Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1

5/27/2018 Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1

1

1. Uvod

1.1.Krivina djela protiv zdravlja ljudi spadaju u grupu opeopasnih krivinih djela, jer su

ona uglavnom usmjerena protiv zdravlja veeg broja individualno neodreenih osoba. Kod

najveeg broja tih djela posljedica je opa opasnost za zdravlje ljudi, to znai da je grupni

zatitni objekt ovih krivinih djela zdravlje ljudi. Razlozi koji opravdavaju samostalnost ove

grupe krivinih djela su razliiti, jer u savremenim drutvenim okolnostima na to utiu nova

nauna i tehnoloka otkria u raznim okolnostima, nove naune metode u medicini, velika

mobilnost ljudi koja predstavlja opasnost od irenja zaraznih bolesti, veliki porast

narkomanije posljednjih decenija,kao i enormno irenje bar danas jo neizljeivih zaraznihspolnih bolesti,

Krivina djela protiv zdravlja ljudi imaju nekih slinosti s krivinim djelima protiv ivota i

tijela posebno s krivinim djelima protiv ope sigurnosti ljudi i imovine. Od tih djela ona se

razlikuju po svom grupnom zatitnom objektu, koji je ovdje zdravlje ljudi, s obzirom da su ta

djela u najveem broju upravljena protiv zdravlja veeg broja individualno neodreenih

osoba.

1.2. Veina krivinih djela iz ove glave je blanketnog karaktera, to nai da se njihovim

izvrenjem kre odreeni propisi kojima se ureuje odreena oblast vezana za zdravlje ljudi.

Ti propisi su unutarnji zakonski i podzakonski akti, kao to je to npr. kod prenoenja zarazne

bolesti, nepospanja po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije, itd., ali dispozicija

ponekad pokrivena i meunarodnopravnim instrumentom, kao to je to i kod neovlaene

proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.

1.3.Kod veine krivinih djela iz ove glave posljedica se ogleda u apstraktnoj ili konkretnoj

opasnosti za zdravlje veeg broja individualno neodreenih osoba. Izuzetak su nesavjesno

lijeenje, samovoljno lijeenje, nedozvoljeno presaivanje dijelova ljudskog tijela i

nepruanje medicinske pomoi kod kojih posljedica nastupa prema individualno odreenoj

osobi.

1.4. Veina krivinih djela iz ove glave dobija svoj kvalificirani oblika ako izvrenjem

osnovnog oblika djela doe do nastupanja tee posljedice izraene u tekoj tjelesnoj ozljedi,


2

tekom naruenju zdravlja ili u prouzrokovanju smrti jedne ili vie osoba. U odnosu na teu

posljedicu u takvim sluajevima mora postojati nehat uinitelja.

1.5.Uinitelj nekih krivinih djela iz ove glave moe biti svaka osoba, dok kod nekih to moe

biti osoba s odreenim svojstvom.

1.6.Oblik krivnje kod krivinih djela iz ove glave je umiljaj, s tim da je kod jednog broja tih

krivinih djela predvien i njihov nehatni oblik, kao to je to npr. kud prenoenja zaraznih

bolesti, zapoljavanja osoba oboljelih od zarazne bolesti, nesavjesnog lijeenja, proizvodnje i

stavljanja u promet kodljivih ivotnih namirnica, itd.

1.7.Krivino gonjenje za krivina djela iz ove glave preduzima se po slubenoj dunosti.

1.8.Kod nekih krivinih djela iz ove glave, pored kazne, propisana je i mogunost primjene

mjere sigurnosti oduzimanja predmeta, u smislu obaveznog oduzimanja odreenih predmeta,

kao to je to npr. kod proizvodnje i stavljanja u promet kodljivih ivenih namirnica,

neovlaene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga i kod posjedovanja i

omoguavanja uivanja opojnih droga.

1.9.Prema uem podgrupnom objektu krivinopravne zatite, sva krivina djela iz ove glave

mogu se razvrstati na krivina djela kojima se titi zdravlje od zaraze, gdje spadaju prenoenjezarazene bolesti, nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijme epidemije, prenoenje

spolne bolesti i zapoljavanje osoba oboljelih od zarazne bolesti, zatim na krivina djela

kojim se titi zdravlje ljudi od lijenikih propusta i nedozvoljenog lijeenja, gdje spadaju

nesavjesno lijeenje, samovoljno lijeenje, nedozvoljeno presaivanje dijelova ljudskog tijela,

nepruanje medicinske pomoi i nadrilijenitvo, zatim na krivina djela kojim se titi

zdravlje od kodljivih ivotnih namirnica, gdje spadaju proizvodnja i stavljanje u promet

kodljivih ivenih namirnica, nesavjesni pregled mesa za prehranu i zagaivanje vode za

pie i ivenih namirnica, i na kraju na krivina djela kojim se titi zdravlje ljudi vezano za

alkoholna pia i opojne droge gdje spadaju sluenje alkoholnih pia mlaim maloljetnicima,

neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i posjedovanje i omoguavanje

uivanja opojnih droga.


3

II. POJEDINA KRIVINA DJELA

2.1. Prenoenje zarazne bolesti (l. 225. KZ FBiH)

Prema odredbi stava 1. krivino djelo ini onaj ko ne postupi po propisima ili naredbama

kojima nadleni organ zdravstvene slube odreuje preglede, dezinfekciju, odvajanje

bolesnika ili drugu mjeru za suzbijanje ili spreavanje zarazne bolesti kod ljudi, pa zbog toga

doe do opasnosti od irenja zarazne bolesti.

Iz navedene odredbe se vidi da je prenoenje zarazne bolesti krivino djelo blanketnogkaraktera.

Uinitelj krivinog djela moe biti svaka osoba, a to je u pravilu osoba koja je duna da

postupa po odreenim propisima ili naredbama kojim nadleni dravni organ nalae odreene

aktivnosti.

Radnja krivinog djela odreena je kao neinjenje, a sastoji se u nepostupanju po propisima ili

naredbama ovlaenih organa zdravstvene slube.

Meutim, ona moe obuhvaati razliita injenja ili neinjenja. injenje podrazumijeva

postupanje protivno propisima ili naredbama, a neinjenje znai nepreduzimanje propisanih ili

nareenih mjera. Propisi ili naredbe odnose se na suzbijanje ili spreavanje zaraznih bolesti

kod ljudi, a obuhvaaju preglede, dezinfekciju, izdvajanje bolesnika ili neke druge mjere, kao

to bi npr. bila zabrana iliogranienje kretanja ljudi, zabrana njihovog okupljanja, obavezno

prijavljivanje sluajeva zarazne bolesti, itd.

Posljedica je izazivanje opasnosti od irenja zarazne bolesti, to znai da jeusljed radnje

nepostupanja po propisima ili naredbama nadlenogorgana zdravstvene slube zaista i dolo

do opasnosti da se zarazna bolest proiri.

Radnja i posljedica moraju biti uzrono-posljedino povezane, pa je djelo dovreno tek ako je

dolo do nastupanja pomenute posljedice. Radi se o stvarnoj i konkretnoj opasnosti kao

obiljeju djela koja se mora u svakom konkretnom sluaju dokazati, to znai da se mora


4

dokazati da je nepostupanjem po propisima ili naredbama nastupilo stanje bliske i neposredne

mogunosti irenja zarazne bolesti.

Za krivinu odgovornost potreban je umilj aj koji mora obuhvatiti svijest da se ne postupa po

odreenom propisu ili naredbi, da uinitelj zna za te propise ili naredbe, da zna da se radi o

zaraznoj bolesti i daje svjestan da je svojim postupkom izazvao opasnost od irenja zarazn e

bolesti. Prema odredbi stava 3. ovo djelo se kanjava i za nehat.

Propisana kazna za umiljajni oblik djela je zatvor do jedne godine, a za nehatni oblik djela

propisana je novana kazna ili zatvor do est mjeseci.

Odredbom stava 2. propisanje drugi oblik ovog krivinog djela koji postoji u sluaju da se

nepostupanje po propisima ili naredbama nadlenog organa zdravstvene slube u pogledu

odreenih aktivnosti odnosi na suzbijanje ili spreavanje zaraznih bolesti kod ivotinja, usljed

ega doe do opasnosti prenoenja zarazne bolesti na ljude. Razlika u odnosu na prethodni

oblik djelaje u vrsti zarazne bolesti jer se kod ovog oblika radi o zaraznim bolestima kod

ivotinja od kojih mogu oboljeti i ljudi, kao to su npr. bjesnilo ili strihinoza.

