Novozavjetni komentari Urednici: Aleksandar Birvi! i Stjepan O r ~ i c Tumacenje Evandelja Luki EVANDELJE LUKI UVOD 1 KOMENTAR LEON MORRIS DRUGO IZDANJE Naslov izvornika: Tyndale New Testameot The Gospel according toSt. Luke Leon Morris Copyright 0 lnter-Varsity Press, Leicester, England Copyright za Jugoslaviju: Dobra vest, Novi Sad Preveo. Lektor: Radovan Gajer Nives Opacic Korektor: Senka Sestak Korice: Zivka Jaksic Slog: Jelisaveta Peckai Tehn. urednik: Vlatko Moravek Odgovara: Stjepan Izdaje: Baptisticka teoloSka Skola DOBRA VEST, KoruSka 24, Novi Sad Stampa: Dobra vest, Novi Sad Tiraz 1000 Novi zavjet, prijevod Bonaventure Dude i Jerka Fucaka, u izdanju Krscanske sadasnjosti iz Zagreba PREOCOVOR JUGOSLOVENSKOM IZBANJU ... svidjelo se Bogu ludoicu propovijedanja spa-siti vjernike. - Kor.J :21 . . Rijetko tko u suvremenom jugoslavenskom k.r!Canstvu smatrao nepotrebnim sastavno izdavanje tumatenja Svetog pisma. se potreba osoblto osjeca na podrutju Novog zavjeta. On na- najtitanija knjiga, utkana u opeu nam pismenost, obrazovanje, umjetnitko naslijede, duhovne vrijednosti i - razumljivo-u bogosluzenje i moral. Tako bllo i pri nastanku Crkve. Otito-vale su se dvije tinjenice: silaz.a.k Svetog Duha i propovijed Petra. Propovijedalo se puno, to se tini Rijet radala rijec: iz Svetog pisma stala izvirati kr!CanSka propovijed. Tuma-tenja BoZije rijeci su bila sastavni dip bogoslutenja, pobotnosti i du!obritnitkog razgovora. U crkvenih otaca, za vrijeme velikih crkve i sve do dana!njih dana, blblijski komenta-ri su nezaobilazni sastojak teoloUce knjizevnosti. Ni. dana!nju literaturu ne motemo zamisliti bez njih. U kulturnom svijetu se svake godine javljaju nova djela, novi nizovi komenatra. Novosadska D r v s t se nad.a da nizom N v z v t n { , k n t r i doprinijeti popunjavanju jednog neoprostivo zanemarenog podrucja u i inace siro-mamoj literaturi. Izdavat vjeruje da cini korak napryed u razumjevanju i vjerodostojnosti kr!Canskog propovijeda-nja. Sama tumacenja nisu propovijedi, nego grada za Zivot hitriji od knjiga. Zato treba proucavati i Sveto pismo i ljude. Ovim tumacenjima ono prvo blti samo propovijedanje vik okrenuto n t r i nisu predvideni kao nadomjestak Duha Svetog. nitko ozblljan ni ne misli.Izdavac vjeruje da su ova tu-matenja radena uz punu na.zotnost Duha, te da istom prosvi-jetljenoteu darovani svi koji ih budu proutavali u molitvi i poniznosti bez obzira na bogos.lovno obrazovanje i svrhu citanja. Neka Bog pomogne ovom nizu tumacenja da tasno 'ispuni svoju svrhu i bude na svakom korisniku. Aleksandar BIRVIS Novi Sad, svibnja 1983. Stjepan ORCIC 5 N v z v t n i k n t r i su niz zasnovan na djelima koja su najsire prihvacena u pro-testantskom svijetu. Ukoliko nije drukcije napomenuto u samoj knjizi, novozavjetni navodi su iz prijevoda Bona-venture Dude i Jerka Fucaka (''Novi Zavjet'", izdanje: ''Krscanska sadasnjosc Zagreb \, oznacen s D-F. SADRZAJ OPCIPREDGOVOR 4 PREDGOVORJUGOSLOYENSKOMIZDANJU 5 GLAVNE 11 UVOD 14 Autorstvo 15 Datum 21 Jezik 25 Odnos Lukinog evandelja ostalim evandeljima 43 a.Sinopticki 43 Lukino evandelje i Ivanovo evandelje 54 ANALIZA 57 KOMENTAR 60 TABLICE USPOREDj\.jlll lJLOMAKA 361 OPCI PREDGOVOR Sve koje danas zanima ili Novog zavjeta mora zabrinjavati nedostatak komentara koji ne