Ladole

Obini ladole (lat. Calystegia sepium) je biljka iz porodice Convolvulaceae, rasprostranjena svuda u svetu.

Ladole je viegodinja biljka sa polegljivom stabljikom, dugom do 3 metra, koja se obavija oko drugih biljaka, predmeta, ograda itd.

Koren je razgranat, snaan, mesnat, retko dublje od 30 centimetara. Listovi su strelasto srcolikog oblika. Cvetovi su pojedinani, veliki, levkastog oblika, beli ili ruiasti. Jedna biljka daje proseno od 100 do 400 semenki. Seme klija obino u prolee. Razmnoava se semenom, korenom i takoe nadzemnim izdancima, koji se ukorenjuju na mestu dodira sa zemljom.

INCLUDEPICTURE "http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0f/Calystegia_April_2008-1.jpg/800px-Calystegia_April_2008-1.jpg" \* MERGEFORMATINET

Ladole je vrlo rairen korov na razliitim zemljitima. Raste na oranicama, u vinogradima, vonjacima, na obalama, uz plotove i mee itd. Od useva najee je u kukuruzu. ilav je i otporan korov i teko ga je iskoreniti zbog jakog korena iz kojeg se lako regenerie. Jak je kompetitor.

Stoka ga rado jede. Manja koliina deluje povoljno na mlenost. U nekim zemljama ga jedu i ljudi. Uzgajaju se ukrasne forme ove biljke, koja ima lekovita svojstva. Ladole je medonosna biljka.

Ladole (Ipomoea)Taksonomija

Carstvo: Plantae Razdeo: Magnoliophyta Klasa: Magnoliopsida Red: Solanales Rod: Ipomoea Porodica: ConvolvulaceaeOpti opis biljke:Ladole je viegodinja biljka koja puzi ili se penje, duga do 5 m. Listovi ladolea su trouglasti, na vrhu uiljeni a na bazi streliasti. Pricvetni listovi su pljosnati. Cvetovi su na duim drkama od lisnih peteljki, retko sa crvenim prugama.

Lekovito dejstvo:

Arapi su poznavali tu biljku kao lek, koja isti u. Za leenje se uzima itava biljka a posebno samo podzemni deo. Lee se bolesti materice, jetre, mokranog mehura, slezine, eludca, arterioskleroze idr.

Uzgajanje i razmnoavanje:

Cveta od juna do septembra. Potrebno joj je jako puno sunce samo u jutarnjim asovima. Poev od aprija, ubriti svakih deset dana tenim ubrivom za cvetnice. Potrebno je svaka 2 do 4 dana zalivati, zavisno od temperature, humus treba uvek da je vlaan. Razmnoava se semenom u martu, na mestu zatienom od promaje. Preporuuje se sejanje pre 15. aprila da bi procvetala pre kraja leta.

Upotreba:

Osim lekovitih svojstava, ladole slui kao divan ukras bati i balkona ali i za ishranu zemlje. Takoe, slu i kao dodatak ishrani oveka.

Stanite:

Ladole voli neto vlanije tlo pa se moe nai u blizini potoka, bara, reka ali se moe nai i u vrtovima, parkovima... To je kosmopolitska vrsta. Osim kod nas, moze se naci u celoj Evropi, Aziji, Severnoj Smerici, Juznoj Americi ali raste i na Novom Zelandu i Australiji.

Sorte i vrste:

Neke od vrsti koje se nalaze kod nas:

Convolvulus tricolor-ukrasni ladole

Ipomea alba Ipomea abrupta Ipomea batatas Ipomea gracilis Ipomea indicaLadole ima do 3 m dugu stabljiku, koja se povija i penje po ivicama i ogradama te drveu i grmlju. Listovi su izmjenini, jajasto produeni ili trokutasti. Upadljiv je prvenstveno zbog velikih bijelih cvjetova koji se razvijaju u pazucu listova, na poduim stapkama. Cvjetovi su ljevkasti, ponekad su crvenkasto isprugani, a vrlo rijetko i ruiasti.

VRIJEME CVATNJE: Od lipnja do rujna, a ponekad cvate ve u svibnju.

NALAZITA: Vlane ume, ikare, rijene obale, ograde.