Oblici krivnje i propisana kazna su isti kao i kod prethodnog oblika djela, to znai da se iovaj oblik djela moe uiniti i sa umiljajem i iz nehata sa propisanom kaznom za umiljajni

oblik djela do godinu dana zatvora, a za njegov nehatni oblik sa novanom kaznom i li

zatvorom do est mjeseci.

2.2. Nepustupanje 'po zeli-avstvenim propisima za l vrijeme epidemije (l. 226. KZ FBiH)

Prema odredbi lana 226. KZ-a, ovo krivino djelo ini onaj ko za vrijeme epidemije kakve

zarazne bolesti ne postupi po naredbama ili odlukama donesenim na osnovu propisa

nadlenog organa kojim se odreuju mjere za suzbijanje ili spreavanje epidemije.

Iz navedene zakonske odredbe se vidi da je nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrij

eme epidemije krivino djelo blanketnog karaktera.

Uinitelj krivinog djela moe biti svaka osoba.


5

Radnja krivinog djela sastoji se u nepostupanju po naredbama ili odlukama koje su donesene

na osnovu propisa nadlenog organa. Ona moe da obuhvati razliite oblike injenja ili

proputanja na isti nain kao i kod prenoenja zarazne bolesti. Djelo se moe izvriti samo za

vrijeme epidemije kakve zarazne bolesti, to znai da je vrijeme izvrenja, kao modalitet

radnje, bitno obiljeje ovog krivinog djela. Pod epidemijom se podrazumijeva porast

oboljelih od kakve zarazne bolesti kojije neuobiajen po broju sluajeva, vremenu, prostoru i

zahvaenom stanovnitvu.

Posljedica ovog krivinog djela je apstraktna opasnost za ivot i zdravlje ljudi;

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj koji obuhvaa svijest o nepostupanju poodreenim naredbama ili odlukama koje se odnose na suzbijanje ili spreavanje epidemije i

svijest da se to ini za vrijeme epidemije.

Propisana kazna je zatvor do jedne godine.

2.3. Prenoenje spolne bolesti (l. 227. KZ FBiH)

Prema odredbi lana 227. ovo krivino djelo ini onaj ko, znajui da je zaraen spolnom

boleu, spolnim odnoajem ili s njim izjednaenom spolnom radnjom ili na drugi nain

drugog spolno zarazi, ako time nije uinjeno krivino djelo teke tjelesne ozljede.

Iz navedene zakonske odredbe se vidi da uinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka osoba,

dakle i osoba mukog i osoba enskog spola. Bez obzira na spol to je u pravilu osoba koja je

oboljela od kakve prenosive spolne bolesti, kao to su npr. AIDS, sifilis, gonoreja, itd.

Radnja krivinog djela alternativno je odreena i sastoji se u vrenju obljube tj. spolnog

odnoaja ili s njim izjednaene spolne radnje ili u preduzimanju druge radnje koja je podobna

da se na drugog prenese spolna bolest.

Obljuba, odnosno spolni odnoaj ili s njim izjednaena spolna radnja kod ovog krivinog

djela ima isto znaenje kao i kod krivinih djela protiv spolne slobode i morala. Preduzimanje

neke druge radnje kao naina prenoenja spolne bolesti najee bi obuhvaalo bludne radnje,


6

ali bi to moglo biti i davanje na upotrebu drugom vlastite intimne odjee, davanje sredstava za

odravanje osobne higijene, itd.

Posljedica se ogleda u zaraavanju drugog u smislu da je usljed preduzetih radnji izvrenja

dolo do prenoenja spolne bolesti na drugog. Izmeu radnje i posljedice mora postojatiuzrona veza, a krivino djelo se smatra dovrenim kada je usljed preduzete radnje dolo do

zaraavanja drugog, druga osoba je obolila od te bolesti. Prema posljedici ovo djelo spada i

krivina djelapovrede.

Pasivni subjekt ovog krivinog djela moe biti svaka muka ili enska osoba, a to moe da

bude i brani partner uinitelja djela.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj i to direktni, koji obuhvaa znanje o vlastitojspolnoj zaraenosti i svijest da je to prenosiva spolna bolest, dok je za posljedicu dovoljan i

eventualni umiljaj u smislu da kod uinitelja postoji svijest da se preduzetom radnjom moe

zaraziti neka druga osoba.

Propisana kazna je zatvor do jedne godine.

2.4. Zapoljavanje osoba oboljelih od zarazne bolesti (l. 228. KZ FBiH)

Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko u bolnici, porodilitu, domu, koli,

privrednom drutvu ili drugoj pravnoj osobi, obrtu ili kod samostalnog privrednika, u

djelatnosti u kojoj se rukuje prehrambenim prozvodima ili koja obavlja higijenske usluge ili u

slinoj djelatnosti, protivno zdravstvenim propisima, zaposli ili dri zaposlenom osobu koja

boluje od zarazne bolesti, pa zbog toga doe do opasnosti od irenja zarazne bolesti.

Iz navedene zakonske odredbe se vidi daje zapoljavanje osoba oboljelih od zarazne bolesti

krivino djelo blanketnog karaktera.

Uinitelj krivinog' djela moe biti svaka osoba, ali e to u pravilu biti ona osoba u

pomenutim ustanovama, preduzeima ili radnjama koja je u mogunosti da odluuje o

zasnivanju, odnosno o prestanku rada osobe koja boluje od zarazne bolesti.


7

Radnja krivinog djela alternativno je odreena, i to kao zapoljavanje ili kao dranje

zaposlenom osobe koja boluje od zarazne bolesti. Pod zapoljavanjem se podrazumijeva

zasnivanje radnog odnosa, stalnog ili privremenog, pravno ili faktiki, a dranje zaposlenom

je omoguavanje rada oboljeloj osobi i nakon saznanja da se radi o zaraznoj bolesti. Kao

objekt ili ustanove gdje se oboljela osoba prima na rad ili dri na radu navedene su bolnice,

porodilita, javni domovi, kole, privredna drutva ili druge pravne osobe, obrti ili radnje kod

samostalnog privrednika u djelatnostima u kojima se rukuje predmetima ishrane ili koje vre

higijenske usluge ili neku slinu djelatnost.

Posljedica krivinog djela ogleda se u tome to je zapoljavanjem ili dranjem zaposlenom

osobe koja boluje od zarazne bolesti dolo do opasnosti od irenja zarazne bolesti na druge

osobe. Djelo se smatra dovrenim kada je zapoljavanjem ili dranjem zaposlenom oboljeleosobe stvarno dolo do opasnosti od irenja zarazne bolesti na druge u smislu da je time

stvarno stvorena bliska i neposredna mogunost da se bolest proiri na druge osobe.Ovo je

delikt ugroavanja sa konkretnom opasnou, ta opasnost kao posljedicaje obiljeje djela i

mora se u svakom konkretnom sluaju dokazati.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj ili nehat. Umiljaj mora obuhvatiti svijest opreduzetim radnjama uinjenja, tj. o zapoljavanju ili o dranju zaposlenom osobe oboljele od

zarazne bolesti, zatim svijest da to ini protivno zdravstvenim propisima, kao i svijest daje

svojim postupcima izazvao opasnost od irenja zarazne bolesti.

Propisana kazna za umiljajni oblik djela je zatvor do jedne godine, a za njegov nehatni oblik,

prema odredbi st. 2., propisana je novana kazna ili zatvor do est mjeseci.

2.5. Nesavjesno lijeenje (l. 229. KZ FBiH)

Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini doktor medicine ili doktor stomatologije koji

obavljajui svoju aktivnost primij eni oito neprikladno sredstvo ili oito neprikladan nain

lijeenja ili ne primljeni odgovarajue higijenske mjere, pa time prouzrokuje pogoranje

zdravstvenog stanja neke osobe.


8/

Iz navedene zakonske odredbe se Vidi da uinitelj ovog krivinog djela moe biti samo

lijenik, tj. osoba s diplomom medicinskog fakulteta, ali to moe biti i stomatolog, tj. osoba s

diplomom Stomatolokog fakulteta, jer i ta osoba prua lijeniku pomo.

