Članovi Nadzornog odbora i Uprave društva Jadranske banke d.d. (dalje u tekstu: Izdavatelj) čija su imena navedena u ovom skraćenom Prospektu prihvaćaju odgovornost za sadržaj skraćenog Prospekta. Prema uvjerenju, svim saznanjima i podacima kojima članovi Nadzornog odbora i Uprave Izdavatelja raspolažu, podaci iz ovog skraćenog Prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Izdavatelja. Isto tako, podaci iz skraćenog Prospekta daju cjelovit i istinit prikaz prava sadržanih u vrijednosnim papirima koji se uvrštavaju, a činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog skraćenog prospekta nisu izostavljene. Sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira (NN 84/02) i pravilniku o sadržaju skraćenog prospekta i o uvjetima izdavanja vrijednosnih papira privatnim izdanjem (NN 61/97) ovaj skraćeni Prospekt odobren je od strane Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Time je potvrđeno da skraćeni Prospekt sadrži sve podatke utvrđene zakonima i propisima Republike Hrvatske, te da može biti objavljen. Revizor Izdavatelja je revizorska tvrtka Deloitte & Touche, Kačićeva 3b, Zagreb, koji je obavio reviziju financijskih izvještaja za godinu koja je završila s 31. prosincem 2002. godine. Na financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2002. godine dano je mišljenje revizora (vidi Izvješće revizora). Ovaj skraćeni Prospekt ne predstavlja ponudu za prodaju ili poziv za kupnju od strane ili za račun Izdavatelja ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njima povezana, njihovih afilijacija ili predstavnika. Skraćeni Prospekt se ne smije smatrati preporukom za kupnju dionica Izdavatelja, a svaki potencijalni ulagatelj upućuje se na vlastitu ocjenu financijskog položaja i poslovanja Izdavatelja uključivo inherentne rizike među kojima i one opisane u poglavlju 3. “Čimbenici rizika”.

- 1 -

SADRŽAJ

1. SAŽETAK

2. PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA

2.1. Vrsta i opis karakteristika dionica

2.2. Oznaka dionica, knjiga dionica

2.3. Tvrtka, sjedište i adresa Izdavatelja

2.4. Prava vlasnika dionica, obveze Izdavatelja

2.5. Oporezivanje

2.6. Naziv i adrese institucija preko kojih Izdavatelj podmiruje financijske obveze prema

dioničarima

3. ČIMBENICI RIZIKA

3.1. Općenito

3.2. Upravljački i kadrovski rizici

3.3. Likvidnost

4. PODACI O IZDAVATELJU DIONICA

4.1. Povijesni pregled

4.2. Tvrtka, sjedište, predmet poslovanja, pravni oblik, te broj upisa u sudskom registru

4.3. Iznos ukupnog kapitala

4.4. Aktivnosti na otkupu vlastitih dionica

4.5. Struktura dioničara – dioničari s prevladavajućim utjecajem

4.6. Ukupan broj glasova u glavnoj skupštini, broj vlastitih redovnih dionica, ukupan broj

dioničara s pravom glasa, te popis dioničara koji imaju 5% ili više od ukupnog broja

glasova

4.7. Vlasnička struktura dioničkog kapitala banke

4.8. Struktura zaposlenih

4.9. Organizacijska shema društva

5. PREGLED POSLOVANJA IZDAVATELJA

5.1. Gospodarsko okruženje

5.2. Kreditno poslovanje

5.3. Devizno poslovanje

5.4. Poslovanje s građanima

5.5. Poslovni rezultat

- 2 -

6. IZVJEŠĆE REVIZORA DIONIČARIMA JADRANSKE BANKE D.D.

7. TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA IZDAVATELJA ZA 2001. I 2002. GODINU

7.1. Račun dobiti i gubitka

7.2. Bilanca

7.3. Izvještaj o novčanom toku

7.4. Izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici

7.5. Bilješke uz financijske izvještaje

8. PODACI O ODGOVORNIM OSOBAMA IZDAVATELJA

8.1. Uprava Banke

8.2. Nadzorni odbor Banke

9. INTERES ČLANOVA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA

10. SJEDIŠTE I POSLOVNE JEDINICE BANKE

11. OPĆE INFORMACIJE

- 3 -

1. SAŽETAK Podaci u ovom sažetku preuzeti su iz cjeline detaljnih podataka izloženih u drugim poglavljima ovog skraćenog Prospekta, s kojim podacima zajedno čine cjelinu, na što treba obratiti pozornost pri čitanju sažetka. Izrazi koji se koriste u sažetku, a u njemu nisu drukčije definirani, imaju značenje kao i drugdje u ovom skraćenom Prospektu. Jadranska banka d.d. Temeljni kapital, dionice, pravo glasa Temeljni kapital Jadranske banke d.d. iznosi 72.800.000,00 kuna i podijeljen je na 36.400 dionica serije A, svaka nominalne vrijednosti 2.000,00 kuna. Dionice su izdane u nematerijaliziranom obliku. Temeljni kapital je u cijelosti uplaćen. U odnosu prema Izdavatelju vrijede kao dioničari oni koji su upisani u knjigu dionica. Knjiga dionica vodi se u depozitoriju Središnje depozitarne agencije (SDA). Dioničari imaju pravo na jedan glas u Glavnoj skupštini Izdavatelja za svaku redovnu dionicu. Dividenda Isplata i iznos dividende na dionice Izdavatelja odobrava se odlukom Glavne skupštine, u pravilu na temelju preporuke i prijedloga Nadzornog odbora i Uprave. Uprava može, uz suglasnost Nadzornog odbora, donijeti odluku o isplati predujma dividende Čimbenici rizika Prije ulaganja u dionice Izdavatelja potencijalni ulagatelj treba pozorno razmotriti poglavlje “Čimbenici rizika”.

- 4 -

2. PODACI O DIONICAMA 2.1. Vrsta i opis karakteristika dionica Temeljni kapital Izdavatelja iznosi 72.800.000,00 kuna i podijeljen je na 36.400 dionica serije A, svaka nominalne vrijednosti 2.000,00 kuna. 2.2. Oznaka dionica, knjiga dionica Sve dionice Izdavatelja upisane su u depozitoriju Središnje depozitarne agencije, pod oznakama: - redovne dionice oznake: JDBA-R-A ISIN: HRJDBARA0006 CFI: ESVUFR 2.3. Tvrtka, sjedište i adresa Izdavatelja Jadranska banka dioničko društvo, sa sjedištem u Šibeniku, Ante Starčevića 4. 2.4. Prava vlasnika dionica, obveze Izdavatelja Ne postoje nikakva ograničenja u pogledu prenosivosti dionica ili bilo kakva druga prava ili tereti koji bi umanjivali dionička prava vlasnika dionica. Vlasnici dionica imaju pravo sudjelovati u dobiti Izdavatelja, te pravo na isplatu ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase društva. Također imaju pravo na obaviještenost o radu Izdavatelja i o svim podacima koji su važni za odlučivanje u Izdavatelja. Dioničari u poslovima Izdavatelja svoja prava ostvaruju na Glavnoj skupštini. Svaka dionica daje pravo na jedan glas u Glavnoj skupštini. Izdavatelj je obvezan sazvati Glavnu skupštinu najmanje jednom godišnje, a bez odgađanja ako se uoči sa Izdavatelj posluje s Gubitkom. Izdavatelj je obvezan obavještavati dioničare o poslovanju, te o svim podacima koji su važni za odlučivanje. 2.5. Oporezivanje Ovaj sažetak poreznog tretmana vlasništva dionica temelji se na pozitivnim propisima Republike Hrvatske u vrijeme sastavljanja ovog Prospekta. Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tumačenja, sudske i upravne odluke mogu izmijeniti ovdje navedeno. Takve izmjene, tumačenja i/ili odluke mogu imati i retroaktivni učinak i porezne posljedice za vlasnika dionica. Porezni tretman vlasnika dionica može se razlikovati ovisno o specifičnoj situaciji vlasnika dionica, te se u tom smislu na neke vlasnike mogu primjenjivati posebna pravila koja se ovdje ne razmatraju. Isto tako, ovdje se ne razmatraju eventualne porezne posljedice prema pravu drugih država, a do kojih bi moglo doći u odnosu na neke vlasnike dionica. Od nadležnih poreznih tijela Republike Hrvatske nije, niti će se tražiti bilo kakva odluka u svezi bili koje ovdje iznesene informacije. Ovaj sažetak ne predstavlja pravno mišljenje, pa se tako ne razmatraju niti svi porezni aspekti koji mogu biti relevantni za vlasnika dionica.

