Broj 178. Godina V. 7. oæujka 2008. CIJENA 7 KNw w w .hrv atsk i- v ojn ik .hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

Tribina o ulasku Hrvatske u NATO u organizaciji HrvatskogËasniËkog zbora

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO€

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

» lanstvo u N ATO savezu povijesna prilika za H rvatsku

naslovna strana cijena 03/05/08 09:23 Page 1

FOTO GR A FIJA TJED NA S nimio: B ra nimir © E NK

02 strana cestitka.qxd 03/05/08 09:19 Page 2

Vojnopolicijske specijalne postrojbe

Sedma radionica odræana je uH rvatskoj od 25. do 27. velja-Ëe, i vrlo je vjerojatno svojimopseænim programom bila do-sad najuËinkovitija. U srediπturasprave bili su hrvatski tranzi-cijski programi, ponajprije poz-nata SPE C TRA...

H rvatska je od poËetka 90-ihdo danas napravila velik isko-rak i o njoj se razmiπlja kao o"izglednom i perspektivnom Ëla-nu kluba." A taj klub je zajedni-ca 26 dræava... rekao je vele-poslanik Davor BoæinoviÊ

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-6 20-2500-328106 0. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 236 0000-1101321302 poziv na broj16 5, cijena 280,00 kn godiπnje, M olimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara(E M PA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

"Treba uloæiti dodatne napore da se ove godine stvore uvjeti kako bi Zavod dobro

poslovao i ljudi koji u njemu rade bili dobroplaÊeni", rekao je ministar V ukeliÊ izraæavajuÊi

nadu da Êe ZTZ nakon izdvajanja postati træiπno konkurentan...

S t r a n a 4

O d 2004. do 2005. u Poljskoj su stvorene tri postrojbe Specijalne vojne policije.

O ne se sastoje od 1500 profesionalnih vojnih policajaca. Kao postrojba znatno

se razlikuju od standardne, opÊeprihvaÊeneslike vojne policije

S t r a n a 2 1

S t r a n a 6

Tribina o ulasku Hrvatskeu NATO u organizaciji Hr-vatskog ËasniËkog zbora

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Sedma radionica Radnegrupe za tranzicijuvojnog osoblja

Potpredsjednica Vlade RH –ura AdleπiË i ministar obrane Branko VukeliÊ posjetili Zrakoplovno-tehniËki zavod

S t r a n a 1 2

03 strana 03/05/08 11:44 Page 3

7. oæujka 2008.

OS RH

4

" U lazak Hrvatske u NATOsavez" bila je tema tribinekoja je u organizaciji Hr-

vatskog ËasniËkog zbora 1. oæujkaodræana na Hrvatskom vojnom uËi-liπtu. Uz predstavnike vodstva grad-skih i æupanijskih organizacijaH»Z-a, na tri-bini su bili dr-æavni tajnikMORH-a MateRaboteg, vele-poslanik RH-apri NATO-uDavor Boæino-viÊ i u svojstvuizaslanika na-Ëelnika GSOS-RH-a generalbojnik Mirko©undov. Na tri-bini su pred-stavljeni ob-rambeni, poli-tiËki i ekonom-ski vidovi Ëlan-stva u NATOsavezu.

Na poËetkuizlaganja, dræavni tajnik MORH-aMate Raboteg zahvalio je Ëlanovi-ma H»Z-a na doprinosu u obraniHrvatske tijekom Domovinskog ra-ta. "Vi ste dio naπega obrambenogkorpusa i zaista mi je zadovoljstvoda o ovim prevaænim pitanjima zahrvatsku buduÊnost raspravljamozajedno", rekao je Raboteg, koji je oulasku u NATO govorio sa stajaliπta

Oruæanih snaga. Osvrnuo se na re-forme koje su provedene i koje seprovode u OS-u, istaknuvπi kako jenjihova svrha modernizacija OS-a usvakom pogledu, materijalnom, or-ganizacijskom, ustrojbenom, zatimusvajanje novih obuËnih doktrina i

novih operativnih postupaka te os-posobljavanje Oruæanih snaga zasve zadaÊe koje ih u buduÊnostioËekuju. Za reforme koje su prove-dene, istaknuo je, ocijenjeni smonajboljim ocjenama. Izrazio je i za-dovoljstvo obrambenim proraËu-nom, te napomenuo kako je svrhaprograma opremanja i modernizaci-je poveÊati sposobnosti OS-a, ali i

biti poticaj za razvoj hrvatskog gos-podarstva.

U sklopu reformi OS-a jest ibrojËano smanjenje, a preustroj jepri kraju. Ove godine se oËekuje iprvi kontingent dragovoljnih roËni-ka, iz Ëijih Êe se redova novaËiti

profesionalnivojnici. Rabo-teg vjeruje daÊe odaziv bitidobar, ali i na-pominje kakoÊe se poduzetimjere za po-veÊanje atrak-tivnosti vojnogpoziva.

"Mi smo tra-sirali put ulas-ka u NATO imislim da smoto dosad do-bro obavili",rekao je tepodsjetio nasve aktivnostikojima su seizgraivale

sposobnosti OS-a i njihova intero-perabilnost s oruæanim snagama ze-malja NATO saveza.

"NATO perspektiva i buduÊe Ëlan-stvo upravo traæe od OS-a da semodernizira u organizacijskom, us-trojbenom i materijalnom smislu",istaknuo je te dodao kako bismo ida nije NATO-a trebali provesti re-formu OS-a, samo πto bi tada moti-

H r v ats ka je od p oË e tka 9 0-ih d o d an as n ap rav ila v e lik is korak i o n joj s e raz m iπ ljakao o "iz g le d n om i p e r s p e ktiv n om Ë lan u klub a." A taj klub je z aje d n ic a 26 d ræav a,koje s u i g os p od ars ki i ob ram b e n o, od n os n o p olitiË ki v je rojatn o n ajm oæn iji s av e z kojid an as p os toji u s v ije tu. "Z a H rv ats ku je b itn o d a n ap okon form aliz ira s v oju p oz ic ijuun utar tog krug a z e m alja. D a s je d i z a s tolom z a kojim s e d on os e od luke koje s u b it-n e , i iz rav n o i n e iz rav n o, z a s ig urn os t i b ud uæn os t g ra an a R e p ub like H rv ats ke ", re -kao je v e le p os lan ik D av or B oæin ov iæ

» lan s t v o u N A T O s av ez u p ov ijes n a p rilika z a H rv at s ku

Tribina o ulasku H rvatske u N ATO u organizaciji H rvatskog Ë asniË kog zbora

Leid a P ARLOV, s nimio T omis la v B RANDT

Uz predstavnike vodstva gradskih i æupanijskihorganizacija H» Z -a, na tribini su bili dræavni taj-nik M O R H-a M ate R aboteg i veleposlanik R H-a

pri NAT O -u D avor BoæinoviÊ

04-07 strana 3/5/08 11:01 AM Page 4

7. oæujka 2008.

vacija bila drukËija. PerspektivaËlanstva u NATO-u, put koji smozacrtali, dinamika i realizacije tje-raju nas na ove reforme kojima, na-pomenuo je, dobivamo OS πto od-govaraju trenutaËnom geopolitiË-kom kontekstu.

Dræavni tajnik se osvrnuo i nasudjelovanje pripadnika OSRH-a umeunarodnim mirovnim operacija-ma. "Hrvatska se sa svojim OS po-kazuje i dokazuje kao odgovorna isposobna Ëlanica meunarodne za-jednice", kazao je Raboteg i zaklju-Ëio kako je Ëlanstvo u NATO savezupovijesna prilika za Hrvatsku.

Veleposlanik RH pri NATO-u Bo-æinoviÊ ukratko se osvrnuo na povi-jest stvaranja NATO-a. Predstavlja-juÊi politiËku i ekonomsku dimenzi-ju Ëlanstva u Savezu, napomenuoje kako su u sastavu NATO-a zem-lje koje Ëine gotovo polovicu svjet-skog gospodarstva, koje su najveÊiinvestitori na svijetu i koje najviπeinvestiraju upravo u krugu tih istihzemalja.

Napomenuo je kako NATO imatristotinjak odbora koji pokrivajusve oblike suradnje izmeu zema-lja Ëlanica. Odbori se sastaju svakidan, a sve odluke u Savezu donosese jednoglasno, tako da nemaopasnosti od preglasavanja. Izme-u ostalog upozorio je i na civilnukomponentu NATO-a, istaknuvπikako NATO pridaje veliku pozor-nost suradnji na podruËju kriznogplaniranja, primjerice u sluËajuekoloπkih akcidenata i elementar-nih nepogoda.

BoæinoviÊ je ustvrdio i kako je Hr-vatska od poËetka 90-ih do danasnapravila veliki iskorak te danasona nije netko o kome se raspravljaveÊ se o njoj razmiπlja kao o "iz-glednom i perspektivnom Ëlanukluba". A taj je klub, istaknuo je, za-jednica 26 dræava, koje su i gospo-darski i obrambeno odnosno poli-tiËki vjerojatno najmoÊniji savez ko-ji danas postoji u svijetu. NATO je,prema BoæinoviÊevimrijeËima, jedina me-unarodna organiza-cija u kojoj predstav-nici zemalja zapad-ne, srednje i dijelomistoËne E urope i ze-malja Sjeverne Ame-rike svaki dan ras-pravljaju o svim pita-njima njihova sigur-nosnog i politiËkograzvoja. "Za Hrvat-sku je bitno da napo-kon formalizira svojpoloæaj unutar togkruga zemalja. Dasjedi za stolom za ko-jim se donose odlukekoje su bitne, i izrav-no i neizravno, za si-gurnost i buduÊnostgraana RepublikeHrvatske", rekao jeBoæinoviÊ, istaknuvπikako NATO nije sa-mo vojna organizaci-ja veÊ u Savez ulazidræava odnosno dru-πtvo u cjelini.

Predsjednik H»Z-a stoæerni briga-dir u mirovini Rozarijo Rozga istak-nuo je kako vodstvo H»Z-a podupi-re ulazak Hrvatske u NATO i kakoje to najbolje jamstvo za dugoroËnusigurnost Republike Hrvatske i stva-ranje modernih oruæanih snaga.Podsjetio je i na to da je HrvatskiËasniËki zbor udruga u kojoj veÊinaËlanova jesu Ëasnici s prve crte bojiπ-nice te H»Z ima struËni i iskustvenipotencijal i moæe pomoÊi u razvojuoruæanih snaga. InaËe, Hrvatski Ëas-niËki zbor, koji je osnovan 1991. go-dine, Ëlan je Gaminger inicijative,asocijacije priËuvnih Ëasnika srednjeE urope, a od 2002. godine je i pri-druæeni Ëlan C IOR-a, asocijacije kojaokuplja priËuvne Ëasnike zemaljaËlanica NATO-a. Tijekom godine Hr-vatski ËasniËki zbor Êe organiziratijoπ nekoliko tribina kako bi svoje Ëla-nove informirao o ulasku Hrvatske uNATO. Ova tribina samo je jedna unizu aktivnosti kojima se graanimanastoje prezentirati svi vidovi Ëlan-stva u NATO-u. I ona je potvrdilakako je informiranje javnosti o tom,uz ulazak u E U, najvaænijem vanj-skopolitiËkom prioritetu Hrvatske odiznimnog znaËaja.

5

OS RH

Na tribini su predstavljeni obrambeni, politiËki i ekonomski vidovi Ëlanstva u NAT O savezu

04-07 strana 3/5/08 11:02 AM Page 5

7. oæujka 2008.6

MORH

P otpredsjednica Vlade RH za unutarnju politiku– ura AdleπiË i ministar obrane Branko VukeliÊposjetili su 3. oæujka Zrakoplovno-tehniËki zavod

(ZTZ), gdje je odræan sastanak o toj ustrojbenoj cje-lini obrambenog sustava.

Na sastanku su bili i naËelnik Glavnog stoæeraOSRH-a general zbora Josip LuciÊ, zapovjednikZTZ-a brigadni general Vinko ©tefanek, zamjenikZapovjedniπtva za logistiku brigadir Nikola ©kuncate predstavnici ZTZ-a i Samostalnog sindikata dje-latnika u zrakoplovstvu. Razgovaralo se o radu itrenutaËnom poloæaju ZTZ-a, kao i o njegovoj per-spektivi, a ministar VukeliÊ potvrdio je joπ jednomda se ove godine Zavod planira izdvojiti iz obram-benog sustava. Ocijenivπi sastanak izuzetno do-brim, istaknuo je da se, izmeu ostalog, razgovara-lo o tome kako stvoriti uvjete da ZTZ nakon izdva-janja postane i træiπno konkurentan, odnosno daosim za Oruæane snage uspjeπno radi i za civilnozrakoplovstvo u Hrvatskoj, ali i πire. "Treba uloæitidodatne napore da se za to ove godine stvore uvje-ti, kako bi Zavod dobro poslovao i ljudi koji u nje-

mu rade bili dobro plaÊeni", rekao je VukeliÊ, izra-zivπi nadu da Êe tada u Zavodu, umjesto sadaπnjihtristotinjak, raditi oko 500-600 zaposlenika. Napo-minjuÊi da Ministarstvo obrane iz ovogodiπnjegproraËuna planira izdvojiti oko devet i pol milijunakuna za opremanje Zavoda, dodao je i to da MO-RH traæi naËin kako smanjiti razliku u plaÊi izmeudræavnih sluæbenika i djelatnih vojnih osoba. Osvr-nuvπi se na predstojeÊu nabavu borbenih aviona,ministar je najavio da Êe ZTZ svakako biti ukljuËenputem offset programa.

Potpredsjednica Vlade – ura AdleπiË izjavila jekako se ovim posjetom uvjerila u spremnost ZTZ-aza izdvajanje iz obrambenog sustava, πto je predvi-eno i strateπkim dokumentima, te izrazila zadovolj-stvo vienim. Ujedno je izrazila uvjerenje da je Za-vod spreman za izlazak na civilno træiπte te da jesposoban strateπki partner i za inozemno træiπte,zakljuËivπi da Êe djelatnicima ZTZ-a takvo poslova-nje osigurati i kvalitetniji posao, pa i bolje plaÊe.

"ZTZ je spreman za jednog snaænog regionalnog igraËa",poruËila je na kraju potpredsjednica AdleπiË te je zajednos ministrom VukeliÊem obiπla Zavod.

"T r e b a uloæiti d od atn e n ap ore d a s e ov e g od in e s tv ore uv je ti kako b i Z av od d ob rop os lov ao i ljud i koji u n je m u rad e b ili d ob ro p laæe n i", r e kao je m in is tar V uke liæ iz -raæav ajuæi n ad u d a æe Z T Z n akon iz d v ajan ja p os tati træiπ n o kon kure n tan , a p otp re d -s je d n ic a A d le π iË iz jav ila je kako s e ov im p os je tom uv je rila u s p re m n os t Z T Z -a z a iz -d v ajan je iz ob ram b e n og s us tav a, p oruË iv π i: "Z T Z je s p r e m an z a je d n og s n aæn og re g io-n aln og ig raË a"

ZTZ u oËekivanju izlaska na træiπte

Potpredsjednica Vlade RH – ur a AdleπiË i ministar obrane B ranko Vukeliæ posjetiliZrakoplovno-tehniË ki zavod

Ma rija ALVIR, s nimio T omis la v B RANDT

Potpredsjednica V lade R H za unutarnju politiku – ura AdleπiË i

ministar obrane Branko V ukeliÊ u obilasku Z T Z -a

Potpredsjednica V lade – ura AdleπiË izjavila je kako se ovim posjetomuvjerila u spremnost Z T Z -a za izdvajanje iz obrambenog sustava, πto jepredvieno i strateπkim dokumentima

04-07 strana 3/5/08 11:05 AM Page 6

77. oæujka 2008.