zapadali u jednu od krajnosti - bilo u navodenje nepotrebnih pojedinosti, bilo u pretjeranu satetost, od koje nema koristi. Ured-nik i nadaju se da ova donekle pridonijeti otklanja-nju spomenutog nedostatka. Njihov cilj da studentima i ozbilj-nim titaocima Novog zavjeta stave na raspaloganje, uz umjerenu ci-jenu, komentare nekolicine znanstvenika, koji su, iako slobodni da svoje tekstove oblik:uju vlastitom nahodenju, jedinstveni u zajed-niekoj telji da promitu teologiju. Svi su komentari u prvom redu egzegetski, tek onda homi-letski, mada se valja nadati da informativni i korisni ne studentima nego i propovjednicima. pitanja opmno su ob-radena u uvodnim odjeljcima, - prema nahodenju pojedinih auto-ra i u dodatnim Komeiitari Novog zavjeta u ovom nizu dosad su se temeljili na tzv. autoriziranom James) prijevodu. Medutirn, ueinilo nam se potrebnim da se ova posljednja knjiga serije .. koja jzlazi o-samnaest godina nakon prve - temelji na djelu Revised Standard Version, jer oni koji se danas bave Biblije uvelike u-potrebljavaju upravo taj prijevod. Nijedan prijevod, medutim, ne smatramo nepogre!ivim, !to ni zajedan rukopis ili skupi-nu rukopisa ne drtirno da ispravna! rijeti napisane su .Iatinicom da se pomogne onirna koji ne vladaju tirn jezikom, te da onirna koji znaju ustedimo napor u odgonetavanju kojoj se raspravlja. Zahvalni smo zanimanje za ovaj niz komentara, koji sada i dovrsen jednako snatno tokom svih godina objavljivanja, te da su oni i dalje korisni diljern svijeta. R.V.G. Napomena prevodioca One koji se poslufiti ovom.knjigom potrebno ovdje u-pozoriti na dvije stvari. 1. Engleski izvornik tekst prema RSV prijevodu, i to tako da ga cjelokupno uldapa u tekst komen-tara, da se od ovog potonjeg mogao razluciti, tiska ga kurzi-vom. Za nas ove Novoga zavje-ta u prijevodu Bonaventure Dude i Jerkez ijedatc ijcCi. k. Sitt iz :'\aim1 1 11-17) Ovaj prikaz t1Skrisava11j:a it 11 138 mada se i drugdje dogadaji. i to airo-ve kceri i Lazara. Osim lsusove sile. Luka i njegovu milosrd- On taj prikaz donosi upravo na ovom mjesttl svog evandelja kao pripremu za odgovor lvanovim izaslanicima ( 22). 11. Nakon toga, povezuje ovaj prikaz ne-odreaeno s sto Ovo jedino mjesto u gdje se spominje Nain. Opcenito se smatra da se nalazio na mjestu , danasnjeg Neina, koji se smjestio oko deset ki!ometara no od Nazareta. na obroncima Malog dan pllta od Ka-farnauma. Za izraz grad vidi pod 1:26. Silan svijet koji pratio lsusa pokazuje kako lsus blo u tom svoje sluzbe. Kako iSao od mjesta do mjesta. ljudi se prik-ljucivaH i nastavljali kretati se za 12. lsusov dolazak u podudario se s polaskom jednog sprovoda. Ovaj susret Luka smjesta kraj gradskill vrata, mjesta se broj to bllo redovito sastajaliSte. On postavlja scenu saopcavajuci da rijec ukopu sina jedinca majke. majke udovice. Stje-caj viSe nego tezak. ostala sada svijetu. Bez muskog i nalazila se ne- u vrlo teskom polozaju. U stoljecu bllo vrlo malo mogucnosti za zenu da sama zaraauje za zivot. Osim tih tes-koca. osim zalosti i usamljenosti. bllo tu i da ovime dosao kraj toj obltelji. da tu zenu pratio iz grada pokazuje da su znali za njezinu i duboko suosjecali s Luka ne spominje ali i one su zacijelo tamo: "1 Izraelac treba barem dvije flaute i jednu narikacu" (Ketubotii 4 :4). 