Napomena: sa ** su oznacena pitanja koja profesor najcesce postavlja na ispitu 1) UvodA) Definicije krivicnog prava 1) Realisticke definicije kpp- kao naucne pojmove izdvajaju realna bica (kr djelo, ucinilac) od gradj. pravnog subjekta

a. Tripartitna definicija kpp Sistem pravnih propisa kojim su regulisane radnje kp subjekata u cilju donosenja odluke suda (presuda ili rjesenje) o krivicnom djelu, uciniocu i krivicnoj sankciji.Presude,radnje i subjekti.

b. Biparptitne definicije kppKao osnovni pojmovi se javljaju subjekti i radnje. 2) Juristicke definicije kpp- Kod juristickih definicija se kao osnovni pojmovi kpp isticu subjekti i procesni odnosi. Ne zasnivaju se na realnim bicima kpp vec na pravnim odnosima (odredjuje ih pravo). 3) Mjesovita definicija kpp- Povezuje staticnost opsteg dijela sa posebnim dijelom u kojem je iskazan kpp odnos.B) Predmet, zadatak i načela kpp 1) Predmet i zadatak kppKpp kao grana zakonodavstva predstavlja skup pravnih propisa ciji je predmet regulisanje krivicnog postupka prema uciniocima kr djela. Zadatak kpp je da regulise i predvidi postupak radi donosenja odluke o krivicnom djelu, odgovornosti ucinioca i sankciji.Zastita prav poretka 2) Nacela kppNacela su instrumenti za ostvarivanje ciljeva postupka, tj opsti zahtjevi bez obzira koja je procesna radnja u pitanju, odnosno procesni subjekt. Znacaj je u tome sto su pogodna za postizanje odredjenog cilja u krivicnom postupku. Razliciti autori razlicito vezuju nacela – za subjekat, dokaze, radnje.. Svaki od njih ima 3 elementa: prirodu, obim i dejstvo. Prilagodjavaju se slucajevima (nisu apsolutni vec relativni). Objektivna relativnost – nisu nepromjenljiva, subjektivna kad se autori rukovode sopstvenim vidjenje. -Nacela su vezana za subjekte (monofunkcionalnost i ne bis in idem), krivicni sud (zbornosti), tuzioca (legaliteta i oportuniteta), krivicnoprocesne radnje (usmenost, javnost, neposrednost), i sudskih odluka (vecina sudskog odlucivanja, slobodnog sudijskog uvjerenja, i dvostepenosti odlucivanja). Tu su jos nacela optuzbe, istine, raspravnosti, upotrebe sluzbenog jezika, in dubio pro reo...C) Izvori i vazenje krivicnog procesnog prava 1) Izvori kpp i opste odlike- Izvori kpp u uzem smislu: propisi koji regulisu krivicni postupak u kome se donosi odluka o krivicnom djelu, uciniocu i sankciji. To su Zakon o krivicnom postupku RS (1.jun 2003.) i BiH (10. feb 2003). Skoro su isti, a drzavni se koristi kad RS nije odredjen ili za pitanja ekstradicije i sl. Tu jos spadaju i odredbe drugih zakona koji se ticu kpp (subjekta, tuzioca, postupka i sl).- Izvori kpp u sirem smislu: obezbjedjenje uslova za vodjenje krivicnog postupka (zakoni koji regulisu nadleznost, organizaciju sudova, tuzilastva, advokature...). 2) Medjunarodni izvori kppPrimjenjuju se u rijetkim slucajevima (kad osoba ima imunitet u odnosu na nas zakon, kod ekstradicije, i slicnih pitanja). D) Vazenje krivicnog procesnog prava 1) Vazenje kpp u odnosu na subjekte

Za svako fizicko lice za koje kao izvrsioca krivicnog djela vaze odredbe materijalnog krivicnog prava, nadovezuje se i primjena kpp koje regulise postupak povodom tog djela (bilo po teritorijalnom, personalnom, realnom ili univerzalnom principu). 2) Vazenje kpp u prostoruTeritorijalni princip. 3) Vazenje kpp u vremenuVazi od njegovog stupanja na snagu (najranije 8 dana od objave odluke) do njegovog prestanka. Nemaju povratno dejstvo (samo pojedine odredbe imaju), sto znaci da nema veze ako se u toku postupka izmjeni zakon. E) Tumacenje krivicnog procesnog pravaOpsti nacini tumacenja (jezicko, ciljno, sistematsko...). Ono predstavlja utrvrdjivanje pravog znacenja pojedinih pravnih normi koje ga cine (u uzem smislu), dok tumacenje pravnih praznina predstavlja tumacenje u sirem smislu. Oba su moguca i prisutna. 1) Tumacenje postojecih kpp normiJezicko, logicko, istorijsko, sistematsko... 2) Tumacenje pravnih praznina (lacuna iuris)Ima ih veoma malo a popunjavaju se analogijom, argumantum a contrario i opstim pravnim nacelima.

● Analogija - dok u krivicnom nije dopustena, u kpp jeste, sto znaci da ako za odredjeni slucaj nije propisano pravilo, primjenjuje se pravilo iz slicnog slucaja. Moze bit zakonska i sudska (samo je sudska prava i odnosi se na tumacenje).

● Argumentum a contrario - Odredba se primjenjuje samo za propisane slucajeve, dok za ne propisane ide obrnuta odredba (ne vazi za izuzetke).

● Opsta pravna nacela - kada ne postoji propis, primjenjuje se opsta norma (fol tumacenjem opste dodje do popunjavanja), iduci sve do nacela pravicnosti. Korsite ih sudovi.

3) Vrste tumaca kpp● Autenticno tumacenje - kad tumacenje vrsi stvaralac norme (skupstina, palament)● Sudsko tumacenje - kod donosenja odluka (obavezno) i kod nacelnih stavova suda● Naucno tumacenje - slobodna djelatnost naucnika, pisaca, i posredno je

F) Krivicni postupak 1) Krivicni postupak uopsteTo je pravno regulisana sukcesija odredjenih radnji procesnih subjekata u cilju donosenja odluke suda o djelu, krivici i sankciji. Okoncanje postupka je moguce na 3 nacina: presudom (oslobadjajuca ili osudjujuca), obustavom krivicnog postupka i odbacivanjem optuznog akta. 2) Krivinci postupak u konkretnom slucajuPrilagodjavanje i primjena onih pravila koja su potrebna za odredjeni slucaj (da se ne primjenjuje sve, tj ono sto nije povezano sa tim slucajem). 3) Vrste krivicnih postupaka i njihovi istorijski tipovi- Prema tezini krivicnog djela i osobenosti njihovih ucinilaca postupci mogu biti:

● Opsti krivicni postupak (redovni)● Posebni krivicni postupci (za izdavanje kaznenog naloga, protiv pravnih lica, za

izricanje sudske opomene, postupak prema maloljetnicima)● Ostali posebni postupci - za primjenu mjera bezbjednosti, oduzimanje imovinske

koristi, opozivanje uslovne osude, brisanje osude, pruzanja medjunarodne kp pomoci...- Istorijsko uporedjivanje pravno regulisanih krivicnih postupaka daje 3 nova tipa postupaka:

● Akuzatorski krivicni postupak - spor stranaka pred sudom pri cemu spor pokrece tuzilac. Objektivnost suda - tako sto stranke iznose dokaze, javan, demokratski. Vazio do 5 vijeka.

● Inkvizitorski - postupak pokrece isto lice koje i presudjuje, pismen, tajan. Vazio do Francuske burzoaske revolucije 1789. g.

● Mjesoviti (savremeni) - mjesavina akuzatorsog i inkvizitorskog, preovladjuje u evropskom pravu. Zapoceoje 1808. u Francuskoj. Nas ZKP ima dosta elemenata anglosaksonskog tipa pa se zato zove adverzijalni tip (imunitet , pregovaranje o krivnji i sl).

4) Primjena drugih grana prava u krivicnom postupku● Krivicno pravo - podloga za kpp, nekad su bili jedna grana, danas usko povezani● Propisi izvrsnog postupka - u svrhu obezbjedjenja

5) Primjena nekih naucnih disciplina u krivicnom postupkuZbog slozenosti krivicnih djela, motiva, mjesta dogadjaja i slicno; kpp treba pomoc odredjenih grana radi uspjesnog sprovodjenja postupka. Neke grane su izricito predvidjene u ZKP dok se druge primjenjuju po potrebi.

● Kriminalistika - tehnikom, taktikom i metodologijom rasvjetljava slucaj (csi doboj :))● Sudska psihologija - proucava ponasanje ucesnika sudskih postupaka● Sudska medicina i sudska psihijatrija, pedagogija - vjestacenje,

2) Krivicnoprocesni subjektiI) Pojam, nacela i polozaj krivicnoprocesnih subjekataA) Pojam krivicnoprocesnog subjekta i stranaka- Krivicnoprocesni subjekti su fizicka i pravna lica koja su nosioci odredjenih prava i duznosti u krivicnom postupku (funkciolalni - sudija i sl, veza sa djelom, aktivirani - vjestak, tumac). U uzem smislu - tuzilac i osumnjiceni, u sirem smislu branilac i osteceni...B) Nacela krivicnoprocesnih subjekata

● Monofukcionalnosti - svaki subjekt obavlja samo jednu funkciju u kp (zabrana drugih)● ne bis in idem - nikom ne moze bit ponovo sudjeno za djelo ta koje mu je vec

bilo sudjeno i donesena pravosnazna presuda (isti ucinilac za isto krivicno djelo). Ponavljanje je moguce na osnovu ponavljanja kao vanrednog pravnog lijeka.

C) Polozaj kp subjekata - prava i duznosti● Pravo na upotrebu svog jezika (B-H-S)● Pravo na human odnos● Duznost disciplinovanog ponasanja pred sudom● Duznost odazivanja pozivu suda, prisustvovanju odredjenim radnjama u postuku

II) Krivicni sudA) Sudovi kao samostalni organi drzavne vlasti 1) Ustavna i zakonska regulativa- Prema ustavu sudsku vlast vrse sudovi koji su nezavisni i koji sude na osnovu Ustava i zakona. 2) Pojam krivicnog suda- Krivicni sud je sud koji ima iskljucivo pravo da izrice krivicne sankcije odredjenom uciniocu krivicnog djela. Drzava predvidja sankcije, a kr sud ih primjenjuje.B) Krivicni sud kao procesni subjekt- Krivicni sud se javlja u okviru sudova opste nadleznosti sa krivicnosudskom jurisdikcijom. Nadleznost mu je da rasvijetli i rijesi krivicnu stvar. Nadleznost: stvarna, mjesna i funkcionalna. 1) Posebna prava krivicnog suda kao procesnog subjekta

● Pravo suda da naredi prikupljanje dokaza i preduzimanje odredjene radnje - utvrdjivanje istine, nesmetano, mimo volje ucesnika, da naredi prikupljanje dokaza i utvrdjivanje cinjenica

● Pravo krivicnog suda da izrekne pojedine procesne sankcije - opomena, novcana kazna i udaljavanje pojedinih subjekata.

2) Posebne duznosti krivicnog suda kao procesnog subjekta● Duznost suda da utvrdi istinu - ● Duznost suda da pruzi pravnu pouku odredjenim ucesnicima postupka - pravna pomoc

neukim licima da ne bi propustili neku radnju ili sl koja im ide na stetu● Duznost suda da vodi racuna o provodjenju postupka bez odugovlacenja● Duznost suda da sprijeci zloupotrebu prava● Duznost suda da o odredjenim pitanjima zatrazi misljenje drugih drzavnih organa

(imunitet..)** 3) Stvarna nadleznost krivicnog suda- Stvarna nadleznost predstavlja pravo i duznost suda da vodi i okonca postupak po odredjenoj krivicnoj stvari. Regulisana je drugim pravnim propisima, a ne ZKP. - Prvostepena nadleznost je podjeljena na 2 dijela prema tezini kazne: do 10 i preko 10 godina.- Drugostepena nadleznost je podijeljena izmedju Okruznh sudova i Vrhovnog suda.

● Stvarna nadleznost krivicnih sudova u RS- Osnovni sudovi: imaju iskljucivo prvostepenu nadleznost u kp i to za djela za koja je predvidjena novcana kazna ili kazna do 10g zatvora. Izuzeci su kr djela za koje je posebno predvidjena njegova nadleznost, za djela za koje je sud BiH prenjeo mu nadleznost, i za sva kr djela protiv maloljetnika.- Okruzni sudovi: prvostepeno za kr djela kazne preko 10god, kao i za djela koja je sud BiH prenjeo nadleznost. Odlucuje o zalbama, molbama (drugostepeni za osnovne), izvrsava krivicne presude inostranog suda, odlucuje o prenosu mjesne nadleznosti osnovnih, pomilovanje...- Vrhovni sud RS: odlucuje o redovnim pravnim lijekovima (zalba), protiv odluka okruznih sudova. Odlucuje i o vanrednim pravnim lijekovima kad je zakonom predvidjeno i protiv odluka svog vijeca.- Sud BiH: stvarna nadleznost za kr djela iz nadleznosti FBiH i RS koji ugrozavaju suverenitet i ostalo drzavno, mogu imat stetne posljedice na privredu BiH.. Prvostepeno, drugostepeno i vanredno. ma nadleznost i u tumacenju prava i nadleznost za medjunarodna i medjuentitetska pitanja. 4) Sastav sudskih vijeca- Prvostepeno sudija pojedinac ili trojica, drugostepeno 3, i trecestepeno 5, zalbe 3.** 5) Mjesna nadleznost- Pravo i duznost stvarnog nadleznog suda da rijesi odredjenu kr stvar s obzirom na svoju teritoriju.

● Mjesna nadleznost prema mjestu izvrsenja krivicnog djela- Opste pravilo za odredjivanje mjesne nadleznosti kazuje da je to sud na cijem podrucju je izvrseno krivicno djelo. Ubikvitet - mjesto djelovanja i mjesto posljedice. Nadlezan je onaj sud koji je prvi potvrdio optuznicu, a ako nije potvrdjena onda sud koji je prvi primio optuznicu na potvrdjivanje - sukcesivna mjesna nadleznost. Ako je djelo malo u RS malo van, nadlezan je sud RS :) Brod ako je u luci, onda mjesto luke, ako je isplovio onda mjesto maticne luke... isto avion.

● Odredjivanje mjesne nadleznosti s obzirom na ucinioca krivicnog djela (osumnjiceni)- Odredjivanje mjesne nadleznosti prema prebivalistu ili boravistu osumnjicenog predstavlja izuzetak od opsteg pravila odredjivanja nadleznosti prema mjestu izvrsenja krivicnog djela. Do toga dolazi kada se ne zna mjesto izvrsenja, ili je vec pokrenut postupak pa se mjesto naknadno sazna. Ako nije poznato ni boraviste, onda je nadlezan sud u mjestu gdje je osumnjiceni lisen slobode.

● Odredjena nadleznost- Donosi odluku Vrhovni sud kada se ne moze odrediti nadleznost (forum ordinatum).

● Prenosenje (delegacija) mjesne nadleznosti- Prenosenje vodjenja postupka moguc je iz razloga cjelishodnosti. Vrhovni sud ocjenjuje potrebu. 6) Ocjena stvarne i mjesne nadleznosti- Pod ocjenom nadleznosti podrazumjeva se obaveza suda da vodi racuna o svojoj stvarnoj (do kraja postupka) i mjesnoj nadleznosti (do potvrdjivanja optuznice). Pogresna stvarna nadleznost povlaci odbijanje optuzbe (osim kad se ustanovi da je nadlezan nizi sud). 7) Sukob nadleznostiU slucaju sukoba nadleznosti odluku o nadleznosti donosi zajednicki neposredno visi sud. Sukob entitetskih sudova rjesava Sud BiH. 8) Spajanje i razdvajanje krivicnog postupka- Svrha je efikasnost, ekonomicnost, kompletnija slika kriminalne djelatnosti...- Nadleznost kod spajanja kod sticaja kr djela: nadlezan visi sud, a ako su isti sudovi, nadlezan je onaj kod kojeg je prvo podignuta optuznica.- Saizvrsilastvo (ko prvi potvrdi), saucesnistvo (prema izvrsiocu).

● Nacini spajanja krivicnog postupkaMoze doci do spajanja cinom zajednickog optuzenja i odlukom suda.