Radnja krivinog djela alternativno je odreena, ito kao primjena oito neprikladnog sredstvalijeenja, zatim kao primjena oito neprikladnog naina lijeenja, i kao neprimj enjivanje

odgovarajuih higijenskih mjera pri pruanju lijenike pomoi. Te radnje mogu obuvatiti

razliite oblike injenja i neinjenja. Koja su sredstva, odnosno naini lijeenja oigledno

nepodobna odreeno je pravilima medicinske struke. U tom smislu u medicini su izgraeni

odreeni standardi koji vae pri pruanju lijenike pomoi, ali kako je medicina posljednjih

decenija doivjela ogroman napredak i ti standardi se nuno mijenjaju. Da li se radi o primjeni

oigledno nepodobnog sredstva ili oigledno nepodobnog naina lijeenja procjenjivat e seposebno u svakom konkretnom sluaju, pri emu e sudu biti nuna pomo odgovarajuih

vjetaka medicinske struke.

Nesavjesno lijeenje je krivino djelo koje spada u delikte povrede, jer obuhvata u sebi i

nastupanje odreene posljedice koja se kod njega ogleda se u prouzrokovanju pogoranja

zdravstvenog stanja neke osobe. To znai da je ovo djelo dovreno kada je usljed preduzetih

radnji nesavjesnog lijeenja prouzrokovano pogoranje zdravstvenog stanja pasivnog

subjekta. Objekt radnje je druga osoba, tj. pacijent, pri emu je nebitno da li je ta osoba

bolesna ili zdrava. Za postojanje djela je takoer nebitno da li je ta osoba dala svoj pristanak

uinitelju na takvo nesavjesno pruanje lijenike pomoi.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj ili nehat. Za umiljaj se trai daje uinitelj

svjestan nesavjesnosti svojih postupaka koji ine mogue oblike radnje ovog djela, to znai

daje svjestan da oito postupa na nain koji odudara od opeprihvaenih profesionalnih

pravila postupanja, s tim da on to hoe ili na to pristaje. Osim toga trai se i daje uinitelj

svjestan posljedice svoje lijenike nesavjesnosti u obavljanju lijenike djelatnosti, tj. da je

svjestan da time moe prouzrokovati pogoranje zdravstvenog stanja osobe kojoj prua

lijeniku pomo, pa to hoe ili na to pristaje.

Krivnja se utvruje u odnosu na potivanje pravila medicinske struke ikad se radi o nehatnom

poinjenju djela, jer se nehat mora utvrditi i u odnosu na radnju uinjenja i u odnosu na

posljedicu. To znai da se nesavjesnost kod ovog oblika krivnje nalazi u samopouzdanju,

samouvjerenosti i lakomislenosti, to sve upuuje na zanemarivanje makar minimalnihzahtjeva za razboritim i opreznim ponaanjem.


9/

Propisana kazna za umiljajni oblik djela je zatvor do tri godine, a za njegov nehatni oblik,

prema odredbi stava 3., to je zatvor do jedne godine.

Odredbom st. 2. propisan je drugi oblik ovog krivinog djela koje ini drugi zdravstveni

djelatnik koji pri pruanju medicinske pomoi ili njege postupa nesavjesno i time prouzrokujepogoranje zdravstvenog stanja neke osobe. Ovaj oblik djela odnosi se na nesavjesnost u

poslu drugih zdravstvenih djelatnika.

Uinitelj ovog oblika djela moe biti samo zdravstveni djelatnik, a to je svaka osoba koja

uestvuje u pruanju medicinske pomoi, osim lijenika i stomatologa, a koja ima

obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i za koju postoji obaveza potivanja moralnih i etikih

naela koja vae u medicinskoj struci, kao to su medicinske sestre ili medicinski tehniari.

Radnja ovog oblika djela odreena je kao nesavjesno postupanje pri pruanju medicinske

pomoi ili njege i ona obuhvaa svako nesavjesno postupanje uinitelja djela. Medicinska

pomo bi bila npr. davanje lijekova ili injekcija, saniranje povreda, previjanje, itd., a

medicinska njega bi se sastojala u nadzoru nad pacijentom, kontroli njegovog zdravstvenog

stanja, itd. iesavjesuo postupanje je postupanje protivno pravilima medicinske struke i

tumai se na isti nain na koji se utvruje primjena oigledno neprikladnog sredstva ili oito

neprikladnog naina lijeenja kada je u pitanju doktor medicine ili doktor stomato logije kao

uinitelj ovog krivinog djela.

I kod ovog oblika djela posljedica se sastoji u prouzrokovanju pogoranja zdravstvenog stanja

neke osobe. Djelo je dovreno kada je usljed nesavjesnog postupanja pri pruanju medicinske

pomoi ili njege dolo do pogoranja zdravstvenog stanja pasivnog subjekta. I ovaj oblik djela

spada u delikte povrede.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj ili nehat, s tim da se ti oblici krivnje odnose i na

nesavjesno postupanje kao radnju uinjenjai na prouzrokovanje pogoranja zdravstvenog

stanja druge osobe kao posljedicu djela.

Propisana kazna za umiljajni oblik dj ela je zatvor do tri godine, a za njegov nehatni oblik,

prema odredbi stava 3. propisana kazna je zatvor do jedne godine.


1

2.6. Samovoljno lijeenje (l. 230. KZ FBiH)

Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko drugog bez njegovog pristanka lijei.

Uinitelj ovog oblika samovoljnog lijeenja moe da bude svaka osoba, to znai da to moe

da bude osoba koja se inae ne bavi lijeenjem ili nekom drugom zdravstvenom djelatnou,

to moe da bude i osoba koja se bavi nadrilijenitvom, a isto tako kao uinitelj moe da se

pojavi i lijenik ili drugi zdravstveni djelatnik kojimaje lijeenje ili pruanje medicinske

pomoi profesionalno zanimanje.

Radnja uinj enja je odreena kao lijeenje druge osobe bez njenog pristanka. To

podrazumijeva preduzimanje bilo koje djelatnosti koja se moe karakterizirati kao lijeenje iona obuhvata svaku takvu radnju koja je preduzeta protiv jasne volje osobe koja se lij ei. Pri

tome je nebitno za postojanje djela da li je ta djelatnost lijeenja uinjena prema svim

pravilima medicinske struke, kao i da li je taj medicinski zahvat bio uspjean ili neuspjean.

Za razliku od medicinskih zahvata kojima se zadire u samu tjelesnu supstancu lijeene osobe

kada uglavnom dolazi i do ostvarenja krivinog djela tjelesne ozljede, ovdje se po pravilu radi

o zahvatima koji ne zadru u tjelesni integritet pasivnog subjekta. Ipak, i ovdje se radi o

preduzimanju neke djelatnosti koja je u svojoj sutini protivna slobodi ovjeka, jer niko nemaprava da drugog lijei bez njegova izriita pristanka, a pogotovo protiv jasno izraene volje

takve osobe. To znai da tek pristanak drugog na lijeenje iskljuuje protupravnost takvog

djela.

Za krivinu odgovornost trai se umiljaj koji obuhvata svijest da se druga osoba lijei, kao i

to da se to ini bez njenog pristanka.

Za ovaj oblik djela propisana je novana kazna ili kazna zatvora do est mjeseci.

Odredbom stava 2. predvien je drugi oblik ovogkrivinog djela kojeg ini doktor medicine

ili doktor stomatologije koji preduzme hirurki ili drugi medicinski zahvat na tijelu drugog,

bez njegovog izriitog i valjanog pisanog pristanka. Za razliku od prethodnog oblika djela,

kod ovog oblika se radi o

samovoljnom lijenikom zahvatu u tjelesni integritet lijeene osobe kada se povreuje sama

tjelesna supstanca te osobe kada dolazi do ostvarenja krivinog djela tjelesne ozljede. Zbog

toga je ovaj oblik tei od prethodnog oblika ovog krivinog djela.


1

Uinitelj ovog oblika djela moe da bude samo doktor medicine ili doktor stomatologije.