- 5 -

Svaki dosadašnji i budući vlasnik dionica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili bilo kakvog raspolaganja dionicama, uključivo primjenjivost i učinak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih zemalja, ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene relevantnih poreznih propisa nakon datuma ovog Prospekta Oporezivanje dividende Dividenda koju ostvare hrvatske pravne osobe se ne oporezuje (Zakon o porezu na dobit NN 127/00, Pravilnik o porezu na dobit NN 54/01). Dividenda koju ostvare strane pravne osobe oporezuje se porezom na dobit i to kao porez po odbitku po stopi od 15% osim kad je s državom u kojoj inozemni primatelj dividende ima sjedište u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Dividenda koju ostvare fizičke osobe (domaće od 01.01.2003.) oporezuje se po poreznoj stopi od 15% (Zakon od porezu na dohodak NN 127/00, Pravilnik o porezu na dobit NN 54/01). Na iznos poreza u nekim općinama obračunava se prirez po stopi određenoj odlukom lokalne uprave. Prodaja i druga raspolaganja dionicama Prodaja i druga raspolaganja dionicama ne oporezuje se. Oporezivanje kapitalne dobiti Sukladno hrvatskim propisima, kapitalna dobit se posebno ne oporezuje. Kapitalna dobit koju ostvare hrvatske pravne osobe ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%. Kapitalna dobit koju ostvare fizičke osobe porezni obveznici u RH ne ulazi u poreznu osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva. 2.6. Naziv i adrese institucija preko kojih Izdavatelj podmiruje financijske obveze

prema dioničarima Izdavatelj podmiruje financijske obveze prema dioničarima direktno ili preko Središnje depozitarne agencije d.d., Zagreb, Ksaver 200.

- 6 -

3. ČIMBENICI RIZIKA 3.1. Općenito Ulaganje u vrijednosne papire općenito, a u dionice naročito, je uvijek rizično. Investitor riskira izostanak prinosa na dionice, te riskira pad vrijednosti dionica. Pod određenim uvjetima vrijednost dionica može postati i 0, tj. investitor može izgubiti sav kapital koji je uložio u dionice. Vrijednost dionica jednim dijelom ovisi o kvaliteti izdavatelja dionica, a drugim dijelom o općem stanju na tržištu dionica na kojem vladaju opći zakoni ponude i potražnje. To znači da vrijednost dionica može bitno fluktuirati bez obzira na kvalitetu poslovanja izdavatelja dionica. O općem stanju na tržištu dionica u Republici Hrvatskoj potencijalni investitor se može informirati putem medija, brokerskih kuća, burze itd. Ovdje je jedino potrebno istaknuti da dionice Izdavatelja do sada nisu kotirale na burzama, čime je njihova likvidnost bila bitno ograničena. Ipak, dionicama Izdavatelja se i do sada trgovalo, u manjem obujmu, direktnim pogodbama zainteresiranih stranaka. 3.2. Upravljački i kadrovski rizici Veliki dio dosadašnjeg uspjeha Izdavatelja baziran je na stručnim i iskusnim djelatnicima zaposlenim kod Izdavatelja, koji su osposobljeni i motivirani za postizanje vrhunskih rezultata. Stručan, iskusan i motiviran management na svim razinama također je bitno utjecao na dosadašnje rezultate Izdavatelja. Prirodne promjene u managementu i vodećim stručnjacima nisu problematične obzirom da se kontinuirano upošljavaju i osposobljavaju mladi stručnjaci. 3.3. Likvidnost Kretanje vrlo dobre likvidnosti iz 2001. godine preneseno je i u 2002. godinu. Parametri koji ocjenjuju likvidnost znatno su povoljniji od ostvarenih u istom razdoblju prethodne godine. Dnevni prosjek stanja na žiro računu Banke za izvještajnu godinu iznosi 37,4 mil.kn, što je gotovo dvostruko od stanja ostvarenog u godini ranije. Ostvareno je i visoko stanje depozita po viđenju, u dnevnom prosjeku od 76,9 mil.kn. Do osjetnog poboljšanja likvidnosti dolazi u trećem tromjesečju, kada uslijed turističke sezone dolazi do pojačane aktivnosti bančinih klijenata. Iako je tijekom čitave godine raspolagala viškom likvidnih sredstava, Banka je u obliku međubankarskih pozajmica plasirala svega, u dnevnom prosjeku, 4,9 mil.kn. Razlog tome je visoka likvidnost bankarskog sustava u cjelini te vrlo niska cijena novca na tržištu, koja se u prosjeku kretala od 1,0% do 2,0% za pozajmice na opoziv. Prosječno korišteni krediti za likvidnost iznosili su zanemarivih 0,4 mil.kn. Korišteni su samo u studenom, kad se prekonoćnim pozajmicama održavao zadani prosjek obvezne pričuve. U svrhu zadovoljenja propisa središnje banke koji reguliraju izdvajanje obvezne pričuve u kunama i devizama, Banka je tijekom čitave godine imala imobilizirana značajna likvidna sredstva. U siječnju su iznosila 184,3 mil.kn, lipnju 193,0 mil.kn te u prosincu 205,9 mil.kn. Premda je još početkom godine stopa izdvajanja obvezne pričuve sa 23,5% smanjena na 19,0%, to nije rezultiralo i manjim izdvajanjem, budući je istovremeno proširena osnovica za njen izračun.

- 7 -

Visoki odliv likvidnih sredstava ostvaren je i s osnove plaćanja dospjelih obveza prema HBOR-u. Tako je do konca studenog po dospjelim obvezama plaćeno 2,4 mil.EUR-a ili oko 17,8 mil.kn. No, zahvaljujući visokoj likvidnosti Banka je zbog nepovoljnih kreditnih uvjeta, posebno visoke kamate, prema HBOR-u izvršila i prijevremeni povrat kredita u iznosu od 4,6 mil.EUR-a ili oko 34,0 mil.kn. Uzmemo li u obzir i prijevremene otplate iz 2001. godine, po toj je osnovi ostvaren ukupni odliv od 5,7 mil. EUR ili preko 42,0 mil.kn. Visoka je likvidnost omogućavala i redovito ispunjavanje obveza u cilju zaštite štednje građana. Po toj je osnovi Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga na ime premija za IV kvartal 2001. godine i tri kvartala 2002. godine izdvojeno 4,4 mil.kn. Pored samih klijenata Banke, povoljnoj je likvidnosti sigurno pridonijela i Država, uredno izvršavajući svoje obveze po Javnom dugu i Obveznici za restrukturiranje gospodarstva. Doznakom dospjelih obroka, (1/7 i 1/6), kao i pripadajuće kamate po Javnom dugu, ukupno je doznačeno 12,6 mil.kn. S osnove kamate po Obveznici za restrukturiranje, pak, doznačeno je 0,5 mil.kn. Zahvaljujući visokoj likvidnosti, Banka je bez poteškoća ispunjavala sve redovne obveze prema središnjoj banci, štedišama, deponentima i kreditorima, a povremeno, (prema HBOR-u), izvršavala i prijevremene obveze.