13-15. Na ovom mjestu. izuzevsi dijaloge. Luka prvi put u svom tekstu naziva Isusa Gospodinom ( taj izraz cesto u- u kontekstima; Matej i Marko upot- ga taj ga Ne-ma sumnje da upotreba tog izraza prizoru u kojem se lsus ocitovati kao Gospodar nad samom Nitko nije lsusa da nesto Potaknut samiloscu. nastupio bez 139 pot sa st ;\;ajprijc sc tltlo-..ki i tla Stii.C isprctl ta"-.o tla sc .. :i h:ojima lci:alo tijclo. 1111101-ga (usp. 1 Kor.9: 16). U najboljem slucaju, Ucinismo sto smo duini uCiniti. U istom duhu Rabbl Johanan Zakkai rekao: "Ne pripisuj sebl u zaslugu ako si ispunio mnogo od onoga sto na-laze Zakon,jer u tu si svrhu i stvoren"(Aboth 2:8). r. Deset gubavaca (17: 11-19) 11. Nije lako shvatiti zasto Isus u ovom razdob-lju svoje sluzbe prolazio ... izmedu Samarije i Galileje (vidi pod 9:51 ). Tekst opisuje u granicnom podrucju izmedu tih dviju pokrajina. V to ,Prevodi rijecima "posred Samarije i Galile-je", ali takav redoslijed daje dojam da posrijedi putovanje prema sjeveru, dok Isus u tom trenutku, kako se cini, putovao u suprotnom smjeru. TeSkoca proizlazi iz cinjenice da Isus, svemu sudeci, jos prije ovoga u Pereji. Moguce da Luka ne donosi svu svoju gradu kronoloSkim slijedom dogadaja, te da ima-mo prikaz jednog dogadajakoji se odigrao ranije. Druga moguc-nost da se Isus, nakon prvog boravka u Pereji, ponovno vratio u to podrucje. Arndt upozorava na cinjenicu da Isus, nakon sto uskrisio Lazara, otisao u grad koji se zvao Efraim (Iv .11 :54) i koji se nalazio oko trideset kilometara sjeverno od Jeruzalema. On 265 zakljucuje da se Isus, kako se Pasha, nastavio kretati prema sjeveru, da se tako susreo s galilejskim hodocasnicima koji su iSli u eruzalem i pridruzio im se, te da to mjesto i vrije-me u koje valja smjestiti dogadaj kojem rijec u ovom ulomku. zakljucak potkrepljuje i cinjenica da na svoje posljednje putovanje Jeruzalem Isus preko Pereje (Mt.19:1: 10: 1), sto blo prirodan nastavak putovanja koje Luka ovdje o-pisuje. Ovo misljenje ne moze se konacno dokazati, ali u njemu nema nista nevjerojatno. 12,13. Osim cinjenice da se to dogodilo na ulazu u neko selo, Luka nam poblize ne kaze gdje doslo do tog cuda. Gubavce zakon primoravao da se drze podalje od ostalih ljudi (vidi pod 5:12), ovih deset to i cinilo. Medutim, su se kolik.o su se vise usudili i izvik.ivali su za pomoc. Nisu trazili odred.eno iscjeljenje, nego jednostavno smilovanje. S obzi rom na njihovo stanje, tesko sumnjati u to da su se nadali kako ta milost upravo u tom smislu djelovati. 14. Cini se da ih Isus nije odmah spazio, ali kad ih ugledao, odmah se odazvao. Nije im pristupio niti ih dota_-kao. Nije im niti rekao: "Iscijeljeni ste!" Rekao imje samo da se, onako gubavi, pokazu svecenicima. blo uobleajen postupak u slucajevima kad gubavac ozdravio. Svecenik ovdje imao u-logu neke vrste zdravstvenog nadzornik.a koji trebao potvrditi da doista doslo do ozdravljenja (Lev .14:2 i dalje ). Time sto od tih ljudi zatrazio da postupe kao da su vec iscijeljeni, Isus zapravo vjeru stavio na kusnju. kako su poslusali, to se i dogodilo: dok su isli,oCistise se. l S ,16. Iscje]jenje u jednom od njih odmah probudilo zahvalnost. Nije cekao da najprije bude proglasen pogodnim da se ponovno ukljuci u drustvo, nego se, kad opazio da iscijeljen, vratio k