Pripadnici OSRH-a, i to njih osamkoji Êe sudjelovati u misiji ISAF uAfganistanu, pohaali su u Makedo-niji trotjedni teËaj za pruæanje prvepomoÊi u mirovnim misijama. RijeËje o teËaju za paramedike, odnosnopripadnike OS-a koji nisu medicin-ski djelatnici, ali su zahvaljujuÊi us-vojenim znanjima osposobljeni i kva-lificirani za pruæanje prve pomoÊi.

Na teËaju su bila Ëetiri pripadnikaBSD-a i Ëetiri iz HKoV-a. Kombina-cijom teorije, koja je ukljuËivala pre-davanja i simulacije, i prakse, odnos-

no uvjeæbavanja u terenskim uvje-tima, obraen je niz tema vezanihuz pruæanje prve pomoÊi.

Izmeu ostalog, obraena je hi-gijena, masaæa srca, anatomija irespiratorni sustav, smrzotine i hi-potermija, opekline i toplinskiudar, hemostaza i πok, ugrizi zmijai insekata, vojne rane, evakuacija,stres te davanje injekcija i otvara-nje venskog puta.

Polaznici teËaja svoja Êe znanjadodatno usavrπiti na vjeæbi ME D-C E UR, koja Êe se poËetkom svib-nja odræati u Hrvatskoj.

NaËelnik Sanitetske uprave bri-gadir Marijan Zlatar bio je na po-laganju ispita i zavrπnoj vjeæbi na-πih paramedika. Zadovoljan onim

πto su na zavrπnoj vjeæbi pokazali po-laznici teËaja, rekao je kako se tije-kom jeseni u Makedoniju planirauputiti joπ jedna rotacija naπih vojni-ka. Naime, Makedonija ima certifi-kat i svu potrebnu opremu za provo-enje takvih osnovnih i naprednihteËajeva. InaËe, takav oblik obuke uskladu je sa svjetskim standardima, atijekom sljedeÊe dvije godine trebalibi se stvoriti uvjeti da se teËajevi or-ganiziraju i u nas, i to u Srediπtu zaobuku i doktrinu logistike u Poæegi.

L. P ARLOV

Dræavni tajnik Mate Raboteg otvorio je Okrugli stol “ E nergetska si-gurnost i kritiËna infrastrukturaÓ, koji je odræan 27. veljaËe na Fakul-tetu politiËkih znanosti, a u organizaciji Instituta za istraæivanje irazvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane i Fakulteta politiËkihznanosti u Zagrebu.

ObraÊajuÊi se nazoËnima, dræavni tajnik Raboteg izrazio je zado-voljstvo organiziranjem skupa i zahvalio Fakultetu politiËkih znanos-ti na suorganizaciji, a posebno Hrvatskoj elektroprivredi, koja je pre-poznala vaænost istraæivanja energetskih potencijala i iskazala povjerenje Ministarstvu obrane, novËano pomogavπiostvarenje cjelokupnog projekta. Naglasio je vaænost energetske sigurnosti za nacionalnu sigurnost Republike Hr-vatske, ali i za sigurnost cijele jugoistoËne E urope. Dodao je i da energetski projekti moraju pruæati moguÊnosti zarazvoj hrvatskih tvrtki odnosno gospodarstva u cjelini, izrazivπi nadu u uspjeh, s obzirom na prednosti koje Hrvatskaima svojim geostrateπkim poloæajem. Uime suorganizatora, nazoËne je pozdravila dekanica Fakulteta politiËkih zna-nosti prof.dr.sc. Smiljana Leinert i predsjednik Uprave HE P-a Ivan Mravak.

Na Okruglom stolu raspravljalo se o raznovrsnim temama, primjerice o geostrateπkoj odrednici energetske sigur-nosti, istraæivanju geopolitiËkog aspekta energetske sigurnosti i kritiËne infrastrukture za nacionalni sustav obrane,sigurnosti opskrbe elektriËnom energijom i prirodnim plinom Republike Hrvatske i dr.

Na skupu su sudjelovali i savjetnici Predsjednika Republike Hrvatske za nacionalnu sigurnost prof. dr. Vlatko C vr-tila i Saπa PerkoviÊ, struËnjaci iz podruËja energetike sa SveuËiliπta u Zagrebu, iz E nergetskog instituta “ Hrvoje Po-æarÓ, Instituta “ Ivo PilarÓ u Zagrebu, te velik broj studenata SveuËiliπta u Zagrebu.

OJ I

TeËaj za paramedike

Predsjednik Republike Hrvatske i vrhov-ni zapovjednik Oruæanih snaga Republi-ke Hrvatske Stjepan MesiÊ donio je 28.veljaËe Odluku kojom je, na prijedlogVlade Republike Hrvatske i nakon pri-bavljenog miπljenja Odbora za unutarnjupolitiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskogsabora, imenovao generala zbora JosipaLuciÊa na duænost naËelnika Glavnog sto-æera Oruæanih snaga Republike Hrvatske.

G eneral Luciæ imenovannaËelnikom G SO SR H

snim

io D

. K

IRIN

O krugli stol o energetskoj sigurnosti

MORH I OS RH

Arh

iva

San

itets

ke u

prav

e

04-07 strana 3/5/08 11:07 AM Page 7

8 7. oæujka 2008.

P redsjednik Republike i vrhov-ni zapovjednik Oruæanih sna-ga Republike Hrvatske Stje-

pan MesiÊ donio je 3. oæujka 2008.godine, na temelju svojih ustavnih izakonskih ovlasti, na prijedlog na-Ëelnika Glavnog stoæera Oruæanihsnaga i uz suglasnost ministra obra-ne, Odluku o razrjeπenjima i imeno-vanjima u Oruæanim snagama Re-publike Hrvatske.

G lavni stoæer O SRHNa temelju te Odluke general pu-

kovnik Slavko BariÊ razrjeπuje seduænosti zamjenika naËelnika Glav-nog stoæera Oruæanih snaga Repu-blike Hrvatske i imenuje na duæ-nost zamjenika naËelnika Glavnogstoæera Oruæanih snaga RepublikeHrvatske za planove i resurse,

komodor Zdenko SimiËiÊ razrjeπujese duænosti zamjenika zapovjednikaHrvatske ratne mornarice i imenujena duænost zamjenika naËelnikaGlavnog stoæera Oruæanih snaga Re-publike Hrvatske za operacije,

brigadir Tomo Medved razrjeπujese duænosti stoæernog Ëasnika zaHrvatsku kopnenu vojsku u Kabi-netu naËelnika Glavnog stoæeraOruæanih snaga Republike Hrvat-ske i imenuje na duænost naËelnikaUprave za personalne posloveGlavnog stoæera Oruæanih snagaRepublike Hrvatske,

brigadni general Frane TomiËiÊrazrjeπuje se duænosti naËelnikaSluæbe za nadzor naoruæanja u Mi-nistarstvu obrane RH i imenuje naduænost naËelnika Uprave za obav-jeπtajne poslove Glavnog stoæeraOruæanih snaga Republike Hrvatske,

brigadni general Drago MatanoviÊrazrjeπuje se duænosti naËelnika J-7Uprave za obuku i πkolstvo Glavnogstoæera Oruæanih snaga RepublikeHrvatske i imenuje na duænost na-Ëelnika Uprave za operativne poslo-ve i obuku Glavnog stoæera Oruæa-nih snaga Republike Hrvatske,

brigadni general Josip StojkoviÊrazrjeπuje se duænosti zapovjedni-ka 4. korpusa Hrvatske kopnenevojske i imenuje na duænost naËel-nika Uprave za logistiku Glavnog

stoæera Oruæanih snaga RepublikeHrvatske,

brigadni general Dragutin Repincimenuje se na duænost naËelnikaUprave za planiranje Glavnog sto-æera Oruæanih snaga RepublikeHrvatske,

brigadir Blago DujmoviÊ imenujese na duænost naËelnika Uprave zakomunikacijsko-informacijske sus-tave Glavnog stoæera Oruæanih sna-ga Republike Hrvatske,

brigadir Vlado ©indler razrjeπuje seduænosti zamjenika naËelnika J-5Uprave za obrambeno planiranje imeunarodnu vojnu suradnju Glav-nog stoæera Oruæanih snaga Repu-blike Hrvatske i imenuje na duænostzapovjednika Zapovjednog operativ-nog srediπta Glavnog stoæera Oruæa-nih snaga Republike Hrvatske,

H rvatska kopnena vojskageneral bojnik Mate ObradoviÊ

imenuje se na duænost zamjenika za-povjednika Hrvatske kopnene vojske,

brigadir Alojz TomaπeviÊ razrjeπujese duænosti zapovjednika Srediπta zaobuku i doktrinu logistike u Zapov-jedniπtvu za logistiku i imenuje naduænost naËelnika stoæera Zapovjed-niπtva Hrvatske kopnene vojske,

H rvatska ratna mornarica kapetan bojnog broda Tihomir E r-

ceg razrjeπuje se duænosti naËelnikaOdjela za planiranje snaga u J-3Upravi za operativne poslove Glav-nog stoæera Oruæanih snaga Repu-blike Hrvatske i imenuje na duæ-nost zamjenika zapovjednika Hrvat-ske ratne mornarice,

kapetan bojnog broda Predrag Sti-panoviÊ razrjeπuje se duænosti na-Ëelnika stoæera - zamjenika zapov-jednika Flote Hrvatske ratne mor-narice i imenuje na duænost naËel-nika stoæera Zapovjedniπtva Hrvat-ske ratne mornarice,

H rvatsko ratno zrakoplovstvo iprotuzraË na obrana

brigadir Draæen ©Êuri razrjeπuje seduænosti naËelnika A-3 Odjela zaoperativne poslove ZapovjedniπtvaHrvatskog ratnog zrakoplovstva i

protuzraËne obrane i imenuje naduænost zamjenika zapovjednikaHrvatskog ratnog zrakoplovstva iprotuzraËne obrane,

H rvatsko vojno uË iliπte general bojnik Mirko ©undov

imenuje se na duænost ravnateljaHrvatskog vojnog uËiliπta "PetarZrinski",

brigadni general Slaven Zdilarrazrjeπuje se duænosti naËelnikastoæera Zapovjedniπtva Hrvatskekopnene vojske i imenuje na duæ-nost zapovjednika Ratne πkole - za-mjenika ravnatelja Hrvatskog voj-nog uËiliπta "Petar Zrinski",

Zapovjedniπtvo za potporu brigadni general Mate OstoviÊ raz-

rjeπuje se duænosti naËelnika J-4Uprave za logistiku Glavnog stoæeraOruæanih snaga Republike Hrvatskei imenuje na duænost zapovjednikaZapovjedniπtva za potporu, i

brigadir Nikola ©kunca razrjeπujese duænosti zamjenika zapovjednikaZapovjedniπtva za logistiku i ime-nuje na duænost zamjenika zapov-jednika Zapovjedniπtva za potporu.

Navedena Odluka stupila je nasnagu danom donoπenja.

Nakon imenovanja generala zboraJosipa LuciÊa na duænost naËelnikaGlavnog stoæera Oruæanih snagaRepublike Hrvatske, te uz prethod-no veÊ imenovane: zapovjednikaHrvatske kopnene vojske generalpukovnika Mladena Kruljca, zapov-jednika Hrvatske ratne mornaricekomodora Ante UrliÊa, zapovjednikaHrvatskog ratnog zrakoplovstva iprotuzraËne obrane brigadnog gene-rala Vlade BagariÊa, zapovjednikaZapovjedniπtva za obuku i doktrinuHrvatske kopnene vojske brigadiraIvana JuriÊa, zapovjednika Gardij-sko-motorizirane brigade brigadiraMladena Fuzula i zapovjednikaGardijske oklopno-mehaniziranebrigade brigadira Mladena Mikol-ËeviÊa, navedenom Odlukom zavr-πen je postupak imenovanja na Ëel-ne duænosti po novom ustroju Oru-æanih snaga Republike Hrvatske.

Imenovanja i razrjeπenja u O SR H

OS RH

08,09 strana 3/5/08 11:09 AM Page 8

97. oæujka 2008.

MORH

V eÊ na spomenraËunovodstva,gotovo svi po-

misle na one negdaπ-nje raËunovoe, po-malo stare, pomalodosadne, svima neza-nimljive i svakako ne-razumljive. Ali, vre-mena se mijenjaju,ljudi se mijenjaju,sustavi se mijenjaju.Ide se naprijed. I svesa svrhom, kada govo-rimo o raËunovodstve-nom sustavu, da ima-mo kvalitetnu i pravo-dobnu informaciju.

Kome je takva informacija vaæna?Pa svima koji sudjeluju u raËuno-vodstvenom, ili πire, proraËunskomsustavu. ZnaËi, cijelom javnom sek-toru, Ëiji su subjekti i javna poduze-Êa, i jedinice lokalne i regionalnesamouprave, i izvanproraËunskifondovi, i dræavni proraËun sa svimministarstvima, a jedno od njih jeMinistarstvo obrane. Svi oni razvi-jaju isti raËunovodstveni sustav, svirade po istim pravilima.

Rekli smo da je svima svrha infor-macija, ne bilo kakva veÊ kvalitetnai pravodobna, takva da omoguÊi us-poredivost izvjeπÊa, ali i praÊenje fi-nancija na svim razinama tako da sepozornost skrene s troπkova koje tre-ba podmiriti na rezultate koje trebaostvariti. ©to pri tome moramo poz-navati? Samo tri pojma koja u gru-bim crtama oslikavaju proraËunskoraËunovodstvo: prvi je sustav klasifi-kacije, drugi je raËunski plan i treÊije raËunovodstvena metodologija.

Prvi pojam je sustav klasifikacije.Dakle, da bi podatak izrastao u in-formaciju, moramo ga klasificiratina jedinstven i smislen, korisnikuprilagoen naËin. Pritom, naravno,

svi subjekti sustava primjenjuju istuklasifikaciju. Sigurni smo da sviznamo kakvom se klasifikacijom ko-ristimo mi u Ministarstvu obrane iπire, Republici Hrvatskoj. Sigurnismo da su svi Ëuli i za ekonomsku, iza funkcionalnu, i za organizacij-sku, i za programsku, i za lokacij-sku klasifikaciju. Za nas u Ministar-stvu obrane posebno su vaæne eko-nomska i programska klasifikacija.E vo, na primjer, kada Financijskasluæba upozorava da na raËunu zakoji smo dali nalog za plaÊanje nis-mo odredili rashod po prirodnimvrstama, znaËi da nismo primijeniliekonomsku klasifikaciju. Ili, kadana istom raËunu nismo upisali pri-padajuÊi program odnosno aktiv-nost, znaËi da nismo poπtovali pro-gramsku klasifikaciju. Ostale klasi-fikacije su bitne Ministarstvu finan-cija, dakle na dræavnoj razini. Naprimjer, dræavni proraËun je podije-ljen po funkcionalnoj klasifikaciji isadræi rashode i izdatke razvrstaneprema namjeni, a jedna od njih jeobrana, ali i po organizacijskoj kla-sifikaciji, πto znaËi da se prati struk-tura organizacije unutar dræave. Nakraju, lokacijska klasifikacija u os-

novi znaËi geograf-sko praÊenje - na pri-mjer, dræava, æupani-ja, grad, opÊina - alise moæe proπiriti idodatnim πiframa ko-je Êe omoguÊiti pra-Êenje po djelatnosti isliËno.