● Razdvajanje krivicnog postupka- Sud moze u svakom dijelu postupka donijeti odluku o razdvajanju postupka, kao i odlukom drugostepenog suda kojom razdvaja zajednicku optuznicu viseg i nizeg suda.C) Polozaj sudija 1) Uslovi za izbor sudija- Funkcija je stalna, izbor propisan Zakonom o VTSV BiH. 2) Odlike polozaja sudijske funkcije- Nezavisnost sudija: funkcionalna (polozaj sudije pri vrsenju duznosti), materijalna (plata...)...- Stalnost sudijske funkcije: nije na mandat, vec stalno zaposlen- Nepremostivost sudije: ne moze se premjestat bez njegove volje- Imunitet sudija: Zakon o VTSV, ne moze mu se sudit za djelatnosti vezane za obavljanje funkcije 3) Prestanak sudijske funkcije i razrjesenje sudija- Kad sam zatrazi, penzija, nesposoban trajno za obaljanje funkcije, osudjen krivicno..D) Izuzece sudije- Nemogucnost vrsenja sudijske funkcije u odredjenoj krivicnoj stvari. 1) Obavezno izuzece- Odnos sa ucesnicima (do 4 stepena ili usvojenik), povezanost sa krivicnim djelom... 2) Fakultativno izuzece- Moze na svoj zahtjev ili na zahtjev stranke (do pocetka glavnog pretresa, navede razloge, sudija obustavlja rad na predmetu, odluku donosi opsta sjednica suda).E) Polozaj sudija prema zakonu o VTSV 1) Sastav VTSV BiH- Ima 15 clanova koji dolaze iz razlicitih pravosudnih struktura (sto iz FBiH, RS, BiH...) 2) Nadleznosti Savjeta u odnosu na RS i BiH- Imenuje sudije, predsjednike sudova, drzavne tuzioce na svim nivoima. Disciplinske mjere. 3) Uslovi za vrsenje duznosti sudije ili tuzioca- Drzavljanstvo BiH, diploma pravnog faxa, polozen pravosudni ispit; u entitetima i 8g rada, predsjednici okruznih sudova se biraju na mandat od 6 godina...III) Tuzilac

A) Pravo na krivicno gonjenje 1) Tuzilac u krivicnom gonjenju- U krivicnom postupku pravo na gonjenje ucinilaca krivicnih djela pripada tuziocu, koji je drzavni organ. Tu se misli na glavnog tuzioca. Privatni tuzilac kad dopusti sud po privatnoj tuzbi. 2) Nacela krivicnog gonjenja- Nacelo obigatornosti i obaveznosti krivicnog gonjenja kada postoje dokazi da je ucinjeno k djelo.- Nacelo oportuniteta ili cjelishodnosti - da procjeni dal da vodi postupak protiv maloljetnika...B) Tuzilastvo kao drzavni organ 1) Pojam tuzioca- Javno tuzilastvo je samostalan organ koji goni ucinioce krivicnih djela i ulaze pravna sredstva radi zastite zakonistosti. Stalan radni odnos, nespojivost funkcije i ko ih bira. 2) Pravna priroda funkcije tuzioca kao drzavnog organa- Funkcija je da se zahtjeva i insistira na primjeni zakona, pokrece postupak, ali nema pravo da utice na donosenje odluka. 3) Tuzilastvo u RS- Monokratsko uredjenje: republicki tuzilac, glavni okruzni tuzilac i zamjenici. Zakon o VTSV.- Samostalna tijela koja preduzimaju mjere istraznih radnji i gonjenja osumnjicenih, te ulazu pravna sredstva za zastitu ustavnosti i zakonitosti.- Odnos sa javnoscu: ulaze vanredna pravna sredstva (zakonitost), i obavjestava narod...- Bira ih VTSV, godine iskustva (8), postpak bla bla bla...

● Nadleznost okruznog i republickog tuzioca i zamjenika- Okruzni pred osnovnim i okruznim sudovima, republicki pred republickim i ustavnim sudom.- Prenosenje nadleznosti: glavni ovlasti zamjenike.. - Izuzece tuzioca: glavni odlucuje o zamjenicima, tuzilacko vijece o glavnom tuziocu... 4) Nacela tuzilastva- Nacelo inokosnog uredjenja i nacelo hijerarhijske podredjenosti nizeg tuzioca visemC) Tuzilastvo kao krivicnoprocesni subjekt 1) Nadleznost tuzioca- Nadleznost se vezuje za sudove pred kojima se vodi postupak, sukobe nadleznosti rjesava glavni republicki tuzilac. 3) Nacela koja se odnose na tuzioca u krivicnom postupkua) Nacelo obligatornosti (obaveznosti) u radu tuzioca - mora pokrenuti postupak kada ima dokazeb) Nacelo obligatornosti uslovljeno prethodnim odobrenjem za krivicno gonjenje - pored osnovane sumnje nekad treba i odobrenje za krivicno gonjenje. Odobrenje se daje ako je pokrenut postupak u drugoj zemlji, ako ucini krivicno djelo u inostranstvu i odobrenje za oduzimanje imuniteta. c) Nacelo oportuniteta kao izuzetak u radu tuzioca: maloljetnici (do 3g kazna il novcana) i pravna lica (nema para, stecaj, manje djelo..). 4) Ovlastenja tuzioca u krivicnom postupku- Kad sazna za djelo da pokrene istragu i postupak, izjave, bla bla, zahtjeva dostavljanje izvjestaja od drugih organa, izdaje pozive i naredbe, kaznene naloge...- Prinicp mutabiliteta - daje mogucnost raspolaganja tuzbenim zahtjevom do odr proc momenta.IV) Osteceni

- Javlja se kao osteceni sa imovinskopravnim zahtjevom, kao svjedok, i samo kao osteceni.A) Odlike ostecenog kao krivicnoprocesnog subjekta 1) Odlike ostecenog kao krivicnoprocesnog subjekta- Osteceni je lice kome je povrijedjeno ili ugrozeno licno ili imovinsko pravo. B) Prava ostecenoga) Pravo ostecenog da bude poucen o pravima koja mu pripadajub) Da ucestvuje u glavnom pretresu - poziva sec) Pravo na obavjestavanje o nesprovodjenju istrage i pravo na prituzbu - ne moze on nastavit tuzbu ako tuzilac odustane, ali zato moze iznjeti prituzbu uredu tuziocad) Pravo da bude obavjesten o povlacenju optuznice - rjesenje, nema pravnog lijekae) Pravo ostecenog na zavrsnu rijec - C) Osteceni kao svjedok- Moze se pojaviti kao svjedok ako je bio prisutan, zna relevantne cinjenice... Posebna pravila vezana za svjedoka ostecenog: ako je maloljetan da se vodi posebna paznja, pitanja vezana za seksualni zivot prije djela. Treba sud obratiti paznju na objektivnost (pristrasan svjedok).**D) Osteceni sa imovinskopravnim zahtjevom- Bitne pretpostavke za pokretanje imovisnskopravnog zahtjeva su da je do stete doslo samim izvrsenjem krivicnog djela, i da ova rasprava nece previse odugovlaciti proces. 1) Ovlastena lica za podnosenje imovinskopravnog zahtjeva- Krug ovlastenih lica za podnosenje IP zahtjeva je siri od pasivnog subjekta krivicnog djela i ostecenog: to moze uciniti i lice ovlasteno za da takav zahtjev ostvaruje i u parnicnom postupku, a ako je ostecena imovina RS, moze i organ nadlezan za staranje o imovini. 2) Predmet imovinskopravnog zahtjeva- Odnosi se na naknadu stete, povracaj stvari ili ponistavanje odredjenog pravnog posla. 3) Postupak za ostvarivanje IP zahtjeva

● a) Podnosenje prijedloga za ostvarivanje IP zahtjeva: Prijedlog se podnosi sudu pred kojim se vodi postupak, najkasnije do kraja glavnog pretresa. Lice je duzno da podnese zahtjev i dokaze koji ga potkrepljuju. Zahtjev moze biti usmjeren samo prema optuzenom (za 3. lica se pokrece parnicni postupak). Ako ne podnese zahtjev do potvrdjivanja optuznice, obavijestice ga se da to moze uradit do zavrsetka glavnog pretresa. Optuzenom se oduzima imovinska korist ako postoji osnov.

● Pravno dejstvo prijedloga za ostvarivanje IP zahtjevaAko IP zahtjev manji od stvarne IP stete, sud po sluzbenoj duznosti obuhvata i tu razliku.

● Utvrdjivanje osnovanosti prijedloga za ostvarivanje IP zahtjeva i privremene mjere obezb.

- Tuzilac mora da ispita zahtjev i prikupi sve dokaze. Zahtjev za obezbjedjenje mogu pokrenuti ista ovlastena lica, nadleznost za donosenje rjesenja ima krivicni sud pred kojim se vodi postupak. Zalba ide vanraspravnom vijecu i nema suspenzivno dejstvo. Trece pitanje se odnosi na oduzete stvari koje su u rukama suda - ako nisu dokaz mogu se i prije vratiti (ako ih vise lica svojata, upucuju se na parnicu). Ako sluze kao dokaz, nista od vracanja do okoncanja postupka.

● Odustanak od prijedloga za ostvarivanje IP zahtjeva- Pravna posljedica je nemogucnost ponavljanja IP zahtjeva. Ako IP predje na drugo lice prije zavrsetka glavnog pretresa, moze se on odazvat.

● Odluke suda o IP zahtjevuOdluku donosi sud. Sud moze uputiti na medijaciju tj na poseban postupak cija je svrha rjesavanje IP pitanja (kao dogovor). Moze uputiti i na drugi sud ako se proglasi nenadleznim. Ako nema dovoljno dokaza ili oslobodi osumnjicenog, sud ce uputiti na parnicni postupak.Moze dosuditi IP zahtjev potpuno ili djelimicno, a za visak upucuje na parnicu. Povracaj, ponistaj...

● Izmjena odluke o IP zahtjevuProtiv odluke o upucivanju na parnicu nema zalbe. Po pravilu nema izmjena odluke ali uvijek postoji ponavljanje postupka i vanredni pravni lijekovi.

● Ogranicenje suda kod donosenja o IP zahtjevuMaloljetniku se moze izreci ispunjavanje IP zahtjeva samo ako mu je izrecena kazna.V) Okrivljeni (osumnjiceni odnosno optuzeni)A) Odlike okrivljenog kao procesnog subjekta 1) Pojam okrivljenog- Okrivljeni je fizicko lice (pravno) za koje postoji osnovana sumnja da je ucinio krivicno djelo, ili prema kome se vodi krivicni postupak zbog osnovane sumnje da je izvrseno krivicno djelo. Uracunljivost je osnov za primjenu kazne, a odsustvo za druge vrste krivicnih sankcija (lijecenje...).

● Zakonska definicija osumnjicenog i optuzenog i pojam okrivljenog u teoriji- Okrivljeni predstavlja teorijski naziv za lice koje ima svojstvo osumnjicenog (postoje osnovi sumnje da je ucinio kr djelo), optuzenog (potvrdjena optuznica) i osudjenog.- Okrivljeni se vise ne koristi zvanicno, ali se moze teoretski praktikovati. 2) Imunitet- Imunitet je pasivno pravo koje se aktivira ako su ispunjena dva uslova: da je izvrseno krivicno djelo i da se ucinilac poziva na imunitet (pred sudom, na zapisnik, procesna smetnja). - Vrste imuniteta: krivicnopravni (iskljucuje odgovornost) i krivicnoprocesni (uslovljava pokretanje postupka prethodnim oduzimanjem imuniteta).- Subjekti koji uzivaju imunitet: narodni poslanici, predsjednik republike, clanovi Vlade i sudije u odnosu na djela ucinjena u vrsenju svoje funkcije. Oni uzivaju i gp imunitet. Po Beckoj konvenciji u nasoj zemlji diplomatski imunitet imaju sefovi stranih drzava i diplomatski agenti. Moze se pozvati na imunitet sve do glavnog pretresa. - Oduzimanje imuniteta: od strane nadleznog organa, trazi tuzilac il sud.- Imunitet koji tuzilac daje svjedoku: tuzilac procjenjuje kada ce kojeg svjedoka “postedit” da bi od njega dobio iskaz koji moze i samog svjedoka inkriminisat (bez imuniteta ga ne bi dao). 3) Pretpostavka nevinosti osumnjicenog, odnosno optuzenog- Opsta pretpostavka osumnjicenog ili optuzenog kao kp subjekta je da je nevin, i stiti ga do okoncanja postupka (Ustavom propisano). Smatra se nevin dok se ne dokaze suprotno. Sud ostaje u sumnji, nakon izvodjenja dokaza odluku donosi na nacin koji je povoljniji za optuzenog. Znaci moze se osudit samo kad postoji nedvojbeno krivica, ako sud sumnja mora oslobodit. B) Funkcija okrivljenog kao procesnog subjekta 1) Okrivljeni kao aktivno dokazno sredstvo- Aktivnost okrivljenog moze od znacaja kao dokazno sredstvo. Misli se na dokaze do kojih se samo moze doci uz ucesce osumnjicenog (iskaz, gest..). Oslanja se samo na njegovu slobodnu volju (nece se sam inkriminisat). Pasivnu ulogu ima bez svojih voljnih radnji (npr utvrdjuju njegovo mentalno stanje, tjelesni pregled..). 2) Pravilo “nemo prodere se ipsum”- Niko nije duzan da pruza dokaze protiv sebe (ne smije ga se prisiljavat).C) Prava i duznosti osumnjicenog odnosno optuzenog kao procesnog subjekta 1) Prava osumnjicenog i lica lisenog slobode- Liseni: Obavjestavat ga, pruzit mu branioca, njegov jezik, obavjestit familiju,ne mora se inkriminisat. 2) Prava okrivljenog

● Pravo na odbranu

Osnovno pravo na odbranu, kao procesnu radnju u kojoj on pobija pravni napad tuzioca. Ovo je ustavno pravo. Ne smiju se koristiti nedozvoljene metode, ne mora dati iskaz... Ima pravo da bude ispitan, da bude obavjesten o djelu za koje se tereti i o dokazima, da mu se da dovoljno vremena za pripremanje odbrane (odlaganje do 30 dana), da blagovremeno bude obavjesten da ima pravo na odbranioca, da njegovom saslusanju prisustvuje branilac (ako se ne odrekne toga).

● Pravo na brzo izvodjenje pred sud i sudjenje bez odlaganjaU najkracem razmumnom roku da se izvede pred sud i sudi bez odlaganja (Evropska konvencija). 3) Duznosti okrivljenog

● Duznost prisustva osumnjicenog, odnosno optuzenogPodrazumjeva obavezu okrivljenog da se odazove pozivu i da se napusta mjesto boravista dok traje postupak. Zabranjeno je sudjenje u odsustvu okrivljenog. Trajno odsustvo (smrt) prekida postupak.

● Duznost okrivljenog da obavijesti sud o promjeni svoje adrese**D) Mjere za obezbjedjenje prisustva okrivljenog i uspjesno vodjenje kr postupka- Posto okrivljeni mora prisustvovati sudjenju, kp norme predvidjaju nacine osiguranja njegovog prisustva.Mjere prema tezini djela: poziv, dovodjenje, zabrana napustanja boravista, jemstvo i pritvor- Nadlezni organ vodi racuna da ne primjenjuje tezu mjeru, ukidaju se mjere kad nestanu razlozi. 2) Poziv- Nacin obezbjedjenja prisustva okrivljenog, a ostvaruje se dostavljanjem zatvorenog pismenog poziva. Do podizanja optuznice salje je tuzilac, a poslije sud. Sadrzina: naziv organa, ime optuzenog, djelo, mjesto, vrijeme i datum, svojstvo optuzenog, mjere ako ne dodje, duznost obavjestenja promjene adrese, pecat i potpis. Ako ne moze doc (bolestan...) moze se ispitat kod kuce ili obezbjedit mu se prevoz do suda. 3) Dovodjenje- Izdata naredba za dovodjenje zbog nedolaska (iako je pozvan, a nije opravdao odsustvo), ili izbjegavanja urucivanja poziva. Izdaje je sud (izuzetno tuzilac), a sadrzi ime i prezime, naziv djela, razlog naredbe za dovodjenje, pecat i potpis.Sprovodi sudska policija. 4) Zabrana napustanja boravista i druge mjere zabrane-Uz ovu mjeru moze mu se izreci da ne posjecuje odredjena mjesta, lica. Odredjuje sudija za prethodni postupak ili saslusanje. Moze se izrec zalba, al nema odlozno dejstvo.** 5) Jemstvo

● Uslovi davanja jemstvaMjera jemstva se daje u slucajevima kada osumnjicenom treba odrediti (ili je vec dat) pritvor, zbog bojazni da ce pobjec. Jemstvo se daje u obliku materijalne i moralne garancije da okrivljeni nece pobjec do kraja postupka ili se kriti. Moze se dati novcem, stavljanjem hipoteke, obavezati druge.