Isusu. Cinjenica da se vratio slaveci Boga pokazuje da u svom ozdravljenju vidio prst Bozji i da spreman svima to objaviti. Kad stigao do Isusa, postupio vrlo ponizno. nicice Isusu do nogu dok mu zahvaljivao. Luka saopcava i po-datak da taj covjek blo Samarijanac. U normalnim okolnostima Zidovi i Samarijanci odr:lavali su slabe nikakve medusobne ve-266 ze. da oni koji trpjeli od zivjeli zajedno, za- takve razlike koje inace svu te bolesti. Moglo se ocekivati da taj Sa- posljednji koji izraziti svojtt zal1valnost zabiljezio, da on prvi, ocito i jedini koji to Ako covjek ne zahvali od-mah, oblcno ne 17 8. S nekoliko pitanja izrazava svoje razocara-nje onom devetoricom. Svi iscijeljeni i svi imali podjed-nakog razloga za zahvalnost. Moglo se ocekivati da svi doci zal1valiti. devetorica kao da toliko na svojom da se vise nije naslo za onoga koji te srece. Jedina ovaj Njegov pokazao pak iscijeljenih Zidova. 19. Za covjeka koji se vratio imao rijec oh- Kazao da i pode rekavsi da ga njegova vjera spasila. Moze se pretpostaviti da i ona de-vetorica imale vjere, s na to da to najcesce ne i za sigurno da taj Samarijanac ne samo nego i zahvalnost. da glagol i nesto vise od tjelesnog ozdravljenja: doslovno se kaze te ... spasila. Nije da ovom onaj stav koji donosi spasenje, te da ga uvjerivsi ga da sve redu ne samo s njegovim tije-lom nego i s njegovom preporod covjeka znaci dusu i zdravo tijelo. s. Dolazak kraljevstva (17 :20-37) U ovom donosi neke rijeci koje nala zimo jedino ovom te neke koje se i 24. pog- Matejevog evandelja. Ulomak cjelini naglasava te vaznost toga da za to spremni. 20,21. Mozda farizeji postavili pitanje is-krenim zanimanjem za tu Ili ih da znali da I-267 zakljucuje da se Isus, kako se Pasha, nastavio kretati prema sjeveru, da se tako susreo s galilejskim hodocasnicima koji su isli u Jeruzalem i pridruzio im se, te da to mjesto i vrije-me u koje valja smjestiti dogadaj kojem rijec u ovom ulomku. zakljucak potkrepljuje i cinjenica da na svoje posljednje putovanje Jeruzalem Isus preko Pereje (Mt.l9:1; 10: 1), sto prirodan nastavak putovanja koje Luka ovdje o-pisuje. Ovo misljenje ne moze se konacno dokazati, ali u njemu nema niSta nevjerojatno. 12,13. Osim cinjenice da se to dogodilo na ulazu u neko selo, Luka nam ne kaze gdje doslo do tog cuda. Gubavce zakon prirnoravao da se drze podalje od ostalih ljudi (vidi pod 5: 12), ovih deset to i cinilo. Medutim, su se koliko su se vise usudili i izvikivali su za pomoc. Nisu trazili odreaeno iscje]jenje, nego jednostavno smilovanje. S obzi-rom na njihovo stanje, tesko sumnjati u to da su se nadali kako ta milost upravo u tom smislu djelovati. 14. Cini se da ih Isus nije odmah spazio, ali kad ih ugledao, odmah se odazvao. Nije im pristupio niti ih dota-kao. Nije im niti rekao: "Iscijeljeni ste!" Rekao imje samo da se, onako gubavi, pokazu svecenicirna. uobleajen postupak u slucajevima kad gubavac ozdravio. Svecenik ovdje irnao u-logu neke vrste zdravstvenog nadzornika koji trebao potvrditi da doista doslo do ozdravljenja (Lev.l4:2 i dalje). Time sto od tih ljudi zatrazio da postupe kao da su vec iscijeljeni, Isus zapravo vjeru stavio na kusnju. kako su poslusali, to se i dogodilo: dok su iSli,ocistiSe se. 15,16. Iscjeljenje u jednom od njih odmah probudilo zahvalnost. Nije