Drugi pojam je ra-Ëunski plan kao po-pis brojËanih oznakai njihovih naziva usklopu ekonomskeklasifikacije. Osnov-ne raËune propisaloje Ministarstvo finan-

cija i oni se ne mogu mijenjati. Pro-raËunski korisnici mogu otvoritianalitiËki i podanalitiËki raËun zavlastite potrebe, πto smo mi i uËinili,pa smo, na zahtjev i prijedlog us-trojbenih jedinica, razvili RaËunskiplan Ministarstva obrane. Sigurnismo da ga svi koji stvaramo rashodepoznajemo i njime se koristimo.

TreÊi pojam je raËunovodstvenametodologija. Od Ëetiri moguÊe ra-Ëunovodstvene metodologije, nadræavnoj razini je odabrano modifi-cirano naËelo nastanka dogaaja. Iopet, ne moramo znati sve njegoveodrednice jer ih moæemo naÊi upropisima o proraËunskom raËuno-vodstvu, ali sigurni smo da smosvladali ono najvaænije: govoreÊi orashodima, napustili smo novËanitijek i nije nam vaæno kada smoneπto platili nego kada smo stvoriliobvezu jer smo tada potroπili svoj fi-nancijski plan. Kada i kako Êe senaπa obveza platiti, brine se Finan-cijska sluæba. GovoreÊi o prihodi-ma, zbog sigurnosti nas ipak zani-ma kada smo neπto naplatili i timesmo, ne napuπtajuÊi novËani tijek,modificirali izabranu raËunovod-stvenu metodologiju.

P oznajemo li naπ raËunovodstveni sustav?K ad a s v e re kap ituliram o, raË un ov od s tv e n i s us tav n am i n ije p re v iπ e s tran . M oæd a s v in e z n am o kako s e p oje d in i p ojam toË n o z ov e , ali p rim je n juje m o g a i p os tup am o p re m ap rop is im a p roraË un s kog raË un ov od s tv a. A ko n e kom e ip ak n e π to n ije jas n o, tu s m o m ikoji s e b av im o fin an c ijam a i uv ije k s m o s p re m n i z a raz g ov ore i us m e n a ob jaπ n je n ja....

Vera G ILJ E VIΔ, s nimio Da vor K IRIN

08,09 strana 3/5/08 11:09 AM Page 9

1 0 7. oæujka 2008.

VOJ NA PS IH OLOG IJ A

K u lt u roloπ ki π okJ e d an od Ë im b e n ika koji m og u im ati iz raz ito uz n e m irujuæe d je lov an je n a p rip ad n ikem e un arod n ih op e rac ija je s t s us re t s a s tran om kulturom i ljud im a s p od ruË ja op e ra-c ije . T i p rob le m i n e v r ije d e s am o z a ljud e i ob iË aje s p od ruË ja op e rac ije n e g o s ob z i-rom n a m ultin ac ion aln os t i s av e z n iË ku s urad n ju v iπ e v ojs ki, n e r ije tko v rije d e i z a s u-rad n ike s kojim a s e æiv i i rad i u m is iji…

J edan od bitnih Ëimbe-nika koji odreujupsihiËku spremnost

za misiju jesu, uz ciljevemisije te naËin djelovanjau njima, svakako i uvjetina podruËju provedbe mi-sije. Stanje sukoba, ratnoili poratno okruæje u koje-mu se misija odvija, (ne)or-ganizacija i (ne)svrsishod-nost vremena izvan opera-cijskog djelovanja, te nea-dekvatno medijsko praÊe-nje misije, znaËajke su kojemogu imati izravne nega-tivne posljedice tijekommisije. Njihov utjecaj, na pojedinaËnoj, ali i organizacij-skoj razini, moæe se osjetiti i dugo nakon misije.

Jedan od Ëimbenika koji mogu imati izrazito uznemiru-juÊe djelovanje na pripadnike meunarodnih operacijajest susret sa stranom kulturom i ljudima s podruËja ope-racije (koji su Ëesto i u ulozi domaÊih zaposlenika u misi-ji). Ti problemi ne vrijede samo za ljude i obiËaje s podru-Ëja operacije, nego s obzirom na multinacionalnost i sa-vezniËku suradnju viπe vojski, nerijetko vrijede i za surad-nike s kojima se æivi i radi u misiji. DrukËije pozdravlja-nje, naËin pripravljanja jela, odræavanje higijene i uvjetistanovanja, drukËije postupanje s djecom i æenama, razli-ke u neverbalnim znakovima prisutnim u svakodnevnomkomuniciranju te neshvaÊanje ili krivo tumaËenje odasla-nih poruka, sve to ne utjeËe samo na psihiËko stanje poje-dinca nego u znatnoj mjeri moæe utjecati i na uËinkovi-tost, ali i sigurnost provedbe zadaÊa u misiji. Pridodamo litome joπ i drukËije (nepovoljne) klimatske Ëimbenike i uv-jete æivota, koji su obiËno loπiji od onih na koje su sudio-nici misije navikli, jasno je zaπto se u pojedinim fazamamisije mogu javljati razliËiti problemi prilagodbe i frustra-cija, i to u rasponu od pojaËanog Ëuvstvenog uzbuenjapa sve do sloma osobe koja se naπla u takvim okolnosti-ma. Trajnije posljedice mogu se oËitovati kao osjeÊaj op-Êeg beznaa i otuenosti ili Ëak kao depresija i druge oz-biljne psihiËke tegobe.

N egativne emocijeReakcije ljudi na nepoznatu i neuobiËajenu situaciju naj-

ËeπÊe opisujemo terminom “ kulturoloπki πokÓ. Osebujnost

kontakata s razliËitim kul-turama, tradicijama i obiËa-jima dobro je opisana u za-pisima Marka Pola, Kristo-fora Kolumba, Magellana idrugih putnika istraæivaËa.Izraz kulturoloπki πok pri-pisuje se antropologu Kale-rveu Obergu, koji ga prviput upotrebljava 1960. god.kako bi objasnio reakcijuljudi na Ëudna i neobiËnamjesta. Naime, veÊina nasæivi i radi u poznatom ok-ruæenju i s ljudima koji sunam sliËni po uvjerenjima,zajedniËkim vrijednostima,

jeziku, etniËkoj ili rasnoj pripadnosti. TeπkoÊe koje se mo-gu javiti u novim mjestima i kulturama vezane su uz razli-ke u funkcioniranju gotovo svih psihiËkih procesa: percep-ciji i kogniciji, jeziku i miπljenju, karakteru i osobnosti no-vih naroda s kojima dolazimo u doticaj, socijalnoj okolici, aposeban problem mogu biti religijska uvjerenja i sustavvrijednosti nove kulture. Istraæivanja su pokazala kako su ituristi skloni jednakom stresu kao i drugi “ meukulturalniputnici“ iako bi turizam trebao biti mirno i relaksirajuÊe is-kustvo. Kulturoloπki πok najËeπÊe je obiljeæen negativnimemocijama (zbunjenost, tjeskoba, strah, te osjeÊaj socijalnenekompetentnosti) jer je ljudima nejasno kako bi trebalireagirati u druπtvenoj situaciji koja im je strana, s nepoz-natim pravilima i socijalnim normama.

Iako nepoznato i novo moæe biti neugodno i zastraπujuÊeiskustvo, ono takoer moæe pridonijeti i korisnim posljedi-cama za sudionike. Zato je bitno otvoreno, osloboeno odstereotipa i predrasuda, upoznati odrednice kulture s ko-jom se dolazi u kontakt. Najbolja psiholoπka predobranaod πtetnih posljedica “ kulturoloπkog πoka“ jest osvjeπÊiva-nje situacije u koju se odlazi, razvijeno zajedniπtvo pripad-nika postrojbe, povjerenje u zapovjednike te opÊa vojniËkapripremljenost za misiju. Preduputno upoznavanje s povi-jeπÊu sukoba u podruËju misije i s povijeπÊu i kulturom na-roda, te otvoren pristup i aktivno istraæivanje razlika, uznjihovo iskreno prihvaÊanje, svakako pridonose ublaæenjukulturoloπkog πoka tijekom misije. U tom smislu valja or-ganizirati, sa svim poduzetim mjerama sigurnosti, slobod-no vrijeme u misiji, a neizbjeæne neugodnosti i neudob-nosti pravedno raspodijeliti na sve pripadnike misije.

S u z a na F ILJ AK

10,11 strana 3/5/08 11:11 AM Page 10

7. oæujka 2008. 1 1

P otekla je rijeka Hari Rud i mi smo pomalo æivnuli.Mnoæe se odlasci u C hagcharan jer uvijek je po-trebno obaviti poneki sastanak s lokalnim vlastima.

A one u pripadnike PRT-a Ëesto gledaju kao u Ëudotvor-ce. Ponekad mi se uËini kako bez iznimke oËekuju dasve njihove probleme rijeπi svemoguÊna ruka ISAF-a.Navikli smo da u posjete ne idemo praznih ruku, jer na-πim bi domaÊinima to, poslije svih ovih mjeseci, vjero-jatno bilo Ëudno. A i mali darovi Ëine odnos, osobitoprema nama Hrvatima, popriliËno toplim. »ovjek se vrlobrzo navikne napoljupce poznani-ka usred C hag-charana, ali i naspremnost da sni-ze cijena u lokal-nim trgovinama. Akod Kemala semoæe naÊi svega: inamjeπtaja, i agre-gata, i televizora.Marka? Nije pro-blem. Plastika trpisve i ubrzo tele-vizor postane So-ny, a kineski mo-tocikl Honda. Sveovisi o ukusima.Na obalama HariRuda, gledamogorπtake koji smagarcima dolazepo vodu, a i one bogatije koji svoje toyote - u ovim kra-jevima gotovo da i ne postoje druge marke automobila -peru pomalo iznad onih prvih. Naravno, voda je u ovimkrajevima, πto je apsurd ako se zna na kakvim zalihamavode poËiva zemlja, vrlo rijetka i dragocjena.

U Ë eæi dariLokalne su vlasti, ali i obiËni ljudi vrlo dobro primili

naπe donacije lokalnim dæamijama: uruËili smo im raz-glase. I predstavnici Odjela za vjerska pitanja znaju ka-ko su u naπoj zemlji odnosi s Islamskom zajednicom ri-jeπeni tako da mogu posluæiti mnogim drugim zemljamaza uzor. Za to se zna Ëak i u ovoj zabaËenoj provinciji,negdje po sredini Afganistana, gdje i odlazak u najbliæeokolno selo predstavlja pothvat. “ Bog je jedan“ , kaæu iiskazuju poπtovanje i naπem kapelanu Litavcu, koji nam

se pridruæi u ovim akcijama. “ Mulavi ? “ , upitaju, a miim odgovorimo potvrdno. I onda se smjeπkamo, ispijaju-Êi vrlo ukusni Ëaj. Naπi deËki koji nas dovoze do ureda,za to vrijeme, koje ponekad postane beskrajno, pokuπa-vaju odgovoriti na beskonaËna djeËja pitanja, koja se nakraju ipak svedu na otvaranje prtljaænika i podjelu ne-kih od ISAF-ovih Ëizmica, kabanica ili radija. Svi se tru-de da nas nauËe pokoju frazu na dariju. Drago im jekad i mi izgovorimo pokoju rijeË, a zatim zastanemo. Ta-da se zaËuje smijeh. Kao, kako mi toliki, a ne govorimo

dari! Nikada mineÊe biti jasno ka-ko pobjeuju fizi-ku trpajuÊi u svojemale kombije takovelik broj ljudi ijoπ viπe zaveæljaja.Prolaze oni i le-dom i blatomGhora, postiæuÊirekorde u brzini ipretiËuÊi naπa vo-zila kada im damoznak da smiju.

U policiji nas vr-lo rado doËekuju,a naπi deËki izGuarda doæivjelisu i plesnu toËkuu kojoj virtuoznipolicajac izvodipokrete kojih se

ne bi posramio ni baletan. Naravno, pljesak, smijeh.Moæda je upravo zabaËenost Ghora, odsjeËenost od za-malo svega, pridonijela da se ljudi nakon poËetne suz-dræanosti i ispitivanja vrlo prijateljski odnose prema na-ma. Moæda je to stvar i koristi. Tko Êe znati? Za nas pro-laznike, koliko god se trudili, Ghor Êe ostati neproËitanaknjiga. Ipak, lijepo se Ëovjek osjeÊa kada vidi kako pri-jateljska naklonjenost stanovnika pokazuje da su i Hr-vati ovdje meu brdima ostavili traga i da je poneki su-venir s hrvatskim grbom ili zastavom pitanje prestiæa. Anaπa mala zajednica, u praskozorje proljeÊa, spremasvoja putovanja, ususret novim selima, ususret “ naπim“distriktima, gdje znamo da Êe nas doËekati kao prijate-lje kojih nije bilo odavno. Ali vrijeme je u Ghoru katego-rija koja nikoga ne optereÊuje. Dolazi, ostane na trenu-tak i ode. Nekome nepoznatome, nekamo daleko...

Slike GhoraZ a n as p rolaz n ike , koliko g od s e trud ili, G h or æe os tati n e p roË itan a kn jig a. Ip ak, lije -p o s e Ë ov je k os je æa kad a v id i kako p rijate ljs ka n aklon je n os t s tan ov n ika p okaz uje d as u i H rv ati ov d je m e u b rd im a os tav ili trag a i d a je p on e ki s uv e n ir s h r v ats kim g r-b om ili z as tav om p itan je p r e s tiæa. A n aπ a m ala z aje d n ic a, u p ras koz orje p rolje æa,s p re m a s v oja p utov an ja, us us re t n ov im s e lim a, us us re t “ n aπ im “ d is tr iktim a

Iz Afg a nis ta na Dra æ en JONJ IΔ

IS A F

V rijeme je u G horu kategorija koja nikoga ne optereÊuje

10,11 strana 3/5/08 11:11 AM Page 11

7. oæujka 2008.1 2

MORH

U objavljenom intervjuu s Ëelnikom Odjela za tran-ziciju MORH-a, bojnikom Zvonkom PopoviÊem,pokuπali smo rasvijetliti pojam tranzicije vojnog

osoblja. StruËna rijeË otkrila nam je da je, prema NA-TO-ovim standardima, tranzicija normalna "etapa" uposlovnoj karijeri svakog vojnika, bez obzira na to kojojvojsci pripadao. Stoga je problematika uspjeπnog pro-voenja tranzicije predmet razmatranja u svim zemlja-ma koje razvijaju moderne obrazovne sustave, pa tako iu onima JugoistoËne E urope.

Joπ 2006. godine, u sklopu RAC VIAC -a osnovana jeRadna grupa za tranziciju vojnog osoblja, u kojoj djelujustruËnjaci za tranziciju iz Hrvatske, Albanije, Bosne iHercegovine, Bugarske, Makedonije, Moldavije, C rneGore, Rumunjske i Srbije. S njima rade i predstavnicimeunarodnih organizacija poput NATO-a, OE SS-a,IOM-a i drugih. Otprilike svaka Ëetiri mjeseca struËnja-

ci odræavaju radionice radi razmjenesvih moguÊih iskustava o tranzicijivojnog osoblja, kao i o potpori rele-vantnim tranzicijskim programima iinicijativama u zemljama ËlanicamaRadne grupe.