● Pretpostavke za prihvatanje jemstvaDobrovoljna je mjera. Predlaze je okrivljeni (ili branilac) i mora ga prihvatiti. Daje se u novcu (KM), pokretnim stvarima (strucnjak procjenjuje vrijednost), hipoteka u zemljisne knjige. Ako jedno ili vise lica garantuju, moraju dati u formi ovjerene izjave.

● Ukidanje jemstaUkida se ako osumnjiceni pokusa pobjec, ne dodje po pozivu (neopravdano), ili ako se rjesenjem krivicni postupak obustavi. Ako pobjegne, jemstvo ide u budzet RS. - Odluku o jemstvu donosi sudija: u toku istrage sudija za prethodni postupak, po podizanju optuzbe sudija za prethodno saslusanje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, predsjednik vjeca sudija.

** 6) PritvorPritvor se odredjuje zbog obezbjedjenja prisustva kao i drugih razloga (drustvena opasnost..). Uslovi su: zahtjev tuzioca, ispitivanje optuzenog. Pritvor odredjuje sud rjesenjem.

● Opsta pravila za pritvor prema ZKPPritvor se moze odrediti samo pod uslovima propisanim u ZKP i ako se ista mjera ne svrha ne moze postic na drugi nacin. Svi organi su duzni da postupaju sa hitnoscu dok je ovaj u pritvoru. Pritvor ce se ukinuti ako prestanu razlozi zbog kojih je odredjen.- Sud sam ocjenjuje kada postoji potreba za odredjivanje pritvora.

● Razlozi za odredjivanje pritvoraMora postojati sumnja da je lice ucinilo kr djelo, a cilj privodjenja je nesmetano vodjenje kr postupka. Odredjuje se: ako se lice krije ili postoji opasnost od bjekstva, ako postoji sumnja da ce uticat na svjedoke, unistiti dokaze, ako okolnosti sugerisu da moze ucinit novo kr djelo, ako je optuzen za djelo preko 10g robije.

● Nadleznost organa za odredjivanje pritvora- U istrazi ona pripada sudiji za prethodni postupak i pritvor moze trajati max mjesec dana.- Poslije potvrdjivanja optuznice pritvor odredjuje sudija za prethodno saslusanje. Svaka dva mjeseca se vrsi kontrola opravdanosti pritvora. Zalba ne odlaze dejstvo.- Nakon izricanja presude - ako postoji neka druga opasnost koja zahtjeva odredjivanje pritvora, odluku donosi pretresno vijece ili sudija pojedinac.

● Odluka o pritvoruOdredjuje se rjesenjem nadleznog suda. Rjesenje sadrzi ime i prezime, kr djelo, osnov za pritvor, obrazlozenje, pouku o zalbi, obrazlozenje osnova, pecat i potpis. Zalba ide vanraspravnom vijecu u roku od 24h (zalba, rjesenje o pritvoru, prepis zapisnika o ispitivanju).

● Trajanje pritvora- U istrazi: Za krivicna djela do 10 godina, pritvor moze trajati najduze 3 mjeseca (1m odlukom suda i produzenje 2m od vanraspravnog vijeca). Za djela 10g+ pritvor moze biti do 6 mjeseci. - Poslije potvrdjivanja optuznice: moze se odrediti, produziti i ukinuti. Provjera opravdanosti svaka dva mjeseca, a ukupno pritvor moze trajati max godinu dana.- Poslije izricanja presude: ako se baja zali, moze ostat jos 6m, i produzit jos godinu dana. Dozvoljena je zalba koja ne zadrzava izvrsenje.- Ukidanje pritvora: oslobodjen optuzbe, osudjen na novcanu kaznu, uslovno osudjen, ili je zbog uracunavanja pritvora vec izdrzao kaznu. Uvijek se ukida istekom izrecene kazne,

● Izvrsenje pritvora i postupak sa pritvorenicimaNe smije se vrijedjati licnost i dostojanstvo. Lica koja izdrzavaju kazne se ne smjestaju zajedno sa pritvorenicima. Imaju pravo da spavaju 8h, 2h budu van, smije imat licne stvari, knjige bla bla...- Pravila koja regulisu kontakt pritvorenika sa braniocem i drugim licima: - Okrivljeni ima pravo da komunicira sa braniocem usmeni i pismeno. Kontrola usmene komunikacije je moguca posmatranjem, ali ne i slusanjem. Uz dozvolu suda moze ga posjecivat i familija, konzularni predstavnik i ljekar. Moze o svom trosku i telefonirat sa vanjskim svijetom.Disciplinske kazne za disciplinske prestupe se ogledaju u zabrani posjeta i opstenja. - Pravila koja regulisu nadzor nad pritvorenicima: sastoji se u tome sto sudija odredi lice koje ce jednom u 15 dana obilaziti pritvorenike i kontrolisati ishranu i postupanje...** 7) Izdavanje potjernice i objaveUstanovljeno je radi izvrsenja naredbe pritvora, zatvora ili dovodjenja. Fakultativno i obavezno.

● Uslovi za izdavanje potjernice

- Fakultativne: pokrenut krivicni postupak preko 3g kazne i da postoji naredba dovodjenja ili privodj- Obavezne: da je pobjegao iz ustanove u kojoj izdrzava kaznu (direktor ustanove donosi).Potjernicu raspisuje nadlezni policijski organ ili disa ustanove, a medjunarodnu ministarstvo BiH- Povlacenje potjernice: onaj ko je izdao, kad pronadje lice, zastari gonjenje, nije potrebna.

● Izdavanje i povlacenje objaveObjava je vid javne potrage nadleznih organa nad predmetima koji imaju dokazni znacaj, ili postizanje saznanja o postojanju potencijalnih svjedoka u odnosu na krivicni slucaj, utvrdjivanje identiteta nepoznatog lesa, relevantni podaci... Izdaje policija.VI) Branilac 1) Uslovi za bavljenje advokaturom- Upisivanje u imenik advokatske komore (javna knjiga). Uslovi za upis su drzavljanstvo, diploma pravnog faxa, pravosudni ispit, 2 godine radnog iskustva, nije osudjivan, nema drugi radni odnos, zadovoljavajuce znanje pred komisijom, dostojnost.- Branilac je pravno obrazovano lice koje je ovlasteno da zajedno sa osumnjicenim vrsi funkciju odbrane u krivicnom postupku. A) Branilac kao krivicnoprocesni subjekt- Branilac moze biti samo advokat pod uslovima propisanim zakonom. Osnov za postavljanje branioca je punomoc (privatni) i rjesenje (kad sud dodjeli branioca).- Punomocje moze dati pismeno on ili familija, a moze i usmeno na zapisnik pred sudom.- Rjesenje donosi predsjednik suda po sluzbenoj duznosti (ako je odbrana obavezna a on nece da uzme advokata) ili na zahtjev osumnjicenog (siromah, a odbrana nije nuzna). 3) Prihvatanje odbrane od strane braniocaZakonom o advokaturi i Kodeksom profesionalne etike je propisano kada advokat smije i ne smije da odbije zahtvev da bude branilac. Mora odbiti kada se nadje u sukobu interesa, a ne smije odbiti kad ga tu postavi sud. 4) Iskljucenje branioca

● Ko ne moze biti branilacNe moze biti osteceni, bracni drug, srodnik (pobocno do 4), svjedok, tuzilac ni sudija. Ne mogu biti branioci jer bi se time ugrozila objektivnost njihovog vrsenja funkcije.

● Iskljucenje branioca iz postupka zbog njegove zloupotrebe branilacke funkcijeNe moze da brani ni druge osumnjicene u istom postupku, kao ni isto lice u drugom postupku.Odluka se donosi na saslusanju koje prisustvuju tuzilac, okrivljeni, branilac, clan komore... 5) Obavezni i fakultativni branilacObavezan je kad je osumnjiceni gluh, njem..., pritvoren, mentalno zaostao, neuracunjiv, maloljetan, kazna preko 10g... Van ovih slucajeva, branilac je fakultativan.- Moze imati vise branilaca, a i vise lica moze imati zajednickog branioca (saucesnici).B) Prava i duznosti branioca u krivicnom postupku- Ima ista prava koja ima i osumnjiceni (uz pristanak), te prva koja pripadaju njemu iskljucivo. 2) Pravo branioca da otkaze punomocjeMoze otkazati punomocje ali je duzan 30 dana pomagat osumnjicenom da ovaj ne trpi stetu dok ne nadje novog branioca; osim kada stranka nadje novog branioca ili se izricito protivi radnjama. 3) Prava branioca u pojedinim fazama krivicnog postupka- Ima pravo da razmatra spise i razgleda pribavljene predmete (osim ako otkrivanje ne dovodi u opasnost istragu). U fazi optuzenja ima pravo uvida u spise i pregovor o krivnji. U glavnom pretresu ucestvuje u ispitivanju i zavrsnoj rijeci. Ucestvuje i u postupku po redovnom

pravnom lijeku. 5) Pravo branioca da predlaze dokazeProistice iz prava da gleda spise, moze poduzimati sve radnje koje idu u korist opstuzenog. 6) Duznosti branioca- Podnosenje punomocja: organu pred kojim se vodi postupak, kod prve radnje kao branilac.- Duznost branioca da prisustvuje glavnom pretresu (ako ga nema, odlaze se pretres).- Duznost savjesnog pruzanja pravne pomoci: utvrdjivanje cinjenica, dokaza, zastita prava i cuvanje tajne (moze prekrsit kad ovaj sprema teze kr djelo, ako je spor protiv advokata...). 7) Supstitucija advokata- Po zakonu o advokaturi: moze ga zamjenit neko iz advokatske kancelarije ako se ovaj ne protivi.- Po ZKP: po volji stranke, ili po odluci suda (ako ne radi posao kako treba) 8) Prestanak funkcije braniocaa) Opozivom punomocja - dozvoljeno uvijekb) Posebni slucajevi: izabere sam branioca, prestane pritvor, zatrazi advokat, advokat zabusava 9) Disciplinska odgovornost- Teze povrede: kaljanje ugleda, nespojivost, novcana kazna 10-5k, zabrana 6m-5g, brisanje Imenik - Lakse povrede: opomena, kazna 2k-1k (pripravnik)...3) Krivicnoprocesne radnjeA) Pojam krivicnoprocesnih radnji i nacela njihovog izvodjenja 1) Pojam krivicnoprocesnih radnji- Krivični postupak je sazdan od niza kpp radnji čija je forma i redosled utvrđen zakonom. Kpp radnje predstavljaju pravno regulisano činjenje kpp subjekata kao ostvarenje njihovih prava i dužnosti. POJAM KPP RADNJI: riječ je o djelatnostima kpp subjekata obaveznih i ovlašćenih na njihovo vršenje, obavljanje, u procesu, u kojima s neposredno utiče na zasnivanje, tok ili okončanje kriv. postupk, i čije su pretpostavke, vršenje i dejstvo određeni u zakonu. 2) Nacela izvodjenja kpp radnjia) - Usmenosti - kpp radnje se preduzimaju putem riječi ili pokreta. Čak i kada je preduzimanje pismeno, iznose se usmeno na glavno pretresu. Primjera radi, predviđeno je da se optužnica, prijedlozi, i druge izjave i saopštenja podnose pismeno, ili se daju usmeno na zapisnik.b) - Neposrednost - : između izvora saznanja i kriv. suda nema posrednika i da sud odlučuje prvenstveno na osnovu onoga što u pogledu činjenica sam utvrdi. Veza izvora podataka i suda.c) - Javnosti - pravo punoljetnih, nezainteresovanih lica da prisustvuju sudjenju (ustvavno, odnosi se na glavni pretres). Javnost se obezbjedjue i objavljivanjem sastava suda, obavjestenjima... Do iskljucenja javnosti moze doci radi drzavne bezbjednosti, cuvanja tajne, javnog reda, licnog i intimnog zivota optuzenog, maloljetnika, svjedoka..Po zahtjevu stranke ili sl duznosti, sudija odlucuje.B) Rokovi za preduzimanje krivicnoprocesnih radnji - zakonski i sudski- Predstavljaju vremensko regulisanje toka krivicnog postupka za pojedinje njegove radnje. 1) Zakoncki rokovi- Propisani su zakonom i ne mogu se produzit (ako zakon ne kaze drugacije), ali se mogu skratiti na zahtjev stranke (pismen, izricit). Razlikuju se rokovi odredjenog trajanja (dan, mjesec..) i rokovi vezani za odredjene cinjenice. Od postovanja rokova zavisi ostvarivanje odredjenih prava.

- Pocetak roka: prvi naredni sat, dan.. od dostavljanja. Vanredne okolnosti: dan kad zatvorenik preda upravi zatvora izjavu, racuna se da je predao datom organu. Kraj tipican. Prekoracis rok - nema pravnog dejstva.- Zakonom neodredjeni rokovi: (vezani za nastupanje okolnosti). Pocetak isti, kraj nastupanje okol. 3) Sudski rokovi- Pravi i nepravi. Prave donose krivicni sudovi sami, a nepravi procesnim odredbama dopusta sudu da zakonom predvidjeni rok produzi. 4) Povracaj u prijasnje stanje- Restitutio in itegrum je ustanova ciji je cilj da sanira posljedice opravdanog propustanja rokova za odredjenog subjekta postupka. Zastarjeva u roku od 3m. Sud je ce dopustiti ako u roku od 8 dana od prestanka uzroka propustanja preda molbu za povratak u pr stanje i usput preda i samu zalbu.C) Troskovi za preduzete krivicnoprocesne radnje 1) Pojam i vrste troskova- To su izdaci ucinjeni povodom krivicnogpostupka od njegovog pokretanja do zavrsetka. Tu spadaju troskovi za svjedoke, vjestake, tumace, osumnjicenog, njegovo dovodjenje, putni troskovi sluzbenih lica, lijecenje okrivljenog, tehnicki pregled vozila, analiza krvi, naknada advokatu... 2) Odluka o troskovima- Sadrzana je u presudi ili rjesenju o obustavljanju postupka. Tu pise ko ce sta i koliko platiti.a) Optuzeni ce biti duzan da namiri troskove ako je osudjujuca presudab) Kod obustave postupka, troskovi padaju na teret budzetskih sredstava (oslobodjen) 4) Posebno pravilo o naknadi troskova- Ovdje se ne gleda na ishod sudjenja, vec na krivicu za nastanak odredjenih troskova. Okrivljeni snosi troskove svog dovodjenja, odugovlacenja i sl..D) Zapisnicko biljezenje krivicnoprocesnih radnji- Vodjenje zapisnika je usko povezano sa nacelom neposrednosti i potrebom da se sacuva autenticnomst podataka o krivicnoprocesnim radnjama. O svakoj radnji koja se preduzima se istoveremeno sastavlja zapisnik. 1) Sadrzina zapisnika- Naziv organa, datum, mjesto, imena i prezimena prisutnih, u kom svojstvu prisustvuju, naznacenje krivicnog predmeta po kom se preduzima radnja, i zapis o radnjama... 2) Nacin vodjenja zapisnika- Formalna strana: vodi zapisnicar (izuzetno lice koje vodi pretres), nacin biljezenja, provjeravanja sadzine i njegove ispravke.- Sadrzinska strana: unosi se dio izjava i iskaza, pitanja, opis predmeta...- Kontrola zapisnika: za postizanje autenticnosti. Vrsi se tako sto ucesnici imaju pravo da procitaju zapisnik i da iznose prigovore. Preinacenja se ovjeravaju. 4) Snimanje audio-vizuelnim sredstvima- Sve preduzete radnje se po pravilu snimaju i stranke imaju pravo traziti reprodukciju radi provjere svog iskaza. Sadrzina ista kao kod zapisnika. Nacin, ko je snimao, gdje se cuva... Tuzilac moze zahtjevati da se pretvori u pismenu verziju...4) Sudske odlukeA) Pojam vrste i elementi sudskih odluka 1) Sudske odluke kao osnovni pojam krivicnoprocesnom prava- Donosi ih sud po okoncanju postupka.Izricanje presude,objavljivanje,pismena izrada i dostavljanje.Svaki postupak mora biti okoncan donosenjem sudske odluke (rjesenje, presuda...). 2) Obiljezja i vrste sudskih odluka