Radnja ovog oblika djela odreena je kao preduzimanje hirurkog ili drugog medicinskog

zahvata na tijelu drugog. Radi se takvim zahvatima kojima se zadire u tjelesnu supstancu

osobe koja se lijei. Za postojanje djela je nebitno da li je sam zahvat izveden lege artis, tj.prema pravilima medicinske struke, kaoi okolnost da je zahvat rezultirao poboljanjem

zdravlja pasivnog subjekta. Da bi bilo iskljueno postojanje djela potrebna je posebna pravna

osnova koja bi iskljuila kanjavanje, a to je izriiti i valjani pisani pristanak osobe na kojoj se

hirurki ili drugi medicinski zahvat preduzima.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj koji obuhvata svijest da se preduzimahirurki ili

drugi medicinski zahvat na tijelu drugog, i da se to ini bez izriitog i valjanog pisanog

pristanka.

Za ovaj oblik samovoljnog lijeenja propisana je novana kazna ili kazna zatvora do jedne

godine.

Odredbom stava 3. propisano je da nema ovih krivinih djela kad je i zakonom propisano

prisilno lijeenje, ili je lijeenje, hirurki ili drugi medicinski zahvat preduzet prema osobi

koja nije pri svijesti ili je nesposobna za rasuivanje, a nije dostupan lan ue porodice ili

zakonski zastupnik, a odgodom lijeenja ili zahvata bio bi ugroen njezin ivot ili bi dolo do

znatnog pogoranja njenog zdravlja. Ovdje se radi o posebnom osnovu iskljuenja

protupravnosti koji dovodi do iskljuenja postojanja krivinog djela, iako je lijeenje, hirurki

ili drugi medicinski zahvat preduzet bez pristanka pasivnog subjekta.

2.7. Nedozvoljeno presaivanje dijelova ljudskog tijela (l. 231. KZ FBiH)

Kod nedozvoljeno:: presaivan a diielova ljudskog tijela radi se o inkriminacijama kojima se

na krivinopravnom planu nastoji suzbiti razliite djelatnosti i postupke koji se odnose na

transplantaciju kao priznati nain lijeenja. Transplantacija predstavlja uzimanje dijelova

ljudskog tijela s jedne ive ili mrtve osobe i njihovo presaivanje na tijelo druge osobe.

Transplantacija je postala priznati nain lijeenja, a njen poseban znaaj ogleda se u

okolnostima u kojima ne postoje neki drugi uinkovitiji naini lijeenja. Taj novi nainlijeenja koji se zadnjih godina sve ee i sve uspjenije primjenjuje svakako je zahtijevao i


1

odreenu regulativu.Naime, zbog opasnosti od raznih zloupotreba u vezi s transplantacijom,

nuna je odgovarajua zakonska regulativa koja je uslov da se taj nain lijeenja to

nesmetanije i to potpunije primjenjuje. Takva regulativa omoguava pravnu sigurnost svim

uesnicima u takvim zahvatima, a prije svega lijenicima koji su najneposrednije ukljueni u

transplantacijske zahvate, ali isto tako i osobama koje se pojavljuju u svojstvu davatelja ili

primatelja transplantata.

Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko medicinski neopravdano uzme radi

presaivanja dio ljudskog tijela s pristankom ivog davaoca ili ko medicinski neopravdano

presadi dio ljudskog tijela s pristankom primaoca.

Iz navedene zakonske odredbe se vidi da uinitelj ovog djela moe da bude svaka osoba.

Radnja uinjenjaje postavljena alternativno i to kao uzimanje radi presaivanja dij ela

ljudskog tijela ili kao presaivanje dijela ljudskog tijela.

Pod uzimanjem dijela ljudskog tijela podrazumijeva se preduzimanje odreenog hirurkog

zahvata kojim se pojedini organi ili dijelovi ljudskog tijela vade ili uzimaju iz organizma

jednog ovjeka radi presaivanja u tijelo drugog ovjeka. Pod presaivanjem sepodrazumijeva ugradnja dijela tijela ili nekog organa jednog ovjeka u organizam ili tijelo

drugog oveka. To podrazumijeva da se zahvat izvede prema pravilima medicinske struke

tako da ugraeni ili presaeni dio tijela moe obavljati funkcije za koje je namijenjen. Oba

navedena oblika radnje tj. i uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela moraju biti

medicinski neopravdani da bi postojalo ovo krivino djelo. Osim toga, uzimanje dijela tijela

radi presaivanja mora biti uz pristanak ivog davaoca, a presaivanje dijela ljudskog tijela

mora biti uz pristanak primaoca.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj kojim je obuhvaena svijest da se i uzimanje i

presaivanje vri iz razloga koji nisu medicinski opravdani.

Za ovaj oblik djela propisana je novana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a ako je

uinitelj doktor medicine, propisana je kazna zatvora od est mjeseci do pet godina.

Odredbom stava 2. propisan je drugi oblik ovog krivinog djela koje ini onaj ko medicinski

opravdano uzme, radi presaivanja, dio ljudskog tijela bez pristanka ivog davaoca, ili komedicinski opravdano presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primaoca. U donosu na


1

prethodni oblik razlika se ogleda u tome to se kod ovog oblika radi 0 uzimanju , odnosno o

presaivanju dijela ljudskog tijela koji su medicinski opravdani, ali se to ini bez pristanka

ivog davaoca, odnosno bez pristanka primaoca.

Oblik krivnje je kod ovog oblika djela isti kao i kod prethodnog oblika.

Propisana kazna je i kod ovog oblika ista kao i kod prethodnog oblika djela, tj. novanakazna

ili zatvor do tri godine, a ako je uinitelj doktor medicine, propisana kazna je zatvor od est

mjeseci do pet godina.

Odredbom stava 3. propisan je tei oblik naprijed navedenih oblika djela, a ini ga onaj ko

medicinski neopravdano uzme, radi presaivanja, dio ljudskog tijela bez pristanka ivog

davaoca ili ko medicinski neopravdano presadi dio ljudskog tijela bez pristanka primaoca.

Kvalifikatorne okolnosti ovog oblika djela su te da se radnja uzimanja dijela tijela radi

presaivanja, odnosno radnja samog presaivanja ine iz razloga kojinisu medicinski

opravdani, a uz to one se ine bez pristanka ivog davaoca, odnosno bez pristanka primaoca.

Oblik krivnje je isti kao i kod prethodnih oblika, tj. umiljaj kojim mora biti ouhvaena svijest

o kumulativnom ispunjenju kvalifikatornih okolnosti, odnosno da se radnje preduzimaju iz

razloga koji nisu medicinski opravdani i da se to ini bez pristanka pasivnog subjekta.

Za ovaj tei oblik djela propisana kazna je zatvor od est mjeseci do pet godina, a ako je

uinitelj doktor medicine, propisana kazna je zatvor najmanje tri godine.

Poseban oblik ovog krivinog djela propisan je odredbom stava 4. Kojeg ini onaj ko, radi

presaivanja, uzme dio tijela umrle osobe prije nego to jesmrt na propisani nain utvrena.

Ovaj oblik djela karakteriziraju dva momenta, i to, prvo, da se radi presaivanja uzima dio

tijela umrle osobe, i drugo, da se to ini u vrijeme prije nego to je smrt utvrena na propisani

nain.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj kojim je ubuhvaena svijest da se uzima dio

tijela radi presaivanja, da se to ini sa umrle osobe, i da se to ini prije nego to je smrt na

propisani nain utvrena.

Za ovaj posebni oblik djela propisanaje kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, a ako je

uinitelj doktor medicine, propisana kazna je zatvor od est mjeseci do pet godina.


1

Poseban oblik ovog krivinog djela propisanje i odredbom stava 5., a ini ga onaj ko, radi

presaivanja, uzme dio tijela umrle osobe iako zna da se ta osoba za ivota tome izriito

pisano protivila, ili ko uzme radi presaivanja dio tijela umrle maloljetne ili duevno bolesne

osobe, bez izriitog pisanog pristanka njenog zakonskog zastupnika. Posebnosti ovog oblika

djela su svojstva pasivnog subjekta, jer se u jednom sluaju moe raditi o uzimanju radi

presaivanja dijela tijela umrle osobe koja se za ivota takvom uzimanju izriito pisano

protivila, a s druge strane moe se raditi o uzimanju dijela tijela umrle maloljetne ili duevno

bolesne osobe bez izriitog pisanog pristanka njenog zakonskog zastupnika.