Sedma radionica odræana je u Hr-vatskoj od 25. do 27. veljaËe i vrlo jevjerojatno svojim opseænim progra-mom bila dosad najuËinkovitija. Usrediπtu rasprave bili su hrvatskitranzicijski programi, ponajprije poz-nata SPE C TRA. No, hrvatski domaÊi-ni iz Odjela za tranziciju MORH-apobrinuli su se da radionica ne proesamo u teoretskim razmatranjima,nego i da bivπi hrvatski vojnici daduvlastita svjedoËanstva i iznesu dojmo-ve koje su stekli kao korisnici tranzi-cijskih programa.

Nakon πto ih je dan prije primio na-Ëelnik Personalne sluæbe MORH-aNenad SmolËec, sudionici Radionice(njih 30-ak) 26. veljaËe su u prostori-jama vojarne "Vitez Damir MartiÊ"zapoËeli s radom. Kratka uvodna rijeËpripala je predsjedavajuÊem Radne

grupe, bugarskom predstavniku Petru Paπovu. Prvo predavanje odræao je nekadaπnji zapovjednik ba-

taljuna Hrvatske vojske Petar LovriÊ, koji veÊ dulje vrije-me surauje s Odjelom za tranziciju. Naime, LovriÊ jepoduzetnik joπ od 80-ih godina proπloga stoljeÊa, a na-kon rata, uz uspjeπnu poslovnu karijeru, posvetio se ivolonterskom radu na zapoπljavanju hrvatskih branite-lja, kao i radu u braniteljskim fondovima. Tema preda-vanja bio je upravo problem tranzicije i zapoπljavanjaljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Ipak, ok-vir je bio i πiri: bivπi Ëasnik je naveo πire okolnosti u ko-jima djeluje poduzetniπtvo u Republici Hrvatskoj.

LovriÊ nije bjeæao ni od problema karakteristiËnih zazapoπljavanje braniteljske populacije. NajveÊi su slabosudjelovanje struktura lokalne uprave, viπa starosna dobveterana, nevisoka obrazovna struktura veÊine nezapos-lenih i predrasude poslodavaca. Ipak, LovriÊ je ustvrdio

S e d m a rad ion ic a od ræan a je u H rv ats koj od 25 . d o 27. v e lja Ë e , i v r lo je v je rojatn os v ojim op s e æn im p rog ram om b ila d os ad n ajuË in kov itija. U s r e d iπ tu ras p rav e b ili s uh rv ats ki tran z ic ijs ki p rog ram i, p on ajp rije p oz n ata S P E C T R A . H r v ats ki d om aæin i iz O d -je la z a tran z ic iju M O R H -a p ob rin uli s u s e d a rad ion ic a n e p ro e s am o u te ore ts kimraz m atran jim a, n e g o i d a b iv π i h r v ats ki v ojn ic i d ad u v las tita s v je d oË an s tv a i iz n e s ud ojm ov e koje s u s te kli kao koris n ic i tran z ic ijs kih p rog ram a

Tranzicija u konkretnim primjerimaSedma radionica Radne grupe za tranziciju vojnog osoblja

Na pis a o i s nimio Doma g oj VLAHOVIΔ

Sudionici seminara

12,13 strana 3/5/08 11:13 AM Page 12

7. oæujka 2008.

da je "vrlo zadovoljan rezultatima zapoπljavanja veterana, s obzi-rom na to da je hrvatsko gospodarstvo ozbiljno oslabilo zbog rata".Broj nezaposlenih se, inaËe, smanjuje u skladu sa smanjivanjemnezaposlenosti u cijeloj Hrvatskoj. GovoreÊi o radnim karakteristi-kama bivπih vojnika, LovriÊ ih je opisao kao "fokusirane na zadaÊei projekte, iskusne u praÊenju i voenju dokumentacije. Zato sudanas neki nekadaπnji visoki Ëasnici uspjeπni menadæeri u tvrtka-ma". KarakteristiËno je za bivπe vojnike i da se "radnim ritmom la-ko uklapaju u velike sustave". Naime, iz jednoga takvoga i imajuradno iskustvo.

SljedeÊu kratku prezentaciju izvela je voditeljica zagrebaËkogOdsjeka za tranziciju, satnica Alana MaliÊ. Ona je objasnila fun-kcioniranje tranzicijske radionice, staviviπi naglasak na simulacijuvideointervjua kod poslodavca, πto je sastavni dio hrvatskih radio-nica i bitan prinos karakteristiËnom individualnom pristupu hr-vatskoga tranzicijskog programa.

VeÊ smo spomenuli da su ipak bitni dio Radionice bila svjedo-Ëanstva nekadaπnjih hrvatskih vojnika. Ona su imala sliËnosti: svikoji su ispriËali svoje priËe nekada su imali ËasniËke Ëi-nove i svi su se na kraju samozaposlili (takoer i uz po-moÊ SPE C TRA-e te pripadajuÊih programa potpore). No,njihova poslovna usmjerenja odreda su vrlo razliËita. URakitju su govorili nekadaπnji satnik Gordan Kolak (da-nas vlasnik tvrtke za strateπki konzalting) i pukovnik Kru-noslav MatijeviÊ KlobuËar (posjeduje tvrtku za kozmetiË-ke usluge i bavi se umjetniËkim radom).

Dan poslije, sudionici Radionice krenuli su u Osijek ibili primljeni u tamoπnjem Odsjeku za tranziciju, zaduæe-nom za istoËni dio Hrvatske. S radom Odsjeka upoznalaih je voditeljica Zora Dragun-©mital. Slijedila su novasvjedoËanstva, bivπeg satnika Ivice »uture, koji se sa svojom tvrt-kom uspjeπno bavi uslugama osobne i fiziËke zaπtite ljudi i doba-ra, te Julija Novaka (pukovnik OSRH) i njegovog kolege DuπanaBilandæiÊa (satnik). Dvojica Vukovaraca dizajniraju i proizvodemale pomoÊne elektroniËke sklopove.

Odlazak u Slavoniju bio je potreban iz dva razloga. Prvo, kako bise pokazalo da se tranzicijski programi u podruËjima koja su bilaobuhvaÊena ratom provode s drukËijim pristupom. Drugo, da sepokaæe kako se tranzicija moæe obavljati u tzv. ruralnijim podru-Ëjima, na drukËijim poslovima nego u gradskim sredinama. Stogasu sudionici posjetili dva poljoprivredna imanja. U prvom, u Josi-povcu nadomak Osijeka, pukovnik Æeljko Vrselja se nakon vojniË-ke karijere posvetio proizvodnji hrane, a u Mikluπevcima pokrajVukovara na sliËnim poslovima u svom domaÊinstvu radi ZlatkoPotoËki, izniman meu "svjedocima" po tome πto je iz sustava izi-πao kao dræavni sluæbenik.

KarakteristiËno je da su svi bivπi hrvatski Ëasnici ne okoliπajuÊigovorili i o dobrim i o loπim stranama svojeg tranzicijskog puta,kao i o svemu onome s Ëime se susreÊu i danas u svojim civilnimposlovnim karijerama. Neki su uspjeπni, neki manje uspjeπni, nonajvaænije je da svi, Ëini se, svojem poslu pristupaju s voljom i en-tuzijazmom. U svakom sluËaju, njihova svjedoËanstva o vlastitojtranziciji, uklapanju u civilni æivot i zapoËinjanju novog poslaznaËe viπe od bilo kakvih teoretskih razmatranja. Zato je takavnaËin uvida u hrvatske programe tranzicije i cjelokupno pitanjezapoπljavanja nekadaπnjih DVO-a aposolutno pozitivan.

S time se sloæio i predsjedavajuÊi Radne grupe Petar Paπov, oci-jenivπi dvodnevne aktivnosti vrlo informativnima. SljedeÊu aktiv-nost svoje grupe najavio je za lipanj ove godine u Bugarskoj, gdjeÊe sudionici imati priliku (takoer i na "terenu") vidjeti kako seprogrami tranzicije provode u njegovoj zemlji.

Nekadaπnji dræavnisluæbenik Z latkoPotoËki posvetio seproizvodnji hranena svom imanju uM ikluπevcima po-kraj V ukovara.

Nakon izlaska iz vo-jske pukovnik Æ eljkoV rselja se bavi uzgo-jem piliÊa. Posjeduje

postrojenje u J osi-povcu nadomak

O sijeka.

V ukovarci D uπan Bi-landæiÊ (lijevo,neka-daπnji satnik) i J ulijeNovak (desno,pukov-nik) dizajniraju i pro-izvode male elektron-iËke sklopove

Ivica » utura bio je sat-nik O SR H a danas je

vlasnik uspjeπne tvrtkekoja se bavi uslugamaosobne i fiziËke zaπtite

ljudi i dobara.

G ordan K olak je na-kon tranzicije i radau privatnim tvrtkamanaposljetku postaoËelnike vlastite kojaradi na strateπkomkonzaltingu.

K runoslav M atijeviÊK lobuËar se izaπavπiiz vojske poËeo ba-

viti kozmetiËkim us-lugama i umjetniË-kim radom. Aktivanje i u dobrotvornim

inicijativama.

12,13 strana 3/5/08 11:14 AM Page 13

1 4 7. oæujka 2008.

ME– U NA ROD NA S U RA D NJ A

Na temelju Plana meunarodnevojne suradnje za ovu godinu,izaslanstvo HRM-a, predvoenozapovjednikom HRM-a komodo-rom Antom UrliÊem, u pratnji ka-petana bojnog broda TomislavaKatiÊa i poruËnice fregate DarijeGvozdenËeviÊ, bilo je od 18. do21. veljaËe u sluæbenom posjetuRatnoj mornarici Savezne Repu-blike NjemaËke te brodograditelj-skoj tvrtki Abeking & Rasmussen.

Komodor UrliÊ se susreo sa za-povjednikom Flote RM SR Nje-maËke, viceadmiralom Stricke-rom, i zamjenikom zapovjednikakontraadmiralom W itthauerom.Zajedno su obiπli ZapovjedniπtvoFlote, mornariËku bazu, Zapovjed-niπtvo 1. operativne flotile, te brodo-graditeljsku tvrtku Abeking & Ras-mussen. Imali su priliku ploviti kor-

vetom tipa Braunschweig (K 130) inovim brodom/projektom SW ATH(Small W aterplane Area Twin Hull).To je bio prvi sluæbeni posjet zapov-

jednika HRM-a Ratnoj mornariciSR NjemaËke. Razgovaralo se odosadaπnjim i o buduÊim aktiv-nostima dviju mornarica, πto po-drazumijeva nastavak posjetabrodova i podmornica RM SRNjemaËke Hrvatskoj, zajedniËkauvjeæbavanja brodova, obuku iizobrazbu pripadnika HRM-a nabrodovima i πkolama RM SR Nje-maËke te sudjelovanje pripadnikaHRM-a u radu Srediπta za uska iplitka mora. Izaslanstvo HRM-aje upoznato s radom Zapovjed-niπtva Flote RM SR NjemaËke,Operativnog srediπta Flote i dje-lovanjem sustava Obalne straæe. InjemaËki su kolege upoznati sa

stanjem u HRM-u, naπim aktivnosti-ma za pristupanje NATO savezu i us-trojavanjem Obalne straæe RH.

OJ I HRM

Izaslanstvo HRM-a od 20. do 22. veljaËe sudjelovalo je uprovedbi aktivnosti bilateralne vojne suradnje, "Stoæernirazgovori“ , s predstavnicima Glavnog stoæera Ratne mor-narice Helenske Republike u Ateni.

Izaslanstvo HRM-a predvodio je komodor Zdenko Simi-ËiÊ, a Ëlanovi izaslanstva bili su kapetan bojnog brodaPredrag StipanoviÊ i satnik Silvije GrgiÊ. GrËku RMpredstavljali su: komodor Ioannis Orfanos, naËelnik ope-rativne Uprave, GS RMHR, kapetan bojnog broda Atha-nasios Makris, kapetan korvete Kleanthis Kyriakidis i po-ruËnik bojnog broda Panagiotis Kalathas. Razgovori su seodnosili na provedbu aktivnosti BVS u 2008. godini (obu-

ka, uvjeæbavanja/izobrazba, posjeti brodova, razmje-na Ëasnika), iskustva vezana uz Obalnu straæu, pro-vedbu petog seminara ADRION i vjeæbe LIVE X 08u RH, a razmijenjene su informacije vezane uz ope-racije pomorske sigurnosti i regionalne aktivnostiRMHR, ustrojavanje Srediπta za obuku ronilaca -Divulje, proces nadzora/inspekcije i ocjenjivanjaunutar RMHR i moguÊnosti Simulacijskog srediπtaRMHR (borbena otpornost broda).

U razgovoru o Obalnoj straæi, izaslanstvo HRM-a jeupoznalo bilateralnog partnera s procesom ustrojava-nja hrvatske Obalne straæe kao organizacijske cjelineHRM-a te prezentiralo njezin ustroj i zadaÊe. GrËkastrana je takoer prezentirala ustroj, zadaÊe i procesobuke pripadnika Obalne straæe HR. PredstavniciRMHR predstavili su dio kapaciteta Simulacijskogsrediπta (uvjeæbavanje posade po supozicijama bor-bene otpornosti broda) i Institut pomorske medicine

(hiperbariËna komora), operacije pomorske sigurnosti te re-gionalnih aktivnosti i procesa nadzora/inspekcije unutarRMHR. Svrha provedbe ovakvih aktivnosti jest razvijanje iunapreenje bilateralnih odnosa izmeu dviju ratnih mor-narica. Uzevπi u obzir ustrojavanje Obalne straæe RH, zaHRM Êe od posebne vaænosti biti provedba obuËnih aktiv-nosti u srediπtu NMIOTC (obuka boarding timova). Osimboravka u Glavnom stoæeru RM Helenske Republike, gdjesu odræani stoæerni razgovori pripadnika dviju ratnih mor-narica, izaslanstvo HRM-a primio je i veleposlanik NevenMadey u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Ateni.

OJ I HRM

Izaslanstvo H R M -a posjetilo R M H elenske R epublike

P osjet zapovjedniku R M SR N jemaËke i tvrtki Abeking & R asmussen

14,15 strana 3/5/08 11:16 AM Page 14

7. oæujka 2008.

OS RH

Na vojnom poligonu OSRH "Gaπin-ci“ u Gaπincima od 18. do 21. velja-Ëe, u organizaciji ZapovjedniπtvaHKoV-a, odræan je seminar na dvijeteme: Provedba prihvata i inspekcijeprema Sporazumu o subregionalnojkontroli naoruæanja (SSKN i evalua-cijski posjeti prema BeËkom doku-mentu '99) te Obveze ustrojbenih cje-lina HKoV-a u sustavu Zapovijedanjai rukovoenja (ZiR) iz odgovornostipo SSKN-u i BD 99.

Na trodnevnom seminaru sudjelovaloje 45 djelatnika iz svih ustrojbenih cje-lina HKoV-a. Tijekom seminara odræa-na je prigodna Metodsko-praktiËnavjeæba na terenu vojarne "DraËice" u– akovu.

StruËnu pomoÊ s predavaËima in-struktorima pruæili su djelatnici Sluæbeza nadzor naoruæanja. Sudionike se-minara pozdravio je naËelnik SNN-a,brigadni general Frane TomËiÊ.

