godine, te Uvjete i načine korištenja sredstava za provođenje mjera u 2014. godini. Sukladno navedenom objavljen je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za korištenje sredstava za poticanje zapošljavanja u 2014. godini. Mjere iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje usmjerene su na poticanje motivacije za zapošljavanje, sufinanciranje i financiranje obrazovanja i sufinanciranje dugotrajno nezaposlenih osoba kojima prijeti socijalna isključenost kao i skupinama kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost zbog gubitka zaposlenja. MJERE IZ NADLEŽNOSTI HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE: a) Potpore za zapošljavanje 1. „Uz pola-pola do prvog posla“ 2. „Pola-pola“ 3. „Pola-pola za uključivanje“ 4. „Pola-pola i za osobe romske nacionalne manjine“ 5. „Zamjenski radnik“ 6. „Zajedno smo jači” 7. „Dijeljeno radno mjesto” – sufinancirano zapošljavanja dviju osoba na istom radnom mjestu 8. „Rad i nakon stručnog osposobljavanja” 9. „Ostanak u zaposlenosti” 10. „Rad i nakon ljeta” b) Potpore male vrijednosti za samozapošljavanje 1. „Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto“ 2. „Tvoja inicijativa – tvoje sezonsko radno mjesto“ c) Potpore za usavršavanje 1. „Učim uz posao“



2. „Znanje se isplati i za zaposlene“ 3. „I mladi uče za posao“ d) Obrazovanje nezaposlenih 1.„Znanje se isplati“ 2. „Učenjem do poduzetnika“ 3. „Osposobljavanje na radnom mjestu“ 4. „Program opismenjavanja“ 5. „Priprema za zapošljavanje kroz učenje hrvatskog jezika“ 6. „EU i zanimanja budućnosti“ 7. „Osposobljavanje za samozapošljavanje“ e) Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 1. „Rad, staž i prijevoz“ f) Javni radovi 1. „Radom za zajednicu i sebe“ 2. „Romi za Rome“ 3. „Pomoć sebi i drugima“ 4. „Pokreni zajednicu“ 5. „Podrška transformaciji i deinstitucionalizaciji domova socijalne skrbi“ 6. „Koordinatori društveno korisnog rada“ 7. „Pomoć sebi i drugim Romima“ 8. „Komunalni radovi“ 9. „Mladi za mlade“ 10. „Mladi za EU“ 11. „Mladi za zajednicu“ 12. „Pomoć zajednici“ 13. „Zapošljavanje u socijalnom poduzetništvu“ 14. „Podrška socijalnom uključivanju“ g) Potpore za očuvanje radnih mjesta 1. „Stalni sezonac“ 2. „Čas posla“ 3. „Neradni petak“ 4. „Mobilni timovi“ 5. „Vaučerom do posla“