VRIJEME I NAIN SABIRANJA: Upotrebljavamo cijelu biljku, ubranu u vrijeme cvatnje. Duge stabljike izreemo na 20 cm duge dijelove, poveemo ih u snopie i suimo, zajedno s listovima i cvjetovima.

LJEKOVITE TVARI: Smola, koja djeluje kao sredstvo za ienje, te tanini.

LJEKOVITA SVOJSTVA I PRIMJENA: Ladole ima primjenu kao sredstvo za ienje samo u narodnoj medicini. S medicinskog gledita, danas se sredstvima za ienje postavljaju posebni zahtjevi: sva sredstva, koja iste samo zato to nadrauju crijeva, s pravom se otklanjaju. Ladole se ovdje navodi samo zato jer ga narodna medicina jo obilno upotrebljava.

LADOLE U NARODNOJ MEDICINI: Narodna medicina upotrebljava ladole kao sredstvo za ienje, kod bolova u trbuhu i kod napinjanja. Jo znaajnija od unutarnje primjene, njegova je primjena u lijeenju rana. Stalno ponovno susreemo recepte za uvarke; oni bi trebali koristiti kod rana koje teko zacjeljuju. Time se prvenstveno misli na tvrdokorne ireve i rane na goljenicama (otvorene noge). Vjerojatno tvari, koje nadrauju kou, potiu prokrvljenost pa time i zacjeljivanje rana. I na kraju, jo jedno priopenje P. A. Matthiolusa, koje je vjerojatno poticaj upornosti u primjeni ladolea: Ako netko dobije uljeve od dugog hodanja, neka zdrobi te cvjetove i neka namae rane tim sokom, ozdravit e.

NUSPOJAVE: Treba dobro promisliti prije upotrebe ove ljekovite biljke u svrhu ienja. Isto tako i za vanjsku primjenu nije bez dvojbe preporuljiva.

SLAKLatinski: Calystegia sepium L. Convolvulus sepium

Ljekarski: Scammoniae radix

Familija: Convolvulaceae (slakovi)

Engleski: Hedge bindweed

Njemaki: Zaunwinde

Talijanski: Villuchio bianco

Francuski: Le liseron des haies

eki: Opletnik plotni

Ostali: Vilucchio bianco, Campanelle, Vilucchione, Convolvolo delle siepi, Bianche, Larger Bindweed, Hedge Bindweed, or Rutland beauty, Listeron des haies, La corretjola gran

Narodni: Ladole ili slak

Ladole, divlji ladole ili slak je ljekovita biljka poznata pod latinskim imenom Convolvulus scammonia, te meu lijenicima i kao Radix Scammoniae.

OPIS:

Tanka trajna stabljika penje se poput loze u duljinu i do 5 metara.

Listovi su trouglati, srcasto klinasti koso savijenih iljaka.

Bijeli, zvonoliki cvjetovi, po 7-8, tvore grupe, a izlaze dugakim peteljkama iz pazuaca listova.

Uzgojem za ukras postignute su razliite vrlo lijepe boje.

Oko 12 vrsta iz umjerenih i suptropskih podruja. Kod nas je preteito u nizinskim podrujima, rairen obini slak (C. sepium), a u primorju, kao rijetka i ugroena vrsta, na obalnim pijescima raste pjearski slak (C. soldanella).

Sadri: Smolu, scammonium, gurnu, eer, tanin i jo neke tvari, te glikozid jalapin.

Bere se: Cvate od srpnja do kraja rujna. Za vrijeme cvatnje bere se cijela biljka s korijenom i sui u hladu.O biljci:

Cvijet koji Arapi jo odavnina koriste u ljekovite svrhe moe biti vaa nova, romantina puzavica za slijedeu sezonu.

U starom vijeku upotrebljavali su ga kao:

- purgativ,

- jaki dijuretik i

- sredstvo za jaanje sekrecije crijeva,

- obnavljanje oteenih stanica jetre,

- protiv zastoja krvi u trbuhu i poetka vodene bolesti.