Nakon uvodnog izlaganja i upozna-vanja polaznika s ciljem i zadaÊamaseminara i MPV-a, pri Ëemu su upoz-nati s odrednicama iz BeËkog doku-menta '99, provedbom i obvezama dr-æava potpisnica, bilo je razgovora i o

pustupcima u radu evaluacijskih i pra-teÊih ekipa u pripremi i provedbi ak-tivnosti. Raspravljalo se i o postupcimai obvezama naπih timova na dræavnimgraniËnim prijelazima, kontaktima, za-tim o najavama dolaska inspekcije, teizboru lokaliteta nadzora i obveza. Po-laznici seminara upoznati su i s nas-tankom dokumenta i inspekcije, s pra-vima i duænostima dræava potpisnica,te opÊim obvezama i protokolima u in-spekciji SSKN-a. Bilo je rijeËi i o ste-

Ëenim iskustvima i nauËenim lekcija-ma. To se najbolje vidjelo u prikazu naMetodsko-pokaznoj vjeæbi, u praktiË-nim postupcima na ulazno-izlaznojtoËki, gdje su se provodile inspekcijskeaktivnosti na stvarnom lokalitetu, πtoje prezentirano u realnim uvjetima spotrebnim naoruæanjem.

Na seminaru su bili i pripadnici Hr-vatskog ratnog zrakoplovstva i protu-zraËne obrane, te pripadnici Zapovjed-niπtva za logistiku. Na kraju seminarai odsluπanih tema, praktiËnih radioni-ca i diskusija, polaznicima su uruËenicertifikati o uspjeπnom pohaanju isudjelovanju.

I. MAT O© E VIΔ

U savrπavanje u provedbi kontrole naoruæanja

U Galeriji "Zvonimir", Bauerova 33, bit Êe 9. oæujka u 12 sati otvorenje izloæbeakademskog slikara iz Splita Josipa Botterija Dinija, pod nazivom Hrvatske pa-sije. Tom izloæbom poËinje ovogodiπnji program Pasionske baπtine, u sklopu ko-jega se u Zagrebu i okolici u korizmeno vrijeme odræavaju razne kulturne ma-nifestacije na temu Pasije. Izloæba se moæe razgledati do 28. oæujka, radnim da-nom od 11 do 18 i subotom od 10 do 12. Ulaz slobodan.

H rvatske pasije u G aleriji "Zvonimir"

Arh

iva

SN

N M

OR

H

14,15 strana 3/5/08 11:17 AM Page 15

7. oæujka 2008.

©PANJOLSKA podruænica europ-skog koncerna E ADS dostavila jepotkraj proπle godine opremu zavojnika buduÊnosti dostatnu za

opremanje prvog odjeljenja.Dostavljeno je dvanaestkompleta. RijeË je o progra-mu C OMFUT (C OMbatien-te FUTuro), namijenjenommodernizaciji opreme zavojnike pjeπaπtva odnosnokopnene vojske. ProgramC OMFUT vodi ured za na-bavu πpanjolskog ministar-stva obrane DGAM (Direc-cion Generale de Armamen-to y Material).

E ADS je integrator sustavai glavni ugovaraË, a u pro-gram je ukljuËio i mnogedomaÊe tvrtke kao πto su In-dra, Fedur, GMV, Iturri y

Amopack. Program C OMFUT jevaæan za πpanjolsku podruænicu, alii za E ADS u globalu jer je pokazaopotrebnu razinu sposobnosti te tvrt-

ke u pregovorima za sudjelovanje uprogramu IME SS. IME SS je sliËanprogram πvicarske vojske. I mnogedruge europske dræave spremaju sepokrenuti nabavu takve opreme.

Dostava dvanaest kompleta poËe-tak je testne faze, koja Êe se odvijatiu Akademiji pjeπaπtva u Toledu. TimÊe se testovima utvrditi stvarne mo-guÊnosti nove opreme. Na temeljurezultata provest Êe se daljnja opti-mizacija dizajna prije poËetka pro-izvodnje nove serije opreme za dvadodatna odjeljenja.

C OMFUT je usmjeren na poveÊa-nje uËinkovitosti i zaπtite πpanjol-skih vojnika, a najvaænije su inova-cije na podruËjima optronike, C 2sustava, izvora energije za napaja-nje ureaja, balistiËke zaπtite i sus-tava za napredno uvjeæbavanje.

M. P E T ROVIΔ

1 6

FRANCUSKA tvrtka Thales zajed-no s ameriËkim Lockheed Marti-nom krenula je u razvoj nove inaËi-ce HMSD (Helmet Mounted SightDisplay) pilotske kacige s integrira-nim binokularnim viπefunkcijskimprikaznikom, koja zasad nosi nazivTopOwl Mk.2. Temeljno poboljπanjenovog TopOwla jest zamjena posto-jeÊe katodne cijevi, koja je bila te-melj videoprikaza, s novom LC Dmatricom. Time se otvara πirokspektar poboljπanja kao πto su veÊakvaliteta prikaza s veÊom rezoluci-jom, πiri kut videoprikaza, veÊa br-zina skeniranja senzora (IIT iFLIR), πto dodatno smanjuje kaπnje-nje u odzivu videoprikaza, manjateæina cijelog sustava, niæi operativ-ni troπkovi, a bit Êe otklonjeni odre-eni nedostaci cijelog sustava, uo-Ëeni u dosadaπnjoj operativnoj upo-rabi TopOwla. Uz to, radi se na raz-voju nove inaËice prateÊih program-skih aplikacija, Ëime se æeli postiÊilakπe radno suËelje, odnosno viπarazina sintetiziranosti podataka koje

TopOwl moæe prikazati. Radi se i nadodatnoj prilagodbi simbologije, teboljoj integriranosti sa senzorskimpaketom, πto se ponajviπe odnosi naIIT (Image Intesifier Tubes) i FLIR(Forward Looking Infrared). Prela-zak s katodne cijevi na matricu odtekuÊeg kristala kao osnove video-prikaza TopOwla otvara moguÊnostidaljnjeg rada na poboljπanju dina-miËkog raspona videoprikaza, a po-sebice vrijedi za probleme “ brown-outa“ i “ whiteouta“ , na πto su u do-sadaπnjoj operativnoj uporabi najvi-πe prigovora imale letaËke posade.Testiranja se provode u suradnji sameriËkom vojskom, a oËekuje seda bi do 2010. TopOwl Mk.2 trebaopostati operativan.

Prvu inaËicu TopOwl pilotske kaci-ge Thales je poËetkom 2003. ponu-dio svjetskom træiπtu. Ona se smatranajnaprednijom HMSD pilotskomkacigom s integriranim viπefunkcij-skim prikaznikom, iskoristivom usvim meteouvjetima danju i noÊu.TopOwl je razvijan prije svega za

potrebe helikopterskih pilotskih po-sada i dosad ga je naruËilo 15 ze-malja, viπe od 1500 sustava, koji ses uspjehom rabe na helikopterimaAH-1Z Super C obra, NH90 (NFH iTTH), Rooivalk, Tiger (ARH, HAD,HAP, UHT), UH-1Y Super Huey.Thales takoer radi na πirenju pri-mjenjivosti TopOwla, te je tijekom2007. francusko ratno zrakoplovstvotestiralo nove kacige na transport-nim avionima C -160 Transal. Testi-ranje je provedeno uspjeπno i bezvelikih dodatnih prilagodbi. Thalesje zapoËeo i s isporukom 24 kacigeTopOwl-F koje je naruËila Indija zapotrebe svojih mornariËkih borbe-nih aviona MiG-29K.

I. S K E NDE ROVIΔ

EAD

S

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

P rvi πpanjolski vojnici buduænosti

TopO wl M k.2

16-19 vijesti 03/04/08 13:22 Page 16

1 77. oæujka 2008.

AMERI»KA tvrtka GE Security(inaËe dio golemog koncerna Gene-ral E lectric C ompany - GE ) predsta-vila je najnoviju inaËicu sigurnos-nog rendgena C TX 9400 E DS. E DSje oznaka za novi napredni sustavotkrivanja eksploziva (E x plosiveDetection System). AmeriËka savez-na uprava za sigurnost prometaTSA (Transport Security Adminis-tration) veÊ je naruËila nekoliko de-setaka jedinica za svoje potrebe. Ri-jeË je o ureaju namijenjenome ru-tinskom protueksplozivnom pregle-du veÊih koliËina predmeta na pro-metnim mjestima.

Model detektora C TX 9400 nastaoje usavrπavanjem starijeg modela

C TX 9000, πto ga u veÊem bro-ju rabi spomenuta savezna agen-cija za sigurnost prometa. Kon-struktori General E lectrica naËi-nili su brojna hardverska i softver-ska poboljπanja koja korisnicimapomaæu unaprijediti operativnuuËinkovitost. Vaæna stavka u razvojubila je i smanjivanje operativnih tro-πkova te postizanje πto viπeg stupnjaautomatizacije procesa pregleda idetekcije sumnjivih materijala.

Konstruktori nastoje postiÊi joπ bo-lje rezultate te je veÊ najavljen joπnapredniji model oznake C TX 9800DSi. Taj bi model trebao imati naj-veÊu rezoluciju od svih komercijal-nih sigurnosnih rendgena i joπ op-

seænije skeniranje, koje bi trebaloomoguÊiti znatno bolje rezultate de-tekcije. Trebao bi ponuditi i noveprogramske alate, koji Êe pomagatioperaterima u donoπenju odluka.

Proizvodnja sigurnosnih rendgenajedan je od dijelova poslovanja tvrt-ke GE Security, koja inaËe posluje u35 dræava i ima godiπnju prodaju od1,8 milijardu dolara.

M. P E T ROVIΔ

PO©TO

je tijekomproπlog ljetaameriËki Kon-gres odobriodati suglasnostza prodaju borbenih aviona petegeneracije F-22A Japanu, Tokio jedonio definitivnu odluku o samostal-nom razvoju svog borbenog avionanove generacije. ZnaËajnu podloguza takav samostalni projekt pruæa iz-vanredna tehnoloπka razvijenost Ja-pana, zahvaljujuÊi kojoj je tijekomdevedesetih godina japanski Institutza tehnoloπka istraæivanja i razvojzapoËeo s preliminarnim studijamarazvoja novog borbenog aviona, kojije tada i dobio naziv ATD-X (Advan-ced Technology Demostrator) pro-gram. KoristeÊi se tim prednostimaTokio je krajem proπle godine odlu-Ëio pogurati program ATD-X u viπubrzinu, æeleÊi da do 2011. zavrπi prviprototip koji bi bio sposoban zaprobne letove.

O tome kako cijeli projekt grabinaprijed govore novi podaci: nakonmjerenja radarskog presjeka oba-vljenog u Francuskoj, poËelo se sodreenim preinakama aerodina-

miËkog dizaj-na aviona, na

πto upuÊuju no-ve kompjutorske

animacije, odnedavnodostupne u javnosti. Te-

meljni imperativ koji Japan pos-tavlja pred ATD-X program jest daavion ima visoke stealth odlike, us-poredive ponajviπe s onima na F-22odnosno onima na F-35. To se prijesvega odnosi na prilagodbe uvodni-ka zraka za pogonsku skupinu, kojeinaËe znaju biti svojevrsni “ zidÓ odkojeg se odbija radarsko zraËenje πtou konkretnom sluËaju japanski inæe-njeri kane znatno ublaæiti. Takoer,prema kompjutorskim animacijamamoæe se vidjeti kako je mockupaviona znatno preraen, tako da jepilotska kabina viπe pomaknuta na-prijed, u nosnu sekciju trupa, i da seradi na dvosjednoj, a ne viπe jedno-sjednoj inaËici. Pretpostavlja se daJapan kani u konaËnici proizvoditisamo jedan tip zmaja aviona, dvo-sjed, koji bi, u sluËaju da se avionkani operativno rabiti kao jednosjed,zadnju kabinu opremao dodatnomopremom, kao πto to sada prakticiraruski RSK MiG na novoj seriji “ dva-

desetdevetkiÓ K i M inaËicama. Vi-sok stupanj tehnoloπke razvijenostiomoguÊava Japanu da s lakoÊomprimjenjuje odreene potvrene teh-nologije, odnosno najavljuje kako Êepokrov pilotske kabine biti presvu-Ëen ITO premazom (ITO je akronimza ‘Indium tin ox ide’, smjesu in-dij(III) oksida (In2O3) i kositar(IV)oksida (SnO2) - kositar se na en-gleskom kaæe “ tinÓ pa otuda drukËi-je ime), radi smanjenja unutarnjegzraËenja instrumentacije, odnosnosmanjenja unutarnjeg zagrijavanja izamagljivanja pokrova pilotske ka-bine.

Takoer, novi obrisi ATD-X-a go-vore kako je poveÊan volumen do-njeg dijela trupa: pretpostavlja seradi moguÊnosti noπenja veÊe koli-Ëine goriva i naoruæanja. Pogonskuskupinu aviona trabala bi Ëiniti dvajapanska motora IHI XF5-1 s vekto-riranim 3D potiskom, svaki potiska50 kN, πto je dovoljno za mnogo ve-Êi avion nego πto je ATD-X Shins-hin. Sadaπnje specifikacije govore oavionu koji ima duljinu trupa 14 m,raspon krila 9 m, visinu 4 m i mak-simalnu teæinu 9 tona.

I. S K E NDE ROVIΔ

ATD - X Sh insh in grabi naprijed

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

N ovi sigurnosni rendgen

Business W ire

16-19 vijesti 03/04/08 13:22 Page 17

BRITANSKA tvrtka Q inetiQ radina razvoju naprednih hibridnih vo-zila i razvija potrebne tehnologijekoje Êe omoguÊiti brzu komercijali-zaciju. Na podruËju spremanjaenergije najveÊe se nade polaæu utehnologiju litij-ionskih baterija.Procjenjuje se da su upravo te bate-rije trenutaËno najbolji izbor za hi-bridna, ali i za potpuno elektriËnavozila. Litij-ionska tehnologija nudidovoljnu snagu i energetsku gusto-Êu i nema izraæen uËinak samo-praænjenja. Ono πto je joπ problema-tiËno jesu pitanja mase i cijene.

Zato je Q inetiQ s tvrtkom Ricardopokrenuo projekt RE D LION (Redu-ced C ost LI-ION, odnosno litij-ion-ska baterija niske cijene), kojemu je

cilj razviti novi kemijski ustrojunutarnjeg funkcioniranja litij--ionske baterije. KonaËan rezul-tat, nadaju se istraæivaËi, trebalabi biti baterija za dvije treÊinejeftinija i upola lakπa nego da-naπnje standardne baterije togtipa. To bi moglo pridonijeti veÊemprodoru hibridnih i elektriËnih vozi-la te posljediËno smanjenju potroπ-nje fosilnih goriva i koliËine ispuπ-tenog ugljikova dioksida.

Tvrtke su u suradnji s francuskomtvrtkom PSA Peugeot C itroen naËi-nile hibridni dizel elektriËni demon-strator E fficient-C , na temelju vozilaC itroen Berlingo Multispace, kojiima dinamiËke odlike sliËne stan-dardnoj turbodizelskoj inaËici, a is-

puπtanje ugljikova dioksida je samo100 g/km.

BuduÊi da baterije danas Ëine okotreÊinu cijene hibridnog vozila (uzznatan rast mase), Q inetiQ vjerujekako bi upravo program RE D LIONmogao dovoljno sniziti troπkove dase ostvare uvjeti za jaËi prodor hi-bridnih, a kasnije i Ëisto elektriËnihvozila koja imaju nultu emisiju πtet-nih plinova u okoliπ.