- 8 -

4. PODACI O IZDAVATELJU DIONICA 4.1. Povijesni pregled Jadranska banka d.d. Banka je konstituirana pod navedenim nazivom na Osnivačkoj skupštini Banke, koja je održana dana 15.12.1989. godine. Kao takva Banka je upisana u registar Okružnog privrednog suda u Splitu, u registarskom ulošku broj I – 1178, rješenjem Fi – 1676/89. Banka je osnovana 17.04.1957. godine pod nazivom Komunalna banka, Šibenik. Navedeni se datum obilježava kao Dan osnutka Banke. Od 15.12.1965. godine Banka posluje pod nazivom Jadranska banka, Šibenik, a njen pravni sljednik je Jadranska banka , Osnovna banka Šibenik, osnovana 29.12.1977. godine. Na Osnivačkoj skupštini Banke, koja je održana dana 15.12.1989. godine, Banka je konstituirana u skladu sa Zakonom o bankama i drugim financijskim organizacijama (stupio na snagu 16.11.1990. godine), tako da je donesena Odluka o usklađivanju – osnivanju Jadranske banke, dioničkog društva. 4.2. Tvrtka, sjedište, predmet poslovanja, pravni oblik, te broj upisa u sudskom registru TVRTKA: Jadranska banka, dioničko društvo SKRAĆENA TVRTKA: Jadranska banka d.d. SJEDIŠTE: Šibenik, Ante Starčevića 4 PREDMET POSLOVANJA – DJELATNOSTI: - banke - primanje svih vrsta novčanih depozita - odobravanje kredita - poslovi sa stranim sredstvima plaćanja - otkup mjenica i čekova - preuzimanje jamstava, garancija i drugih obveza za druge osobe koje se moraju izvršiti u novcu - obavljanje poslova platnog prometa - čuvanje vrijednosti i vrijednosnih papira i upravljanje istima za račun drugih osoba∗ - kupnja i prodaja vrijednosnih papira* - kupnja i prodaja potraživanja i prava na potraživanja iz poslova isporuke roba i usluga - osnivanje i upravljanje fondovima zajedničkog investiranja Izdavatelj je organiziran i posluje kao dioničko društvo, upisano u sudski registar Trgovačkog suda u Splitu, rješenjem Tt – 95/185-4 (G) od 27.09.1995. godine, MBS 060001044. ∗ Banka će obavljati navedene poslove nakon što za to dobije suglasnost Komisije za vrijednosne papire.

- 9 -

4.3. Iznos ukupnog kapitala Temeljni kapital Izdavatelja iznosi 72.800.000,00 kuna i podijeljen je na 36.400 dionica serije A, svaka nominalne vrijednosti 2.000,00 kuna. Temeljni kapital je u cijelosti uplaćen. 4.4. Aktivnosti na otkupu vlastitih dionica Sukladno članku 233. Zakona o trgovačkim društvima, Banka je u protekloj godini otkupljivala vlastite dionice, no u mnogo manjem broju nego prethodnih godina. Otkupljene su svega 4 dionice, i to od građana. S druge strane, intenzivirana je prodaja vlastitih dionica. Prodano je ukupno 696 dionica, od čega su 511 dionica kupile pravne, a 185 dionica fizičke osobe. Broj dioničara se u 2002. godini povećao sa 2.479 početkom godine, na 2.591 dioničara krajem godine. Povećan je i stupanj privatiziranosti Banke. Na dan 31. prosinca 2002. godine iznosi 64,95 %. U preostaloj strukturi vlasništva većinski državna poduzeća sudjeluju sa 15,64 %, javni sektor sa 11,78 %, a na vlastite dionice se odnosi 7,63 % dioničkog kapitala.

- 10 -

4.5. Struktura dioničara – dioničari s prevladavajućim utjecajem (na dan izdavanja

skraćenog Prospekta)

Naziv dioničara Broj dionica Udio u dioničkom kapitalu u %

1. Croatia osiguranje d.d. Zagreb 3.550 9,753

2. Alfa d.d. Zagreb 2.871 7,887

3. Tiskara Malenica d.o.o. Šibenik 1.538 4,225

4. Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik 1.530 4,203

5. Vinoplod – Vinarija d.d. Šibenik 1.091 2,997

6. Solaris d.d. Šibenik 1.091 2,997

7. Rivijera d.d. Šibenik 1.090 2,995

8. TLM d.d. Šibenik 1.086 2,984

9. Autotransport d.d. Šibenik 1.058 2,907

10. Automarketing d.o.o. Šibenik 914 2,511

11. Grad Šibenik 867 2,382

12. Dugi - Z 95 d.o.o. Šibenik 780 2,143

13. Jolly JBS d.o.o. Šibenik 771 2,118

14. HEP 768 2,110

15. Državna agencija za sanaciju banaka 608 1,670

16. Nevico d.o.o. 597 1,640

17. Izgradnja d.d. Šibenik 579 1,591

18. Luka Šibenik d.d. Šibenik 512 1,407

19. Importanne d.o.o. 500 1,374

20. ZM-VIKOM d.o.o. Šibenik 433 1,190

UKUPNO 22.234

61,082

- 11 -

4.5.Ukupan broj glasova u glavnoj skupštini, broj vlastitih redovnih dionica, ukupan

broj dioničara s pravom glasa, te popis dioničara koji imaju 5% ili više od ukupnog broja glasova

Ukupno je izdano 36.400 redovnih dionica, od kojih svaka daje pravo na jedan glas, odnosno u Glavnoj skupštini Izdavatelja ima 36.400 glasova. U knjizi dionica ukupno je upisano 2568 dioničara koji posjeduju redovne dionice i temeljem toga imaju pravo glasa u Glavnoj skupštini Izdavatelja. Na dan izdavanja ovog skraćenog Prospekta Izdavatelj posjeduje 2.789 dionica, što iznosi 7,66% od ukupnog broja, te tako udovoljava svim zakonskim odredbama. Dioničara koji imaju 5% ili više od ukupnog broja glasova ima 2, i to su Croatia osiguranje d.d., Zagreb i Alfa d.d., Zagreb. 4.7. Vlasnička struktura dioničkog kapitala banke (na dan izdavanja skraćenog Prospekta)

Status dioničara Broj dionica Udio u dion. Kapitalu u %

Privatizirana poduzeća 19.394 53,28 Stanovništvo 3.980 10,94 Poljoprivredne zadruge 168 0,46

Ukupno privatno 23.542 64,68

Većinski državna poduzeća 5.692 15,64 Javna poduzeća 4.377 12,02 Vlastite dionice Banke 2.789 7,66

UKUPNO 36.400 100,00 4.8. Struktura zaposlenih Na dan izdavanja skraćenog Prospekta u društvu Jadranska banka d.d. bilo je zaposleno 248 zaposlenika sa sljedećom strukturom: - 2 magistra znanosti - 49 visoko stručno obrazovanih - 25 više stručno obrazovanih - 161 srednje stručno obrazovanih - 7 niže stručno obrazovanih - 4 kvalificiranih

- 12 -

4.9. Organizacijska shema društva

- 13 -

5. PREGLED POSLOVANJA IZDAVATELJA 5.1. Gospodarsko okruženje Godinu 2002. obilježili su pozitivni makroekonomski pokazatelji. Ostvaren je zadovoljavajući gospodarski rast i niska stopa inflacije. Prema statističkim podacima gospodarski rast je u prošloj godini iznosio 5,2%, što je najviša stopa rasta zabilježena od 1997. godine. Najveći doprinos gospodarskom rastu dala je potrošnja. Visoki porast, od 8,1%, ostvarila je industrijska proizvodnja, koja je uz izuzetnu aktivnost u građevinarstvu i trgovini na malo, također značajno doprinijela rastu BDP-a. Inflacija mjerena porastom cijena na malo iznosila je 2,3%, što je gotovo najniža stopa inflacije u proteklom desetljeću, izuzmemo li 1994. godinu, kada je zabilježena deflacija. Unatoč navedenim pozitivnim pokazateljima, u gospodarstvu su i nadalje prisutni određeni problemi, osobito oko kretanja tekućeg računa platne bilance i inozemnog duga te smanjenja stope nezaposlenosti. Tijekom prošle godine hrvatski je robni izvoz dosegnuo 4,9 mlrd.USD, dok je istovremeno robni uvoz iz inozemstva iznosio 10,7 mlrd.USD. Uslijed bržeg rasta uvoza nad izvozom, deficit robne razmjene dosegnuo je po završetku 2002. godine rekordnih 5,8 mlrd.USD. Pogoršanje trgovinske bilance glavni je uzrok porasta manjka na tekućem računu platne bilance, koji bi za proteklu godinu mogao premašiti 1,3 mlrd.USD. Zabrinjavajući je porast inozemnog duga, sa 11,3 mlrd.USD početkom godine na 15,2 mlrd.USD krajem 2002. godine, što predstavlja porast veći od 34,0%. Iako je od ožujka 2002. godine prisutan trend pada nezaposlenosti, po završetku godine stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 21,5% i ukazuje na još uvijek spori rast zapošljavanja. U neposrednom okruženju Banke, tj. Šibensko-kninskoj županiji, gospodarstvo još uvijek nije prevladalo krizno razdoblje prelaska iz pretežno industrijske regije u gospodarstvo kojeg je osnova malo i srednje poduzetništvo. Turistička djelatnost bi kao strateška odrednica razvoja i hrvatskog i županijskog gospodarstva trebala najsnažnije utjecati na razvoj ostalih gospodarskih djelatnosti. Osnovni rezultati poslovanja pokazuju pozitivnije trendove poslovanja, a upravo malo gospodarstvo daje najveći doprinos gospodarskom razvoju Županije. Prema ostvarenim prihodima vodeća djelatnost u Županiji je trgovina na veliko i malo. Očekivane rezultate ostvario je turistički promet. U odnosu na prethodnu godinu, Šibensko-kninsku županiju je posjetilo 25,7% turista više, dok je broj noćenja porastao za 10,5%. Nakon dužeg pozitivnog razdoblja, industrijska proizvodnja je ostvarila pad. Na to je najviše utjecalo smanjenje proizvodnje metala, koja je u industrijskoj proizvodnji strukturno i najzastupljenija. Najviše zabrinjava visoka nezaposlenost. Stopa nezaposlenosti prelazi 37,0% i daleko je iznad stope na razini Hrvatske.