cekao da najprije bude proglasen pogodnim da se ponovno ukljuci u drustvo, nego se, kad opazio da iscijeljen, vratio k Isusu. Cinjenica da se vratio slaveCi Boga pokazuje da u svom ozdravljenju vidio prst Bozji i da spreman svima to objaviti. Kad stigao do Isusa, postupio vrlo ponizno. nicice Isusu do nogu dok mu zahvaljivao. Luka saopcava i po-datak da taj covjek Samarijanac. U normalnim okolnostima Zidovi i Samarijanci odrzavali su slabe nikakve medusobne ve-266 ze. da su oni koji su trpjeli od gube zivjeli zajedno, za-nernarujuci takve razlike koje inace pokazuje svu strahotu te bolesti. Moglo se ocekivati da taj Sa-rnarijanac posljednji koji izraziti zal1valnost jednorn zidovskorn iscjelitelju. Luka zablljezio, medutirn, da on prvi, ocito i koji to ucinio. Ako covjek ne zahvali od-mah, oblcno uopce ne zahvaljuje. 17 S pitanja Isus izrazava svoje razocara-nje onom devetoricom. Svi su iscijeljeni i svi su imali podjed-nakog razloga za zahvalnost. Moglo se ocekivati da svi doci Bo-gu Medutim, devetorica kao da su blla toliko zaokuplje-na svojom novonadenom srecom da se u njima vise nije naslo mjesta za onoga kojije izvorom te srece. Jedina iznimka blo ovaj tudin. Njegov postupak pokazao u pravom svjetlu postu-pak iscijeljenih Zidova. 19. Za covjeka koji se vratio Isus imao rijec oh- Kazao mu da ustane i pode svojim putem, rekavsi mu da ga njegova vjera spasila. Moze se pretpostaviti da su i ona de-vetorica imale vjere, s obzirom na to da to najcesce (premda ne i uvUek) blo za Isusova cuda. Medutim, sigurno da taj Samarijanac imao ne samo vjeru nego i zahvalnost. Moguce da glagol oznacuje i nesto vise od pukog tjelesnog ozdravljenja: doslovno se kaze te ... spasila. Nije iskljuceno da Isus u ovom covjeku uocio onaj stav koji donosi spasenje, te da ga otpustio uvjerivsi ga da sve redu ne samo s njegovim tije-lom nego i s njegovom dusom. Potpun preporod covjeka znaci spasenu dusu i zdravo tijelo. s. Dolazak kraljevstva (17 :20-37) U ovom ulomku Luka donosi neke lsusove rijeci koje nala-zimo u ovom evandelju, te neke koje se javljaju i u 24. pog-lavlju Matejevog evandelja. Ulomak u cjelini naglasava neumitnost suda, te vaznost toga da buderno za to sprernni. 20,21. Mozda su farizeji postavili pitanje potaknuti is-krenim zanirnanjem za tu temu. ih buduci da su znali da I-267 sus govori kraJjevstvu, da njegova gledista tom predmetu. Isus u svom odgovoru jasno daje farizejima do znanja da se to kraljevstvo razlikuje od svih kraljevstava za koje oni znaju. Dolazak tog kraljevstva ne moze se vidjeti, jer ono medu vama {entos humon). Predlozeno nekoliko znacenja ovog izrua. sYojoj l1iti \...raljevstvo 11esto sto se nalazi unutar covjeka. nigdje se u evandeljima ne kaze nista tome slicno (premda usp. Rim.l4: 17). Ove rijeci odnose se na nacin na koji kraljevstvo doci: "Kraljevstvo se iznena-da pojaviti moguce, ali rijeci u slucaju u donekle znacenju. Kraljev-stvo "nadohvat ruke", tj. naci cete ga ako ga trazite pra-vi nacin. Isus, kraljevstvo Bozjim ne necim do covjek sam doprijeti. d. Kraljevstvo vama", tj. ono prisutno u i lsusovoj. Cini se da ove rijeci valjalo shvatiti upravo tako. 22. buducnosti kraljevstva Isus sad govori uceni-cima. Ono nije pod nadzorom ljudi. Oni mozda ceznu da ga vide, ali im to nece uspjeti. Dan