M. P E T ROVIΔ

AMERI»KA ratna mornarica otka-zala je krajem listopada proπle godi-ne gradnju drugog ratnog broda zapriobalnu borbu LC S 4 (LittoralC ombat Ship) trimaranske formetvrtke General Dynamics, navodeÊida nije moguÊe reprogramirati ugo-vor zbog novonastalih troπkova prigradnji prvog trimaranskog prototi-pa USS Independance. ZakljuËak jeuslijedio nakon nekoliko tjedanapregovora o fiksnoj ugovornoj cijeniza LC S 4. AmeriËka je mornarica izsliËnih razloga u travnju 2007. otka-zala i gradnju drugog ratnog broda

poludeplasmanske forme, jedno-trupca (LC S 3) tvrtke LockheedMartin. Nakon objave ove odlukeameriËke mornarice, vojni struËnja-ci postavljaju pitanje odræivosti LC Sprograma s 55 brodova, koji bi tre-bao Ëiniti glavnu okosnicu buduÊeameriËke flote od 313 brodova. Usluæbenoj izjavi tvrtke General Dy-namics izmeu ostalog se navodi datvrtka sa svojim struËnjacima ostajeusredotoËena na okonËanje prvogtrimarana LC S 2, kako bi ameriËkojmornarici dostavila novi brod u πtokraÊem roku.

Ratni brod za priobalnu borbuLC S (Littoral C ombat Ship), s opti-miziranom moguÊnoπÊu borbenogdjelovanja u priobalnim vodama za-hvaljujuÊi jedinstvenom dizajnu pri-lagoenom uvjetima djelovanja, sa-da ukljuËuje takoer brzinu, pokret-ljivost i moguÊnost djelovanja uplitkim vodama, zatim moguÊnostbrze prilagodbe zadaÊama kao πtoje protuminska borba i borba protivmalih brzih brodova odnosno dizel-skih podmornica te osiguranje mo-dularnog otvorenog sustava brodskearhitekture. Tvrtka General Dyna-mics je projektom LC S osmislila127 metara dug aluminijski trima-ran koji Êe imati sliËnu brzinu, brojposade i borbene sposobnosti kao ijednotrupac poludeplasmanske for-me USS Freedom tvrtke LockheedMartin. Iako je predvieno da troπ-kovi za gradnju obaju brodova,LC S 2 i LC S 4, budu oko 220 mili-juna dolara po brodu, pretpostavljase da su troπkovi gradnje na prvimprototipovima narasli izmeu 50 i75% ugovorene vrijednosti, no sluæ-benih potvrda mornarice, ali i gra-ditelja brodova za sada nema.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 7. oæujka 2008.

O tkazana gradnja ameriËkog trimarana LC S 4Q

inet

iQ

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

B aterije za h ibridna vozila

16-19 vijesti 03/04/08 13:22 Page 18

1 9

BUGARSKA ratna mornarica na-bavit Êe preostale dvije fregate kla-se W ielingen, BNS W ielingen iBNS W estdiep, koje je belgijskamornarica povukla iz operativnesluæbe 2006. odnosno 2007. godine.Ugovor o kupnji ratnih brodova uk-ljuËuje nabavu jednog minolovca,BNS Myosotis klase Tripartite (poz-nate i pod imenom klase Flower).Izvori bliski bugarskoj mornaricinavode da je vrijednost svih trijubrodova procijenjena na 77 milijunadolara.

Obje fregate prvi put su stupile uoperativnu sluæbu 1978. godine.Brodovi imaju duljinu 106,38 m, πi-rinu 12,3 m i gaz 5,6 m ukljuËujuÊikupolu sonara, a maksimalnu istis-ninu 2200 tona. Fregate pokreÊudvije Rolls-Royce Olympus plinsketurbine i dva dizelska motora ABCtype DZC u C ODOG konfiguraciji,a najveÊa je brzina deklarirana na28 Ëv. Zajedno s prvokupljenim ses-trinskim brodom BNS W andelaar ulistopadu 2005., fregate su moderni-zirane, πto je ukljuËilo ugradnju no-vih motora i sustav satelitske komu-nikacije. Dostava fregata i minolov-ca bugarskoj mornarici oËekuje sekrajem ove godine.

Gradnja minolovaca klase Triparti-te zapoËela je 80-ih godina proπlogstoljeÊa u smislu zajedniËkog ulaga-nja triju europskih mornarica: fran-cuske, belgijske i nizozemske. Uznavedene, danaπnji korisnici mino-lovaca naËinjenih od staklom ojaËa-ne plastike joπ su pakistanska, indo-nezijska i latvijska mornarica. Glav-na obiljeæja minolovaca jesu duljina51,5 m i maksimalna istisnina 605tona dok uz dizelsko porivno pos-trojenje plove najveÊom brzinom od15 Ëvorova. Od drugih plovila, naminolovcu su smjeπtena dva gume-na Ëamca s tvrdim dnom i jedno da-ljinski upravljano podvodno ploviloPAP 104 koje je namijenjeno identi-fikaciji i neutralizaciji mina. U skla-du s nedavnim izjavama neimeno-

vanih izvora, oËekivalo se da Êe Bu-garska nabaviti Ëetiri francuske kor-vete inaËice 200 programa Gowind,a ugovorna vrijednost se procjenji-vala izmeu 800 i 950 milijuna eu-ra. U skladu s posljednjim vijesti-ma, kupnja novih korveta odgoenaje do daljnjeg. Kupnju rabljenih plo-vila objavio je bugarski ministarobrane Veselin Bliznakov nakonvladine odluke o nastavku akvizici-je rabljenih plovila zbog manje na-bavne cijene. Bugarski i francuskiizvori i dalje navode kako je nabavaËetiriju korveta u planu od 2011. do2012. godine. Bugarska mornaricatreba dodatne rabljene brodove zaprotuminsko djelovanje, no moguÊiponuaËi nisu otkriveni.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

PO»ETKOM

oæujka tvrtkaLockheedMartin zapo-Ëela je u FortW orthu labora-torijska testira-nja VRS susta-va (Voice Re-cognition Soft-ware) i njego-va prateÊegsoftwarea, kojiÊe se u konaË-

nici serijski ugraivati na viπenam-jenske borbene avione F-35A/B. Pre-ma oËekivanjima razvojnog tima, la-boratorijska testiranja trebala bi biti

okonËana do treÊeg tromjeseËja2009., kada bi zapoËela prva letnatestiranja na avionima. VRS sustav iprateÊa programska aplikacija te-melje se na radu australske tvrtkeAdacel Systems Inc., i u naËelu sunamijenjeni za uporabu na C TOL(C onventional Take Off and Land) iSTOVL (Short Take Off and VerticalLand) inaËicama lovca F-35. Radi seo istom softwareu, uz manje prila-godbe za STOVL inaËicu radi lift-fun moguÊnosti njezine pogonskeskupine. VRS sustav Êe inicijalnoobuhvaÊati 77 glasovnih komandina engleskom jeziku (planira sedaljnji razvoj baze do 500 glasovnihkomandi), koje Êe temeljno obuhva-

Êati upravljanje sustavima za komu-nikaciju i navigaciju te drugim po-moÊnim sustavima vezanim uzupravljanje avionom. Zasad se neplanira razvoj VRS-a za upravljanjeoruænim sustavima.

Sustav bi trebao biti otporan naokolnu buku do 120 dB, a prag tole-rancije na pogreπke trebao bi izno-siti do 2% . Planira se da VRS budestandardni paket opreme za avioneF-35, poËevπi od Blocka 5, a svrhaje da dodatno olakπa radno suËeljeËovjek-avion. Uz Lightning II,Lockheed Martin razmatra moguÊ-nost integriranja VRS sustava i naavione F-22A Raptor.

I. S K E NDE ROVIΔ

7. oæujka 2008.

Sustav za prepoznavanje govora

B ugarska nabavlja belgijske fregate i minolovca

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 03/04/08 13:23 Page 19

VOJ NA D IPLOMA C IJ A

7. oæujka 2008.20

Desetak godina prije poËetka II.svjetskog rata bilo je intenziv-nih pokuπaja ograniËenja nao-

ruæavanja, osobito kontrole ratnebrodogradnje, na Ëemu je posebnoinzistirala Velika Britanija, kao otoË-na zemlja i tadaπnja najveÊa pomor-ska sila. Potpisan je niz multilate-ralnih sporazuma (konferencije uLondonu 1930. i 1935. godine) i bi-lateralnih sporazuma (NjemaËka -V. Britanija; Francuska - Italija), alisvi su obezvrijeeni izbijanjem II.svjetskog rata. Nakon rata, na kon-ferenciji u Potsdamu, pobjedniËkezemlje ponovno donose odluku opotpunom razoruæanju NjemaËke,ukidanju njemaËkog glavnog stoæe-

ra i raspuπtanju vojske, kao i svihdrugih militaristiËkih i paravojnihorganizacija, ruπenju svih vojnihpostrojenja i fortifikacija, te nepos-rednom nadzoru nad njemaËkomindustrijom. SliËna odluka donese-na je i u svezi s japanskim oruæa-nim snagama, πto je specificiranougovorima o kapitulaciji Japana. Is-to tako, Pariπkim mirovnim ugovo-rom iz 1947. godine nametnuta suznatnija ograniËenja Italiji, Bugar-skoj, Finskoj, Rumunjskoj i Maar-skoj u pogledu brojnog stanja voj-ske, naoruæanja, ratnog zrakoplov-stva i ratne mornarice.

Tijekom II. svjetskog rata poteklaje ideja (konkretizirana u London-

skoj deklaraciji iz 1941.) o stvara-nju koalicije zemalja koje Êe se za-jedniËki boriti protiv nacistiËkeNjemaËke i njezinih saveznika, anakon rata nastaviti suradnju naosiguranju globalnog mira u svije-tu, slobode i ravnopravnosti naro-da i zaπtite ljudskih prava. Samodva mjeseca od donoπenja London-ske deklaracije, V. Britanija i SADsastavili su i potpisali Atlantskupovelju, u kojoj su proklamirananaËela koja Êe poslije postati te-meljna naËela Povelje Ujedinjenihnaroda.

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Vojna diplomacija u procesu razoruæanja (II. dio)Proces razoruæanja danas je jedna od glavnih preokupacija diplomacije, ukljuËujuÊi i sve oblike suvremene vojne

diplomacije, pri Ëemu na vaænosti osobito dobiva multilateralna vojna diplomacija kao proizvod novih me una-

rodnih odnosa. Smanjivanjem napetosti i πirenjem komunikacije multilateralna vojna diplomacija sve viπe popri-

ma ulogu kontrolnog mehanizma u provo enju pojedinih odredbi tih sporazuma

Ma rink o OG ORE C

20,21 strana 03/04/08 13:25 Page 20

7. oæujka 2008.

Vojnici pripadnici poljske pos-trojbe Specijalne vojne policijeosim tipiËne VP obuke, moraju

proÊi obuku iz pirotehnike, protute-roristiËke taktike i taktike preæivlja-vanja. Sudjeluju takoer u sljede-Êim specijalistiËkim teËajevima:

• preventivna i hitna medicinskapomoÊ,

• padobranska obuka,• ronilaËka obuka. Novoosnovane postrojbe joπ su

uvijek u fazi obuËavanja i razvijanja.OËekuje se da Êe uskoro te postrojbebrojiti ciljanu brojku od 2000 VP.

Zbog Ëega je donesena odluka ostvaranju takvih postrojbi u Polj-skoj? Najvaæniji je razlog bio pre-poznavanje novih prijetnji i spozna-ja da je sve veÊa potreba za VP pos-trojbama opÊenito.

U danaπnjoj Poljskoj, kao i u veÊinieuropskih zemalja, ne postoji boja-zan od oruæane agresije ijedne odsusjednih dræava, ali zbog toga pos-toji jasna i neposredna opasnost odteroristiËkih ugroza. Napadi od 11.rujna 2001. na Svjetski trgovaËkicentar i Pentagon u SjedinjenimAmeriËkim Dræavama bili su drama-tiËan simbol prijetnji novog, XXI.stoljeÊa. I teroristiËki napadi koji suuslijedili na Veliku Britaniju, Italiju,©panjolsku i druge zemlje - ojaËalisu svijest da se u danaπnjem svijetunitko ne moæe osjeÊati potpuno si-gurnim. Mnoge su zemlje prilagodi-le svoju strategiju obrane i prihvatilekonceptualni pristup suzbijanja me-unarodnog terorizma. StvaranjespecijalistiËkih postrojbi sa zadaÊa-ma prevencije terorizma samo je

jedna u nizu mjera koje se trenutaË-no provode. Drugi vaæan razlogstvaranja Specijalnih postrojbi VP-a(MPSU) jest sve veÊa potreba za po-licijskim tipom vojnih postrojbi, kojebi se upuÊivale u krizna podruËjadiljem svijeta. Iskustva iz Iraka i Af-ganistana, s Balkana i sa Srednjegistoka pokazala su da se operacijepoduzimane u tim podruËjima mogupodijeliti u tri faze.

G eneral bojnik Boguslaw Pacek je bivπizapovjednik poljske V ojne policije. Nje-gova vojna karijera trajala je 28 godina,od vojnika do general bojnika, a bio je naraznim duænostima. O snovao je postroj-be Specijalne vojne policije u Poljskoj.

VOJ S KE S VIJ ET A

21

O d 2004. do 2005. u Poljskoj su stvorene tri postrojbe Specijalne vojne policije. O ne se sastoje od 1500 profesio-

nalnih vojnih policajaca. Kao postrojba znatno se razlikuju od standardne, opÊeprihvaÊene slike vojne policije

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Vojnopolicijske specijalne postrojbe

G enera l b ojnik B og u s la w P AC E K

20,21 strana 03/04/08 13:26 Page 21

22

Uza sve prednosti, bespilotnaletjelica MQ -8 Fire Scout imai jednu veliku manu - veliËi-

nu. DugaËka je tek neπto manje odsedam metara, a dijametar rotorajoj je 8,38 m. Ni visina joj nije ma-la, Ëak 2,87 metara. Nije baπ lakani za pomicanje jer prazna teæi661 kg. S maksimalnom koliËinomgoriva, masa inaËice MQ -8B do-seæe Ëak 1430 kilograma. Zbog to-ga je uporaba Fire Scouta ograniËe-na samo na velike brodove kojiimaju dovoljno veliku letnu palubui dovoljno prostora za smjeπtaj do-datne opreme potrebne za odræava-nje i prevoæenje tako velike bespi-lotne letjelice.

Za uporabu na znatno manjimbrodovima, tvrtke Insitu Group iBoeing nude bespilotnu letjelicuScan E agle. Prvi kupac je ameriËkimarinski korpus, koji je rabi u Ira-ku. Iako malog doleta, Scan E agleje dokazao svoje moguÊnosti tije-kom ameriËkih operacija u iraËkom

gradu Fallouja u studenom 2006.Zanimljivo je da im glavna zadaÊanije bila otkrivanje neprijateljskihpoloæaja nego praÊenje napredova-nja ameriËkih snaga kroz uskegradske ulice i izbjegavanje neæe-ljenih gubitaka zbog “ prijateljskepaljbeÓ, problem koji se Ëesto jav-ljao u prijaπnjim operacijama. UzpomoÊ GPS sustava navigacije,Scan E agle moæe obavljati znatnoπiri raspon zadaÊa, izmeu ostalog inadzor obale i morskog prometa upriobalnim vodama. Za ameriËkuratnu mornaricu i marince posebnoje vaæna moguÊnost navoenja top-niËke paljbe s brodova na ciljeve nakopnu.