Za krivinu odgovornost trai se umiljaj kojim je obuhvaena svijest u njenom najjaem

stepenu o navedenim posebnostima djela, a to je da se radi presaivanja uzima dio tijela umrle

osobe pri emu se zna da se ona za ivota tome izriito i pismeno protivila, odnosno da se toini bez izriitog i pisanog pristanka zakonskog zastupnika umrle maloljetne ili duevna

bolesne osobe. Drugim rijeima, umiljajem uinitelja obuhvaena je protupravnost njegovog

postupanja.

Za ovaj oblik djela propisana je novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Trei posebni oblik ovog krivinog djela propisanje odredbom stava 6., a ini ga onaj ko, za

nagradu ili radi zarade, da dio svog tijela ili dio tijela druge ive ili umrle osobe, radipresaivanja, ili ko u tome posreduje. Ovaj oblik prema radnji uinjenja ima dva modaliteta.

Prvije davanje dijela svog tijela ili dijela tijela druge ive ili umrle osobe radi presaivanja.

Drugi je posredovanje u takvom davanju dijela tijela radi presaivanja. I jedan i drugi

modalitet su oznaeni posebnim koristoljubivim motivom, jer se i jedan i drugi ine za

nagradu ili radi zarade, ito je upravo onaj specifikum koji ovom obliku djela daje kriminogeni

karakter. Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj kojim je obuhvaena svijest o

radnjama davanja dijela svog ili dijela tijela druge ive ili umrle osobe radi presaivanja,

odnosno o radnjama posredovanja u takvom davanju, a uz to svijest o posebnim pobudama

zbog kojih se te radnje i preduzimaju, a to je svijest o tome da se to ini za nagradu ili radi

zarade.

Za ovaj trei posebni oblik ovog krivinog djela propisana je novana kazna ili kazna zatvora

do dvije godine.


1

2.8. Nepruanje medicinske pomoi (l. 232. KZ FBiH)

Ljekar koji protivno svojoj ljekarskoj dunosti odbije da ukae ljekarsku pomo

bolesniku koji se nalazi u neposrednoj opasnosti po ivot kaznie se zatvorom do jedne

godine.

Radnja u izvrenju ovog krivinog djela neukazivanja ljekarske pomoi sastoji se u

odbijanju ukazivanja pomoi licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti po svoj ivot.

Nepruanje ljekarske pomoi odnosi se u prvom redu na postupak ljekara u slobodnom

vremenu, mada takav postupak moe biti uinjen i na radnom mjestu. Ljekar je zakonom

obavezan da priskoi u pomo kada naie na sluaj bilo kakve otete ljudskog zdravlja. Prema

tome gornji lan Krivinog zakona odnosi se kako na ljekare opte prakse, tako isto i na

ljekare specijaliste, dakle, na sve ljekare koji se bave ljekarskih pozivom (dijagnostiki i

terapijski). Znai izvrilac ovog krivinog djela neukazivanja ljekarske pomoi je samo ljekar.

Odbijanje da se ukae ljekarska pomo bolesniku odnosi se samo na ona lica koja su u

datom momentu zaista u neposrednoj ivotnoj opasnosti. Opasnost po ivot moe biti

apstraktna, potencijalna, ali opasnost po ivot moe biti i konkretna. U ovom sluaju misli se

na konkretnu opasnost po ivot.

Treba posebno naglasiti, da pruanje pomoi licu koje se nalazi u neposrednoj ivotnoj

opasnosti je opta obaveza svih lica, bez obzira na njihovo zanimanje, pa prema tome


1

izvrilac krivinog djela nepruanja pomoi moe biti svaka osoba, to se vidi iz l.48 KZ

SRBiH.

1. Ko ne prui pomo licu koje se nalazi u nepsorednoj opasnosti po ivot iako je to

mogao uiniti bez opasnosti za sebe ili drugog kaznie se zatvorom do jedne godine.

Iz teksta zakona jasno proizlazi, da bi postojalo to krivino djelo, treba da se lice kome

je pomo potrebna, nalazi u neposrednoj opasnosti po ivot i da se takva opasnost po ivot

blagovremenim pruanjem pomoi mogla otkloniti.

Radnja krivinog djela nepruanja pomoi licu povrijeenom u saobraajnoj nezgodi

(l.185 KZ), sastoji se u ostavljanju lica nastradalom u saobraajnoj nesrei ali samo od strane

vozaa motornog vozila. Ako je u saobraajnoj nesrei povrijeeno lice bilo tako tekopovrijeeno da je smrt odmah nastupila neposredno nakon nezgode, pa ako voza motornog

vozila ostavi takvo lice, onda u ovom sluaju, obzirom da je objekt ostavljenja lica bez

pomoi mrtva osoba, nee postojati ovo krivino djelo nepruanja pomoi licu povrijeenom

u saobraajnoj nezgodi1.

Voza motornog vozila odgovoran je za krivino djelo nepruanja pomoi licu

nastradalom u saobraajnoj nezgodi samo onda, ako je povrijeeno lice ostavio bez pomoi

nakon saobraajne nezgode i da je to povrijeeno lice bilo u ivotu.

Djelo je dovreno nepreduzimanjemdune radnje.Za krivinu odgovornost potreban je

umiljaj, koji obuhvaa svijest o nepruanju neodgodive medicinske pomoi osobi kojoj je ta

pomo potrebna, i svijest da usljed toga moe nastupiti teko naruenje zdravlja ili smrt te

osobe.

Propisana kazna je zatvor do tri godine.

2.9. Nadrilijenitvo (l. 233. KZ FBiH)

Prema odredbi lana 233. KZ-a, ovo krivino djelo ini onaj ko se, nemajui propisanu

strunu spremu, neovlaeno bavi lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou.

1Medicinabih.ingozdravstveni portal (Online), http://www.medicinabih.info/2008/08/07/krivicna-djela-

protiv-zdravlja-ljudi,
http://www.medicinabih.info/2008/08/07/krivicna-djela-protiv-zdravlja-ljudihttp://www.medicinabih.info/2008/08/07/krivicna-djela-protiv-zdravlja-ljudihttp://www.medicinabih.info/2008/08/07/krivicna-djela-protiv-zdravlja-ljudihttp://www.medicinabih.info/2008/08/07/krivicna-djela-protiv-zdravlja-ljudihttp://www.medicinabih.info/2008/08/07/krivicna-djela-protiv-zdravlja-ljudihttp://www.medicinabih.info/2008/08/07/krivicna-djela-protiv-zdravlja-ljudi


1

Uinitelj ovog krivinog djela moe biti svaka osoba koja nema propisanu strunu

spremu za bavljenjem lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou. Praksa pokazuje da su

to najee farmaceuti, studenti medicine, medicinski tehniari, babice, itd. Ratio legis ove

inkriminacije je u spravanju neovlaenog bavljenja lijeenjem ili bavljenja drugom

zdravstvenom djelatnou od strane osoba koje nemaju odgovarajuu strunu spremu,

Radnja krivinog djela odreena je kao neovlaeno bavljenje lijeenjem ili drugom

zdravstvenom djelatnou. Pod lijeenjem se podrazumijeva preduzimanje razliitih

postupaka dijagnosticiranja neke bolesti i odreivanje razliitih terapeutskih mjera i

postupaka kako bi se bolest izlijeila ili zalijeila. Utvrivanje dijagnoze i odreivanjeterapije

ovlaeno mogu vriti samo lijenici, odnosno stomatolozi. Druga zdravstvena djelatnost

obuhvaa sve ostale zdravstvene postupke koji se ne smatraju lijeenjem, kao to su npr.privremeno saniranje prijeloma noge ili ruke, vaenje zuba, pomaganje porodilji pri poroaju,

itd. Bavljenje podrazumijeva viekratno ponavljanje radnje izvrenja. Ovo krivino djelo e,

meutim, postojati i u sluaju jednokratnog preduzimanja radnje izvrenja, ukoliko se kod

uinitelja utvrdi postojanje spremnosti na ponavljanje radnji izvrenja. Sasvim je drugo

pitanje dokazivanje te spremnosti koduinitelja. Stoga e ovo krivino djelo uglavnom

postojati u onim sluajevima kada doe do viekratnog ponavljanja radnje izvrenja, a koliki

broj ponavljanja e biti potreban da bi se one mogle okarakterizirati kao bavljenje tomdjelatnou spada u red faktikih pitanja koja e se rjeavati u sudskoj praksi u zavisnosti od

osobenosti svakog konkretnog sluaja. Bavljenje postoji i u sluaju kada ono uinitelju djela

ne donosi nikakvu zaradu ili nagradu.