U ovom se slaku, kao i u svim domaim slakovima, prema miljenju istraivaa (osobito u podzemnim dijelovima), nalaze tvari srodne gumama. One imaju tu prednost, da se ne tope lako u alkalijama i u slini, nemaju otri okus i manje drae crijeva.

Zbog toga se ova biljka smatra najboljim domaim sredstvom za ienje crijeva.

Koristi se, takoer, protiv reumatizma, krvave mokrae, neiste koe, kroninog kalja i prehlade.

Sama se biljka rijetko primjenjuje, ve se koristi u sastavu s drugim biljkama.

Postoji jedna vrsta batata iz obitelji Convolvulaceae (Ipomoea, EYE-Poh-MEE-a) porijeklom iz Ontarija, divlji krumpir (Ipomoea pandurata). Nalazi se samo u Norfolk upaniji u Ontariju. To je vrlo rijetka vrsta.

Ljekovite i djelotvorne tvari:

LJEKOVITI DIJELOVI BILJKE

cijela biljka

list

cvijet

korijen

LJEKOVITE I DJELOTVORNE TVARI

- smole

- trijeslovine

- flavonidi

- guma

- eer

- tanin

LJEKOVITO DJELOVANJE

Ladole se ve dugo upotrebljava u narodnoj medicini te je njegova uporaba vrlo rairena.

Lijei osobito od tegoba:

- unog mjehura,

- jetre,

- mokranog mjehura,

- od reume,

- zubobolje,

- arterioskleroze,

- vodene bolesti i

- bolesti eluca.

ajne mjeavine:

aj se priprema tako da se 1 velika lica popari s 3 dl kipue vode.

Od tinkture (1:10), uzima se mala liica, tri puta dnevno sa ajem od bijelog sljeza. Pojavi li se krv u stolici odmah treba prestati s upotrebom te biljke.

Tinktura od svjeeg korijena uzimaju se 2-3 male liice (1015 g) dnevno u sljezovu aju.

KRVNI TLAK:

- ladole 10 g, urica 3 g, kukuruzna svila 10 g, glogov cvijet 10 g, brezov list i pupoljci 20 g, lie od jagoda 10 g, hajduka trava 15 g.

Piti kao aj. Uzimati redovito 4 do 6 tjedana.

ZA JETRU KAO DIJURETIK: Uzeti po: 1 (jednu) licu: sitno isjeckanog lista ili korijena ladolea, lista breze (Betula alba) i lista dupaca (Teucrium chamaedrys).

Sve to staviti u 6 dl prokljuale vode. Ostaviti poklopljeno dva sata.

Procijediti i piti po 2 dl, tri puta dnevno prije jela. Piti 6 dana.

KRONINA UPALA JETRE

Uzeti po 1 (jednu) licu: sitno isjeckanog lista ili korijena ladolea, sitno isjeckanog lista pelina (Artemisia absinthium) i jednu licu lista i cvijeta kiice (Erythraea centaurium).

Sve to staviti u 7,5 dl prokljuale vrue vode. Ostaviti poklopljeno dva sata i piti svaki sat po 0,5 dl. Piti 5 dana.

TVRDA I OTEENA JETRA

Po jedna lica: sitno isjeckanog korijena ili lista ladolea, rumarinova lista (Rosmarinus officinalis), korijena maslaka (Taraxacum officinale), zrelih utih ipaka-utike (berberis vulgaris) i lia pelina (Artemisia absinthium).

Tu mjeavinu biljaka staviti u 1 litru prokljuale vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2 sata. Procijediti i piti tijekom dana. Piti 5 dana.

AJNA MJEAVINA II:

Uzeti po 1 licu sitno isjeckanog lista i cvijeta stolisnika (Achillea millefilium) i po 2 lice sitno isjeckanog lista ili korijena ladolea i 2 lice lista i cvijeta kiice (Erythraea centarium).

Tako pripremljenu mjeavino staviti u 1 litru prokljuale vrue vode i ostaviti poklopljeno 2 sata. Procijediti i piti tijekom dana. Piti 10 dana. U isto vrijeme jesti prije doruka, ruka i veere po 300 g svjeih jagoda koje se mogu zainiti eerom ili limunovim sokom.