- 14 -

5.2. Kreditno poslovanje Tijekom 2002. godine nastavljena je intenzivna aktivnost Banke u odobravanju kredita pravnim osobama. Odobreni su brojni kratkoročni krediti kojima se uspješno podržavalo tekuće poslovanje komitenata, a kroz dugoročno kreditiranje financirali su se novi projekti ili omogućavalo financijsko restrukturiranje gospodarskih subjekata. Zapažena je i realizacija razvojnih programa “Poduzetnik” i onih za poticanje razvoja seoskog i otočkog turizma, kojima Banka podupire razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Sukladno usvojenim kreditnim politikama, osnovni kriteriji za odobravanje kredita bili su poslovanje zajmotražitelja s pozitivnim financijskim rezultatom, likvidnost i solventnost zajmotražitelja te kvalitetno osiguranje vraćanja kredita. Prednost pri odobravanju kredita imali su zajmotražitelji koji pretežni dio svog kunskog i deviznog poslovanja obavljaju preko žiro računa Banke, kao i dioničari Banke. Kamatne stope na odobrene kredite mijenjale su se više puta, tako da se krajem godine većina kredita iz vlastitih sredstava odobravala uz kamatnu stopu od 8,6% ili 10,9% godišnje. U 2002. godini odobreno je 170 kratkoročnih revolving kredita u ukupnom iznosu od 89,3 mil.kn. Iako je odobreni iznos u odnosu na prethodnu godinu neznatno manji, zadržana je ustaljena dinamika odobravanja ovih kredita. Znatni dio dugoročnih kredita odobren je iz vlastitih sredstava. Iz sredstava Banke su za razne namjene odobrena 24 dugoročna kredita, u ukupnom iznosu od 82,0 mil.kn. Ovi su se krediti u najvećem dijelu odobravali za kupnju imovine stečene zamjenom za nenaplaćena potraživanja i dioničkih udjela Banke u drugim trgovačkim društvima. Na ovaj je način povećan kamatonosni dio aktive, a tako i kvaliteta samog kreditnog portfelja Banke. U preostalim slučajevima dugoročnim se kreditima podupiralo financijsko restrukturiranje klijenata (npr. kod “Solarisa”, zamjena kredita za obnovu, odobrenog uz nepovoljniju kamatnu stopu iz sredstava HBOR-a.), ili preuzimanje kreditnih obveza dužnika koji su zapali u teškoće od strane kvalitetnijih klijenata. Pojedinim klijentima reprogramirane su dospjele kreditne obveze uz povoljnije kamatne stope, kako bi im se omogućilo stabilnije poslovanje. Nastavljena je suradnja sa HBOR-om, i to preko kreditne linije za financijsko restrukturiranje poslovanja gospodarskih subjekata. U sklopu ovog programa, iz sredstava HBOR-a su u 2002. godini odobrena 2 kredita, u ukupnom iznosu od 41,0 mil.kn. Veći kredit, u iznosu od 29,0 mil.kn odobren je “Solarisu”, a u iznosu od 12,0 mil.kn “Rivijeri”, uz još povoljniju kamatnu stopu. U 2002. godini Banka je HBOR-u podnijela dva nova zahtjeva za odobrenje kredita (na ukupni iznos od 155 mil.kn) iz istog programa, za “Školjić” i “Vodičanku”. Ovi krediti još nisu odobreni. Od HBOR-a je također zatraženo smanjenje kamatnih stopa i produženje rokova otplate za ranije odobrene kredite za pripremu turističke sezone i obnovu hotela korisnicima “Solarisu”, “Rivijeri” i “Vodičanki tours”, kao i smanjenje kamatne stope za korisnika GIRK “Kalun”, koji je pretrpio direktnu ratnu štetu i pretežiti je izvoznik. Zahtjevu za “Solaris” udovoljeno je u pogledu smanjenja kamatne stope i produženja rokova otplate, dok je zahtjevima ostalih udovoljeno samo u pogledu smanjenja kamatnih stopa. Značajan obujam investicijske aktivnosti ostvaren je u suradnji sa Županijom odnosno ministarstvima za poticanje razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva te turizma.

- 15 -

Preko programa “Poduzetnik” u 2002. godini je malim i srednjim poduzetnicima odobreno blizu 34,0 mil.kn. Ovi se krediti odobravaju uz vrlo povoljne uvjete, na rokove od 7 do 12 godina, poček od 1 do 2 godine i kamatnu stopu od 7,5% godišnje. Pri financiranju ovog Programa potrebno je napomenuti da Županija sudjeluje samo s inicijalnim sredstvima na koja je Banka odobravala kredite u desetorostruko većem iznosu. Potkraj godine Banka je sa Županijom potpisala novi ugovor o suradnji na realizaciji programa “Poduzetnik 2”, kojim će se nastaviti financiranje razvoja malog i srednjeg poduzetništva u 2003. godini, u još većem, dvadesetorostrukom iznosu na početna sredstva Županije. Ukupno raspoloživa sredstva po ovom Programu iznose oko 30,0 mil.kn. Tijekom 2002. godine nastavljena je investicijska aktivnost razvoja otočkog i seoskog turizma započeta u 2001. godini. Odobreno je 6 kredita pravnim osobama u ukupnom iznosu od 860,0 tis.kn. Najveći dio odobrenih kredita iskorišten je do kraja 2002. godine. Također, u suradnji sa Županijom i Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva Banka je sudjelovala u realizaciji Programa razvoja poljoprivrede. Ovi se krediti vode u komisionu i odobravaju se uz veoma povoljne kamatne stope od 5,0% godišnje i na rok otplate do 10 godina. Do kraja godine odobreno je i iskorišteno 7 kredita, u ukupnom iznosu od 670,0 tis.kn. Poticanju razvoja malog i srednjeg poduzetništva sigurno su doprinijela i replasirana sredstva, naplaćena iz Programa za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u 1997. i 1998. godini. Iz “Replasmana” je u 2002. godini odobreno 16 kredita, u ukupnom iznosu od 3,0 mil.kn, uz iste uvjete kao kod programa “Poduzetnik”. Dio investicijske aktivnosti ostvaren je i preko programa “Caritas” biskupije Šibenik te programa LERA “Krka” Drniš. U protekloj godini su u suradnji sa “Caritasom” odobrena 24 kredita, u ukupnom iznosu od 1,7 mil.kn. Krediti se odobravaju u najvećem iznosu do 10 000 EUR-a, uz kamatnu stopu od 7,3% godišnje i rok otplate do 6 godina. U okviru programa LERA “Krka” Drniš, u 2002. godini su odobrena 2 kredita pravnim osobama, u ukupnom iznosu od 0,5 mil.kn. UNOPS svojim sredstvima garantira povrat 50% iznosa kredita, dok preostalih 50% osigurava korisnik kredita. Uvjeti ovih kredita također su vrlo povoljni; kamatna stopa iznosi 6,5% godišnje, a rok otplate do 6,5 godina, uz poček do 1,5 godine.