Posljedica ovog krivinog djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi. Djelo e

postojati nezavisno od toga da li je preduzetim radnjama nanesena teta za zdravlje neke

osobe ili su te radnje za nju bile korisne jer su dovele do poboljanja njenog zdravstvenog

stanja. Razlog ovakvog zakonskog rjeenja je u tome to se opravdano polazi od pretpostavkeda svi postupci lijeenja ili druge zdravstvene djelatnosti koji se preduzimaju od osoba koje

nemaju propisanu strunu spremu ustvari predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji obuhvaa svijest o neovlaenom

bavljenju lijeenjem ili drugom zdravstvenom djelatnou, odnosno svijest da se to vri bez

propisane strune spreme.

Za ovo krivino djelo kumulativno su propisane kazna zatvora do jedne godine inovana kazna.


1

2.10. Proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih ivenih namirnica (l.

234. KZ FBiH)

Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko proizvodi radi prodaje, ili

prodaje ili nudi na prodaju, ili na drugi nain stavlja u promet ivotne namirnice, jelo, pie i

druge proizvode kodljive za zdravlje ljudi.Ovom inkrimnacijom nastoji se zatititi potroa

od proizvoda tetnih po ljudsko zdravlje.


Radnja krivinog djela alternativno jeodreena, i to kao proizvodnja radi prodaje, kao

prodaja, kao nuenje na prodaju ili kao stavljanje u promet na drugi nain ivotnih namirnica,

jela,piai drugih proizvoda koji su kodljivi za zdravlje ljudi. Proizvodnja radi prodaje znai

da su predmeti ovog krivinog djela u takvom stanju da seodmah mogu staviti u trgovaki

promet. Prodaja podrazumijeva stavljanje tih predmeta u trgovaki promet. Nuenje na

prodaju je pokuaj prodaje, dok stavljanje u promet na drugi nain moe obuhvatiti razliite

djelatnosti, kao to je npr. poklanjanje tih predmeta, davanje u zajam, itd.

ivotne namirnice, jelo, pie i drugiproizvodi koji su predmet ovog krivinog djela

moraju biti kodljivi za zdravlje ljudi i to, u smislu njihove openite kodljivosti, tj. prema

svim ljudima, odnosno individualno neodreenim osobama, a ne prema nekom konkretnom

pojedincu. Pristanak kupca, daroprimca ili zajmoprimca da primi takve predmete ne iskljuuje

postojanje ovog krivinog djela, pa ak ni onda ako te osobe tano znaju o kakvim se

predmetima radi.

Posljedica ovog krivinog djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi. To znai da za

postojanje djela nije od znaaja da li je dolo do naruavanjazdravlja neke osobe, ve je djelo

dovreno samim preduzimanjem radnji izvrenja.

Oblik krivnje je umiljaj ili nehat.

Za umilj ajni oblik djela propisana kazna je zatvor od tri mjeseca do tri godine, a za

nehatni oblik propisanaje novana kazna ili zatvor do est mjeseci.


1

Odredbom st. 3. predvieno je obavezno oduzimanje kodljivih namirnica i predmeta od

uinitelja ovog krivinog djela.

2.11. Nesavjesnii pregled mesa za prehranu (l. 235. KZ FBiH)

Prema odredbi stava l. ovo krivino djelo ini veterinar ili drugi ovlaeni veterinarski

djelatnik koji pri pregledu stoke za klanje ili mesa namijenjenog prehrani ljudi postupi

nesavjesno ili protivno propisima ne obavi pregled stoke ili mesa, pa time omogui stavljanje

u promet mesa kodljivog zazdravije ljudi.

Iz navedene dispozicije se vidi daje nesavjesni pregled mesa za prehranu krivino

djelo blanketnog karaktera.

Uinitelj ovog krivinog djela moe biti samo veterinar ili drugi ovlaeni veterinarski

radnik. Ova inkriminacija ima za cilj da se sprijei stavljanje u promet mesa kodljivog za

zdravlje ljudi.

Radnja krivinog djela alternativno je odreena, i to kao nesavjesno postupanje pri

pregledu stoke za klanje ili mesa namijenjenog za prehranu ljudi, odnosno kao protupropisno

neizvravanje pregleda stoke za klanje ili mesa namijenjenog za ishranu. Nesavjesno

postupanje moe obuhvatiti razliite oblike injenja i neinjenja koji su protivni pravilima

veterinarske struke. Nevrenje pregleda znai neinjenje, tj. proputanje da se izvre radnje na

koje postoji dunost prema odgovarajuim propisima. Predmet krivinog djela je stoka za

klanje i meso namijenjeno za ishranu ljudi.

Posljedica ovog krivinog djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi. Za postojanje

djela nije nuno daje kodljivomeso i stavljeno u promet, veje dovoljno da je nesavjesnim

pregledom ili bez ikakvog pregleda stvorena mogunost da se takvo meso stavi u promet.

Oblik krivnje je umiljaj ili nehat. U sluaju umilj ajnog izvrenja djela uinitelj treba

da je svjestan da pregled vri nesavjesno, odnosno da ga uope ne vri, i da na taj nain

omoguava da se stavi u promet meso kodljivo za zdravlje ljudi.

Propisana kazna za umiljajni oblik djela je zatvor do jedne godine, a za njegov

nehatni oblik, prema odredbi st. 2., propisana je novana kazna ili zatvor do jedne godine.


2

2.12. Zagaivanje vode za pie i ivenih namirnica (l. 236. KZ FBiH)

Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko kodljivom ili kakvom drugom

materijom zagadi vodu koja ljudima slui za pie ili ivene namirnice, pa time prouzrokuje

opasnost za ivot ili zdravlje ljudi.

Ovom inkriminacijom titi se ivot i zdravlje ljudi od zagaene vode za pie i od

zagaenih ivotnih namirnica.


Radnja krivinog djela sastoji se u zagaivanju vode za pie ili u zagaivanju ivotnih

namirnica. Pod zagaivanjem se podrazumijeva dovoenje vode za pie ili ivotnih namirnica

u takvo stanje da su opasne za ivot ili zdravlje ljudi. Sredstva kojima se radnja ostvaruje je

kodljiva ili neka druga materija, a samo zagaivanje se sastoji u tetnoj promjeni fizikih,

hemijskih, biolokih, bakteriolokih, virusolokih ili radiolokih svojstava vode za pie ili

ivotne namirnice.

Objekt radnje je voda za pie ili ivotna namirnica. Posljedica krivinog djela je

konkretna opasnost za ivot ili zdravlje ljudi. Oblik krivnje je umiljaj ili nehat. Za umiljaj se

trai svijest o radnjizagaivanja vode za pie ili ivenih namirnica i svijest da tom radnjom

vodu za pie ili ivotne namirnice ini opasnim za ivot ili zdravlje ljudi.

Za umiljajni oblik djela propisana kaznajezatvor do tri godine, a za njegov nehatni

oblik, prema odredbi st. 2.,propisana je novana kazna ili zatvor do tri mjeseca.

2.13. Sluenje alkoholnih pia mlaim maloljetnicima(l. 237. KZ FBiH)

Prema odredbi lana 237. KZ-a, ovo krivino djelo ini onaj ko u ugostiteljskom

objektu ili drugom objektu u koj em seprodaju alkoholna pia poslui maloljetnika koji nije

navrio esnaest godina ivota estokim alkoholnim piem ili ga poslui drugim alkoholnim

piem u koliinama koje mogu izazvati pijanstvo maloljetnika.


2

Iz navedene zakonske odredbe proizilazi da uinitelj ovog krivinog djela moe biti

svaka osoba, ali je to, u pravilu, osoba koja u ugostiteljskom objektu ili nekoj drugoj radnji

posluuje alkoholna pia.