- Odluke suda predstavljaju stav suda o zahtjevu tuzioca. Kad su u pitanju pravni lijekovi, odluka se odnosi na njihovu osnovanost. Razlikuju se presude, rjesenja i naredbe. Presudu donosi samo sud, a rjesenja i naredbe mogu i organi koji ucestvuju u kp. 3) Bitni elementi sudskih odluka- Formalno: uvod, dispozitiv i obrazlozenje. Naredba ne mora imati obrazlozenje.B) Proces odlucivanja i sudsko odlucivanjea) Donosenje sudskih odluka predstavlja aktivnost primjene prava - proces u procesu. Odluke su obavezujuceg karaktera, propisana potrebna vecina, nacin donosenja itd... C) Sadrzaj sudskog odlucivanjaZa donosenje sudskih odluka vazna su 3 nacela: vecine sudskog odlucivanja,slobode i dvostepenosti. 1) Nacelo vecine sudskog odlucivanja- Moguce je samo u okviru nacela zbornosti (nema znacaja kad odlucuje sudija pojedinac). Potrebno je da za usvajanje odluke glasa vecina sudskog vijeca. Objektivnost, demokratija. 2) Nacelo slobodnog sudijskog uvjerenja- Odsustvo formalnih pravila o vrijednosti pojedinih dokaza. Nema dokaznih pravila vec slobodna ocjena sudije. To je obaveza suda da savjesno ocjeni svaki dokaz pojedinacno, njihovo usvajanje i tumacenje. 3) Nacelo dvostepenosti sudskog odlucivanja- Javlja se kao posljedica ulozenog redovnog pravnog lijeka. U odredjenim slucajevima je dozvoljena trostepenost, a protiv naredbi i nekih rjesenja nije dozvoljena zalba..D) Donosenje sudskih odluka- Aktivnost donosenja odluke obuhvata: izricanje, objavljivanje, pismenu izradu i dostavu odluka. 1) Izricanje sudskih odlukaa) Pravila koja se odnose na sudsko vijecanje: to je razmatranje svakog pitanja o kojem sud treba da donese odluku pojedinacno. Rukovodi predsjednik, sjednica nejavna, prisustvo zapisnicara. Raspravljaju prethodna pitanja (nadleznost, procesna pitanja, odluke drugih organa) i glavna pitanja (krivicnopravna - da li je kr djelo, jel krv, kakvu sankciju; kp- troskovi, IP zahtjev...).b) Pravila koja se odnose na glasanje: nejavno, vecina, predsjednik vijeca glasa zadnji.c) Zapisnik o vijecanju i glasanju: sadrzi tok glasanja i odluku, odvojena misljenja. Potpisuje se, stavlja u poseban omot i moze ga gledat samo visi sud kad rjesava o pravnom lijeku. 2) Saopstavanje sudskih odluka- Znaci upoznavanje njenog sadrzaja od strane lica koja nisu ucestvovala u njenom donosenju. Krug lica zavisi od karaktera odluke. Usmeno saopstavanje licima koja su prisutna ide na zapisnik. 3) Pismena izrada sudskih odlukaZakonom regulisana aktivnost koja dovodi do formalnog osamostaljenja stava suda o nekom postavljenom pitanju u krivicnom postupku. Ona proizvodi odredjeno pravno dejstvo koje se sastoji u mogucnosti daljeg toka kr postupka po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. 4) Dostavljanje sudskih odluka- Predaja pismeno izradjene odluke o odredjenim krivicnoprocesnim subjektima. - Lice koje nema branioca samo odlucuje kome ce se dostaviti odluka- Koje ima branioca - i njemu i braniocu- Tuziocu - dostavljanjem pisarnici tuzilastva- Dostavnica - dokaz o izvrsenom dostavljanju, potpisuje dostavljac i primalacE) Pravosnaznost i izvrsnost sudskih odlukaPravosnaznost se stice utroskom pravnih lijekova i za njih su dozvoljeni samo vanredni p lijekovi.

Izvrsnost nastupa poslije pravosnaznosti, dostavljanja. Rjesenje moze i ranije ako sprjecava stetu.5) Pojam dokaza i radnje dokazivanjaA) Dokazi 1) Funkcija dokazaDokazi su fakticki podaci koji u zakonom predvidjenm procesnim formama utvrdjuju ili pak osporavaju postojanje krivicnog djela i krivicu lica pozvanog na krivicnu odgovornost. Pomocu dokaza se utvrdjuju pravno relevantne cinjenice. Cinjenicno stanje - skup znacajnih cinjenica. - Procesno gledano oni se dijele na dokaze optuze i o odbrane.- Teret pruzanja dokaza je na tuziocu i on obavjestava sud. - Dokazom se nastoji cinjenica pretvoriti u kvalitet istine. Ocjenu dokaza vrsi sud. Zakon predvidja kojim dokaznim tehnikama se sud moze koristiti, a sudija ima pravo slobodnog uvjerenja.B) Osnovi sumnje i osnovana sumnja- Veci stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upucuju da je izvrseno krivicno djelo. 2 materijalna uslova: postojanje osumnjicenog i tuzilac koji ce ga gonit. Razliciti nazivi: osnovana sumnja, visi stepen sumnje, vjerovatnost...3) Radnje dokazivanjaA) Pojam radnji dokazivanja i osvrt na terminolosku problematikuRazlikuju se 4 vrste radnji: radnje prikupljanja dokaza, njihovog obezbjedjenja, radnje izvodjenja dokaza i radnje kojima se izvedeni dokazi provjeravaju. - S obzirom na funkcionalnu povezanost dokaza i radnji dijele se na: monofunkcionalne dokazne radnje i visefunkcionalne dokazne radnje.- Dokazni kredibilitet kp dokaznih radnji postoji u nacelnom obliku (zakonska rjesenja) i konkretnom obliku (konkretnom kr slucaju).B) Vrste dokaznih radnjiU radnje dokazivanja spada: pretresanje stana, prostorija i lica, privremeno oduzimanje predmeta i imovine, postupak sa sumnjivim stvarima, ispitivanje osumnjicenog, saslusanje svjedoka, uvidjaj i rekonstrukcija, te vjestacenje.** 1) Pretresanje stana, prostorija i licaa) Materijalni uslov za pretresanje stana i prostorija - osnov za sumnju da se kod tih lica nalaze ucinilac, saucesnik, tragovi krivicnog djela ili predmeti vazni za postupak.b) Materijalni uslovi za pretresanje lica - vjerovatnoca da je ucinio kr djelo, pronac predmeti vezanic) Formalni uslov za pretresanje stana, prostorija i lica - naredbom suda ili zakonom, naredbu donosi sud na prijedlog tuzioca ili ovlastenih lica.d) Pretresanje bez naredbe - moguce da se pretresa bez postojanja formalnog uslova, svjedocie) Ulazak u stan i druge prostorije bez naredbe - ako stanar to zeli, ako neko zove u pomoc, pri hvatanju ucinioca, bezbjednosti ljudi i imovine, prinudno dovodjenje.f) Pretresanje lica bez naredbe - prilikom naredbe dovodjenja i privodjenja- Nakon pretresanja bez naredbe mora se sudiji za prethodni postupak podnijet izvjestajg) Sadrzaj zahtjeva za izdavanje naredbe za pretresanje - naziv suda, funkcija podnosioca, razlog, zahtjev za izdavanje naredbe. Fakultativni elementi: odstupanja od vremena i pravila. Moze i usmeno kad postoji opasnost od odlaganja, zapisnik.- Sadrzaj naredbe: sud, razlog, realizator, predmet pretresa, vrijeme, pravna pouka.- Postupak pretresanja: vrijeme (72h), izmedju 6 i 21h, obavjestenje, svjedoci, - Zapisnik o pretresanju: navodjenje oduzetih predmeta, naziv suda, izdaje se potvrda. 2) Privremeno oduzimanje predmeta i imovine

a) Materijalni uslov - predmeti koji se imaju oduzeti i koji mogu koristiti kao dokazna sredstva. Formalni uslov - postojanje naredbe (forma, ko predlaze i ko donosi, mjesto, datum, zasto..)b) Duznost predaje predmeta i propisane sankcije - duzan je predat predmet, a ako nece kazna do 5ooo km, te vece kazne kasnije, pritvor do 90 danac) Privremeno oduzimanje predmeta bez naredbe - ako ne trpi odgodu, sudija naknadno odobrava, a ako ne odobri, moraju se vratit i ne mogu se koristit kao dokazi. d) Popis privremeno oduzetih stvari i zabrana stavljanja u pravni promete) Pravni lijek - zalba koja nema suspenzivno dejstvof) Cuvanje - u sudu ili na adekvatnom mjestu, pregled vrsi tuzilac, kad nestane potreba, vracaju seg) Posebni slucajevi - pisma telegrami (nepovredivost, ali postoje izuzeci kad su od znacaja, odluka), naredba banci (finansije, sumnja u kr djelo imovinske koristi), oduzimanje nezakonito stecene imovine... 3) Postupak sa sumnjivim stvarima- Ako se ne zna cija je oduzeta stvar, objavljuje se na oglasnoj ploci suda na god dana roka. 4) Ispitivanje osumnjicenog- Dvostruka funkcija: obezbjedjivanje dokaza i pravo osumnjicenog na odbranu. Vrsi ga tuzilac. a) Zabranjene metode - sila, prijetnja, prevara, narkotici... mora bit humano postupanje.b) Prava osumnjicenog tokom ispitivanja - pravo da se pasivno brani, na strucnu odbranu, procesnu aktivnost, pravo uvida u dokaze, besplatan prevod... Moze se odrec branioca i pasive (sutnje).c) Registrovanje iskaza osumnjicenog - obavezno (zapisnik) i po pravilu (audio-video). 5) Saslusanje svjedokaDavanje iskaza u krivicnom postupku od strane lica koje raspolaze odgovarajucim procesnim statusom; koje obavjestava o pravno relevantnim cinjenicama.a) Materijalni uslov - cinjenice o djelu i uciniocu i drugim vaznim okolnostima. Ne smije krsit tajnu, biti maloljetan (glup)... Formalni - procesna incijativa, pismeni poziv...b) Prava i duznosti svjedoka u kp - Duznost: da se odazove pozivu, svjedoci, obavjesti sud o promjeni adrese, polozi zakletvu i istinito svjedoci (ako sumnjaju da laze, zapisnik tuziocu koji moze pokrenuti krivicni postupak protiv svjedoka - razlog za ponavljanje glavnog postupka). c) Lica koja mogu odbit svjedocenje - bracni drug, srodnici, usvojenik d) Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja - samoinkriminirajuca, tajna, branilac...e) Posljedice gresaka organa vezane za saslusanje svjedoka - krivicna djelaf) Procesno regulisanje nacina saslusanja svjedoka - slusa se sam (bez ostalih svjedoka), posebna pravila saslusanja za maloljetnike, glupka, pravila o prepoznavanju lica, audio-video... orginarni svjedok (sam vidio) i derivativni (posredno).. Zabranjene su torture, obmane, sugestivna pitanja... Suocavanje svjedoka (ako im se razlikuju iskazi). Prepoznavanje lica - onom koje opise se dodaju druga slicna da se vidi njegova moc opazanja. Zabranjena sex pitanja. Moguc iskaz video linkom (traume, nepokretnost..). Tretira se kao najnesigurnije dokazno sredstvo (svjedok). g) Zastita svjedoka u RS - proizilazi iz Medjunarodnopravne osnove (obavezujuci karakter) tipa Konvencije UN protiv transnacionalnog kriminaliteta - zastita svjedoka i normalan dokazni postupak, stite privatnost zrtava, povjerljivo vode postupak, pruzi pomoc zrtvama nelegalne trgovine...h) Mjere zastite svjedoka - obezbjedjenje psiholoske, socijalne pomoci; redosljed izvodjenja dokaza u gavnom pretresu, udaljavanje optuzenog, zasticen svjedok (samo zna sudija i zapisnicar).

6) Uvidjaj i rekonstrukcija- Uvidjaj - sistem raznovrsnih krimilanlistickih radnji kojima se na mjestu dogadjaja opazaju sve bitne okolnosti nastupjelog dogadjaja, obradjuju pronadjeni dokazi uz misaonu rekonstrukciju dogadjaja, u cilju razrjesnjenja krivicnog djela i prikupljanja dokaza.- Rekonstrukcija - kp istrazna radnja, koja se vrsi radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrdjivanja cinjenica koje su od znacaja za razjasnjavanje stvari. Moguca pomoc vjestaka... 7) Vjestacenje- Materijalni uslov je potreba da se takvom radnjom prikupe odredjene dokazne informacije; tj kada postoji potreba da strucno lice ocjenjuje odredjene dokaze. Formalno - pismena naredba i odredjivanje samog vjestaka. Iskljucenje - ako ne moze bit ni svjedok.- Prava - uvid u predmet, dozakzna incijativa, pomocna sredstva, plata...- Duznosti - dostavi izvjestaj, zabiljeske, obrazlozenje, svjedoci na sudu (ako treba)...3 vrste vjestacenja: sudsko-medicinska (obdukcija), identifikaciona (DNK), poslovne knjige.- Psihijatrijsko: krivicnopravno (uracunjivost, droga-alkohol), krivicnoprocesne (ucestvovanje u postupku zbog dusevnih smetnji).6) Posebne istrazne radnje 1) Vrste posebnih istraznih radnji- Nadzor i tehnicko snimanje telekomunikacija, pristup kompjuterskim podacima, nadzor i tehnicko snimanje prostorija, tajno pracenje lica u predmeta, prikriveni istrazitelj, simulovani otkup predmenta, nadziranje prevoza i isporuke predmeta... 2) Materijalni i formalni uslov- Dva kumulativno ispunjena uslova: sumnja u izvrseno krivicno djelo, postojanje dokaznih teskoca u vezi sa tim djelom. Tu spadaju djela protiv drzave, 3g+, terorizam.. Formalni - odluka suda osim ako nece bit neblagovremena. Zabranjeni agenti provokatori. Traju 1m i mogu se produzit do 3m. Naredbu izvrsava policija, a cuva se u posebnom omotu. Izvjestaji - se predaju tuziocu, on sudiji, a oni ustavaju se ako prestane postupak ili nisu od koristi. Ako nisu prikupljeni na validan nacin, ne mogu se koristiti. Posebni dio1) Prvostepeni krivicni postupakI) Nacela i faze krivicnog postupkaA) Nacela krivicnog postupka 1) Nacelo optuzbe (akuzatornosti)- Porece ga tuzilac, formalno zahtjev tuzioca, optuzba mora postojati cijelom duzinom postupka. Povlacenjem optuzbe se prekida postupak. 2) Nacelo ravnopravnosti (kontradiktornosti)- Ustavom zajamceno da je sudjenje javno, u pravnom lijeku se ogleda obaveznoscu suprotne stranke da odgovori na upucenu zalbu. 3) Nacelo istine- Istina kao objektivan i subjektivan pojam (prema licnom vidjenju).- U postupku su svi osim okrivljenog duzni da rade na rasvjetljavanju istine, moraju da otkriju istinito stanje cinjenica koje oslobadjaju ali i terete osumnjicenog. Opsti interes. 4) Nacelo vodjenja postupka na jeziku koji je u sluzbenoj upotrebi u suduB) Faze prvostepenog krivicnog postupka- Istraga, podizanje optuznice i glavni pretres koji se zavrsava presudom ili rjesenjem.** 2) IstragaA) Pojam istrage i njeno mjesto u krivicnom postupku RS