- 16 -

5.3. Devizno poslovanje

2002. u 000 USD

I DEVIZNI PRILJEV 1. Naplaćeni izvoz roba za gotovo i na kredit 58.7352. Naplaćen izvoz usluga i naplata po ostalom nerobnom

osnovu za gotovo i na kredit 14.1203. Devizne doznake iz inozemstva na rač. građana i položena efektiva 54.1924. Naplaćena aktivna kamata 5.3955. Korišteni kratkoročni krediti od banaka 06. Otkup efektivnog stranog novca i čekova 21.2127. Priljev deviza od drugih banaka 2.042

UKUPNO DEVIZNI PRILJEV 155.696

II DEVIZNI ODLJEV 1. Plaćanje uvoza robe za gotovinu i na kredit 71.536

- likvidacija otvorenih akreditiva 1.065 - gotovinska plaćanja 70.471

2. Službeni put u inozemstvo 1.5553. Devizne doznake sa računa građana i podignuta efektiva 39.0134. Plaćanje pasivne kamate po inozemnim kreditima 475. Prodaja deviza građanima 3.1586. Plaćanja dospjela na ime glavnice po kratkoročnim kreditima

i depozitima 1187. Prodaja deviza HNB i drugim bankama na

deviznom tržištu 29.6888. Prijenos drugim bankama 1.751

UKUPNO DEVIZNI ODLJEV 146.866

I – II RAZLIKA DEVIZNOG PRILJEVA I ODLJEVA 8.830

U 2002. godini ostvaren je ukupni devizni priljev u iznosu od 155,7 mil.USD i ukupni devizni odljev od 146,9 mil.USD, nakon čega su proizišli pozitivni devizni efekti od 8,8 mil.USD. Najveći devizni priljevi i odljevi ostvareni su naplatom izvoza roba i usluga, na račun deviznih doznaka građana i položene efektive te okupom stranog novca.

- 17 -

Naplatom izvoza roba i usluga ostvaren je devizni priljev u iznosu od 72,9 mil.USD, a od toga se više od polovine odnosi na poslove faktoringa. U odnosu na prethodnu godinu ostvaren je veći obujam poslovanja po poslovima faktoringa. Primjerice, vrijednost ugovorenih poslova po osnovi faktoringa s Tvornicom lakih metala u 2002. godini je iznosila je 33,7 mil.USD, a u godini ranije 18,9 mil.USD. Po ukupnim poslovima faktoringa zaključenih u 2002. godini i dijelu 2001. godine, tijekom protekle godine je naplaćeno ukupno 38,0 mil.USD, od čega je po osnovi kamate i diskonta uprihođeno 0,5 mil.USD. Visoki devizni priljevi, u iznosu od 54,2 mil.USD, ostvareni su deviznim doznakama iz inozemstva, i u iznosu od 21,2 mil.USD, otkupom efektivnog stranog novca i čekova. Najveći dio deviznog odljeva, 71,5 mil.USD, ostvaren je plaćanjem uvoza robe. Podizanjem efektive i doznakama sa računa građana ostvaren je odljev od 39,0 mil.USD, a prodajom deviza na tržištu, 29,7 mil.USD. Uz povoljnu deviznu likvidnost i ostvarene pozitivne devizne efekte, Banka je u protekloj godini izvršavala i sve zakonske obveze i odnose vezane za devizno poslovanje. Redovito je udovoljavala obvezi održavanja propisane izloženosti svoje ukupne devizne pozicije valutnom riziku, kao i obvezi održavanja propisanog odnosa između deviznih potraživanja i deviznih obveza. Uredno je ispunjavala i obvezu održavanja deviznog dijela obvezne rezerve kroz prosječna stanja likvidnih deviznih potraživanja na računima kod prvoklasnih stranih banaka i izdvajanjem deviznih sredstava na račune središnje banke. U tekućoj su godini pooštreni propisi središnje banke koji reguliraju devizno poslovanje, posebno u pogledu minimalno potrebnih deviznih potraživanja i ograničenja izloženosti valutnom riziku, kojima Banka bez poteškoća svakodnevno udovoljava. 5.4. Poslovanje s građanima U protekloj godini ostvareni su zadovoljavajući rezultati u poslovanju s građanima. Iako nisu postignuti prošlogodišnji rezultati porasta štednje, kada su potaknuti zamjenom valuta zemalja Euro zone u novu jedinstvenu valutu euro, građani na račune banke položili značajna sredstva, možemo biti zadovoljni što su položena sredstva uglavnom i zadržana. Građani manje skloni štednji, nakon konverzije u euro istu su sigurno potom i podigli, no posebno u trećem tromjesečju ostvaren je pojačani priliv po deviznim i kunskim računima građana. Stabilnost štednje potvrđuje povjerenje građana u bankarski sustav u cjelini, a prije svega i u Banku, unatoč sve prisutnijoj konkurenciji u neposrednom okruženju. Zadržati stečeno povjerenje biti će osnovni zadatak i ubuduće, što iziskuje dodatne napore u pogledu unapređenja kvalitete proizvoda i usluga koje Banka pruža građanima. Tome će sigurno pomoći već uspostavljena mreža od 10 bankomata na čitavom prostoru na kojem Banka djeluje.

- 18 -

Također je u protekloj godini zabilježena i jača kreditna aktivnost prema građanima. Nastavljen je uzlazni trend započet prethodne godine. Osim vrlo povoljnih nenamjenskih kredita, građanima je u protekloj godini proširen dozvoljeni okvir korištenja kredita po tekućim računima, a u tekućoj je povećan na dvostruki iznos prosječnog tromjesečnog primanja. Kao što je prije spomenuto, sačuvana je stabilnost nove devizne štednje. Znakovit porast ostvarila je kunska štednja, dok se tzv. “stara” devizna štednja redovito smanjuje. Ukupni depoziti građana na kraju 2002. godine iznose 970,0 mil.kn, što čini 63,1% ukupne bilančne sume Banke. U odnosu na prethodnu godinu porasli su za 0,9% ili 8,5 mil.kn. U strukturi štednje građana, čak 88,5% ili 858,2 mil.kn, odnosi se na novu deviznu štednju. Ova je štednja tijekom protekle godine porasla za 1,0% ili 8,4 mil.kn. S obzirom na valutnu strukturu nove devizne štednje, čak 77,4% odnosi se na EUR. Zatim slijedi USD sa 11,8% te CHF sa 7,7%, a svega 3,1% odnosi se na ostale valute zajedno. Tzv. “stara” devizna štednja, 31. prosinca 2002. godine iznosi 14,2 mil.kn i u odnosu na prethodnu godinu, smanjena je za 10,0 mil.kn ili 41,4%. Uslijed dospijeća redovnih polugodišnjih obroka, (1/7 i 1/6), smanjena je za 6,6 mil.kn, a na račun raznih isplata, diskontnog otkupa i tečajnih razlika, za preostalih 3,4 mil.kn. Po završetku 2002. godine kunska štednja zajedno sa sredstvima na žiro i tekućim računima iznosi 97,7 mil.kn, te bilježi porast od 11,5%. Porast su ostvarili svi vidovi kunske štednje. Naročito visok porast, od 35,6%, ostvarila je štednja po viđenju. Razlog tome su isplate raznih primanja, naknada i premija, koje građani podižu preko štednih knjižica. Stabilnost domaće valute, kune, pouzdano stimulira kunsku štednju koja je i u realnom porastu, no ona i dalje predstavlja svega 10,1% ukupnih sredstava građana, što je i nadalje nisko, ali na razini hrvatskog bankarskog sustava u cjelini.

Struktura sredstava građana

31.12.2002. 31.12.2001. Vrsta štednje

u 000 kn struktura u % u 000 kn struktura u

%

Index (2/4)x100

1. Kunska štednja 97.650 10,1 87.573 9,1 111,5

2. Nova devizna štednja 858.198 88,5 849.821 88,4 101,0

3. “Stara” devizna štednja 14.172 1,4 24.175 2,5 58,6

UKUPNO 970.020 100,0 961.569 100,0 100,9

- 19 -

U poslovanju s građanima naglašen je uzlazni trend kreditne aktivnosti započet prethodne godine. Građanima je u obliku nenamjenskih gotovinskih kredita, kredita za poduzetničke aktivnosti ili razvoj otočkog i seoskog turizma, kao i poljoprivrednih domaćinstava, odobreno u kunskoj protuvrijednosti blizu 4,5 mil.EUR-a. Najveći dio kredita građanima, u kunskoj protuvrijednosti od 3,8 mil.EUR-a, odnosi se na gotovinske nenamjenske kredite. Odobreno je 1.849 partija ovih kredita u pojedinačnim iznosima između 500,00 i 16.000,00 EUR-a, na rokove od 6 mjeseci do 6 godina, uz kamatnu stopu od 10,5% godišnje. U suradnji sa Županijom i u okviru prethodne godine otpočete realizacije Programa za razvoj otočkog i seoskog turizma, građanima je odobreno 13 kredita ukupne vrijednosti od 1,2 mil.kn. Zatim, po Programu razvitka i obnove poljoprivrede, sektoru građana je odobreno ukupno 27 kredita ili 1,7 mil.kn. Bilo iz redovnog programa “Poduzetnik” ili replasmana istog, također građanima, u protekloj je godini odobreno 12 kredita ukupne vrijednosti od 1,4 mil.kn.