RAZULTATI ANKETE POSLODAVACA U 2013. GODINI U cilju uspješnijeg djelovanja tržišta rada te usklađivanja ponude i potražnje radne snage, Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s partnerima: Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, i 2013. godine je proveo istraživanje potreba na tržištu rada „Anketa poslodavaca“. Spomenutim istraživanjem nastojimo od poslodavaca prikupiti relevantne informacije o zapošljavanju i promjenama zaposlenosti u protekloj godini, o eventualnim poteškoćama pri zapošljavanju i njihovim razlozima, te o planiranom zapošljavanju i potencijalnom viškovima radnika u tekućoj godini uz identificiranje profila radnika koji bi se mogli zaposliti ili eventualno pojaviti kao višak. Anketa se provodila od 21. siječnja do 01. ožujka 2013. godine putem upitnika koji su poslodavcima dostavljeni poštom, a upitnik je bio dostupan i na web stranici HZZ-a (www.hzz.hr) gdje se mogao ispuniti online. Uzorak i obuhvat. U anketi poslodavaca za 2013. godinu uzorkom su obuhvaćena 503 poslodavca, dok se sudjelovanju u anketi odazvalo 458 poslodavaca (91,1%), od čega 286 trgovačkih društava i ustanova (62,4%) i 172 obrtnika (37,6%). Anketirani poslodavci zapošljavali su 14.597 radnika, što čini 44,7% ukupne zaposlenosti u poslovnim subjektima na području naše županije. Struktura anketiranih poslodavaca. Najveći broj anketiranih čine mikro tvrtke (do 9 zaposlenih) - 257 ili 56,1% i male tvrtke (10-49 zaposlenih) - 132 ili 28,8%, a većina anketiranih poslodavaca je privatnog ili pretežito privatnog vlasništva (340 ili 74,3%). S obzirom na djelatnost NKD-a u istraživanju je sudjelovalo najviše poslodavaca iz područja prerađivačke industrije (70 ili 15,3%), iz trgovine na veliko i malo, popravaka motornih vozila i motocikala (46 ili 10,0%), zatim iz djelatnosti građevinarstva (43 ili 9,4%), te obrazovanja (39 ili 8,5%) i zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (35 ili 7,6%). Prema Ispostavama, najveći odaziv je na području Ispostava Zabok (113 ili 24,7%) i Donja Stubica (91 ili 19,9%), a najmanji na području Ispostave Klanjec (39 ili 8,5%). Promjene u zaposlenosti u 2012. godini. U 2012. godini ostvarene su pozitivne promjene u zaposlenosti anketiranih poslodavaca – ostvaren je veći broj novoga zapošljavanja od broja otpuštanja. Naime, tijekom godine anketirani su poslodavci zaposlili ukupno 2.206 radnika, što čini 15,3% u odnosu na prethodnu zaposlenost (31.12.2011.), dok je istodobno prestalo raditi 2.060 radnika ili 14,3% od ukupnoga broja zaposlenih. Dakle, na godišnjoj je razini ostvareno povećanje zaposlenosti od 146 radnika ili 1,0%. Poteškoće pri zapošljavanju radnika. Prema iznesenim podacima anketiranih poslodavaca vidljiv je nedostatak radnika u 2012. godini u obimu od 152 radnika, a najviše u prerađivačkoj industriji (69 radnika ili 45,4%), građevinarstvu (21 radnik ili 13,8%) i u prijevozu i skladištenju (16 radnika ili 10,5%). Planirano zapošljavanje u 2013. godini. Manje od polovine anketiranih poslodavaca, odnosno 206 anketiranih poslodavaca ili 45,0% planira novo zapošljavanje u 2013. g. Planirano je zapošljavanje 885 radnika, što ukazuje na stopu planiranog zapošljavanja (postotak u odnosu na ukupni broj zaposlenih kod anketiranih poslodavca) od 6,1%. Od ukupnog broja planiranog zapošljavanja najviše se odnosi na Ispostavu Zabok (277 radnika ili 31,3%) i na Ispostavu Krapina (183 radnika ili 20,7%), a najmanje na ispostavu Klanjec (48 radnika odnosno 5,4%) te Ispostavu Zlatar (52 radnika ili 5,9%).



Analizirano prema područjima djelatnosti najveći bi se broj radnika mogao zaposliti u prerađivačkoj industriji (241 radnik ili 27,2%), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (106 radnika ili 12,0%), građevinarstvu (91 radnik odnosno 10,3%), trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila (91 radnik ili 10,3%), javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (78 radnika ili 8,8%) te obrazovanju (61 radnik odnosno 6,9%). Zanimanja radnika koja su u planu zapošljavanja tijekom 2013. godine su prvenstveno prodavači/prodavačice, zatim vrtlarski radnici/vrtlarske radnice, rukovatelji/rukovateljice šivaćim strojem za tekstil, zavarivači/zavarivačice, zidari/zidarice, medicinske sestre, konobari/konobarice, te bravari/bravarice. Očekivane promjene u zaposlenosti na kraju 2013. godine. Vezano uz promjenu u zaposlenosti na kraju godine, ukupno je 96 poslodavaca (21,0%) izjavilo da očekuju povećani broj zaposlenih za 427 radnika, dok istodobno 33 poslodavca ili 7,2% predviđa smanjenje broja zaposlenih u 2013. godini za 135 radnika. Razlika između očekivanog povećanja i smanjenja broja radnika je pozitivna – 292 radnika ili 2,0%. Potencijalni viškovi. Istaknuta obilježja radnika koji bi se mogli pojaviti kao višak u 2013. godini su nedostatna kvalifikacija (62,9%), zastarjela znanja i vještine (19,0%), nezainteresiranost za stjecanje novih znanja (11,2%), te neodgovarajući odnos prema radu (6,9%). Zanimanja koja bi se mogla pojaviti kao višak su: obućarski radnik/radnica, špediterskoagencijski službenik/službenica, administrativni službenik/službenica, radnik/radnica na proizvodnoj liniji, prodavač/prodavačica, i dr. Suradnja s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Od ukupnog broja anketiranih poslodavaca, njih 240 ili 52,4% koristilo je usluge HZZ-a pri traženju ili zapošljavanju radnika, a najčešće korištene usluge su: objava potrebe za radnikom na web stranici HZZ-a, u dnevnom biltenu, dnevnom listu ili na oglasnoj ploči HZZ-a (204 ili 41,6%), korištenje mjera za poticanje zapošljavanja (114 ili 23,3%) te ciljano posredovanje - upućivanje odgovarajućih kandidata na slobodna radna mjesta (92 ili 18,8%).