Sina covjeCijega nije izraz koji sam jasan. Mozda se time oznacavaju vremena (tako SB). Neki misle da se zeli reci kako se u kasnijim godina-ma ucenici prisjecati proslosti i ceznuti barem za jednim od onih dana kad Isus s njima. Ili pak gledati na buducnost u ne-bu i ceznuti za jednim s njim ondje. Bengel misli da se to odnosi na dane koji prethoditi dolasku navo-di 9:51, gdje se pojavljuje slicna konstrukcija: "Kad doslo vri-jeme da bude uzet" (prilikom komentiranja 26 stiha). Osim toga, moguce rijec jedan shvatiti kao semitizam u znacenju "prvi" (kao u Iv.20:1). U tom se slucaju te rijeci odnosile na pocetak mesijanskog tj. na drugi lsusov dolazak. Sve u svemu, najpri.IWatljivijim se cini zakljucak da rijec mesijanskom vre-menu. Ljudi ceznuti za mesijanskim kraljevstvom. 23-25. Ljudi misliti da vide dolazak Sina Covjecje-ga, pozivati ucenike da i oni to vide. Iz toga proizlazi stav da kraljevstvo. vec prisutno, na neki tajanstven i neocekivan na-cin. Isus pak odlucno odbacuje takvo misljenje. Takvo ogledava-nje na sve strane nece potrebno, jer se dolazak Sina Cov-268 jecjega vidjeti kao munja. Osim toga, najprije se moraju dogoditi neke druge stvari. U neposrednoj buducnosti ceka ih nesto sasvim drukcije: lsus trpjeti i odbacit ga ovaj narastaj. 26,27. Dok Sin Covjecji ne dode, zivot teci na cajen nacin. Sve to slicno Noinom dobu. Noini suvremeni-ci bili su gresnici, ali Isusu nije ovdje namjera da to naglasi. Nema niSta gresno u postupcima koje Isus nabraja; oni sacinjavaju sva-kodneva.n ljudski zivot. Ali bas u tome i jest stvar. Ljudi tog dav-nog vremena bili su do te mjere zaokupljeni svakodnevnim ljuds-kim djelatnostima da na Nou nisu uopce obracali paznju. Posljedi-ca toga bllo njihovo unistenje, premda su imali priliku da tome izbjegnu. 28,29. Slicna opomena proizlazi i iz Lotovog iskustva. U njegovo vrijeme ljudi su takoder svoj svakodnevni zivot, ne obaziruci se na Lotov primjer i naucavanje. Cinjenica da se ni-su obazirali na tog Bozjeg covjeka nije ih izuzela od BoZjeg suda. Jednog dana Bog izveo Lota iz grada, i tog dana Sodoma u-niStena. T.W. Manson nas podsjeca da ni Noa ni Lot nisu bili ''uzori krepost.i." "Obojica su shvatila da do katastrofe mora doci, i obojica su poduzela korake da se spase. Krscanska poruka nije za one koji ... Q.'ii .. bolju sudbinu od sudbine svojih susjeda, nego za one koji, usred nezainteresiranosti i samoza-dovoljstva, uvidaju u kako se ocajnoj situaciji rralaze, te pitaju: Sto mi valja ciniti da budem spa5en."57 30. Isus to primjenjuje na Dan koji se Sin covjec-ji objavi. Ljudi nece blti osudeni zato sto su mozda gresnici nad gresnicima, nego zato sto su sami sebl srediste svega. Takvi lju-di do te su mjere S'!9jP.:n vlastitim brigama i interesi-ma, poslovima svakodnevnog iivota,. da nemaju ni vremena ni ze-lje posvetiti pafnju upozorenjima koja im pristizu od Boga. 31. Kad taj dan nastupi, situacija vrlo hitna. Isus to istice na taj nacin sto spominje dvije stvari za koje cov-jek mogao doci u iskusenje. Covjek koji se nade na krovu mogao pozeljeti da spasi nesto iz svoje kuce' covjek u polju mozda se vratiti iz nekog slicnog razloga. su prirodni i bezo-269 opasni postupci. Medutim, u Dan Sina Covjecjega takvi postupci nece na mjestu. Tada ljudi svu svoju painjtl