U okviru kreditne aktivnosti prema građanima nastavljen je projekt “Obnova i razvoj ratom pogođenih krajeva u Hrvatskoj”, u suradnji s UNOPS-om. Preko ovog projekta u 2002. godini je realizirano 37 kredita u ukupnom iznosu od 1,3 mil.kn. Ovim se kreditima stimuliraju mali poduzetnici, poljoprivrednici, prognanici i povratnici iz nerazvijenih općina Županije.

Opisani obujam kreditiranja govori o zaista raznovrsnim kreditima koje su uz vrlo povoljne uvjete građani koristili za zadovoljenje bilo osobnih potreba ili razvoj poduzetničkih aktivnosti, odnosno vlastitog domaćinstva ili gospodarstva.

Ukupni kreditni portfelj građana, umanjen za izvršene rezervacije po identificiranim potencijalnim gubicima, iznosi 127,1 mil.kn, što je za 30,1 mil.kn ili 19,2% manje nego prethodne godine.

Premda je u protekloj godini pojačana kreditna aktivnost prema građanima, saldo im se uslijed otplata kontinuirano smanjuje. 5.5. Poslovni rezultat Proteklu 2002. godinu Banka je završila s ostvarenim pozitivnim financijskim rezultatom. Ukupni prihodi uvećani za smanjenje troškova rezervacija iznosili su 126,1 mil.kn, a ukupni rashodi 123,5 mil.kn, iz čega je proizišla dobit iz poslovanja u iznosu od 2,6 mil.kn. Na ostvarenu dobit obračunat je porez u iznosu od 1,2 mil.kn. U skladu s usvojenim strateškim ciljevima, među kojima je i jačanje kapitala, cjelokupna dobit nakon oporezivanja, od 1,4 mil.kn, na prijedlog Uprave i Nadzornog odbora Banke biti će raspoređena u zakonske rezerve. Najznačajniji udio u strukturi ostvarenih prihoda imaju kamatni prihodi, 63,5%. Pretežni dio kamatnih prihoda, 59,9 mil.kn ili 74,9%, ostvaren je po datim kreditima poduzećima i građanima. Na deponirani novac i kratkoročne depozite ostvareni su prihodi od 9,9 mil.kn, što iznosi 12,4% ukupnih prihoda. Značajniji kamatni prihodi, u iznosu od 7,3 mil.kn, ostvareni su s osnove naplaćene suspendirane kamate, te 2,0 mil.kn, s osnove Javnog duga i kamata koje nosi obveznica za restrukturiranje gospodarstva RH. U strukturi ukupnih rashoda najveće učešće zauzimaju kamatni rashodi. Iznose 59,2 mil.kn ili 48,0% ukupnih rashoda. Najveći dio, 40,5 mil.kn ili 68,4%, odnosi se na kamatne rashode po depozitnim sredstvima, a od toga gotovo 40,3 mil.kn na kamate po depozitima građana. Zatim slijede kamatni rashodi obračunati na primljene kredite, odnosno sredstva drugih banaka i financijskih institucija, u iznosu od 17,3 mil.kn, što čini 29,2% ukupnih rashoda od kamata. Ovi su rashodi uglavnom nastali s osnove korištenih kredita od HBOR-a.

- 20 -

U odnosu na prethodnu godinu, trend kretanja i prihoda i rashoda s osnove kamata pokazuje smanjenje. Takav trend pokazuje i kretanje kamatnih stopa. Prihodi i rashodi od naknada i provizija prema prethodnoj godini bilježe veći porast. Prihodi po toj osnovi iznose 12,7 mil.kn ili 77,3% više nego u godini ranije. Rashodi su, pak, ostvarili još veći porast, te su u protekloj godini iznosili 9,2 mil.kn. Prihodi od kamata i naknada za 39,1% premašuju rashode po istoj osnovi, a ostvareni neto prihod iznosi 3,6 mil.kn. Po osnovi tečajnih razlika ostvareni su prihodi u iznosu od 12,0 mil.kn, ili za 16,6% više nego prethodne godine. Kupoprodajom deviza ostvareni su prihodi od tečajnih razlika u iznosu od 12,6 mil.kn, dok su svođenjem pozicija bilance na srednji odnosno ugovoreni tečaj ostvareni rashodi od 0,7 mil.kn. Kvalitetnije upravljane valutnim rizikom imalo je presudni utjecaj na rast prihoda od neto tečajnih razlika. Ostali prihodi iz redovnog poslovanja iznosili su 5,2 mil.kn. Prema godini ranije, bilježe visoki porast od 91,0%, uglavnom uslijed pozitivnih učinaka izračuna fer vrijednosti materijalne imovine stečene zamjenom za nenaplaćena potraživanja i prodaje vlasničkih udjela. Nastavak konsolidiranja bilance i poboljšanje kvalitete kreditnog portfelja utjecao je na smanjenje rezervacija, odnosno ispravaka vrijednosti po rizičnim plasmanima, te su po toj osnovi u protekloj godini ostvaren prihodi od 16,1 mil.kn. Ostali rashodi iznose 55,1 mil.kn ili 44,6% ukupnih rashoda. Unutar ovih troškova najzastupljeniji su troškovi zaposlenika, s iznosom 21,8 mil.kn, kao i materijalni troškovi te troškovi profesionalnih usluga s iznosom od 11,3 mil.kn. Potonji troškovi su se zadržali na razini prethodne godine. U odnosu na prethodnu godinu ukupni ostali rashodi su značajnije smanjeni iz razloga što su u izvještajnoj godini na njihovu visinu u manjoj mjeri utjecali negativni učinci od svođenja na fer vrijednost imovine stečene u zamjenu za nenaplaćena potraživanja i vlasničkih udjela.

- 21 -

6. IZVJEŠĆE REVIZORA DIONIČARIMA JADRANSKE BANKE D.D.

Deloitte &Touche

Dioničarima Jadranske banke d.d., Šibenik 1. Obavili smo reviziju financijskih izvještaja Jadranske banke d.d., Šibenik (Banka) sa stanjem na

dan 31. prosinca 2002. godine, te računa dobiti i gubitka, izvještaja o novčanim tokovima i promjenama u vlasničkoj glavnici za godinu koja je tada završila. Za ove financijske izvještaje odgovara Uprava Banke. Naša je odgovornost izraziti mišljenje o tim financijskim izvještajima temeljeno na našoj reviziji. Financijske izvještaje Društva na dan 31. prosinca 2001. godine revidirao je drugi revizor, koji je u svom izvješću od 14. svibnja 2002. izrazio mišljenje s rezervom o tim financijskim izvještajima. Rezerve su se odnosile na neizvjesnost oko nadoknadive vrijednosti ulaganja raspoloživih za prodaju i kredita danih građanima.

2. Reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima. Navedeni standardi

zahtijevaju planiranje i obavljanje revizije kako bi se uvjerili da su financijski izvještaji bez materijalno značajnih grešaka. Revizija uključuje i ispitivanje, na temelju provjere podataka, dokumentirane evidencije iznosa sadržanih u financijskim izvještajima. Revizija također uključuje i ocjenu primijenjenih računovodstvenih načela i značajnih procjena od strane Uprave, kao i vrednovanje sveukupnog prikaza u financijskim izvještajima. Uvjereni smo da obavljena revizija daje razumnu osnovu za donošenje našeg mišljenja.

3. U bilješci 1 i 16 uz financijske izvještaje iznesena je problematika okruženja u kojem Banka

posluje, te vrednovanja financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu od 182.400 tisuća kuna (2001.: 219.956 tisuća kuna). Banka stalno ulaže napore za prodaju dijelova ove imovine. S obzirom da tržište slične financijske imovine obilježavaju promet neznatnog obujma, neizvjesna je nadoknadivost iskazane vrijednosti, te utjecaj na financijski položaj i dugoročni nastavak redovnih Bančinih aktivnosti.