- Spaja elemente pretkrivicnog i krivicnog postupka. U nadleznosti je Tuzioca, ima jednostranacki karakter i istovremeno svojstvo drzavnog organa koji oficijelno vrsi krivicno gonjenje. - Preduslov za krivicno gonjenje je dovoljna kolicina dokaza, pa je stoga logicno da se sama istraga povjeri tuziocu. Znacajnu ulogu ima i policija i sudija za prethodni postupak (pritvor)...- Znacaj su prikupljeni dokazi koji se koriste u ostalim fazama postupka. Vise ne vrsi istrazni sudija vec tuzilac da se ubrza postupak (pretkrivicni postupak i istraga), tuzilac ostvaruje neposredniju vezu sa dokazima, sud se rasterecuje i moze se vise fokusirati na svoju funkciju (npr prije istrazni sudija nije mogao biti sudija i u sporu - izuzece - pa su falili kadrovi). Veza tuzilac-policija. B) Prijavljivanje krivicnog djela- Prijavom krivicnog djela se nadlezni organ obavjestava o mogucnosti izvrsenja krivicnog djela. 1) Pojam i vrste krivicnih prijava- To je neformalni akt kojim se nadlezni ogran obavjestava o mogucnosti izvrsenja krivicnog djela. Ako je podnosi drzavni organ ona ce bit pismena. Nije propisana posebna forma ni sadrzaj prijave. - S obzirom na subjekta dijele se na: prijave gradjana, sluzbenih i odgovornih lica, prijave lica koji imaju poseban odnos sa maloljetnicima, prijave koje podnose ovlastena sluzbena lica (policija)...- Prema broju kr djela: jedno djelo, vise ucinilaca, vise djela 1 ucinilac, vise djela vise ucinilaca.- Prema podacima o podnosiocu prijave: poznat, anoniman, pesudonim (lazni identitet)- Prema podacima o djelu: potpune i nepotpune.- Prema nacinu podnosenja: pismene, usmeno na zapisnik, telefonom, drugim sredstvima...- Prema sadzaju: istinite i lazne prijave. 2) Subjekti koji podnose krivicnu prijavu- Sluzbena i odgovorna lica: lica koja rade u javnim institucijama, imaju i duznost cuvanja dokaza.- Lica koja imaju poseban odnos sa maloljetnikom: ako je maloljetnik pasivan u krivicnom djelu.- Gradjani: rijetko kad su duzni da prijave (ako je neprijavljivanje krivicno djelo), inace se svodi na slobodnu volju... Najcesce prijavljuju kad su sami zrtve ili osteceni.- Ovlastena sluzbena lica: policija u vidu izvjestaja i popratnog materijala. Forma je pisana, podnosilac ovlasteno sluzbeno lice, prilozi kriminalisticko-tehnickog karaktera. Izvjestaj ide na osnovu dokaza, izjava, predmeti, skice, fotografije... C) Sprovodjenje istrage- Sprovodi je tuzilac, a neophodno je ostvarivanje materijalnih i formalnih uslova. 1) Materijalni uslovi- Potrebno je da postoje osnovi sumnje da je izvrseno kr djelo. Ne mora biti poznat ucinilac, vec samo sumnja u izvrseno djelo. Pojam sumnje nije utvrdjen zakonom. 2) Formalni uslov- Odnosi se na postojanje odluke tuzioca (u formi naredbe, nema zalbe). Naredba sadrzi sljedece elemente: podatke o uciniocu, podatke o djelu (fakticki, pravna kvalifikacija djela), podaci o stepenu sumnje te dokaze na kojim se temelji sumnja. 3) Sadrzaj istrage- Sastoji se u nizu radnji koje su svrstane u nadleznost tuzioca, a koje mogu sprovesti i ovlastena sluzbena lica, kojim se prikupljaju dokazi i podaci potrebni za vodjenje krivicnog postupka. Tuzilac moze ispitivati svjedoke, vrsiti uvidjaj i rekonstrukciju, mjere obezbjedjenja

svjedoka, vjestaka... 4) Odluka tuzioca o nesporvodjenju istrage- Tuzilac nece nalozit sprovodjenje istrage ako postoji jedan od razloga: a) prijavljeno djelo nije krivicno, b) ako ne postoji sumnja da je prijavljeno lice ucinilo kr djelo, c) ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaceno pomilovanjem ili drugim okolnostima koje iskljucuju gonjenje.- Na rjesenje o obustavi nema zalbe, obavjestava sve u roku od 3 dana,prituzba (nije suspenzivnog).D) Nadzor tuzioca nad radom ovlastenih sluzbenih lica- Sluzbena lica (policija) pod odredjenim uslovima vrse usmjerene radnje na pronalazenju ucinioca krivicnih djela, te prikupljanje dokaza, kojim oni ostvaruju svoju funkciju suzbijanja kriminaliteta. 1) Materijalni uslov i duznost obavjestavanja tuzioca- Odnose se na postojanje osnovane sumnje da je izvrseno krivicno djelo. Razlikuju se 2 situacije: kada je kr djelo preko i ispod 5 godina zatvora. Formalni uslovi ne postoje, ali postoji obaveza obavjestavanja tuzioca. 2) Krivicno djelo za koje je propisana kazna zatvora preko 5 godina- Ako postoje osnovi sumnje da je ucinjeno djelo preko 5g zatvora, sluzbeno lice je duzno obavjestiti tuzioca i pod njegovim nadzorom preuzet potrebne mjere koje se odnose na lica i dokaze.- Kada postoji nedoumica o tezini krivicnog djela, polazi se od tezeg i obavjestava se tuzilac. Ako radnja ne trpi odlaganje, sluzbeno lice je mora sprovesti, a onda obavjestit tuzioca. 3) Krivicno djelo za koje je propisana kazna do 5 godina- Tada ne postoji tolika hitnost, sluzbeno lice mora obavjestit tuzioca kroz 3 dana. 4) Radnje koje preduzima ovlasteno sluzbeno liceOsnovne radnje su uzimanje izjava, i druge radnje od dokaznog znacaja ili preventivne aktivnosti.- Uzimanje izjava: vid verbalne komunikacije izmedju ovlastenih sluzbenih lica i gradjana, koja predstavlja provizorno obavjestavanje sluzbenih lica kojim se usmjerava traganje za dokazima i uciniocem. Ako mu se procitaj prava i ostalo, moze se korisiti kao dokazno sredstvo. Za krsenje prava, ljudi mogu podnositi tuzicocu prituzbe (3 dana)..- Prikupljanje drugih dokaza i radnje ovlastenih sluzbenih lica: osnov sumnje, formalni nepotreban, to su: pregled prevoznih sredstava, putnika, prtljaga, ograniceno kretanje u odredjenom prostoru, utvrdjivanje identiteta, raspisati potragu, pretraga objekata, uvid u dokumentaciju... Zabiljeska o radnjama obavezna. - Zadrzavanje na mjestu izvrsenja djela: radi prikupljanja odredjenih informacija, prituzba tuziocu. Gradjani imaju pravo da zadrzavaju izvrsioce flagranih krivicnih djela (koji su se zatekli tu).- Uvidjaj i vjestacenja: Tuzilac i sud mogu izdati naredjenje o vrsenju uvidjaja. Sluzbena lica su ovdje sekundarno nadlezna (iza suda i tuzilastva). Tuzilac ima nadzornu funkciju.E) Obdukcija i ekshumacija- Dvije podvrste sudsko-medicinske ekspertize koje se odnose na les (prije i poslije sahrane). Tuzilac mora imati naredbu suda za ekshumaciju, a obdukcija ide po njegovoj naredbi.F) Sudsko obezbjedjenje dokaza- Svrha je otklanjanje mogucih dokaznih teskoca. Moguce je u odnosu na saslusanje svjedoka i druge dokaze. Materijalni uslov za saslusanje svjedoka je mogucnost da on nece bit dostupan da svjedoci na glavnom pretresu. Formalno - procesna incijativa (prijedlog). G) Zavrsetak istrage- Procjena tuzioca da vise nije potrebna ili moguca istraga. Moguci ishodi: a) obustava istrage (nema uslova za podizanje optuznice), b) okoncanje istrage (ispunio uslove, dize optuznicu).

1) Obustava istrage i njeno ponovno sprovodjenje- Tuzilac donosi naredbu o obustavi kad se ispuni neki od uslova: djelo (nije krivicno), dokaz (nema dovoljno), krivicno gonjenje (amnestija, pomilovanje, zastara), osumnjiceni umro. Nema zalbe, prituzba na rok od 8 dana. Nije pravosnazna, pojavom novih dokaza moze opet pokrenuti. 2) Okoncanje istrage- Tuzilac okoncava istragu kad nadje da je stanje stvari dovoljno razjasnjeno da se moze podici optuznica. Biljezi okoncanje u spisu. 3) Postupak optuzenjaA) Podizanje optuznice- Ne postoji mogucnost da se podigne optuznica bez prethodno sprovedene istrage. 1) Pojam optuznice- Predstavlja osnovni optuzni akt tuzioca u opstem ili redovnom postupku koji sadrzi osnovne fakticke i pravne podatke o krivicnom djelu koje tuzilac stavlja na teret osumnjicenom; a cime se omogucava odvijanje krivicnog postupka i rjesenje krvicne stvari koja je predmet postupka. 2) Materijalni uslov za podizanje optuznice- Svodi se na procjenu tuzioca u odnosu na dokaze do kojih je dosao tokom istrage i njihov znacaj u odnosu na djelo koje se stavlja osumnjicenom. Dokazi-sumnja-optuznica. 3) Formalni uslov za podizanje optuznice- Dva osnovna aspekta: titular podizanja (tuzilac) i sadrzaj optuznice. Tad branilac ima pravo uvida u spise optuznice (u istrazi nema). - Subjekat: samo tuzilac kao drzavni organ, jedini moguci ponosilac.** Sadrzaj optuznice: Tuziocev stav o predmetu zavrsene istrage koji on formalno uoblicava u skladu sa zakonom tako sto sastavlja optuznicu i u nju uvrstava obavezne i fakultativne elemente.- Obavezni elementi: a) naziv suda kome se podnosi optuznica, b) identifikacioni podaci optuzenog, c) fakticki podaci o krivicnom djelu koje je predmet optuznice (temporalni aspekt, lokalni, viktimoloski, instrumentalni)... Tu takoje ide pravna kvalifikacija krivicnog djela, dokazni prijedlozi tuzioca sudu (svjedoci, vjestaci..), rezultati istrage i materijal koji potrepljuje navode optuznice.- Fakultativni elementi: prijedlozi tuzioca za odredjivanje, pustanje i produzavanje pritvora...B) Postupanje suda u odnosu na optuznicu 1) Odlucivanje o optuznici- Sud ispituje optuznicu po sluzbenoj duznosti (kontrola) i odlucuje hoce li je prihvatiti. Drugi vid kontrole suda se odnosi na rjesavanje prigovora na optuznicu.

● Funkcionalna nadleznost za odlucivanje o optuznici i odluke suda- Za odlucivanje o optuznici je nadlezan sudija za prethodno saslusanje koji u roku od 8 dana potvrditi optuznicu (ili dio) ili je odbiti. Odbijanjem on donosi rjesenje koje dostavlja tuziocu, a zalba nije dozvoljena. Ako odbije sve tacke optuzbe, otpada krivicno gonjenje.

● Procesne posljedice potvrdjivanja optuzniceMomentom potvrdjivanja optuznice, osumnjiceni dobija status optuzenog. Sudija za prethodno saslusanje stice posebnu procesnu obavezu - on je duzan da potvrdjenu optuznicu dostavi optuzenom i njegovom braniocu (24h ako je u pritvoru). Uz dostavljanje sudija obavjestava optuzenog da ce kroz 15 dana bit pozvan da se izjasni o: odnosu prema djelu (priznaje, porice), stav o pravnom lijeku (hocel podnjet prigovor), stav u odnosu na pravac dokazivanja.

● Podnosenje nove ili izmjenjene optuznice- Odbijanje nije potpuno i ono predstavlja samo dodatni stimulans tuziocu da i dalje provjerava osnovanost optuzbe za dijelove koji su odbijeni kao neosnovani. Ako otkloni nedostatke ili nadje nove dokaze za “odbijene” tacke optuzbe, on sastavlja novu optuznicu ili

izmjenjenu.C) Preliminarni stav optuzenog u odnosu na optuzene navode, postupci suda i tuzioca u odnosu na krivnju optuznog- Preliminarni stav optuzenog je ustvari njegov stav u odnosu na krivnju za djelo kojim se tereti u optuznici. Izjasnjavanje utice na dalji tok samog postupka (priznanje uproscava proces).. 1) Izjasnjavanje o krivnji- Predstavlja zvanicno iznosenje stava optuzenog u odnosu na optuzene navode. - Bitno je: a) u kojem obliku sudske i funkcionalne nadleznosti se daje izjava o krivnji (sudiji za prethodno saslusanje), b) koji jos subjekti prisustvuju davanju izjave (tuzilac i branilac), c) na koji nacin se izjava registruje (unosi se u zapisnik).- Ako se odbije izjasnit o krivnji, pretpostavlja se kao da se izjavio da je nevin.- Izjasnjavanje da je kriv: jasna i nedvosmislena jer proizvodi ozbiljne posljedice po dalji tok postupka. Sudija za prethodno saslusanje onda upucuje predmet sudiji radi zakazivanja rocista na kojem ce se utvrditi postojanje uslova za pregovore o krivici, tj sporazum tuzioca i branioca prije glavnog pretresa. - Izjasnjavanje optuzenog da nije kriv: sudija za perthodno saslusanje ima 3 procesne obaveze: a) unosi izjavu u zapisnik, b) predmet prosljedjuje sudiji u svrhu zakazivanja glavnog pretresa, c) dostavljanje obavlja u roku od 60 dana od izjasnjavanja o krivici (produziv jos 30 dana).- Ako prizna krivicu nakon glavnog pretresa, to se nece uzet u obzir jer je vec izjeb’o sud XD 2) Razmatranje izjave o priznanju krivice- Mora se njegovo priznanje razmotrit po sluzbenoj duznosti (mozda je lud pa laze XD). Sud provjerava dva osnovna aspekta: 1) svijest optuzenog u odnosu na izjavu i posljedice (dobrovoljno, svjesno...), 2) odnos sa objektivnim dokaznim stanjem u postupku (mozel se dokazat krivica). Ako se priznanje usvoji onda ide na pretres za odmjeravanje kazne, a ako ne, ide klasican postupak.** Pregovaranje o krivnji- Pregovaranje o krivnji je krivicnoprocesni institut cija je svrha omogucavanje da se kroz dogovoreno priznanje optuzenog, paralelno sa predlogom kazne tuzioca, izbjegne vodjenje glavnog pretresa, te postupak ubrza i ucini jeftinijim. Da se izbjegne zloupotreba, potrebno je da takav dogovor prihvati i sud (uslov). Fakultativna radnja stranaka koja prethodi glavnom pretresu. Za razliku od parnicnog postupka gdje je dogovor dovoljan za okoncanje postupka, ovdje ima i taj javnopravni element koji se ogleda u potvrdi suda. Adverzijalni procesni sistem u kojem se prvo pita optuzeni da se izjasni o krivici, pa tek sto kaze da je kriv ide se u pregovore. - Pregovori stranaka i branioca: mogu da pregovaraju sa tuziocem o priznanju krivice, a tuzilac im moze ponuditi i blazu kaznu od zakonom predvidjene (modifikovanje kazne).- Sudska kontrola sporazuma: pismeni sporazum o priznanju krivnje se daje sudiji koji ga moze usvojit ili odbit. Ako ga usvoji, nece biti glavnog pretresa, a ako ga odbije ide gp. Sud provjerava stanje svijesti optuzenog u odnosu na prizanje, objektivno dokazno stanje i svijest o posljedicama. Samim sklapanjem sporazuma o krivici, optuzeni gubi pravo na zalbu na presudu.- Odluke suda o priznanju krivice: ako prihvati ide u zapisnik i zakazuje se pretres za izricanje krivicne sankcije. Ako odbije, obavjesti ih, zapisnik, bla bla bla...D) Povlacenje optuznice- Tuzilac moze svoje pravo na povlacenje optuznice vrsiti sve do potvrdjivanja optuznice, a naknadno samo uz sudsko odobrenje (kontrola onog ko je potvrdio optuznicu).** E) Prethodni prigovori

- To su pravna sredstva ciji je cilj visestruk: a) mogu biti usmjereni protiv optuznice, b) mogu biti pravno sredstvo kojim se napada odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje branioca, c) pravno sredstvo cijim se ulaganjem trazi spajanje ili razdvajanje postupka.Prvi prigovor se odnosi na meritorna i procesna pitanja krivicne stvari, a druga dva na elemente prava na odbranu (imaju procesni cilj u odnosu na nacin vodjenja postupka).- Prigovor koji napada optuznicu: a) osporava nadleznost suda, b) ukazuje na formalne nedostatke u optuznici, c) osporava zakonitost dokaza ili dobijenog priznanja...- Podnose se pismeno sudu u roku od 15 dana od dana urucenja optuznice, a o njima odlucuje sudija za prethodno saslusanje koji potom ne moze ucestvovat u sudjenju. Odluka o prethodnim prigovorima se donosi prije dostavljanja predmeta sudiji glavnog pretresa, a protiv ovog rjesenja nije dozvoljena zalba. Ako se zakasni sa prituzbom, ona se odbacuje. Vrsta rjesenja zavisi od vrste prigovora.**4) Glavni pretres A) Opste odlike glavnog pretresa kao osnovne baze krivicnog postupka- Najznacajnija faza opeteg krivicnog postupka (sudjenje u uzem smislu), odlikuje se temeljnim raspravljanjem krivicne stvari i izvodjenjem dokaza, radi donosenja presude kojom se prvostepeno rjesava krivicni postupak.- Osnovna svrha je da se stvori neophodna cinjenicna i pravna podloga, na osnovu koje ce sud rijesiti krivicnu stvar. Nije obavezan ako osumnjiceni prizna krivicu. Kada zapocne, mora se zavrsiti sudskom presudom (izuzetno rjesenjem). Izvode se i pobijaju dokazi prikupljeni u svim fazama postupka. U mjesovitom sistemu (kod nas), za razliku od adverzijalnog (anglo-amer), sud ima ulogu i u samom ispitivanju dokaza i sam utvrdjuje cinjenicno stanje. B) Procesni uslovi za odrzavanje glavnog pretresa- To su pretpostavke koje se ZKP defeinisu kao neophodne za odrzavanje ove faze krivicnog postupka. Ispunjenost ovih uslova se konstatuje u zapisniku. Ispunjenje znaci uredan GP. 1) Obaveznost prisustva zakonom odredjenih procesnih subjekata - procesne i pravne posljedice nedolaska pojedinih subjekata- Subjekti cije je prisustvo obavezno se dijele u 2 kategorije: cije je prisustvo a) apsolutno obavezno (bez njih se pretres ne moze odrzat - sud, zapisnicar, tuzilac i branilac), b) relativno obavezno (ako je moguce, nece se odlozit pretres - svjedoci i vjestaci).Posljedice nedolaska obaveznih lica: odlaganje pretresa, procesno-kaznene posljedice

● Obavezno prisustvo suda u odredjenom funkcionalnom sastuavu i zapisnicara- Logicna apsolutna procesna pretpostavka. Imaju duznost neprekidnog prisustvovanja glavnom pretresu radi potpune slike. Ako u izricanju presude ucestvuje sudija koji nije bio na glavnom pretresu to je bitna povreda krivicnog postupka.