Radnja krivinog djela sastoji se u posluivanju maloljetnika koji nije navrio esnaestgodina estokim alkoholnim piem ili drugim alkoholnimpiem u koliinama koje mogu

dovesti do opijanja tog maloljetnika. Kada je u pitanju estoko alkoholno pie ova

inkriminacija znai apsolutnu zabranu njegovog posluivanja osobama ispod esnaest godina,

dok je u odnosu na ostala alkoholna pia, kao to su vino ili pivo, ta zabrana relativnog

karaktera i vezana je za koliine koje mogu dovesti do opijenosti. Pod posluivanjem se

podrazumijeva prodaja ili davanje pia maloljetniku, s tim da postoji svijest da e on to pie

osobno i neposredno konzumirati. Ako je u pitanju prodaja pia maloljetniku koje on kupujeza druge osobe starije od esnaest godina, tada nee postojati ovo krivino djelo. Radnja mora

biti izvrena u ugostitetljskom objektu ili nekom drugom objektu u kojem se prodaju

alkoholna pia. To znai da krivinog djela nema ukolikoje posluivanje izvreno izvan

navedenih objekata, npr. u privatnom stanu, na nekoj zabavi, itd.

Objekt krivinopravne zatiteje zdravlje osoba mlaih od esnaest godina, s obzirom

na tetne posljedice koje kod njih moe prouzrokovati konzumiranje alkoholnilz pia. Pasivn

subjekti su osobe ispod esnaest godina.

Posljedica krivinog djela je apstraktna opasnost za zdravlje pasivnog subjekta. Za

krivinu odgovornost potreban je umiljaj, koji obuhvaa svijest da se alkoholno pie

posluuje mlaem maloljetniku i svijest o tome da e taj maloljetnik neposredno konzumirati

poslueno pie.

Propisana kaznaje novana ili zatvor do est mjeseci.

2.14. Neovlaenaproizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga (l. 238.

KZ FBiH)

Prema odredbi stava l. ovo krivino djelo ini onaj ko neovlaeno proizvodi,

prerauje, prodaje ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, dri ili prenosi ili posreduje u


2

prodaji ili kupovini, ili na drugi nain neovlaeno stavlja u promet materije ili pripravke

propisom proglaene opojnim drogama.

Iz navedene dispozicije se vidi da je neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet

opojnih droga krivino djelo blanketnog karaktera.Uinitelj krivinog djela moe biti svakaosoba.

Radnja krivinog djela alternativno je odreena, i to kao proizvodnja,prerada, prodaja,

nuenje na prodaju opojnih droga, kupovina radi prodaje, dranje ili prenoenje, ili kao

posredovanje u prodaji ili kupovini, kao i svako drugo neovlaeno stavljanje u promet

opojnih droga. Bez obzira o kojem obliku radnje izvrenja se radi uinitelj mora postupati

neovlaeno, s obzirom daje proizvodnja, prerada i promet opojnih droga u odreene svrhe,

kao to su npr. medicinske ili naune svrhe, dozvoljena ukoliko se odvija pod strogim

zakonskim uvjetima i kontrolom.

Predmet ovog krivinog djela su materije ili preparati koji su proglaeni za pojne

droge. Opojnim drogama smatraju se supstancije prirodnog ili sintetskog porijekla ijom se

upotrebom mogu ,stvoriti stanja ovisnosti koja mogu da izazovu oteenja zdravlja ili da na

drugi nain ugroze ljudski integritet u fizikom, psihikom ili socijalnom smislu.

Objekt krivinopravne zatite je zdravlje ljudi. Posljedica krivinog djelaje apstraktna

opasnost za zdravlje ljudi. Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj.

Propisana kazna je zatvor od jedne do deset godina.

Odredbom stava 2. propisanje tei oblik ovog krivinog djela kojeg ini onaj ko

organizira grupu ljudi u cilju uinjenja ovog krivinog djela ili onaj ko postane lanom takve

organizirane grupe ljudi. Pod organiziranjem grupe ljudi podrazumijeva se ili stvaranje novog

ili iskoritavanje ve postojeeg oblika zloinakog udruenja od najmanje tri ili vie osoba ucilju da neovlaeno proizvode, prerauju, stavljaju u promet materije ili supstance koje su

proglaene opojnim drogama. Pod takvom grupom ljudi u smislu odredbe l. 2. st. 16. KZ

FBiH podrazumijeva se udruenje od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog,

ponovljenog ili povremenog injenja krivinih dleja, pri emu svaka od tih osoba uestvuje u

uinjenju krivinog djela. Prema tome, radi se o grupi ljudi koja je formirana, a nije nastala

spontano, s tim da organiziranje pretpostavlja postojanje dogovora izmeu pripadnika grupe

meusobno ili izmeu organizatora i svakog pojedinog lana grupe. To moe obuhvatiti iorganiziranje mree preprodavaca ili posrednika. Pod mreom se podrazumijeva neodreeni


2

vei broj osoba preko kojih se opojne droge stavljaju u promet. Djelo se smatra dovrenim

samim organiziranjem grupe koja ima za cilj vrenje ovog krivinog djela, to znai da nije

nuno da je ta organizirana grupaneko takvo konkretno djelo ilipoinila ili samo zapoela.

Pored organiziranja grupe ljudi u cilju uinjenja ovog krivinog djela u ovaj oblik

spada i postaj anje lanom takve organizirane grupe ljudi. To postajanje lanom moe biti

izriito i preutno, ali u svakom sluaju takvo da se iz cjelokupne situacije sa sigurnou

moe zakljuiti da postoji saglasnost konkretnog pojedinca da uestvuje u djelatnostima grupe

kao njen lan, kao i pristanak organizatora i ostalih lanova grupe da neko postane lanom te

grupe. Djelo je dovreno samim postajanjem lanom takve organizirane grupe ljudi koja ima

za cilj djelatnosti koje se odnose na neovlaenu proizvodnju, preradu i stavljanje u promet

opojnih droga.

Za organiziranje grupe ljudi i za postajanje lanom takve organizirane grupe propisana

je kazna zatvora najmanje tri godine.

Odredbom stava 3., propisan je poseban oblik ovog krivinog djela u kojem su

inkriminirane odreene pripremne, odnosno pomagake radnje za osnovnioblik djela i to kao

samostalno krivino djelo. Ovaj oblik djela ini onaj ko neovlaeno izrauje, nabavlja,

posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstancu za koje zna da su namijenjeneproizvodnji opojnih drog

Uinitelj i kod ovog oblika djela moe biti svaka osoba.

Radnja ovog oblika djela alternativno je odreena i ima vie oblika, a to su

neovlaeno pravljenje, nabavljanje, posredovanje ili davanje na upotrebu opreme, :materijala

ili supstancija za koje uinitelj djela zna da su namijenjeni za proizvodnju opojnih droga.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj, a zahtjev da on zna namjenu opreme,

materijala ili supstancija koje su predmet radnje ukazuje na njegovu svijest o tome u njenom

najjaem stepenu, tj. na svijest o sigurnosti da e se ti predmeti upotrijebiti za proizvodnju

opojnih droga.

Propisana kazna za ovaj oblik djela je zatvor od est mjeseci do pet godina.

Odredbom stava 4. propisano je obavezno oduzimanje opojnih droga i sredstava za

njihovo spravljanje, to znai daje propisana obavezna primjena mjere sigurnosti oduzimanjapredmeta, shodno odredbi l. 78. st. 3. KZ-a.


2

2.15. Posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih droga (l. 239. KZ

FBiH)

Prema odredbi stava 1. ovo krivino djelo ini onaj ko navodi drugog na uivanje

opojne droge ili mu daje opojnu drogu daje uiva on ili druga osoba, ili stavi na raspolaganje

prostorije radi uivanja opojne droge ili na drugi nain drugom omoguuje uivanje opojne

droge. Ovim krivinim djelom inkriminirane su odreene radnje podstrekavanjai pomaganja

u uivanju opojne droge. Razlog tome je to samo uivanje opojne droge nije krivino djelo,

pa ni te radnje, prema opim odredbama o sauesnitvu, ne bi bile kanjive.


Radnja krivinog djela alternativnoje odreena, i to kao navoenje drugog na uivanje

opojne droge, davanje opojne droge drugom da je uiva on ili druga osoba, stavljanje na

raspolaganje prostorije radi uivanja opojne droge ili kao omoguavanje drugom na drugi

nain da uiva opojnu drogu.

Navoenje znai podstrekavanja na uivanje opojne droge. Ostali oblici radnje

izvrenja su radnje pomaganja. Kod navoenja i davanja opojne droge za uivanje za

postojanje djela nije nuno daje stvarno i dolo do konzumiranja droge. Kod stavljanja

prostorija na raspolaganje za uivanje opojne droge djelo postoji bez obzira da li su te

prostorije stvarno i koritene za uivanje opojne droge. Kod omoguavanja uivanja opojne

droge na drugi nain djelo postoji i u sluaju da nije dolo do uivanja opojne droge, veje za

njegovopostojanje dovoljno samo daje takvo uivanje omogueno.