usmjeri-ti na Sina Covjecjega, ne na svoja materijalna dobra. Ove iste ri-jeci u Matejevom se i Markovom evandelju odnose na bljeg prili-kom pada Jeruzalema, neki znanstvenici drze da Luka te Isu-sove rijeci izvadio iz njihova pravog sklopa i primijenio na si-tuaciju u kojoj svaki nemoguc. Doista ne treba sumnjati u to da Luka dovoljno pametan da i sam to uvidi! Mnogo prihvatljivije misljenje, dakle, da se te rUeci, bez obzira na to da li ih Isus izgovorio vise nego jednom ili ih pak Luka primijenio s pravom na drugu situaciju, doista odnose na dan kad doci Sin Covjecji. Tim se rijecima izra.Zava neophodnost pot-pune i iskrene odanosti Sinu Covjecjem, odanosti koju ne remeti zelja za posjedovanjem materijalnih stvari. 32. Lotova iena nije mogla spasenju nego sto ipak ga nije postigla. Iz grada koji osuden propast izvedena na put koji vodio u sigurnost. Ona se pak osvrnula i zaostala, ocito ceznuci za zadovoljstvima koja ostavljala za sobom. Tako i nju zahvatilo unistenje koje razo-rilo Sodomu, tako i ona propala zajedno s tim gradom (Post. 19:26). 33. Isus vec prije govorio cuvanju, odnosno zivota (9:24,gdje vidi komentar). U ovim okolnostima osnovna misao da se- samodopadan zivot usredotocen na sama sebe, poput onog koji su vodili ljudi Noinog i Lotovog vre-mena (26-29), pokazati samounistavajucim kad dode Sin Covjec-ji. Nasuprot tome, onaj tko spreman svoj zivot sada izgublti, kasnije ga spasiti. 34,35. Tog dana doci do razdvajanja onih koji su za Sina Covjecjega od onih ciji zivoti pokazuju da su protiv njega. Fizicka blizina nece tada niSta znaciti. Od dvoje na jednom lezaju jedan se uzeti, drugi ne. Neki prijevodi donose "od dvojice", vjerojatno zbog toga sto u grckom izvorniku za rijeCi jedan i drugi muski rod. No taj se rod i u slu-caju da rijec muzu i zeni, jer muSkarac mogao prva druga osoba (usp.24:25). S obzirom na to da u semitskim jezici-270 ma postoji dvojina ( dual), ovdje mozemo pretpostaviti tzv. "dvoji- prema ( potiori) takod.er prisutnu semits-kim jezicima. Vjerojatno da se misli na i Nadalje, od dvije zene koje zito jedna se ostaviti. Isus ne objasnjava sto misli pod uzeti, ali to ocito znaci blti da se bilo s njim l.So1.4: 17). 37. u tekst i 36. stih, ali potvrde za nj se vecina slaze da preuzet iz Matejevog evand.elja 24:40 (premda neki iznose miSljenje da taj stih mo-gao izostaviti i neki prepisivac koji mozda smatrao da djelat-nost koja se obavlja danju nije u sa spominjanjem "noci" 34. stihu). Isusovi zeljeli znati gdje se sve to dogodi-ti, ali on im izravno ne odgovara. Cini se da ovdje navodi neku poslovicu u kojoj se kaze da se na strvinu skupljaju lesinari (tako, kao RSV mg., ne orlovi; upotrijebljena grcka rijec moze znacit{ jedno i drugo, ali orlovi ne jedu strvinu niti se skupljaju u jata). Tamo gdje ima duhovno mrtvih neizbjezno doci do suda. Gos-pod Isus ne daje odgovor na pitanje. Ono sto On zeli da ih upozo-ri znaci: sud se dogoditi tamo gdje treba da se dogodi, ni sudija ni izvrsitelji nece pogrijesiti mjesto. t. Dvije usporedbe s molitvom (18:1-14) I. Usporedba s nepravednim sucem (18:1-8). Isus, narav-no, ne Boga s nepravednim sucem. Ova usporedba pri-pada medu one kod kojih osnovria misao koliko vise .. " Ako i zao covjek katkada cini dobro, makar i iz losih motiva, koliko vise dobra