4. Kao što je opisano u bilješci 14 na dan 31. prosinca 2002. godine, nenaplaćeni zajmovi i

predujmovi plasirani građanima iznose 28.979 tisuća kuna (2001.: 33.168 tisuća kuna). Na navedeni datum Banka je ispravila vrijednost dospjelih potraživanja po kreditima građanima u iznosu od 5.843 tisuća kuna (2001.:5.385 tisuća kuna). Kao što je opisano u bilješci 1, Banka naplaćuje dospjela potraživanja od građana temeljem upisanih kolaterala koji služe kao osiguranje plasmana, ali je u ovim aktivnostima često limitirana sporošću sudske prakse u RH, zbog čega nismo u mogućnosti procijeniti nadoknadivost neto knjigovodstvene vrijednosti kredita danih građanima, kao ni utjecaj na financijski položaj i račun dobiti i gubitka Banke.

- 22 -

5. Prema našem mišljenju, izuzev učinka ograda iznesenih u prethodnim odlomcima, financijski izvještaji prikazuju realno, u svakom materijalnom pogledu, financijski položaj Banke na dan 31. prosinca 2002. godine, poslovni rezultat, novčane tokove i promjene u vlasničkoj glavnici za godinu koja je tada završila sukladno Međunarodnim računovodstvenim standardima.

6. Bez kvalificiranja našeg mišljenja skrećemo pozornost na bilješke 1, 25 i 37 uz financijske

izvještaje u kojima je opisana neusklađenost Banke sa Zakonom o bankama, te mjere koje se poduzimaju za usklađenje, zatim nalaz Porezne uprave vezano za porezne obveze za 2001. godinu i utjecaj novih mjera Hrvatske narodne banke na buduće poslovanje Banke.

DELOITTE & TOUCHE REVICON ZAGREB Zagreb, 12. ožujka 2003. Zagreb, 12. ožujka 2003. Deloitte & Touche d.o.o. za usluge revizije i financijsko savjetovanje Kačićeva 3b 10000 Zagreb Croatia Tel: +385-1-4877-599 Fax: +385-1-4877-590 www.deloitte.com

- 23 -

ZA GODINE KOJE SU ZAVRŠILE 31. PROSINCA 2002. I 2001.

7. TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA IZDAVATELJA ZA 2001. I 2002.

GODINU 7.1. Račun dobiti i gubitka Za godinu koja je završila 31. prosinca (Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) Bilješka 2002. 2001. Prihodi od kamata 3 80.015 93.057 Rashodi od kamata 3 (59.215) (63.747) Neto prihod od kamata 20.800 29.310 Prihodi od naknada i provizija 4 12.728 7.178 Rashodi od naknada i provizija 4 (9.151) (3.313) Neto prihod od naknada i provizija 3.577 3.865 Tečajne razlike (neto) 5 11.960 10.256 Ostali prihodi iz redovitog poslovanja 6 5.204 2.725 Rashodi iz redovitog poslovanja 7 (55.100) (75.732)Ukidanje rezerviranja, odnosno ispravaka vrijednosti 9 16.144 35.862 DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 2.585 6.286 Porez na dobit 10 (1.243) (2.491) NETO DOBIT ZA GODINU 1.342 3.795 ZARADA PO DIONICI (izražena u kunama po dionici) - osnovna 11 40 115

- 24 -

NA DAN 31. PROSINCA 2002. I 2001.

7.2. Bilance Na dan 31. prosinca (Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) Bilješka 2002. 2001. SREDSTVA Novac i sredstva kod Hrvatske narodne banke 12 232.831 229.993 Potraživanja od drugih banaka 13 166.577 194.017 Zajmovi i predujmovi klijentima 14 835.690 782.196 Vrijednosnice koje se drže do dospijeća 15 37.764 48.483 -Javni dug Republike Hrvatske 27.616 38.385 -Obveznice Republike Hrvatske 10.148 10.098 Financijska imovina raspoloživa za prodaju 16 182.400 219.596 -Vlasničke vrijednosnice 117.630 135.273 -Imovina stečena zamjenom za nenaplaćena potraživanja 64.770 84.323 Nekretnine i oprema 17 27.202 26.313 Ostala sredstva 18 54.795 28.177 UKUPNA SREDSTVA 1.537.259 1.528.775 OBVEZE Obveze prema drugim bankama 19 2.086 453 Obveze prema klijentima 20 1.080.057 1.053.932 Zamrznuta štednja 21 15.573 26.318 Ostala pozajmljena sredstva 22 252.388 264.287 Ostale obveze 23 10.849 9.863 Rezerviranja 24 690 1.068 Ukupno obveze 1.361.643 1.355.921 VLASNIČKA GLAVNICA Redovite dionice 26 72.800 72.800 Premije na izdane dionice 26 541 541 Manje: Trezorske dionice 26 (5.552) (6.922)Zadržana dobit 1.342 3.795 Rezerve 27 106.485 102.640 Ukupno vlasnička glavnica 175.616 172.854 UKUPNO OBVEZE I VLASNIČKA GLAVNICA 1.537.259 1.528.775 POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE 25 80.144 83.593

Uprava Banke je odobrila izdavanje ovih financijskih izvještaja dana 12. ožujka 2003. godine. Financijske izvještaje potpisali su: Vjekica Garofulić Ivo Šinko Direktor direkcije računovodstvenih poslova Predsjednik Uprave

- 25 -

7.3. Izvještaji o novčanim tokovima

Za godinu koja je završila 31. prosinca

(Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) Bilješka

2002. 2001.

NOVČANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI Dobit prije oporezivanja 2.585 6.286 Ispravci za usklađenje dobiti prije oporezivanja, na neto novac Ostvaren iz poslovnih aktivnosti

Povećanje ostalih sredstava (13.932) (8.253)Povećanje/(smanjenje) ostalih obveza 2.679 (6.776)Ukidanje rezerviranja 9 (16.144) (35.862)Amortizacija 7,17 3.544 2.937 Gubitak od otuđenja nekretnina i opreme 17 - 465 Vrijednosno usklađenje materijalne imovine stečene zamjenom za nenaplaćena potraživanja uslijed svođenja na fer vrijednost

6

(1.859)

18.629

Vrijednosno usklađenje vlasničkih vrijednosnica uslijed svođenja na fer vrijednost 7 3.374 5.687 Ostale nenovčane stavke (443) (57)Rashod od otpisa potraživanja po kamatama 7 1.679 - Dobit od prodaje vlasničkih vrijednosnica (1.810) (196)(Dobit)/gubitak od prodaje imovine stečene u zamjenu za nenaplaćena potraživanja (80) 2.152 (20.407) (14.988) Neto povećanje/ (smanjenje) obveza prema drugim bankama 19 1.633 (310)Neto povećanje obveza prema klijentima 20 26.125 259.183 Neto povećanje novca i sredstava kod Hrvatske narodne banke 12 (59.536) (21.664)Neto povećanje zajmova i predujmova klijentima (7.260) (3.543)Neto smanjenje javnog duga Republike Hrvatske 15 10.769 12.670 Smanjenje zamrznute štednje 21 (10.745) (12.522)Plaćeni porez (3.684) (1.988) Neto novčani (odljev)/priljev od poslovnih aktivnosti (63.105) 216.838 NOVČANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI Dividende od ulaganja 6 289 57 Nabava nekretnina i opreme 17 (4.433) (2.581)Naplata vrijednosnih papira – obveznica Republike Hrvatske - 346 (Kupnja)/prodaja vlasničkih vrijednosnica – dionica (6.847) 1.515 Prodaja imovine stečene u zamjenu za nenaplaćena potraživanja – zemljište i stanovi 489 1.189 Neto novčani (odljev)/priljev od investicijskih aktivnosti (10.502) 526 NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Prodaja vlastitih dionica 1.392 1.244 Neto smanjenje ostalih pozajmljenih sredstava 22 (11.899) (27.125)Kupnja trezorskih dionica (22) - Neto novčani odljev od financijskih aktivnost (10.529) (25.881) Neto (smanjenje)/povećanje novca i novčanih ekvivalenta (84.136) 191.483 Novac i novčani ekvivalenti 1. Siječnja 326.878 135.395 Novac i novčani ekvivalenti 31. Prosinca 29 242.742 326.878