Objekt krivinopravne zatite kod ovog krivinog djela je zdravlje ljudi.

Posljedica krivinog djela je apstraktna opasnost za zdravlje ljudi. Za krivinu

odgovornost potreban je umiljaj, koji obuhvaa svijest o radnjama podstrekavanja, odnosno

pomaganja u uivanju opojne droge.

Propisana kazna je zatvor od tri mjeseca do pet godina.


2

Odredbom stava 2. propisan je tei oblik ovog krivinog djela koji postoji u sluaju

kad je osnovni oblik omoguavanja uivanja opojnih droga uinjen prema djetetu,

maloljetniku ili prema vie osoba ili ako su prouzrokovane naroito teke posljedice.

Kvalifikacijska okolnosti su starosna dob pasivnog subjekta, vei broj osoba kao pasivnih

subjekata i posebno teke posljedice. U odnosu na starosnu dob ibroj pasivnih subjekata mora

postojati umiljaj na strani uinitelja, a u odnosu na naroito teke posljedice uinitelj mora

postupati sa nehatom.

Propisana kazna za ovaj tei oblik djela je zatvor od jedne do deset godina.

Odredbom stava 3. inkriminirano je neovlaeno posjedovanje opojne droge. Ovo je s

obzirom na propisanu kaznu privilegirani oblik djela.

Radnja ovog oblika djela je samo posjedovanje materije ili pripravka koji su propisom

proglaeni opoj nim drogama. Za postojanje djela potpuno je nebitno na koji nain je uinitelj

doao do tih materija ili pripravaka, kao to je nebitan i cilj njihovog posjedovanja. Bitno je

samo da uinitelj ima faktiku vlast nad drogom, daje neovlateno dri, jer se droga moe

drati samo na osnovu izriitog zakonskog propisa. Za postojanje djela je nebitno da li se

droga dri za vlastitu upotrebu ili radi prodaje. Inkriminacijom je obuhvaeno svako

posjedovanjebez obzira na vrstu ili koliinu droge. To znai da to mogu biti i najlakedrogekao to je marihuana, ili najtee drogekao to je heroin, a djelom su obuhvaene i najmanje

koliine to bi upuivalo na zakljuak da se droga ne posjeduje za za prodaju, ve za vlastite

potrebe.

Uinitelj ovog oblika djela moe da bude svaka osoba koja neovlateno dri drogu, to

znai da to moe da bude ne samo raspaiva ili diler, ve i osoba koja je uivalac opojne

droge, odnosno ovisnik.

Za krivinu odgovornost potreban je umiljaj koji obuhvata svijest o neovlatenom

posjedovanju opojne droge. Za samo neovlateno posjedovanje opojne droge propisanaje

kazna zatvora do jedne godine.

Odredbom stava 4. predvieno je obavezno oduzimanje opojnih droga, tj. obavezna

primjena mjere sigurnosti oduzimanja predmeta prema odredbi l. 78. st. 3. KZ-a.


2

2.16. Teka krivina djela protiv zdravlja ljudi (l. 240. KZ FBiH)

S obzirom da se kod veine krivinih djela iz ove glave kod kojih se javlja tea

posljedica radi o istoj posljedici, iz razloga legislativne tehnike, tj. da bi se izbjeglo

ponavljanje kod svih tih djela i njihovih oblika, kvalificirani oblici su propisani zajednikim

odredbama ovog lana. Radi se o krivinim djelima prenoenja zarazne bolesti, zapoljavanja

osoba oboljelih od zarazne bolesti, nesavjesnog lijeenja, nadrilijenitva, proizvodnje i

stavljanja u promet kodljivih ivenih namirnica, nesavjesnog pregledanja mesa za prehranu

i zagaivanja vode za pie i ivenih namirnica.

U odredbama stavova 1. i 2. obuhvaeni su umiljaj ni oblici ovih krivinih djela. U

odnosu na teu posljedicu koja se sastoji u tekoj tjelesnoj ozljedi neke osobe, u tekom

naruenju zdravlja neke osobe ili u znatnom pogoranjupostojee bolesti (stav l.), ili u odnosu

na smrt jedne ili vie osoba (stav z.), mora postojati nehat. Propisana kazna za kvalificirane

oblike iz st. 1. je zatvor od jedne do osam godina, a za kvalificirane oblike iz st. 2. to je zatvor

od jedne do dvanaest godina.

U odredbama stavova 3. i 4. obuhvaeni su nehatni oblici navedenih krivinih djela.

Tea posljedica se i kod ovih oblika sastoji u tekoj tjelesnoj ozljedi, u tekom naruenjuzdravlja neke osobe ili u znatnom pogoranju postojee bolesti (stav 3.), odnosno u smrtijedne

ili vie osoba (stav 4.). Kod ovih oblika mora postojati nehat i u odnosu na osnovno djelo i u

odnosu na teu posljedicu. Radi se o istim krivinim djelima kao i u st. 1. i 2 ., sa izuzetkom

krivinog djela nadrilijenitva koje se moe izvriti iskljuivo s umiljajem. Propisana kazna

za kvalificirane oblike iz st. 3. je zatvor od est mjeseci do pet godina, a za kvalificirane

oblike iz st. 4. propisana kazna je zatvor od jedne do osam godina.

Statistika krivinih dijela protiv zdravlja ljudi

U oblasti krivinih djela protiv zdravlja ljudi, podneseni su slubeni izvjetaji protiv

lica (osam manje), zbog postojanja osnova sumnje da su poinili 62 krivina djela (sedam

manje) i to:

neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga14 djela (dvamanje)


2

posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih droga 48 djela (pet manje).Zbog zloupotrebe opojnih droga 35 lica je lieno slobode (etiri vie). U ovom periodu

podnesena su 63 zahtjeva (dva vie) za vjetaenje NN materije koja asocira na drogu po

nareenju nadlenih tuilaca Kantonalnog tuilatva Kantona Sarajevo. Takoe s ciljem

pronalaenja narkotikih sredstava izvren je pregled 56 lica (isti broj), 21 stana (jedan vie) i

veeg broja automobila po usmenim naredbama Optinskog suda u Sarajevu2.

U prvom tromjeseju 2012. godine pripadnici Uprave policije sproveli su niz efikasnih

akcija na presijecanju lanaca trgovine opojnim drogama, u kojim su zaplijenili vee koliine

opojnih droga (Marihuana preko 12,5 kg, Heroin 1,6 kg, Amfetamin 0,4 kg, itd.) te

identifikovali i slobode liili 17 lica (iz lana 238. KZ FBiH-a neovlaena proizvodnja i

stavljanje u promet opojnih droga).

2Mup.ks.gov.baslubena stranica Ministarstav unutranjih poslova Kantona Sarajevo (Online),

http://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.ba/files/INFORMACIJA%20JAN-MART%202012.pdf,
http://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.ba/files/INFORMACIJA%20JAN-MART%202012.pdfhttp://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.ba/files/INFORMACIJA%20JAN-MART%202012.pdfhttp://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.ba/files/INFORMACIJA%20JAN-MART%202012.pdfhttp://mup.ks.gov.ba/sites/mup.ks.gov.ba/files/INFORMACIJA%20JAN-MART%202012.pdf


2

Literatura

Upravusi.rs vodi kroz zakon portal (Online),http://upravusi.rs/bezbednost-kat/krivicna-

dela-koja-ukljucuju-nasilje/krivicna-dela-protiv-zdravlja-ljudi/,
http://upravusi.rs/bezbednost-kat/krivicna-dela-koja-ukljucuju-nasilje/krivicna-dela-protiv-zdravlja-ljudi/http://upravusi.rs/bezbednost-kat/krivicna-dela-koja-ukljucuju-nasilje/krivicna-dela-protiv-zdravlja-ljudi/http://upravusi.rs/bezbednost-kat/krivicna-dela-koja-ukljucuju-nasilje/krivicna-dela-protiv-zdravlja-ljudi/http://upravusi.rs/bezbednost-kat/krivicna-dela-koja-ukljucuju-nasilje/krivicna-dela-protiv-zdravlja-ljudi/

Documents

Krivicna Djela Protiv Zdravlja Ljudi - Seminarski 1