VODENA BOLEST S OTEKLIM TRBUHOM I NOGAMA

Kod ove bolesti treba uzimati hranu bogatu eerom, bjelanevinama, (meso, bjelance, riba) i veoma malo masti, ulja i masnih jela.

Ova se bolest lijei povrem, voem i mlijekom. Osnovna hrana je kravlje mlijeko. Ako je mlijeko posnije, mora se zaeeriti. Kako se u mlijeku nalazi malo masti i eera, treba u njega staviti med. Mlijeko ima dosta magnezija, kalija, soli i bjelanevina te je odlian lijek za jaanje jetre. Ali, moramo biti oprezni. Ne smijemo ga upotrebljavati u velikim koliinama jer zatvara stolicu i jetru. Umjerenom uporabom mlijeka opskrbljujemo jetru sastojcima koji su joj potrebni za obnovu.

Osim odgovarajue prehrane preporuuje se piti sljedei aj:

jedna ica sitno isjeckanog lista ili korijena ladolea, jedna lica sitno isjeckanog lista troskota (Polygonum aviculare), jedna lica cvijeta ili lista stolisnika (Achillea millefolium)

Sve to staviti u 6 dl prokljuale vrele vode. Ostaviti poklopljeno dva sata. Procijediti i piti po 2 dl tri puta na dan prije jela. Piti 10 dana.

VODENA BOLEST ZBOG OBOLJENJA BUBREGA

jedna lica sitno isjeckanog lista ili korijena ladolea, jedna lica lista jagode (Fragaria vesca), jedna lica lista pelina (Artemisia absinthium)

ajnu mjeavinu staviti u 6 dl prokljuale vrele vode, ostavite poklopljeno dva sata, procijediti i piti po 2 dl 3 puta dnevno prije jela.

AJ KOD UPALE PLUA I TVRDOKORNIH RANA

Dvije lice cvjetova plotnog slaka prelijemo s litrom vrele vode, nakon 3 minute procijedimo, stavimo u termos-bocu i pijemo tijekom dana.

SOK

Iscijeeni sok svjeih listova premaemo preko uljeva na nogama i oni e brzo proi.

SALATA

Mladi listovi plotnog slaka zaine se kao salata ili se jedu pomijeani s drugim salatama. To je lijek za ienje krvi.

Nuspojave:

Pojavi li se krv u stolici odmah treba prestati s upotrebom te biljke.

SLAK (Convolvulus sepium)Drugi nazivi: ladole, obini slak, plotni slakZeljasta biljka sa stabljikom dugom i do 3 m, koja se povija oko drugih biljaka, po ivicama i po plotovima; listovi su srcasti.

Cvate od lipnja do rujna; cvjetovi su veliki, bijeli, iroko zvonasti.Plotni slak vrlo je esta biljka, koju emo najprije uoiti u vrijeme cvatnje. Voli vlanija mjesta, te najee raste po ikarama uz jarke i rubove uma.Ljekovita svojstva i primjena: U ljekovite se svrhe rabe svi nadzemni dijelovi, beru se i sue u vrijeme cvatnje.

Postoje i druge vrste ljekovitih slakova, a kod nas je najei poljski slak - Convolvulus arvensis; manji je od plotnog slaka, najee raste kao korov koji pue po tlu, a njegovi su cvjetovi

blijedoruiasti.Slak se primjenjuje kao lijek kod mnogih bolesti, ali openito slovi kao sredstvo za

-ienje crijeva.

Njime se lijei:

- slaba stolica,

- upala plua,

- groznica,

- bolesti slezene,

- bubrega,

- eluca,

- jetre,

- potie ispranjavanje ui,

- isti krv;

- pomae kod vodene bolesti i- zubobolje.

AJ - 2 lice cvjetova plotnog slaka prelijemo s 1 1 vrele vode, nakon 3 minute procijedimo, stavimo u termos-bocu i pijemo tijekom dana.

To je udotvorni lijek za upalu plua i tvrdokorne rane.

SOK - iscijeeni sok svjeih listova premaemo preko uljeva na nogama; oni brzo prolaze.SALATA - mladi listovi plotnog slaka zaine se kao salata ili se jedu pomijeani s drugim salatama.

To je lijek za ienje krvi i drugih navedenih bolesti.