150

48

183 175

277

52

0

50

100

150

200

250

300

Donja Stubica Klanjec Krapina Pregrada Zabok Zlatar

Planirano zapošljavanje - broj radnika



III. PREPORUKE ZA OBRAZOVNU UPISNU POLITIKU I POLITIKU

STIPENDIRANJA

UREDBA VLADE O PRAĆENJU, ANALIZI I PREDVIĐANJU POTREBA TRŽIŠTA RADA Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj 15. srpnja 2010. godine Uredbu o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku u okviru provedbe Programa gospodarskog oporavka. Na temelju navedene Uredbe, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donijelo je Plan i metodologiju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izrade preporuka za obrazovnu upisnu politiku. U skladu s navedenim Planom i metodologijom, područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, provode analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima, te izrađuju preporuke za obrazovnu upisnu politiku. Preporuke se odnose ne samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na temelju statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile (brzina zapošljavanja, stopa zapošljavanja), podataka o nedostatku radnika pojedinih zanimanja dobivenih anketom poslodavaca, uvida dobivenih posredovanjem, te podacima iz strategija i planova gospodarskog razvoja, odnosno planova i najava investicija na regionalnoj i lokalnoj razini. Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Analize, prognoze i preporuke izrađene su na razini lokalnih tržišta rada kako su ih odredili područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Lokalna tržišta rada uglavnom su županije, ali mogu biti i dijelovi županija, te pojedinačni gradovi ili općine. U izradi preporuka za područje Krapinsko-zagorske županije sudjelovala je Tematska radna skupina za tržište rada KZŽ, sukladno Sporazumu regionalnog partnerstva za praćenje i procjenu potreba (KZŽ, HZZ PU Krapina, OK KZŽ, HGK ŽK Krapina, Zagorska razvojna agencija d.o.o.), a sve radi zajedničkog rada na sustavnom praćenju, procjeni i utvrđivanju potreba na tržištu rada. Na osnovnu procjena Tematske radne skupine za tržište rada KZŽ izrađena je lista obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata, odnosno smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata. Budući da se neki obrazovni programi ne provode na području nekih lokalnih tržišta rada, preporuke se u njihovom slučaju odnose samo na stipendiranje učenika i studenata koji pohađaju takve programe na drugim područjima. Programi koji se ne provode na području lokalnog tržišta rada označavaju se zvjezdicom (*). Preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno. Opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa trebat će pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.



PREPORUKE ZA OBRAZOVNU UPISNU POLITIKU I POLITIKU STIPENDIRANJA

Za područje Krapinsko-zagorske županije donesene su preporuke za 2014. godinu:

1. Obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata

Trogodišnji srednjoškolski CNC operater/CNC operaterka Tokar/tokarica Bravar/bravarica Pekar/pekarica* Konobar/konobarica Mesar/mesarica* Zidar/zidarica Tesar/tesarica Strojobravar/strojobravarica Elektroinstalater/elektroinstalaterka

Četverogodišnji srednjoškolski -

Stručni studij Sestrinstvo

Sveučilišni studij Medicina* Anglistika* Germanistika* Matematika* Strojarstvo* Elektrotehnika* Farmacija* Kroatistika* Informatika* Agronomija* Edukacijska rehabilitacija* Građevinarstvo* Arhitektura i urbanizam*

Documents

Kretanja na tržištu rada · zadaćom rješavanja pitanja iz problematike vezane uz zapošljavanje i nezaposlenost u najširem značenju tih pojmova. S tradicijom posrednika pri