- 26 -

7.4. Izvještaj o promjenama na vlasničkoj glavnici

(Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Dionički kapital

Premije na izdane

dionice

Trezorske dionice

Rezerve

Zadržana dobit

Ukupno

2001. Stanje 1. siječnja 2001. 72.800 541 (6.638) 108.773 596 176.072 Prijenos zadržane dobiti u rezerve - - - 596 (596) - Kupovina vlastitih dionica - - (1.528) - - (1.528)Ponovno vrednovanje obveznica - - - 289 - 289 Ponovno vrednovanje imovine - - - (7.018) - (7.018)Prodaja vlastitih dionica - - 1.244 - - 1.244 Dobit za 2001. godinu - - - - 3.795 3.795 72.800 541 (6.922) 102.640 3.795 172.854 2002. Stanje 1. siječnja 2002. 72.800 541 (6.922) 102.640 3.795 172.854 Prijenos zadržane dobiti u rezerve - - - 3.795 (3.795) - Kupovina vlastitih dionica - - (22) - - (22)Ponovno vrednovanje obveznica - - - 50 - 50 Prodaja vlastitih dionica - - 1.392 - - 1.392 Dobit za 2002. godinu - - - - 1.342 1.342 72.800 541 (5.552) 106.485 1.342 175.616

7.5. Bilješke uz financijska izvješća Bilješke uz Temeljna financijska izvješća za Jadransku banku d.d. nalaze se u posebnom Godišnjem izvješću za 2002. Godinu, koji je sastavni dio ovog Skraćenog prospekta.

- 27 -

8. PODACI O ODGOVORNIM OSOBAMA IZDAVATELJA 8.1. Uprava Banke

Članovi Uprave Banke:

IVO ŠINKO, predsjednik ŽELJKO KARDUM, zamjenik predsjednika ANKICA BANDALOVIĆ, član

8.2. Nadzorni odbor banke

Članovi Nadzornog odbora Banke:

BRANKO MALENICA – Tiskara Malenica d.o.o. Šibenik, predsjednik ANTE KULUŠIĆ – Croatia osiguranje d.d. Zagreb, član MIRO PETRIC – Alfa d.d. Zagreb, član LUKA NINIĆ – Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik, član MIRJANA ŠKUGOR - Vinoplod-Vinarija d.d. Šibenik, član

9. INTERES ČLANOVA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA Članovi Uprave imaju u vlasništvu dionice Izdavatelja i to: 1. gosp. Ivo Šinko 23 dionice 2. gosp. Željko Kardum nema dionica 3. gđa. Ankica Bandalović nema dionica Članovi Nadzornog odbora (kao fizičke osobe) nemaju u vlasništvu dionice Izdavatelja

- 28 -

10. SJEDIŠTE I POSLOVNE JEDINICE BANKE Sjedište banke: A. Starčevića 4, 22000 ŠIBENIK, HRVATSKA

TELEFONI: Centrala: 385-22-242-242 Predsjednik Uprave: 385-22-242-101 Zamjenik predsjednika Uprave:: 385-22-242-102 Član Uprave: 385-22-242-103

TELEFAX: 385-22-331-798 385-22-335-881 385-22-339-010 TELEX: 27-346 JB-ŠBK 27-435 JB-ŠBK SWIFT: JADRHR2X e-mail: ivo.sinko@jadranska-banka.tel.hr internet: http://www.jadranska-banka.hr

Poslovne jedinice banke:

KORNATKA, Šibenik, A. Starčevića 2, tel. 339-000 VIDICI, Šibenik, Vidici bb, tel. 338- 888 ROBNA KUĆA CENTAR, Šibenik, A. Šupuka bb, tel. 216-627 GRAD, Šibenik, Trg Kralja Držislava bb, tel. 201-200 RAŽINE, Šibenik, Narodnog preporoda 12, tel. 333-222 PRIMOŠTEN, Primošten, S. Radića bb, tel. 570-351 ROGOZNICA, Rogoznica, Jadranska ulica 1, tel. 559-540, 559-545 VODICE, Vodice, Herfordska ulica bb, tel. 443-137, 442-333 TRIBUNJ, Tribunj, Put Male Gospje 1, tel. 441-792 PIROVAC, Pirovac, Kralja Krešimira IV br. 3A, tel. 466-622 TISNO, Tisno, Zapadna gomilica 3, tel. 438-486 MURTER, Murter, Butina 2, tel. 435-210 SKRADIN, Skradin, Trg Male Gospe 3, tel. 771-207, 771-208 DRNIŠ, Drniš, Kralja Zvonimira 1, tel. 887-982, 887-983 KNIN, Knin, Kralja Dmitra Zvonimira 51, tel. 663-969, 663-945 ZAGREB, Zagreb, Martićeva 27, tel. 455-7096, fax. 461-6803

- 29 -

11. OPĆE INFORMACIJE Odobrenja Izdavanje ovog skraćenog Prospekta odobrila je Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske. Isto tako, skraćeni Prospekt odobrili su i potpisali njegovu kopiju svi članovi Nadzornog odbora i Uprave Izdavatelja. U tom smislu sve suglasnosti, odobrenja i/ili ovlaštenja, a u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske su izdana odnosno pribavljena za ovaj skraćeni Prospekt. Bez značajnih promjena Prema saznanjima Uprave i Nadzornog odbora Izdavatelja nakon 28.06.2002. (održana Glavna Skupština) nije bilo značajnijih promjena u financijskom i poslovnom položaju Izdavatelja. Revizori Revizor Izdavatelja je revizorska tvrtka Deloitte & Touche, Zagreb koja je obavila reviziju financijskih izvještaja za godinu koja je završila s 31. prosincem 2002. godine. Na financijske izvještaje za godinu koja je završila s 31. prosincem 2002. Godine dano je mišljenje revizora (vidi Izvješće revizora). Obrtni kapital Uprava je mišljenja da Izdavatelj ima dovoljno obrtnog kapitala za sadašnje potrebe. Opcije i materijalni ugovori Na datum objave ovog skraćenog Prospekta ne postoje nikakve opcije na dionice Izdavatelja. U prethodne dvije godine od datuma ovog skraćenog Prospekta ne postoje materijalni ugovori, odnosno ugovori izvan uobičajene i redovne djelatnosti Izdavatelja Glavna skupština

Glavnu Skupštinu Banke čine dioničari, odnosno njihovi punomoćnici. Predsjednik Glavne Skupštine i njegov zamjenik su: MIRO PETRIC – Alfa d.d. Zagreb, predsjednik JOSIP HULJEV – Rivijera d.d. Šibenik, zamjenik predsjednika

Izjave članova Uprave i Nadzornog odbora Potpisom ovog skraćenog Prospekta članovi Uprave i Nadzornog Odbora Izdavatelja daju sljedeću izjavu: “Prema našem uvjerenju i u skladu sa svim našim saznanjima i podacima kojima raspolažemo, izjavljujemo da svi podaci ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Izdavatelja, prava sadržana u vrijednosnim papirima na koje se odnose te činjenice koje se odnose, te činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nisu izostavljene.”

- 30 -

Dokumenti na uvid Kopije sljedećih dokumenata mogu se dobiti na uvid kod Izdavatelja Jadranska banka d.d., Ante Starčevića 4, Šibenik tijekom uobičajenog radnog vremena od ponedjeljka do petka, u razdoblju od 14 dana po odobrenju ovog skraćenog Prospekta: 1. Skraćeni Prospekt 2. Statut 3. Izvod iz sudskog registra 4. Revidirana financijska izvješća za godinu koja završava s 31. prosincem 2001. i 2002. godine

- 31 -

- 32 -

POTPISNICI PROSPEKTA Šibenik, 10. lipanj 2003. Jadranska banka d.d., Šibenik Nadzorni odbor

_______________________ gosp. BRANKO MALENICA Predsjednik _______________________ gosp. ANTE KULUŠIĆ Član _______________________ gosp. MIRO PETRIC Član _______________________ gosp. LUKA NINIĆ Član _______________________ gđa. MIRJANA ŠKUGOR Član

Jadranska banka d.d., Šibenik Uprava

_______________________ gosp. IVO ŠINKO Predsjednik _______________________ gosp. ŽELJKO KARDUM Zamjenik predsjednika _______________________ gđa. ANKICA BANDALOVIĆ Član