KYOTO PROTOKOLGlobalno zagrijavanje: percepcija ili realnost?

- Politike koje se odnose na klimatske promjene, poglavito na Protokol iz Kyota, temelje se na dvjema postavkama. Prva je znanstvene naravi i kao takva je objektivna:koncentracija određenih tvari u atmosferi, a to se osobito odnosi na ugljikov dioksid (CO2), ubrzano se povećava. Druga je postavka dijelom znanstvena, a dijelom empirijska. Odnosi se na zagrijavanje zemaljske klime koja se primjećuje tijekom posljednjih desetljeća. Izraz „globalno zatopljenje“ ili „globalno zagrijavanje“ već je u svakodnevnoj uporabi.

MOGUĆNOSTI PROMJENE GEOLOŠKOG SKLADIŠTENJA UGLJIKA U RH- Danas se smatra znanstveno dokazanim da je upravo antropogeni utjecaj

na atmosferu uzrokovao znatni porast koncentracije ugljikova dioksida, a time i ubrzao proces globalnog zatopljivanja. Ako se to nastavi, Zemljina će atmosfera i hidrosfera postati sve dinamičnije, porast će razina oceana i premjestit će se klimatska područja.

- Prema rezultatima istraživanja na Rudarsko-geološkom-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu europskih projekata te studije izražene za Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, smanjivanje ispuštanja CO2 u atmosferu izdvajanjem iz dimnih plinova na velikim stacionarnim izvorima i trajnim „geološkim“ skladištenjem predstavlja za Hrvatsku vrlo atraktivnu mogućnost u smislu obveza preuzetih potpisivanjem Kyotskog protokola.

- Temeljem toga međunarodnog prihvaćenog sporazuma iz 1997. do 2012.god. sve države potpisnice sporazuma trebaju smanjiti emisije CO2

na razinu manju od one koja je bila u 1990., što bi vodilo k smanjenju emisije za više od 50%. Predviđa se kako bi tolikim smanjenjem emisija stakleničkih plinova bila uspostavljena ravnoteža u atmosferi, a time i uklonjen negativan utjecaj na globalno zatopljenje.

HRVATSKA U KYOTO PROTOKOLU

- Najizglodaniji objekti geološkog uskladištenja u kraćem su roku iscrpljena ležišta ugljikovodika, na kojima se već rade projekti pokusnog utiskivanja CO2 radi povećanja iscrpka nafte. Dugoročno gledano, taj potencijal i nije tako velik jer se projekti zbog velike cijene nafte i dalje trebaju optimirani samo na povećani iscrpak , a ne na veći obujam CO2 , zadržan u podzemlju. Sve ovisi o promjenama cijena nafte, a njih je iznimno teško predviđati. Prema prvim područnim istraživanjima odabrano je 17 polja čija ležišta imaju povoljno geološku građu podzemlja (14 u Panonskom bazenu, i 3 u Jadranskom podmorju) i njihov ukupni efektivni kapacitet geološkog uskladištenja procijenjen je na 189 Mt CO2

.ZAKLJUČCI:

- Republika Hrvatska obavezna je smanjiti ispuštanje ugljikova dioksida u bliskoj budućnosti. Potrebno smanjenje može se postići izgradnjom sustava za kapitiranje CO2 na velikim stacionarnim izvorima i njegovo geološku skladištenje na dubinama većim od 800m, ali s pripremama treba početi brzo. O tome će ovisiti cijena energije u zemlji, a time i gospodarski razvoj u cjelini. Sustav za kaptiranje i geološku skladištenje ugljika omogućio bi izgradnju novih velikih termoelektrana. Možda je na prvi pogled neobično, ali jedan veliki siguran, stabilan i ekološki prihvatljiv izvor električne energije temeljen na ugljenu može pridonijeti i razvoju iskorištavanja obnovljivih izora.

- za geološku skladištenje CO2 postoje povoljni prirodni uvjeti u jugozapadnom dijelu Panonskog bazena te u sjevernom i srednjem dijelu jadranskog podmorja. Osim toga, može se iskoristiti i postojanje znatnog kadrovskog i tehničkog potencijala poduzeća INA Industrija nafte d.d. i preteče industrije. Osobito je važno da se istraživanje utiskivanja CO2 u podzemlje u našoj zemlji provode već više desetaka godina (od 1983.) te da su slični problemi bili temom nekoliko doktorata, a posebno je dragocjeno praktično iskustvo koje je prikupljeno tijekom rada na projektu „Ivanić“ u sklopu kojega je provedeno i probno utiskivanje. Takvi primjeri na europskom se kopnu poznati još samo u Mađarskoj.

LITERATURA: Gianguida Piani, Alfredo Višković, Bruno Saftić:„Protokol iz kyota“