MoguÊnosti Scan E aglea provjeri-la je i britanska ratna mornarica ti-jekom vjeæbe Trial Vigilant Viper,odræane na poligonu Hebrides i okonjega, na sjeverozapadnoj obali©kotske. Glavni cilj je bio provjeritimoguÊnosti uporabe male i jeftineizvidniËke bespilotne letjelice u am-

fibijskim operacijama. Jedan jeScan E agle obavio deset misijasamostalno djelujuÊi s fregateType 23, a pritom je ostvaren prije-nos televizijske slike u realnom vre-menu s letjelice na matiËni brod.Prvi put u povijesti britanske ratnemornarice ostvaren je prijenos slikeu realnom vremenu s izvidniËkebespilotne letjelice na Sea KingMk7 ASaC (Airborne Surveillanceand C ontrol) helikopter. Prijenos sli-ke nije obavljen izravno s letjelice uhelikopter veÊ putem mreæe formi-rane za prijenos podataka i zapovi-jedi. Testiranje Scan E aglea nastav-ljeno je iduÊih πest mjeseci unutarTeama JUE P (Joint UAV E x peri-mentation Programme). Na njemuje dokazana moguÊnost prijenosai razmjene slika s mornariËkim izdruæenim zapovjedniπtvima uda-ljenima i stotinama kilometara.

RA T NA MORNA RIC A

Bespilotne letjelice za mornariËku uporabu (II. dio)

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

U usporedbi s mornariËkim patrolnim avionima izvidniËke bespilotne letjelice pruæaju jednaku uËinkovitost uz

znatno niæe nabavne i operativne troπkove

7. oæujka 2008.

P ripremio T omis la v J ANJ IΔ

22,23 strana 03/04/08 13:31 Page 22

Sredinom XIX. stoljeÊa Francus-ka je joπ æivjela u sjeÊanju nasvoju veliËinu iz Napoleonova

doba i Ëinila sve da se vrate danistare slave kada je bila glavni arbi-tar europske politike. S ratom protivPrusije (1870.-1871), u kojem je bilavojniËki poraæena, politiËki poniæe-na i teritorijalno osakaÊena, u Fran-cuskoj je sazrela spoznaja da je svr-πeno sa svakom nadom o hegemoni-ji nad europskim kontinentom. Odtog trenutka Francuska usmjeravasvoje ambicije prema europskom ju-gu i Mediteranu. Na tom se podru-Ëju njezini planovi sukobljavaju sinteresima Italije, nove narastajuÊepomorske sile, koja, naroËito od us-postavljanja trojne alijanse s Austro--Ugarskom i NjemaËkom, po svakucijenu æeli ostvariti dominaciju nadSredozemnim morem.

Francuskim teænjama za stvara-njem i eksploatacijom kolonija, kojeÊe se rasprostirati diljem svijeta,stajala je na putu jedna velika i ne-premostiva zapreka - Velika Britani-ja, sa svojom ratnom flotom, koja ni-je dopuπtala pojavljivanje i jaËanjebilo kakvog ozbiljnijeg suparnikana moru. U dotadaπnjoj povijestinekoliko je puta dolazilo do vojnih

sudara tih dviju dræava, a Francus-ka je uglavnom izvlaËila deblji kraj.Velika Britanija je jednostavno bilamoÊnija od Francuske na ekonom-skom i tehniËkom podruËju i nije bi-lo moguÊe da se njihove ratne flotetoga doba uopÊe usporeuju.

Osamdesetih godina XIX. stoljeÊazapoËelo je razdoblje velikog na-pretka tehniËkih znanosti i Ëinilo seda Êe novoizumljena oruæja biti ustanju sruπiti sve tradicionalne kon-cepte na kojima se temeljila britan-ska pomorska dominacija. To se od-nosilo na nove sustave brodske pro-pulzije te izgradnju brzih i snaænihoruæja - ponajprije torpeda. Na kri-lima tih tehnoloπkih uspjeha uFrancuskoj je zaËet mornariËki pok-ret i naËin razmiπljanja o pomorskojmoÊi poznat pod imenom jeuneecole (mlada πkola). Taj pokret setemeljio na tehnoloπkim prednosti-ma πto ih je nudio napredak tehno-logije i znanosti. Francuske ambici-je brzo su se okrenule prema iz-gradnji velikog broja malih i brzihbrodova, torpiljarki i podmornica,velikih manevarskih sposobnostinaoruæanih torpedima. Maleni i jef-tini, brzi i ubojiti, bili su u stanjuuspjeπno napasti i uniπtiti i velike

oklopljene ratne brodove. Jeuneecole je podupirala francuska poli-tiËka i vojna elita na Ëelu s admira-lom Aubeom Hycinitom, koji je us-koro postao i ministar mornarice.Ministar Aube podræavao je realiza-ciju projekata malih i brzih brodovanaoruæanih torpedima - torpiljarki iodmah se oduπevio i podræao inæe-njera Gustava Zedea, koji mu je us-pio ponovno prezentirati projektsvog podvodnog broda - podmorni-ce, πto ju je francuska mornaricaveÊ bila odbila. Nadahnut Aubeo-vom potporom, Gustav Zede obavioje odreena poboljπanja na podmor-nici i nadjenuo joj ime Gymnote.

S podmornicom Gymnote zapoËi-nje suvremena francuska podmorni-Ëarska povijest. Gymnote se poka-zala uspjeπnom i francuska vlada jeodmah poËela prouËavati naËine iz-gradnje vojnih podmorniËarskihprojekata s ofenzivnim moguÊnosti-ma djelovanja. U poËetku su to biliprojekti tzv. Ëistih podmornica,opremljenih elektriËnim motoromkoji je pokretala punjiva elektriËnabaterija.

7. oæujka 2008.

Ig or S P IC IJ ARIΔ

Razvoj podmorniË arstva do konca Prvog svjetskog rata

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

23

VOJ NA POVIJ ES T

Francuski predserijski projekti

22,23 strana 03/04/08 13:31 Page 23

H rvatski vitezovi Reda Marije Terezije (XVI)

Zanimljivo je da je FilipoviÊ odmah odlikovan viπim stupnjem, odnosno Komanderskim kriæem Marije Terezije

prije nego Viteπkim, ali to nije neobiËno jer je odlikovan za zasluge koje je stekao zapovijedajuÊi armijom, a Vi-

teπki kriæ se dodjeljivao za osobni pothvat....

7. oæujka 2008.24

FilipoviÊi su stara bosanska krπ-Êanska obitelj. Stekli su plem-stvo pothvatima Josipova djeda

poruËnika Ilije FilipoviÊa 1781. go-dine, tijekom njegove sluæbe u LiË-koj krajiπkoj pjeπaËkoj pukovniji. Jo-sip je roen 30. (po nekim izvorima28.) travnja 1818. u GospiÊu, kaosin satnika Leopolda FilipoviÊa vonPhilippsberga. Poput svojihpredaka, Josip se odluËio zavojnu sluæbu i sa 16 godinastupio, 1. rujna 1834., kaokadet u LiËku krajiπku pje-πaËku pukovniju. Pukovnij-skim kadetom imenovan je 1.veljaËe 1836., a 1. travnjapremjeπten je u Pionirski kor-pus, gdje je tijekom dvije go-dine (1837.-1839.) proπaovojnu obuku i πkolovanje u©koli pionirskog korpusa uTullnu, u Donjoj Austriji.UnovaËen je kao potporuËnikII. klase 1. travnja 1839., a upotporuËnika I. klase pro-maknut je 16. prosinca 1842.Kada je 29. rujna 1843.premjeπten u Glavni stoæer,istodobno je unaprijeen uËin natporuËnika. Od tadasluæbuje u glavnim stoæerima ze-maljskih zapovjedniπtava u »eπkoj(1843.-1844.) i Italiji (1844.-1847.).Satnik je postao 20. rujna 1847. i utom Ëinu sudjelovao u pohodima naMaarsku 1848/49. Prve borbeneakcije doæivio je kao zamjenik na-Ëelnika stoæera I. korpusa podmar-πala Josipa JelaËiÊa tijekom ustankau BeËu. Posebice intenzivno bilo jeu borbi kod Sofijina mosta i u bitki

kod Schwechata. Prilikom osvajanjaBeËa, 31. listopada, bio je lakπe ra-njen, ali to ga nije sprijeËilo da sud-jeluje u daljnjim okrπajima pa je 13.studenog 1848. bio unaprijeen uËin bojnika u Varaædinsko-kriæevaË-koj krajiπkoj pjeπaËkoj pukovniji.Nadalje se borio kod Parndorfa, 16.prosinca. Za zasluge u ratu 1848.

odlikovan je sljedeÊe godine Vojnimkriæem za zasluge. Tijekom kampa-nje 1849. bojnik FilipoviÊ se borio uokrπaju kod Téténya 3. sijeËnja, ubitki kod Kápolne 26. i 27. veljaËe,kod Isazega 6. travnja, u tri nasilnaizvianja kod Peπte 11., 16. i 21.travnja, u juriπu na Neusatz 12. lip-nja, u okrπaju kod Ó-Becsea 25. lip-nja i u bitki kod Hegyesa 14. srp-nja. Za svoje junaËko ponaπanje kod

Hegyesa odlikovan je viteπkim kri-æem Leopoldova reda.

Nadalje se borio kod Ungarische-Altenburga (Mosonmagyvaróvára),Moóra, te u svim bitkama u BaËkoj.

Istodobno kada je 12. rujna 1851.promaknut u Ëin potpukovnika ime-novan je i glavnim poboËnikom hr-vatskog bana Josipa JelaËiÊa, u Ëijoj

je sluæbi ostao dvije godine,do 1. sijeËnja 1853., kada jepostao pukovnik i zapovjed-nik Varaædinsko-kriæevaËkekrajiπke pjeπaËke pukovnije.Oæenio se Leontinom von Jo-elson 1856. i s njom imao pe-tero djece, dva sina i tri kÊeri.Naæalost, oba sina su mu um-rla joπ u djetinjstvu, a i kÊeritakoer relativno mlade.

Nakon promaknuÊa u Ëingeneral bojnika 19. travnja1859., u ratu koji je uslijedioprotiv Francuske i Pijemonta,zapovijedao je brigadom uBenedekovu VIII. korpusu.Tijekom bitke kod Solferina,24. lipnja, njegova brigadaborila se punih 12 sati protivnadmoÊnijeg neprijatelja i od4545 pripadnika izgubila 23

Ëasnika i 847 doËasnika i vojnika.Kao priznanje za hrabrost i vjeπtozapovijedanje u bitki kod Solferina,general bojnik FilipoviÊ je 17. prosi-nca 1859. odlikovan ordenom Æe-ljezne krune II. klase, a 20. oæujka1860. uzdignut na Ëast austrijskogbaruna. Tijekom 1861., 1864. i1865. bio je imenovan za carskogposlanika na kongresu Srpske pra-voslavne crkve, a na drugom kon-

POD LIS T A K

Josip Filipoviæ (18 18 .-18 8 9 .)

Vla d imir B RNARDIΔ

Uz uspjeπnu vojnu karijeru FilipoviÊev je æivot, naæalost,bio protkan osobnim tragedijama. Svih njegovih peteropotomaka (dva sina i tri kÊeri) umrli su kao djeca ili joπrelativno mlade osobe

24,25 dossier strana.qxd 03/04/08 13:35 Page 24

gresu odlikovan je Viteπkim kriæemReda sv. Stjepana. Tijekom 1865.godine zamjenjivao je bolesnog hr-vatskog bana Josipa ©okËeviÊa.

U ratu protiv Prusije i Italije 1866.,FilipoviÊ je postavljen za zamjenikazapovjednika 2. korpusa Sjevernearmije grofa Thuna. Pomogao je ubombardiranju Kukusa 30. lipnja isudjelovao u bitki kod Königgratza3. srpnja tijekom bojeva II. korpusakod Swiepwalda. Tijekom povlaËe-nja od Olmütza do Pressburga pro-maknut je 16. srpnja u Ëin podmar-πala. Nakon prestanka neprijatelj-stava, podmarπal FilipoviÊ je 3. lis-topada 1866. dobio carsku pohvalu.U meuvremenu je imenovan za-povjednikom 1. pjeπaËke divizije uBeËu, a 5. prosinca 1867. poËaπÊen

je imenovanjem za titularnog pu-kovnika-vlasnika 35. linijske pjeπaË-ke pukovnije. Tajni carski savjetnikpostao je 1871. Godinu dana prije,18. sijeËnja 1870., imenovan je za-povjednikom 8. pjeπaËke divizije uInnsbrucku, s dvostrukom odgovor-noπÊu, jer se takoer morao brinuti io obrani Tirola i Vorarlberga. Na-dalje je promaknut 28. sijeËnja1874. u Ëin generala topniπtva i is-todobno imenovan zapovjednikomvojnog zbora u Moravskoj sa sjediπ-tem u Brnu, ali je ubrzo potompremjeπten, 14. lipnja 1874., za za-povjednika »eπke sa srediπtem uPragu.

Kada je odlukom Berlinskog kon-gresa 1878. Austro-Ugarska dobilamandat za zaposjedanje Bosne iHercegovine, FilipoviÊ je bio oda-bran za jednog od zapovijedajuÊihgenerala i 3. srpnja premjeπten iz

Praga u Hrvatsku, gdje je postav-ljen za zapovjednika XIII. korpusa,ustrojenog posebno za ovu operaci-

ju. Za sjediπtesvog stoæera Fi-lipoviÊ je iza-brao Brod, te jeondje 29. srp-nja preπao rije-ku Savu. Sla-majuÊi otpor,preko Derven-te, Doboja,Maglaja, Æep-Ëa, Vranduka,Zenice, Kak-nja, Visokog iKiseljaka na-

predovao je prema Sarajevu. U Sa-rajevo je uπao 19. kolovoza i preu-zeo zapovjedniπtvo novoustrojene 2.armije te s njom do 19. listopadadovrπio okupaciju Hercegovine. Suspjeπnim okonËanjem operacijaodlikovan je Komanderskim kriæemReda Marije Terezije na 170. pro-

mociji, 2. svibnja 1879. godine. Za-nimljivo je da je FilipoviÊ odmahodlikovan viπim stupnjem, odnosnoKomanderskim kriæem prije Viteπ-kog, ali to je uobiËajeno jer je odli-kovan za zasluge koje je stekao za-povijedajuÊi armijom, a Viteπki kriæse dodjeljivao za osobni pothvat. Sraspuπtanjem 2. armije, 18. stude-nog 1878., FilipoviÊ je ponovnoimenovan zapovjednikom Praga.Potom je 1881. imenovan zapovjed-nikom BeËa, ali se na vlastitu molbuponovno godinu dana poslije vratiou Zemaljsko zapovjedniπtvo u Prag.Na mjestu zapovjednika Praga os-tao je sve do smrti, 6. kolovoza1889. godine.

Njegov mlai brat, Franjo Filipo-viÊ (1820.-1903.), bio je takoer Ëas-nik i postigao je, poput brata, Ëingenerala topniπtva. Takoer je nekovrijeme, od 1874. do 1877., bio za-povjednik Brna, a potom je prem-jeπten u Zagreb, gdje je 1891. umi-rovljen.