● Obavezno prisustvo tuziocaJedan aspekt nacela akuzatornosti, on je duzan da u cijelom trajanju postupka zastupa svoju optuzbu, porcesna duznost prisustvovanja. Moze bit kaznjen do 5000km ako se ne odazove na uredan poziv suda i nije opravdao svoj izostanak.

● Obavezno prisustvo optuzenogAko ne dodje, a uredno je pozvan i nije opravdao izostanak, sudija ce: a) odlozit glavni pretres, b) naredice da se optuzeni na naredni pretres prinudno dovede. Moze mu se odredit i pritvor ako je pozvan i nije opravdao izostanak i ako prinudno dovodjenje nije uspjelo. Zalba nema suspenzivno d.

● Obavezno prisustvo branioca - isto kao tuzilac● Nedolazak svjedoka ili vjestaka

Nije obavezno da proizvodi stroge procesne posljedice (ne mora se odlozit). Kazne: prinudno dovodjenje i novcana sankcija. Prinudno dovodjenje: uredno pozvan, nije dosao, nije opravdao. 2) Utvrdjivanje pretpostavki za odrzavanje glavnog pretresa

Utvrdjuje ih sudija ili predsjednik vijeca neposredno pred pocetak glavnog pretresa. Uzima licne podatke od optuzenog ako su svi prisutni ili se ne odlaze pretres.C) Pocetak, faze i tok glavnog pretresa - procesne aktivnosti suda i drugih subjekata- Glavni pretres se odvija u kontinuitetu cak i kad dodje do prekida ili odlaganja. Dominira nacelo raspravnosti, odnosno kontradiktornosti. Glavne faze glavnog pretresa su: a) prezetniranje optuznice (citanje, kratko dokazi), b) iznosenje stava optuzenog, c) izvodjenje dokaza, d) zavrsne rijeci. 1) Ulazak sudije odnosno vijeca u sudnicu- Neophodno prisustvo suda, kad ulaze i izlaze moraju svi ustat, kao i kad hoce da se obrate sudu. Nose togu (svecano odijelo), fore dostojanstvo neko, bla bla... 2) Utvrdjivanje identiteta optuzenog i davanje potrebnih uputa i pouka- Uzimaju se licni podaci radi utvrdjivanja identiteta, i onda se pitaju imaju li kakav primjer na sastav vijeca ili nadleznost, te sud daje obavjestenja svjedocima i vjestacima. (da ne pricaju medjusobno, cekaju u prostoriji van sudnice). Odbrana se obavijesti za mogucnost IP zahtjeva. 3) Citanje optuznice i dokazi stranaka- Glavni pretres pocinje tuziocevim citanjem optuznice i ukratko iznosenjem dokaza na kojim se temelji. Ako optuzeni ne razumije optuznicu, sudija mu je ukratko objasni. Odbrana odgovara. 4) Izvodjenje dokaza na glavnom pretresu- Najvaznija faza, sluzi za utvrdjivanje cinjenicnog stanja i odnosa sa optuznicom. Ono je povjereno strankama (adverzijalni karakter). Sud nije potpuno pasivan. Pravo na izvodjenje dokaza imaju tuzilac i branilac. Izvode se sljedecim redom: a) dokazi optuzbe, b) dokazi odbrane, c) dokazi optuzbe koji pobijaju odbranu (replika), d) dokaz odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika), e) dokaz cije je izvodjenje naredio sudija, f) sve relevantne informacije koje ce pomoc sudu da odmjeri kaznu ako se optuzeni proglasi krivim. Sud moze obrnuti redosljed i sam nalozit izvodjenje dokaza.

● Saslusanje svjedoka na glavnom pretresuPrilikom ispitivanja svjedoka na glavnom pretresu dozvoljene su 2 vrste: direktno i unakrsno ispitivanje. Moze biti i dodatno direktno ispitivanje. Direkno i dodatno ispituje svjedoka ona stranka koja ga je pozvala i sudija, a unakrsno “neprijateljska” stranka. Unakrsna pitanja se odnose na prethodna direktna pitanja i na pitanja u korist stranke. Sudija moze dozvoliti sugestivno pitanje ako svjedok odbija da odgovori. - Polaganje zakletve: obligacionog je karaktera i promisorna je. Laicka je i ima moralno uporiste. Zaklinjem se cascu i savjescu, govorit istinu, ne slagat, ne izostavit...- Zastita svjedoka: za manje prijetnje i to ide novcana kazna, za vece prijedlog tuziocu za krivicno gonjenje, a na prijedlog stranke ili tuzioca moze se angazovat policija.- Kaznjavanje odbijanja svjedocenja: do 30.000km ako je upozoren i ne opravda izostanak.

● Angazovanje i ispitivanje vjestaka - Mogu ih angazovat stranke i sud. Stranke o svom trosku. Obavjestavaju se od suda o posljedicama (fakticka i formalno pravna) i polazu zakletvu. Svjedoce kao i svjedoci, a ako ne svjedoce, njihov pismeni nalaz ili vjestacenje se ne moze uzeti kao dokaz.

● Zajednicka pravila u odnosu na ispitivanje svjedoka i vjestaka- Daju iskaze, moraju govorit istinu (svjedok- licni dozivljaj, vjestak strucno- vidjenje). - Otpustanje svjedoka i vjestaka: djelimicno (cekaju ispred da ih opet pozovu) i potpuno.- Saslusanje van sudnice: moguce je ako: a) materijalni uslov (teskoca dovodjenja svjedoka i pristanak suda), b) formalni uslov (donosenje sudske naredbe). Moze i u toku rekonstrukcije.- Izuzeci od neposrednog sprovodjenja dokaza: Inace se svjedoku u ispitivanju daje mogucnost da pobija svoj ranije dati iskaz, osim ako je umro, obolio dusevno, da se ne moze nac, nemoguc dolazak pred sud. Tad se dati iskaz iz istrage koristi kao jedini dokaz...

● Pravo suda da ne dozvoli pitanje ili dokazMoze zabraniti odgovor na vec postavljeno pitanje ako nije dozvoljeno ili ako je nevazno.

● Posebna pravila o dokazima u slucajevima seksualnih delikata- U postupku se ne mogu koristiti cinjenice vezane za ranije seksualno ponasanje ostecene strane. Prije prihvatanja dokaza, obavice se odgovarajuce nejavno saslusanje. Zahtjev, prateca dokumentacija i zapisnik cuvaju se zapecaceni u posebnom omotu.

● Posljedice priznanja optuzenogAko potpuno prizna ne ide se u glavni pretres, vec na izricanje odgovarajuce sankcije. 5) Izmjena optuznice, dopuna i zavrsetak dokaznog postupka- Moze biti na osnovu izvedenih dokaza na glavnom pretresu, kao i stava tuzioca. Ako on uvidi da dokazi ukazuju na novo cinjenicno stanje, moze izmjenit optuznicu. 6) Zavrsne rijeci i zavrsetak glavnog pretresa- Zavrsna faza glavnog pretresa, koja se svodi na sumiranje prethodno vodjenih faza postupka, posebno glavnog pretresa, vidjenog ocima subjekta koji iznosi glavnu rijec. Sudija poziva tuzioca, ostecenog, branioca i optuzenog da daju zavrsnu rijec. Posljednji prica optuzeni. Nakon zavrsnih rijeci sudija obavjestava da je glavni pretres zavrsen, i ide se na donosenje prvostepene presude.**D) Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa- Ide u kontinuitetu, mogu odredjena odlaganja ogranicena rokovima. 1) Formalni i materijalni uslovi za odlaganje glavnog pretresa- Formalni uslov: postojanje zahtjeva za odlaganjem i prihvatanjem zahtjeva od strane suda.- Materijalni: a) pribavljanje novih dokaza, b) optuzeni nesposoban da prisustvuje, c) smetnje nekeRjesenje se unosi u zapisnik, kao i datum nastavka. 2) Nastavljanje odlozenog glavnog pretresa i njegov pocetak iznova- Redovno se on moze nastaviti, a vanredno ponoviti i to ako: a) se prekoraci rok odlaganja (30 dana), b) zbog promjene sudije, c) kad sudija tako odluci. 3) Prekid glavnog pretresa- Dodatni razlozi prekida: a) zbog odmora, b) isteka radnog vremena, c) da se neki dokaz pribavi u kratkom vremenu, d) zbog pripreme optuzbe ili odbrane.E) Zapisnik o glavnom pretresu, cuvanje materijalnih dokaza i zapisnici o dokazima- U zapisnik se doslovno unosi cijeli tok glavnog pretresa. Osiguranje autenticnosti: fakultativno (sudija procita i reprodukuje), i obavezni (na zahtjev stranke uvijek procita i reprodukuje).- Unosi se potpuna izreka presude uz naznacenje da li je javno objavljena (Izvornik). Ako u bilo kojoj verziji presude se nadje nesto drugo, samo izvornik ima jacinu “orginala”. - Materijalni dokazi se pohranjuju i cuvaju u posebnoj prostoriji, a sudija moze nalozit kontrolu. Zapisnici o prikupljenim dokazima u istrazi, uvidjaju.. se prezentiraju na glavnom pretresu.**5) Presuda** A) Pojam presude- Presuda je odluka suda o krivicnom djelu i uciniocu koje je prezentirala optuznica. Pored toga sadrzi i neke odluke procesnog karaktera (troskovi, pritvor)...- Donosenje presude se konstatuje u samom zapisniku, a dolazi nakon odrzanog glavnog pretresa vijecanjem sudija i njenim izricanjem. Poslije izricanja, ona se objavljuje, pismeno obradjuje i dostavlja odredjenim subjektima. Objavljuje se u ime RS. Rjesava pitanje optuzbe - prihvata, odbija ili iz odredjenih razloga uopste je ne ispituje.B) Odnos presude i optuzbe

- Presuda se moze odnositi samo na lice koje je predmet optuzbe, nije vezana prijedlozima za pravne ocjene djela. Izmedju svakog krivicnog djela mora postojati subjektivna i objek veza sa optuzenim.- Jedno vidjenje vezuje sud za cinjenicno stanje opisano u optuznici, a drugo prema realnom stanju.- Kod nas drugo misljenje - sud moze osuditi lice za drugo lakse djelo od onog u optuznici.** C) Vrste presuda- Meritorna (oslobadjajuca i osudjujuca, sankcija) i procena (odbijajuca zbog nedostataka). 1) Odbijajuca presuda- Jos se naziva procesna i formalna presuda. Donosi se zbog povrede zakona (krivicnog ili procesnog), a ne zbog samog djela i dokaza. - Razlozi odbijanja: a) sud nije stvarno nadlezan, b) postupak bez zahtjeva tuzioca, c) ako je tuzilac odustao od optuznice, d) ako nije bilo potrebnog odobrenja, e) ako je uciniocu po ovom pitanju vec pravosnazno presudjeno ili obustavljen postupak, f) amnestija, pomilovanje, zastarjelost... 2) Oslobadjajuca presuda- Olobadja se od optuzbe ako postoje nedostaci objektivnog karaktera (djelo) ili subjektivnog (izvrsioca) i nedostaci doaza. Razlozi: a) djelo nije krivicno, b) iskljucena krivicna odgovornost, c) nije dokazano da je optuzeni ucinio djelo koje mu se tereti. Obrazlozenje. 3) Osudjujuca presuda- Donosi kad se ispune sve krivicnopravne pretpostavke - objektivne i subjektivne, te dokazi.- Izreka osudjujuce presude: obavezni elementi su: licni podaci optuzenog, b) odluka o krivici, c) djelo sa cinjenicama koje upucuju na razloge, d) zaknonski naziv kr djela i odredbe koje su primjenjene, e) odluka o kazni na koju se osudjuje.Ako je kazna novcana, dodaje se rok do kad se treba platit. Dodatno odluka o uslovnoj osudi, o mjerama bezbjednosti, odluka o oduzimanju imovinske koristi i uracunavanju pritvora.- Odluka o troskovima, o IP zahtjevu - kp pitanja- Obrazlozenje: iznjeti razloge za svaku tacku presude, utvrdjeno cinjenicno stanje, pravna pitanja, obrazlozenje vezano za sankciju, sticanje krivicnih djela.D) Donosenje presude 1) Izricanje presude- Donosi odluku ako utvrdi da nema potrebe za ponovnim otvaranjem glavnog pretresa (sluzbeni glasnik). Odnosi se samo na optuzenog, dokazima iznesenim na glavnom pretresu. Nakon presude sud odredjuje pritvor (bjezi, 10g+..). 2) Objavljivanje presude- Javno citanje izreke presude i saopstavanju ukratko razloga presude. Nakon izricanja, sud odmah objavljuje presudu (odlaganje max 3 dana). Prisutni su: stranke, zastupnici, branilac.. Presuda se cita javno, a kod obrazlozenja se moze iskljucit javnost. Svi stoje XD Sudija obavjesti o pravnom lijeku, o uslovima uslovne kazne, da moraju obavijestit sud o promjeni adrese... 3) Pismena izrada i dostavljanje presude- Presuda se mora pismeno izradit u roku od 15 dana od objavljivanja (izuzetno 30). Ako kasni mora obavjestit predjesnika suda. - Sastav pismeno izradjene presude: a) Uvod (podaci o sudu, sudijama, optuzenom i djelu, tuzilac, branilac, zastupnik, datum, javan..), b) Izreka (podaci o optuzenom, odluka, djela, troskovi, sankcija), c) Obrazlozenje. - Pismeno izradjena presuda mora da potpuno odgovara objavljenoj presudi (ispravka). Greske se ispravljaju posebnim rjesenjem koje donosi predsjednik vijeca. Dostavlja se tuziocu, optuzenom i braniocu sa ostalim dokumentima. Rok, uputstvo za zalbu uz prepis.6) Postupak po pravnim lijekovima