ciniti Bog! 1. Nicim se ne vrijeme zblvanja, ali u prethodnom se poglavlju govorilo Kristovom dolasku, izraz kaza im mozda se odnosi na isto U ovoj se us-poredbl govori dugotrajnoj molitvi, molitvi na dugi rok (u 21 :36 nalazimo slicno povezivanje molitve i drugog Kristovog dolaska). Kadljudi koji se mole ne vide nikakav znak da im odgo-vor za kojim ceznu stiZe, lako se obeshrabre. valja im nastaviti s molitvom i nikada ne smiju sustati. naucava-nje ide dalje od naucavanja Zidova koji skloni ogranicava-271 trajanja molitve, da ne zamorili Boga.58 Tri dnevno na 1 smatralo se 2,3. Neki sudac Boga se mje za ljude nije ma-rio (vidi tome 2.Kor.8:21) rukovodio se jedino svo-jirn vlastitim idejama i sklonostima. Udvvica gotovo da bila sim-bol bespomocnosti. Nije smogla podmititi niti irnala zas-titnika koji na tog Nije imala nijedan osim cinjenice da pravda ocito blla na njezinoj strani (nije trazila os- nego i vlastite 4,5. Ono sto irnala, ona i Njena pornost konacno zamorila na ono sto trazila, iako ni iz kakvog motiva- nego iz zelje da se rijesi. Nije vise Z.elio da mu dvdijava. U grckom upotrijebljeni gla-gol slikovit, doslovno mu znacenje "napraviti nekom sljivu na oku!" Ocito da ovdje to receno u prenesenom znacenju. 6,7. Kad i moze katkad pravedno, jos mnogo vise moramo ocekivati da Bog obraniti svoje izabrane. Ova rijec naglasava da Bog odabrao, mada moramo drzati na da izabranici pozvani i izabrani u prvom redu radi sluzbe. Cesto tome govorirno kao da rijec is- povlasticama. Izabranici dan i vaptju k njemu. Mole se Shvacaju da u velikoj potrebl i zna-ju da im Bog jedina nada. Nista zemaljsk.o tu ne moze pomoci. Mozda RSV pravu kad prevodi 1 da zategne s njihovom stva-ri? U tom smisao toga blo taj da izabranici vrlo brzo biti obranjeni. Medutim, grcki izvornik ovdje tesko shvatljiv, ga moguce razumjeti i onako kako to prevodi AV: "premda strpljiv s njima ... KnjiZevno posmatrano, i prema inter-punkciji grckog teksta (Nestle-Aland, 1979) ovo upitna recenica, tzv. besjednicko (retorsko) pitanje gdje se ocekuje odrecan odgovor. 8. obrana izvrsena iurno, ali taj iz-raz trebali shvatiti na shvacanje vremena ko-jem jedan dan kao godina, godina kao jedan dan, 2.Pt.3:8). govori tome da kad dode vrijeme, akcija sigur-272 no blti brza. Kad pita hoce li Sin Covjecji naci vjere zemlji, on ne misli reci da tada nece vjernika, nego da u to vjera nece osoblna naroda svijeta. Ljudi ovoga svijeta nikada ne prepoznaju Bozje putove, oni nece vidjeti kako Bog brani svoje i4abranike. Il. /Usporedba s i carinikom (18:9-14). Ova se usporedba nastavlja na ono sto prethodi utoliko sto pokazuje kakav treba da bude duh molitve. Osim toga, njome se odlucno odbacuje svaka pomisao da se covjek moze spasiti stjecanjem ne-kih zasluga. Ono sto farizej kazao sebl bila istina. Meautim, s njim blo u tome sto nije dovoljno odmakao putem, vec sto odmah na pocetku krenuo putpuno pogresnim putem. 9,10. Luka nam ne otkriva kome bila upucena ova usporedba. stav koji se u njoj raskrinkava tipican za farizeje, ali ni u kojem slucaju nije ogranicen samo na njih. U Hra-mu su se vodile javne molitve, no ljudi su se ondje mogli moliti i pojedinacno u sebl, upravo takav slucaj opisan u ovoj uspo-redbl. Farizej religiozan covjek za kojega se moglo i oceki-vati d