7. oæujka 2008. 25

POD LIS T A K

Berlinski kongres 1878. Na temelju tamoπnjeg dogovora izmeu velesila Austro--Ugarska je dobila mandat za zaposjedanje Bosne i Hercegovine

Prikaz bitke kod Solferina. Nakon nje FilipoviÊ je dobiobarunat i priznanje za hrabrost i vjeπto zapovijedanje

FilipoviÊ je 19. kolovoza 1878. na Ëelu XIII. korpusa uπao u Sarajevo i potompreuzeo zapovjedniπtvo novoustrojene 2. armije

24,25 dossier strana.qxd 03/04/08 13:35 Page 25

26

»itam neki dan dnevni tisak i u neugodnosti dogaajaugodno se iznenadim. Na skijanju u Austriji naπla se i djecaiz Engleske. I kako to obiËno biva, Ëim se malo odvoje od ro-ditelja i njihove stalne brige, djeca dopuste sebi neke stvarikoje inaËe vjerojatno ne Ëine. DjeËji nestaπluk doveo je do to-ga da se jedan od njih naπao u smrtnoj opasnosti. Drugi je,spaπavajuÊi prvoga, naæalost pao u provaliju. Naravno, po-godila me smrt mladoga stvorenja ali sam istodobno ostaozadivljen njegovom spremnoπÊu da pomogne kolegi koji senaπao u nevolji.

Usporeujem taj dogaaj sa smrÊu uËenika KatoliËkogsrednjoπkolskog centra u Sarajevu, kojega su u tramvaju nasmrt pretukla trojica mladih Sarajlija. »itam i ne mogu doÊik sebi. U Austriji onaj ærtvuje svoj æivot da bi spasio kolegu.A moæda i nisu bili kolege. U Sarajevu, naprotiv, pred oËimaËitave “javnosti” (deËko je pretuËen u punom tramvaju) ubi-jaju mladiÊa i nitko ne reagira. Je li taj dogaaj pokazatelj daje grad za koji su se toliki ærtvovali izgubio osjeÊaj ærtve?

Razmatram nad tekstom danaπnjeg evanelja i dolaze mina pamet upravo ova dva dogaaja. Kad je Isus Krist Ëuo daje njegov prijatelj Lazar bolestan, uputi se potraæiti svogaprijatelja. Iako su ga uËenici odvraÊali od puta jer je Judejakraj u kojem su traæili da ga kamenuju, on ipak ide, jer rijeËje o prijatelju. Ako je prijatelj bolestan i ako su bolesnikovesestre uvjerene da bi Isusova blizina ozdravila Lazara, ondase ne razmiπlja o opasnostima, veÊ o radosti koju Êe obiteljosjetiti kad ugleda Spasitelja. Isus nije, poput pasivnih pro-matraËa u Sarajevu, mirno gledao tue umiranje, veÊ se po-put engleskoga πkolarca upustio u rizik spaπavanja prijatelja.

Stara izreka kaæe “prijatelj u nevolji najbolji je prijatelj”.Ona upozorava na trenutke kad je najvaænije da smo blizujedni drugima. Istina, Isus je s Lazarom i njegovim sestramabio i u radosnim trenucima, vjerojatno i na njihovim obitelj-skim proslavama, ali ovaj njegov posjet bolesniku i njegovojobitelji oËituje pravu vrijednost prijateljstva. Mogao je Isuskalkulirati i odustati od puta zbog opasnosti koje su mu pri-jetile, mogao je opravdati svoj nedolazak drugim obvezama,mogao se ispriËati vaænijim poslovima… Ali nije, jer “prija-telj u nevolji je najbolji prijatelj”. Upravo zbog toga πto je La-zara i njegove sestre Martu i Mariju doæivljavao pravim pri-jateljima, ne æeleÊi ih iznevjeriti, riskirao je vlastiti æivot dabi Lazara vratio u æivot. Radi toga Isus ide u Betaniju. Net-ko bi rekao, kasno. »ak i Marta i Marija misle da je kasno.Iz sadræaja njihovih rijeËi moglo bi se pomisliti da su ljute naIsusa, jer da je on bio u Betaniji njihov brat ne bi umro. Sil-ne li ljubavi! Da je Isus bio uz Lazara, on, kako kaæu sestre,ne bi bio umro. »ovjek bi, na osnovi ove reËenice, mogao zak-ljuËiti da nedostatak prijatelja vodi Ëovjeka u smrt. »ak i sa-ma odsutnost pravog prijatelja dovoljna je za bolest kojazavrπava smrÊu.

Æelimo li zauvijek æivjeti, opredijelimo se za prijateljevanjes Isusom, jer on je “uskrsnuÊe i æivot”. Krist se ne miri s na-πim grobovima, veÊ nas poziva da iziemo van. Ne odgovaramu da zaudaramo u svojoj uspavanosti, veÊ nas poziva naæivot. Baπ onako kako je pozvao Lazara. U ovom pogledu ne-ma povlaπtenih. Lazar je samo poziv svima nama da se od-luËimo biti Isusovi prijatelji, a onda nema smrti, veÊ nam seobeÊava uskrsnuÊe i æivot vjeËni.

Poπtovani Ëitatelji, æelim vam takve oblike prijateljstva ko-ji vraÊaju u æivot, æelim vam prijateljski duh koji je spremanærtvovati se za drugoga, a nadasve æelim vam takvog Prija-telja koji Ëak i od mrtvih uskriπava.

7. oæujka 2008.

Æ a rk o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• ameriËki horor mjuzikl (116 min.)• redatelj: Tim Burton• distributer: Blitz film & video• glume: J ohnny Depp (Benjamin Barker/Sweeney

Todd), H elena Bonham C arter (gospoa Lovett), Alan Rickman (sudac Tirpin)

Redatelj koji nas je svojim prethodnim filmovima nauËio πto znaËi sa-njati u kinu (Batman 1 i 2, E dward © karoruki, M rtva nevjesta...), ovajje put napravio ne samo dramatiËan nego i radikalan zaokret. Njegovtrinaesti film adaptacija je uspjeπnog broadway skog mjuzikla s krajasedamdesetih. RijeË je o krivo optuæenom brijaËu Benjaminu Barkeru,koji se nakon 15 godina robije vraÊa u predviktorijanski London traæe-Êi osvetu. Ubrzo upoznaje gospou Lovett, istomiπljenicu, ali i partne-ricu u zloËinu...Nikada dosad nije Tim Burton posegnuo za motivima i redateljskim pos-tupcima na kojima je Alfred H itchcock izgradio Ëitavu karijeru - moralizi-ranjem i manipulacijom publikom. A Burton ne samo πto se razmeÊe iz-nimno naturalistiËkim scenama rezanja vratova britvom, nego se poigra-va i naπim kognitivnim moguÊnostima. Postupak je vrlo neobiËan: kao daæeli promijeniti prihvatljivost æanra, Burton se ne ustruËava udaljiti nasod glavnih junaka filma, monstruoznog ljubavnog para, uvjeravajuÊi nasto nisu ljudi s kakvima bismo trebali suosjeÊati. Upravo tu film nam nudizamku u koju je lako upasti. Naime, u poËetku smo toliko naklonjeni Be-njaminu Barkeru i suosjeÊamo s njim da apsolutno razumijemo i dijelimonjegovu æelju za osvetom. Baπ kao i grofu M onte C ristu, i ovom glavnomliku oprostit Êemo sva ubojstva jer, kao, on na njih ima legitimno pravo.I dok Ëekamo izvrπenje osvete, prihvaÊamo i novo, neplanirano ubojstvo(s opravdanjem da se nesretni lik isprijeËio izmeu Todda i njegova nau-ma). No, poπto preπutno pristanemo i na zloËine za koje nema opravda-nja, naemo se zateËeni. Prekasno je sad poËeti osuivati jer smo, baπkao i zloglasni par, i mi gledatelji voajeristiËkim sudjelovanjem ogrezli uzloËin. Zato se poslije filma osjeÊamo prevarenima, izigranima i zateËe-nima. Zaπto smo se dali uloviti i kako je uopÊe moguÊe da nam to odmahnije bilo jasno? Zbog magije filma, reÊi Êemo sebi i pokuπati te noÊi mir-no zaspati. Kako Êemo samo biti u krivu!

–avolji brijaË - Sweeney Todd

Leon RIZMAUL

Vrijednost pravog prijateljstva

FILMOT EKA

J ared Diamond, jedan od najpoznatijih i najnagraivani-jih autora popularnoznanstvene knjiæevnosti, u ovoj stu-diji povijesti ËovjeËanstva usredotoËuje se na prirodnabogatstva koja su stajala na raspolaganju prvim ljudskimstanovnicima euroazijskog kopna - na zemlju, prve do-maÊe æivotinje i biljke. Posljedice davnih razlika izmeubogatih i manje bogatih naroda osjeÊaju se i danas, a Diamond se u tu-maËenju povijesnih zbivanja prije svega oslanja na argumente geografi-je, biljne i æivotinjske genetike, arheologije i lingvistike.Knjiga se temelji na tezi o organskoj ukorijenjenosti civilizacije u floru,faunu, klimatske uvjete i geologiju. Slike uspona i padova ljudskih zajed-nica poprimaju apokaliptiËne razmjere u ovoj komparativnoj studiji o dru-πtvima koja su, ponekad i samoubojiËki, potkopala vlastite ekoloπke te-melje. Autor istraæuje uzroke rasta populacije, pretjerane poljoprivrede,ispaπe i izlova, nerijetko potpomognute suπom, glau, hladnoÊom, krutimdruπtvenim obiËajima i ratovanjem. Sve je to neizbjeæno vodilo prema za-Ëaranom krugu: nestanak biljnih i æivotinjskih izvora hrane uzrokovao jenestanak πuma, eroziju tla i izgladnjivanje lokalnog stanovniπtva. Knjiga “ Sva naπa oruæja” osvojila je Pulitzerovu nagradu 1998. godine.

Mirela ME NG E S

Jared Diamond: Sva naπa oruæja - zarazne bolesti, Ëelik i puπke, Algoritam, Zagreb, 2007.

26 strana 03/05/08 09:13 Page 26

7. oæujka 2008.

VREMEPLOV

27

http://1000aircraftphotos.com

7. oæujka 1945. Most kod RemagenaKada su u nadiranju prema TreÊemReichu savezniËke prethodnice stigledo Rajne, svi mostovi osim jednoga bi-li su dignuti u zrak. Postrojbe 7. korpu-

sa ameriËke 9. armije u brzom su prodoru stigle do mjestaRemagena. NjemaËki zapovjednik von Zangen imao je ond-je samo πaËicu vojnika, i to veÊinom iz pozadinskih postroj-bi, bez borbenog iskustva, a visoke æivotne dobi. U Rema-genu se nalazio æeljezni most, koji je sluæio Nijemcima zapovlaËenje, a trebali su ga sruπiti Ëim primijete savezniËkevojnike. Kada je ameriËki poruËnik Burrows stigao 7. oæuj-ka 1945. s vodom vojnika na uzvisinu iznad Remagena, za-nijemio je od iznenaenja. Pred njim je stajao neoπteÊeniæeljezniËki most. »im su Amerikanci krenuli tenkovima, nje-maËka posada aktivirala je eksploziv, koji je, meutim, izaz-vao samo veliku buku i oblak praπine. Zapovjednik njemaË-ke obrane uzaludno je okretao kljuË na mehanizmu za elek-triËno paljenje. Napokon je neki inæenjerac pod kiπom me-taka istrËao na most i rukom zapalio fitilj. U zagluπujuÊojeksploziji most je poskoËio iz temelja. No, kad se praπinaslegla, pokazalo se da joπ uvijek premoπÊuje Rajnu, pa suAmerikanci zaËas rastjerali slabu njemaËku posadu. Bio je

to presudan dogaaj u zavrπnoj savezniËkoj ofenzivi. Za ne-koliko dana na istoËnoj obali uspostavljen je ameriËki mo-stobran.

12. oæujka 1940. Zavrπen finsko-sovjetski ratUoËi Drugog svjetskog rata, SSSR je uviπe navrata traæio od Finske ustupanjeteritorija uz Finski zaljev u blizini Lenjin-grada kako bi se, navodno, lakπe obraniood eventualnog njemaËkog napada. Nakon nekoliko ne-uspjeπnih diplomatskih pokuπaja, Sovjeti su odluËili rijeπitiproblem silom. Napad je poËeo bez objave rata, u studeno-me 1939. godine. U poËetku su se malobrojni Finci uspjeπ-no odupirali, koristeÊi se oπtrom zimom i pokretljivoπÊu svo-jih skijaπkih postrojbi po velikim, gustim πumama. Nakonnekoliko poraza sovjetska vojska je zastala kako bi se reor-ganizirala. Novim je zapovjednikom imenovan marπal Timo-πenko. PoËetkom veljaËe 1940., na Karelijskoj prevlaci, Ru-si su krenuli u odluËno slamanje finskog otpora. Finci su seborili svim snagama, ali je protivnik ipak bio prejak. Primir-je je proglaπeno 12. oæujka 1940. godine, a uvjete je dikti-rala sovjetska strana. Finskoj je oduzeto viπe teritorija ne-go je πto je Staljin traæio prije rata.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Martin Taylor, nogometaπ koji je ozlijedioEduarda igraË je:A FulhamaB Wigan AthleticaC Birmingham Cityja

2. Andoni Goikoetxea zvan Mesar iz Bilbaa 80-ihje teπko ozlijedio tadaπnje nogometaπeBarcelone Bernda Schustera i:A PeleaB Michela PlatinijaC Diega Armanda Maradonu

3. U dresu berlinske ALBE 2005. teπku ozljedudoæivio je hrvatski koπarkaπ:A Nikola VujËiÊB Matej MamiÊC Mario Kasun

4. StraviËan pad i teπka ozljeda koljena JaniceKosteliÊ dogodili su se 1999. u St. Moritzu natreningu:A slalomaB veleslalomaC spusta

5. Karijeru nogometaπa Ivana KlasniÊa gotovo je prekinula bolest:A srcaB jetreC bubrega R

jeπe

nje:

1c;

2c;3

b;4a

;5c

Leon RIZMAUL

Premda na webu ima velikbroj siteova posveÊenihratnim zrakoplovstvima,

na kojima su objavljene foto-galerije, i premda stranicahttp://1000aircraftphotos.com/ ne odskaËe kvalitetomili kvantitetom, ipak je valjaspomenuti kao uzor jedno-

stavnosti i svrsishodnosti. Site je posveÊen iskljuËivo fo-tografijama aviona iz razdoblja od 1954. do 1975., poreda-nim po abecednom redu, s linkovima na podstranicama. Sobzirom na to da je ipak rijeË o starim fotografijama, izvremena kad digitalni fotoaparat nije bio izmiπljen ni u fu-turistiËkim holivudskim spektaklima, ne treba ni posebnonaglaπavati kako se slike mogu uveÊati tek do veliËine750x500. No i takve su iskoristive jer su priliËno dobroskenirane i obraene, pa se odreeni detalji motora i os-talih dijelova aviona mogu dobro vidjeti.Da su vlasnici sitea u sadræaj ubacili joπ i poneke vijesti,pa makar tako da se same generiraju (bez filtera) putemadekvatnih programa, stranica bi bila zaista vrlo dobra.Ipak i ovako, s nekoliko linkova prema sliËnim stranicamai jednim linkom koji vodi prema kratkoj povijesti odreenihzrakoplova, site je sasvim solidan.

Neven MILADIN

27 strana 03/05/08 09:17 Page 27

28 strana 02/27/08 10:37 Page 28