I) Redovni pravni lijekovi- Dvostruka uloga: pravo odredj. lica da osporavaju odluke suda i sredstvo sticanja pravosnaznosti.A) Žalba na presudu prvostepenog suda 1) Titulari prava na zalbu- Titulari bez ogranicenja: stranke, branilac i ostecena lica. U korist optuzenog, zalbu moze sam izjaviti, njegov zastupnik, branilac, supruznik, srodnik, usvojenik, hranilac, trajna zajednica. - Titulari ogranicenog prava na zalbu: odnose se na pojedine uslove vezane za njihovo ulaganje zalbe: a) osteceni pobija presudu zbog odluke o troskovima i IP, b) lice kojem je presudom oduzet neki predmet moze izaviti zalbu.- Raspolaganje pravom na zalbu: mogucnost odricanja i odustanka od zalbe. Odustajanje se odnosi na vec podnjetu zalbu, prije odluke drugostepenog suda. 2) Rok za ulaganje zalbeRok zalbe protiv presude je 15 dana. Redovno on se racuna od dostavljanja prepisa presude. Vanredno se racuna samo u slucaju kada je izvrsena ispravka presude, rok nije apsolutan. 3) Sadrzaj zalbe- Potpuni sadrzaj zalbe: oznacenje presude, zakonski osnov za pobijanje presude, obrazlozenje zalbe, prijedlog da se pobijana presuda ukine ili preinaci, potpis podnosioca.- Nepotpuni sadrzaj zalbe: posljedice zavise od stepena nedostataka, i samog (da li je imao strucnu pomoc ili ne). Ako nema pomoci, sud ce ga pozvat da ispravi zalbu. Bitno je da se moze utvrdit na koju se presudu odnosi zalba. Mogu se iznjet novi dokazi uz obrazlozenje sto ranije nisu iznjeti. ** 4) Osnovi pobijanja presude 366- 369- Podlozna je pobijanju zbog: a) pogresnog ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja, b) bitnih povreda ZKPa, odnosno odredaba krivicnog postupka i povreda KZ i odluka. a) Pogresno ili nepotpuno utvrdjeno cinjenicno stanje: kad sud neku odlucnu cinjenicu pogresno utvrdi. Nepotpuno - kad se pojave nove cinjenice, koje uticu na utvrdjivanje i starih... b) Bitne povrede ZKP: taksativno nabrojane - 1) vezane za SUD (stvarna nenadleznost, nepropisan sastav sudija, sudija se morao izuzeti), 2) TUZIOCA I OPTUZBU (nepostojanje odobrenja, presudom nepotpuno rijesena optuzba, optuzba prekoracena presudom), 3) OPTUZENOG (nije bio na glavnom pretresu, jezik, na zalbu dobio stroziju kaznu, sud povrijedio pravo odbrane), PRESUDU (na zabranjenom dokazu, izreka nerazumljiva, protivrijecna..), Ostale povrede (nije prisustvovalo obavezno lice...). c) Povrede krivincog zakona: 1) krivicnog djela, 2) ucinioca, 3) odluke o sankcijama i oduzimanju imovinske koristi, 4) krivicno gonjenje (zastara, amnestija), 5) pritvoru (uracunavanje).- Zalba zbog odluke o sankciji i mjeri oduzimanja imovinske koristi, zalba zbog odluka krivicnopravnih pitanja (uslovna osuda, mjere bezb, imovinska korist zbog nepravilne primjene zakona), krivicnoprocesna pitanja ( troskovi, donjeti protivno zakonskim propisima).** 5) Postupak po zalbi na presudu- Pocinje ulaganjem zalbe prvostepenom sudu, a zavrsava se odlukom drugostepenog suda. a) Postupak po zalbi pred prvostepenim sudom: zalba se podnosi prvostepenom sudu koji moze donjeti samo procesnu odluku (odbacuje neblagovremenu i nedozvoljenu zalbu). Tece dostavljanjem zalbe protivnoj stranci na odgovor (odgovor kroz 8 dana). Prvostepeni sud onda dostavlja zalbu, odgovor i dokumentaciju drugostepenom sudu.

● Postupak po zalbi pred drugostepenim sudomRazlikuje se pripremni postupak i razmatranje zalbe i napadnute presude.

a) Pripremni postupak: inicira predsjednik zalbenog vijeca, sudija izvjestilac priprema izvjestaj o stanju stvari. Trazi izvjestaj o povredama od prvostepenog. Gleda navode zalbe i nove dokaze. Kad izvjestilac primi spis, presdjenik vijeca ce zakazat sjednicu vijeca. b) Razmatranje zalbe i pobijanje presude: u zavisnosti od toga da li se napada cinjenicna ili pravna osnova presude, drugostepeni sud odrzava sjednicu vijeca ili pretres. - Sjednica vijeca drugostepenog suda: trojica sudija, obavjestava se tuzilac, optuzeni i branilac. Iznosi se zalba i prigovori, odsustvo stranaka ne odlaze sjednicu. Zapisnik ide uz spise. - Pretres pred drugostepenim sudom: izuzetan oblik, uvazavajuci zalbu on ce ukinuti prvostepenu presudu i zakazat pretres ako: postoji bitna povreda krivicnog postupka, postoje novi dokazi. Moze i djelimicno ukinuti prvostepenu presudu. c) Odluke drugostepenog suda po zalbi: presude i rjesenja, po sustini se mogu odnosit na procesna pitanja, i pitanja materijalne prirode. - Procesne odluke o zalbi: zalba se odbacuje kao neblagovremena, nedozvoljena.... Materijalne odluke o zalbi i pobijanju presude: ispituje zalbu, prethodni postupak... i odbija zalbu kao neosnovanu ili potvrdjuje prvostepenu presudu svojom presudom. Rjesenje o ukidanju prvostepene presude ce donjet kad utvrdi bitne povrede postupka ili zbog izvodjenja novih dokaza ili ih ponoviti zbog pogresnog cinjenicnog stanja. Moze se i preinaciti prvostepena odluka d) Granice ispitivanja prvostepene odluke: u onom dijelu u kojem se pobija zalbom e) Posebne obaveze drugostepenog suda kod donosenja svojih odluka: vodi racuna o zabrani “reformacio in peius” tj preinacenja na gore tj na stetu optuzenog u pogledu pravne kvalifikacije i krivicne sankcije. “Beneficium cohaesionis” povlastica zdruzivanja postoji samo kada je vise optuzenih. Dejstvo ove ustanove dolazi do izrazaja kad u zalbi drugostepeni sud utvrdi da su razlozi zbog kojih je donjeo odluku u korist optuzenog od korsiti za saoptuzene koji nisu izjavili zalbu.B) Zalba na presudu drugostepenog suda- Dozvoljena je zalba sudu koji odlucuje u trecem stepenu, ako je drugostepeni sud donjeo novu osudjujucu presudu ili preinacio oslobadjajucu presudu prvostepenog u osudjujucu. Sastav trecestepenog suda -5 sudija. Postupak isti kao kod drugostepenog.** C) Zalba na rjesenje- Dozvoljenost zalbe se odredjue prema tome ko je donjeo rjesenje. Dozvoljena je protiv rjesenja suda u prvom stepenu (ako zakon ne kaze drugacije). Kad je dozvoljena, mogu je podnijeti stranke, branilac i lica cija su prava povrijedjena. Rjesenja vezana za pitanja glavnog pretresa se mogu pobijati u zalbi na presudu. Dopustenost zalbe po izuzetku - na rjesenja koja su donesena u toku istrage nije dopustena zalba (izuzetno). Nedopustenost zalbe - protiv rjesenja Vrhovnog suda.- Pravno dejstvo zalbe na rjesenje: odlaze se izvesenje rjesenja ako drugacije nije predvidjeno zakonom (zalba na presudu uvijek odlaze). - Titulari prava na zalbu: stranke i ostecena lica.- Rok za ulaganje zalbe: opsti rok 3 dana od dostavljanja rjesenja, posebni zavisi od rjesenja.- Postupak po zalbi: podnosi se prvostepenom sudu koji je donjeo rjesenje, nadleznost za rjesavanje je na drugostepenom sudu u sjednici vijeca. O zabli protiv rjesenja vrhovnog suda odlucuje drugi sastav vijeca, a o zalbi rjesenja sudije za prethodno pitanje odlcuje vanraspravno vijece.- Odluke po zalbi na rjesenje: 1) procesne (odbacivanje, neblagovremena, nedozvoljena), 2) materijalne (odbiti, uvaziti, preinacit rjesenje, ponovit postup). Ostalo isto kao kod zalbe na presudu.** II) Vanredni pravni lijek

- Postoji samo jedan vanredni pravni lijek - zahtjev za ponavljanje postupka. Ulaze se protiv praosnaznih sudskih odluka. Instrument obezbjedjenja pravne cjelovitosti i sigurnosti.- Moguce je u nekoliko procesnih modaliteta: 1) nastavljanje krivicnog postupka, 2) ponavljanje krivicnog postupka koji je zavrsen pravosnaznim rjesenjem, 3) ponavljanje krivicnog postupka koji je zavrsen pravosnaznom presudom (u korist osudjenog i na stetu osudjenog). 1) Nastavljanje krivicnog postupka- Ne predstavlja pravo ponavljanje posupka, vec se postupak zavrsen rjesenjem ili procesnom presudom nastavlja kad se za to steknu fakticki i zakonski uslovi. Postupak ce se na zahtjev tuzioca nastaviti cim prestanu razlozi zbog kojih je obustavljen (nije bilo odobrenja i sl). Na stetu osumnjice. 2) Ponavljanje krivicnog postupka koji je okoncan pravosnaznim rjesenjem o obustavi- Na stetu lica prema kome je bio vodjen. Moguce je ponavljanje u 2 oblika: a) zbog novih dokaza (ako je okoncan prije pocetka glavnog pretresa), b) zbog izvrsenja krivicnog djela protiv sluzbene duznosti (ako je tuzilac zloupotrebom odustao od gonjenja prije glavnog pretresa). 3) Ponavljanje krivicnog postupka koji je okoncan pravosnaznom presudom- Postoji u dva oblika: a) u korist osudjenog, b) na stetu osudjenog. a) Razlozi ponavljanja postupka u korist osudjenog su: 1) zasnovanost presude na krivicnom djelu (lazna isprava, lazni iskaz, krivicno djelo sudije, tuzioca), 2) promjene u cinjenicom i dokaznom smislu (novi dokazi, vise puta sudjeno), 3) zasnovanost presude na krsenju ljudskih i osnovnih sloboda, 4) prestanak vazenja relevantnog propisa. b) Ponavljanje na stetu odsudjenog: ako tuzilac izvrsi djelo koje dovede do oslobadjanja- Titulari prava na podnosnje zahtjeva za ponavljanje: dva aspekta - da li na korist il stetu optuzenog i da li se podnosi za vrijeme ili poslije zivota osudjenog.- Za zivota osudjenog ponavljanje mogu trazit stranke i branilac. Poslije smrti zahtjev za ponavljanje moze se podnjeti samo u njegovu korist (tuzilac i lica sa koristi). Sud ako sazna razloge, obavjesti.- Nema devolutivno dejstvo, rjesava isti sud kao u prvom stepenu samo sto nece ucestvovati iste sudije. Sadrzina zahjteva: osnov zahtjevanja, dokaze kojima potkrepljuje zahtjev. - Odluka suda o zahtjevu za ponavljanje: procesnu odluku (odbacivanje), materijalnu odluku.- Odbacivanje: zahtjev podnjelo neovlasteno lice, nema zakonskih osnova, cinjenice i dokazi vec izneseni, nisu podobni, nije dopunio nepotpun zahtjev za ponavljanje.- Ako nije odbacen, prepis zahtjeva se dostavlja suprotnoj strani koja odgovara kroz 8 dana. Kad stigne odgovor, sud odredjuje izvodjenje cinjenica i dokaza na kojima se zasniva zahtjev. Sud moze nalozit tuziocu da dopuni zahtjev, uvaziti ga i ponoviti posupak ili ga odbiti. Zdruzivanje i ovdje. - Zahtjev za odlaganje izvrsenja kazne: da mu uracuna pritvor, oslbodjen, optuzba odbijena.- Novi postupak se vodi po istim odredbama po kojim se vodio prvi postupak.7) Posebni postupciI) Postupak za izdavanje kaznenog naloga 1) Ratio legis postojanja postupka za izdavanje kaznenog naloga- Svrha mu je u skracivanju krivicnog postupka. brze, jednostavnije, ekonomicnije... 2) Materijalni i formalni uslovi za pokretanje i vodjenje postupka za izdavanje kaz naloga- Materijalni uslov: tezina krivicnog djela (do 5g ili novcana), postojanje dovoljno dokaza koji pruzaju osnov za tvrdnju da je osumnjiceni izvrsio kazneno djelo.- Formalni uslov: procesna incijativa tuzioca (on odlucuje hocel nalog ili postupak). Moze zatraziti od suda da donese: novcanu kaznu, sudsku opomenu, uslovnu osudu, oduzimanje imovinske koristi ili oduzimanje predmeta. Novcana kazna max 50.000Km. 3) Stav suda u odnosu na zahtjev za izdavanje kaznenog naloga

- Moze biti negativan i pozitivan. a) Neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga: ocjenjuje formalnu ispravnost zahtjeva kao i njegovu materijalnu opravdanost. Formalno zakonska mogucnost izdavanja, a odbacice nalog ako postoji osnov za spajanje postupka. Materijalno: gleda opravdanost i cjelishodnost naloga. b) Prihvatanje zahtjeva za izdavanje naloga: prvo na optuznicu a onda na zakazivanje saslusanja optuzenog. Identifikovanje, saslusanje, upoznavanje sa pravima, bla bla... Priznavanjem prihvata nalog, odbijanjem (striktno i prigovorom na optuznicu) postupak tece prema pravima o opstem kp. 4) Odluka o izdavanju kaznenog naloga i redovni pravni lijek- Odluka kojom se izdaje kazneni nalog je presuda, a sadrzaj je isti kao kod obicne presude. U obrazlozenju idu razlozi naloga, dostavlja se strankama i braniocu. Zalba kao kod redovne presude.II) Postupak prema maloljetnicimaModeli organizaciono-institucionalnih organizovanja: a) Posebni sudovi za maloljetnike specijalizovani za maloljetnicku delikvenciju (anglo-sax). b) Porodicni sudovi - problemi iz porodicnih odnosa, pa i maloljetnika (Kanada i Japan). c) Paralelni modeli postupanja prema maloljetnim delikventima tako da se postupak zavisno od postojanja odredjenih uslova vodi pred krivicnim sudom ili socijalnim organom... d) Posebni funkcionalni oblici sudovanja maloljetnicima u okviru sudova opste nadleznosti. Ovo je kod nas zastupljeno. 1) Odnos postupka prema maloljetnicima i opsteg kp- Ovdje je postupak “prema njemu” a ne protiv, vodi se za maloljetnike koji su pocinili djela, a postupak pokrenut do 21. godine. Mogu vaspitne mjere. 2) Osnovne odlike posupka prema maloljetnicima- Duznost obazrivog postupanja - licnost jos u psihofizickom razvoju, osjetljiv bla bla- Obavezna odbrana u postupu prema maloljetnom - mora imat branioca- Nemogucnost iskljucenja od svjedocenja u odnosu na odredjeni predmet svjedocenja - oslobodjeni su samo roditelj, staretelj, usvojitelj, soc radnik, ispovjednik i branilac- Spajanje i razdvajanje postupka - razdvaja se postupak ako je ucinio ga zajedno sa punoljetnikom- Uloga organa starateljstva u postupku - pomaze maloljetniku, nije subjekt u procesu- Poziv mu se dostavlja posredno - preko staraoca ili roditelja- Objavljivanje toka postupka - diskrecija, nejavna, bez navodjenja licnih podataka maloljetnika- Stav suda u postupku - sudija (inokosan), personalna nepromjenjivost, drugostepeni zboran- Pritvor u postupku prema maloljetnicima - izuzetan karakter (krajnja nuzda), max mjesec dana, kontrola svakih 10 dana, jos 2m... Odvajaju se od punoljetnih pritvorenika. - Privremeni smjestaj - smjesti ga u prihvatiliste ili vaspitnu ustanovu, nadzor, zbog zastite.- Princip oportuniteta - tuzilac moze odustat od gonjenja ako je manje djelo zbog necjelishodnosti (-3g i novcana kazna, izdrzao je vec..). Odnosi se na djelo i stanje maloljetnika. Stadijumski karakter postupka prema maloljetnicima - osnovne procesne faze- Prvostepeni postpupak (pripremni i sudjenje) i postupak po zalbi- Pripremni postupak - podnosi tuzilac sudiji za maloljetnike, podaci o maloljetniku, kontrola postupka (sudija za malolj. obavjestava predsjednika suda svakih 15 dana), sudija onda dostavlja spise tuziocu koji mijenja optuznicu ili predlaze sankciju. Tuzilac moze odustat od zahtjeva.

- Glavna faza: prvostepeni postupak, pretres (zatvor i zavodske mjere), rociste (blaza kazna, obustava, upucivanje na pretres kroz 8 dana).- Odlucivanje na glavnom pretresu: u skladu sa opstim postupkom (prisutni, sastav...) 4) Odluke sudije za maloljetnikeTri vrste odluka: 1) rjesenje o obustavi postupka (nema odobrenja, amnestiran, nije kr djelo, iskljucena odgovornost, nije cjelishodno), 2) rjesenje o izricanju vaspitne mjere, 3) zatvor.- Troskovi postupka: placa maloljetnik samo ako je zatvor, ostalo budzet- Pravni lijekovi: zalba (rok 8 dana) i vanredni ponavljanje postupka (upucujuca norma).- Nadzor nad sprovodjenjem mjera:sud duznan da kontrolise, tuzilac, upravnik ustanove, starateljst..** III) Postupak protiv pravnih lica 1) Ratio legis postojanja posebnog krivicnog postupka protiv pravnih lica i odnos top postupka sa opstim krivicnim postpkom-Baziran je na materijalnom krivicnom pravu ciji je cilj da se utvrdi krivicna odgovornost pravnih lica. Predstavlja izuzetak na pravilo da svojstvo osumnjicenog ima samo pojedinac kao fizicko lice. Sva krivicna zakonodavstva EU poznaju ovaj vid krivicne odgovornosti samo u odnosu na neka kr djela. - Ako ne postoje poesbna pravila, primjenjuju se ona iz opsteg dijela krivicnog zakona. 2) Spajanje krivicnog postupka protiv pravnog lica sa postupkom protiv fizickog lica i njihovo jedinstveno vodjenje- Rijec je o jedinstvenom postupku protiv pravnog lica i osumnjicenog. Postupak samo protiv pravnog lica se moze voditi ako postupak protiv fiz lica nije moguce pokrenuti (imunitet..), i ako je protiv fizickog lica postupak vec sproveden (osudjen). 3) Mogucnost tuzioca da postupi prema nacelu oportuniteta krivicnog gonjenja- Moguce je da tuzilac izostavi pravno lice iz optuznice ako je 1) djelo - uticaj pravnog lica na izvrsenje djela neznatan, 2) imovinsko stanje - nema il je malo, 3) pravni status pravnog lica - pokrenut stecaj, 4) svojinski status pravnog lica - okrivljeni jedini vlasnik. Procjena tuzioca. 4) Zastupnik i branilac pravnog lica u krivicnom postupku- Na strani odbrane se mogu naci fizicka lica - branilac i zastupnik. Zastupnik je obavezan, dok je branilac fakultatitvan s tim sto pravno i fizicko lice koji su osumnjiceni ne mogu imat istog branioca (sprjecavanje sukoba interesa). Branilac moze bit advokat sa dozvolom ministarstva. Pravno lice moze imati samo jednog zastupnika, koji moze ovlastiti drugo lice (pismeno il na zapisnik - punomocje). Zastupnik ne moze bit svjedok i lice protv kojeg tece postupak zbog istog djela. Obavjestenja idu zastupniku i pravnom licu, namiruje ga pravno lice (osim postavljenih zastupnika). 5) Optuznica, saslusanje i zavrsna rijec u krivicnom postupku protiv pravnog lica- Pored opsteg sadrzaja optuznice, mora da sadrzi dodatne elemente: naziv pravnog lica, sjediste pravnog lica, opis krivicnog djela, osnov odgovornosti pravnog lica. - Na glavnom pretresu se prvo saslusava optuzeni, pa onda pravno lice... dalje isto... 6) Presuda pravnom licu i mjere obezbjedjenja- Sadrzaj presude: 1) uvod - identifikacioni podaci o pravnom l i sjediste, zastupnik, 2) izreka presude - naziv p lica, sjediste, zakonski propis po kojem je presudjeno..- Mjere obezbjedjenja - na incijativu tuzioca, sud procjenjuje, zabrana koristenja, statusne promjeneIV) Posebne odredbe o izricanju sudske opomene- Donosi se rjesenjem, moze se izreci za 2 grupe krivicnih djela: 1) za koje se uvijek mogu izrec (pritvor do 1g ili novcana kazna, pod olaksavajucim okolnostima), 2) odredjena kr djela kod kojih je posebno u okvirima inkriminacije predvidjna sudska opomena. 1) Vrste i sastav okluke o izricanju sudske opomene

a) Rjesenjem - u izreci rjesenja o sudskoj opomeni navodi se pored licnih podataka optuzenog, samo to da mu se izrice sudska opomena i krivicno djelo koje je predmet optuzbe.b) U obrazlozenju rjesenja - kojim se izrice sudska opomena sud ce navest razloge- Vrsi se odmah po zavrsetku glavnog pretresa i obavjestava se optuzeni- Osnovi pobijanja u zalbenom postupku - bitne povrede krivicnog postupka, zakona, potpuno ili djelimicno pogresno utvrdjenog cinjenicnog stanja, nepostojanja okolnosti..- Drugostepeno - tuzilac na stetu optuzenog (sudija donosi uslovnu kaznu), odbija...8) Ostali (posebni) postupciI) Postupak za primjenu mjera bezbjednosti, za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelom i za opozivanje uslovne osude 1) Shodna primjena ostalih odredbi Zakona o krivicnom postupkuPostoji generalna klauzula vezana za ova pitanja, ako nema posebnih pravila. 2) Prekid postupka u slucaju nastupanja dusevne bolesti- Ne predstavlja okoncanje postupka vec do zastoja zbog dusevne bolesti do koje je doslo nakon izvrsenja krivicnog djela. Psihijatar, sud prekida postupak ako se ispune 3 uslova - dusevna bolest, nakon izvrsenja djela,nije sposoban da ucestvuje u postupku.Ak ozdravi nastavlja,ako ne zastari XD 3) Postupak u slucaju neuracunljivostiAko sud utvrdi da je djelo izvrseno usljed neuracunljivosti, upucuje predmet nadleznom organ za pitanja socijalnog staranja (psihijatar). Ako je smanjena uracunljivost, tuzilac predlaze mjeru bezbjednosti psihijatrijskog licenja uz sankciju. 4) Postupak u slucaju obaveznog lijecenja od zavisnostiVjestak se izjasni o mogucnostima lijecenja, moze sa slobode - uslovna kazna (prinudno dovodjenje) ili obavezno lijecenje u instituciji. 5) Oduzimanje predmetaNeki se moraju oduzet, a drugi mogu na osnovu rjesenja suda radi zadovoljavanja interesa opste bezbjednosti i moralnih razloga. Mogu se oduzet i kad na njima ucinilac ima svojinu: 1) aktivna sredstva izvrsenja, 2) planirana sredstva izvrsenja, 3) ishod krivicnog djela... Po okoncanju postupka donosi se rjesenje, a ovjereni prepis se dostavlja vlasniku. 6) Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivicnim djelomVisina pribavljene koristi se utvrdjuje u postupku po sluzbenoj duznosti, a tuzilac je duzan da prikuplja dokaze o ovome. Direktno je povezano sa IP zahtjevom (da li ga je podnjeo i da li visina ip zahtjeva odgovara imovinskoj koristi).Pozivaju se i lica na koje je korist prenesena.- Odluka o oduzimanju: u presudi, rjesenje o opomeni, rjesenje o vaspitnoj mjeri, …- Zalba ista kao kod presude., vanredno odredjeni titulari podnosenja... 7) Postupak opozivanja uslovne osude- Uslovnom osudom se utvrdjuje kazna i odredjuje da se ona nece izvrsit ako osudjeni za odredjeno vrijeme (1-5g) ne ucini krivicno djelo. Prijedlog za opoziv dolazi od tuzioca ili suda po sluzbenoj duznosti. Onda mora vratit imovinsku korist, nadoknaditi stetu ili izmiriti druge obaveze. - Sud nakon saslusanja donosi presudu (prekrsio uslov) kojom opoziva uslov ili produzava rok, ili rjesenje kojim se obustavlja postupak za opozivanje uslovne osude (nema osnova).II) Postupak za donosenje odluke o brisanju osude ili prestanku mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude 1) Postupak za donosenje odluke o brisanju osudeRazlikuju se dva nacina brisanja osude - po sili zakona i na osnovu sudske odluke. - Po sili zakona: do 1g kazne ili novcana i do 3g kazne (?). Formalni uslov je protek 3g od dana izdrzane ili oprostene kazne (novcana), ili 5g za zatvorsku kaznu Materijalni uslov je da u tom vremenu osudjeni nije ucinio novo krivicno djelo.Po sluzbenoj duznosti, organ koji

vodi evidenciju. Ako ne izbrise sam, stranka se moze zalit, drugostepeni organ je sud.- Sudska odluka - za djela do 5g zatvorske kazne. Protekom 8g od izdrzavanja kazne, zastarjevanja ili oprosta, a da osudjeni nije ucinio novo k djelo. Saslusanje, tuzilac, osudjeni, policijski izvjestaj. 2) Postupak za donosenje odluke o prestanku mjere bezbjednostiPred istim organom koji je donjeo mjeru bezbjednosti. Rjesenjem prihvata ili odbija molbu.III) Postupak za pruzanje medjunarodne pravne pomoci i izvrsenje medjunarodnih ugovora u krivicnopravnim stvarima 1) Pomoc u izvrsenju procesnih radnji- Zbog bjekstva, nemogucnosti pokretanja krivicnopravnih postupaka u inostranstvu... a) Predmet i pravna priroda medjunarodne pomoci: saslusanje optuzenog, svjedoka ili vjestaka, uvidjaj, pretres, zapljena predmeta, dostavljanje akata... Organi jedne drzave na molbu druge preduzimaju odredjene krivicnoprocesne radnje. b) Dostavljanje molbe za medjunarodnu pomoc: molbe sudova i sl se dostavljaju diplomatskim putem, preko ministarstva pravde BiH. Odluku o pokretanju molbe donosi tuzilac ili sud. Inace je zabranjeno izvrsenje presuda inostranih sudova, ali postoje izuzeci...- Uslovi za dozvolu izvrsenja: da je predvidjeno takvo izvrsenje medjunarodnim ugovorom, da je domaci sud izrekao sankciju prema nasim propisima. - Stvarna i mjesna nadleznost: sud, mjesno prema posljednjem prebivalistu osudjenog lica. - Presuda domaceg suda: u izreci u potpunosti sadrzi presudu stranog suda.-Zalba: na nasu presudu, pravo zalbe imaju tuzilac, osudjeni i branilac.- Molba osudjenog stranca da izdrzava kaznu u svojoj zemlji: prema medjunarodnom ugovoru. 2) Ustupanje spisa stranoj drzavi ili preduzimanje spisa od strane drzave radi k gonjenja- Tuzilac moze ustupiti krivicno gonjenje drugoj drzavi. ako je u pitanju stranac koji zivi u inostranstvu (a ucino je djelo kod nas), da su djela do 10g zatvora, da se strana drzava ne protivi.- Preuzimanje gonjenja od strane drzave: da je ucinio nas drzavljanin, da je strana zemlja podnjela zahtjev za ustupanjem i da je nasa drzava ga prihvatila.IV) Postupak za izrucenje osumnjicenih, odnosno optuzenih i osudjenih lica (ekstradicija)- Zakon o krivicnom postupku BiH, a vrsi se prema odredbama medjunarodnih ugovora. Ako nema medjunarodnog ugovora ide prema ZKP, a moraju biti ispunjene pretpostavke koje se odnose na djelo, na ucinioca djela, na dokaze i vodjenje postupka.- Pretpostavke koje se odnose na ucinioca kr djela: da nije drzavljanin BiH, nema azil- -II- na krivicno djelo: predvidjenost djela u zakonu, nije u BiH ili protiv drzavljanina BiH...- -II- dokaze: dovoljno dokaza za osnovanu sumnju- -II- krivicno gonjenje i postupak: nije zastarilo, ne sudi mu se kod nas...- -II- cilj zahtjeva za izrucenje stranaca: da nije polne, rasne, nacionalne i sl osnoveb) Nacin pokretanja postupka za izdavanje stranaca - redovan i hitan- Redovan: putem molbe strane drzave nadleznom ministarstvu BiH.. Dostavljaju se podaci o optuzenom, uvjerenje o drzavljanstvu, optuznica ili presuda, zakon... Ministarstvo prosljedjuje molbu tuziocu koji ispituje okolnosti i saslusava optuzenog. - Hitno: isto sve, samo sto ga mogu uhapsit odma da ne bi pobjegao.c) Utvrdjivanje pretpostavki za izdavanje stranca - sudija za prethodni postupak ispituje pored tuzioca, prosljedjuju istraznom sudiji i na kraju odluku donosi vanraspravno vijece. d) Odluka - ministarstvo donosi odluku o prihvatanju, odbijanju ili odlaganju izdavanja stranca.

e) Izdavanje okrivljenih po molbi nase drzave: molbu salje ministarstvo ako je nas drzavljanin vec osudjen ili ako se vodi postupak. Isto kao kad nas mole XDV) Postupak za naknadu stete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava lica bez osnova osudjenih i neosnovano lisenih slobodeA) Postupak za naknadu stete- Drzava nastoji da licima koja su neosnovano osudjena ili lisena slobode pruzi izvjesnu satisfakciju materijalne i moralne priorde kroz pravo na naknadu stete, rehabilitaciju itd. 1) Pravni osnov naknade steteDuznost drzave da nadoknadi stetu proteklu iz neopravdane osude ili neosnovanog lisenja slobode. 2) Titulari prana na naknadu stete- Neosnovano osudjena lica: to su lica koja su prvo pravosnazno osudjena, a u novom postupku povodom vanrednog pravnog lijeka su pravosnazno oslobodjena ili je optuzba odbijena. Izuzeci su ako je u novom postupku tuzilac odustao od gonjenja zbog dogovora, ili je odbacena prva presuda zbog nenadleznosi suda a tuzilac ne pokrece novi spor pred nadleznim sudom.- Neosnovano lisena slobode: lice koje je bilo u pritvoru a nije doslo do pokretanja krivicnog postupka ili je postupak pravosnazno obustavljen, izdrzao kaznu a u novom postupku oslobodjen kazne zatvora, lisen slobode usljed nezakonitog rada organa, proveo vise u zatvoru nego sto je kazna predvidjala...- Okolnosti koje iskljucuju pravo na naknadu stete: ako je svojim laznim iskazom prouzrokovao osudu ili je nedozvoljenim postpucima prouzrokovao lisenje slobode.- Naknada stete: neimovinska i imovinska (propustene plate, troskovi branioca...)- Postupak za naknadu stete: mogu je trazit i nasljednici subjekata (imovinska steta), - Primarna nadleznost za donosenje odluke o naknadi stete je na ministarstvu pravde.- Sekundarna nadleznost je pred sudom: tuzba za naknadu stete (djelimicno se dogovorio sa minist). Pravno dejstvo pokretanja pred sudom je prekidanje roka zastarjelosti od 3 godine.B) Pravo na moralnu rehabilitacijuRazlikuju se 2 vrste lica: neosnovano osudjena ili lisena slobode i lica neopravdano osudjena.- Neosnovano osudjena ili lisena slobode: a) ciji je slusaj bio prikazan u sredstvima javnog informisanja (sud objavljuje saopstenje u sred informisanja o odluci neosnovanosti), b) ciji slucaj nije bio u sredstvima javnog informisanja (dostavlja se odluka drzavnom organu ili preduzecu gdje je radio ili politickoj stranci ili udruzenju u koje je bio ukljucen).- Pravo na rehabilitaciju kod lica zbog izmjene pravne kvalifikacije krivicnog djela- Osobenosti zahtjeva za rehabilitacicju lica neopravdano osudjenog i neosnovano licenog slobode: a) pravo na podnosenje zahtjeva poslije smrti priada rodbini, suprugu...b) kod rjesenja za rehabilitaciju sud iskljucuje pravo na naknadu steteC) Priznacanje radnog staza i osiguranja- Pripada i neosnovano lisenim i neopravdano osudjenim. Priznaje im se staz i osiguranje kao da su radili. Tuzi preduzece koje osporava priznati staz, a onda ide isplata doprinosa...D) Ponistaj upisa neosnovane osudeSud donosi rjesenje kojim se ponistava upis neosnovane osude u kaznenoj evidenciji. AMIN