likovna_umjetnost

7/27/2019 likovna_umjetnost

1/16


2/16

- stjecanje navika za sudjelovanjem u suvremenim likovnim zbivanjima (posjeti

izlobama, praenje likovnih publikacija, likovnih serija i filmova, upoznavanje s

novim arhitektonskim ostvarenjima i aktualnim problemima urbanizma).

2


3/16

2. PROGRAMSKI SADRAJI

NASTAVNI PREDMET: Likovna umjetnost

RAZRED: prvi (1.)

TJEDNI/GODINJI FOND SATI: jedan (1)/trideset pet (35)

NASTAVNA PODRUJA: a) likovne umjetnosti osnovni pojmovi

b) povijest likovnih umjetnosti

ZADAE

- upoznavanje uenika sa svim podrujima likovne umjetnosti kao osnovnoga elementa

likovnoga oblika

- upoznavanje uenika s povijesnim pregledom likovne umjetnosti od pretpovijesti dorenesanse

PROGRAMSKE CJELINE I TEME BROJ SATI

Pojedinac i okolina 1

Dizajn 2

Novi mediji: fotografija i film 2

Crte 1

Slikarstvo 6

Skulptura 2

Arhitektura 2

Urbanizam 1Pretpovijest 2Drevne civilizacije 2

Antika 6

Predromanika 3

Romanika 2Gotika 3

PROGRAMSKE CJELINE I

TEME

PROGRAMSKI SADRAJI

3


4/16

Pojedinac i okolina Pojedinac i okolina (ovjek i pet ula, gledanje vizualno

miljenje, vieznanost rijei i jednoznanost slike)Dizajn Predmet (graa i oblik, namjena i oblik, umjetnost i industrija,

ljepota tvari, besmisleni i pomodni oblici)

U svijetu znakovlja (prometni i zatitni znakovi, likovniatributi, grbovi, razvoj pisma od slike do pisma)

Novi mediji: fotografija i film Fotografija (kompozicija: pojam i ralamba: svjetlost sjena,

oblikovanje, jasno nejasno, prostor u plohi, gledita, planovi,

odabrani i zaustavljeni trenutak)

Film i likovna umjetnost (pokretna slika, pokret u slici, kadar

u filmu, montaa kompozicija u vremenu nasuprot prostornoj

kompoziciji slike.

Filmska umjetnost i slikarstvo (simultana vizija predmeta iz

vie vizura i u vie trenutaka u kubista, prikaz pokreta u

futurista, Picasso, Guernica, filmska ralamba)Crte Crta i ploha (pojam crtea, vrste crtea, crtake tehnike,

grafike tehnike)Slikarstvo Slikarstvo i stil (promjene kompozicija kroz epohe i stilove)

Boje u prirodi i umjetnosti (tople, hladne i komplementarne

boje, ton, intenzitet (valer), kontrasti, osjeaji i boje, prostornost

i znakovitost boja, slikarske tehnike)

Prostor u plohi (perspektive: vertikalna, obrnuta, geometrijska,

atmosferska, koloristika)

Ikonologija i ikonografija (tema, sadraj i smisao slike, saet i

rasprian prikaz, simboliki prikaz i metoda simulacije, rije i

slika, crkvena graevina model svijeta)Skulptura Skulptura (elementi oblika, kip i reljef, masa i povrina, odnos

materijala i oblika, kip i prolaznik, odnos skulpture iarhitekture)

Arhitektura Arhitektura (graevni plat i prostorno tijelo, elementi oblika,

namjene, materijali i konstrukcije, tipovi graevina: uzduni,

sredinji i slobodni tlocrti, proporcijski sustav, stanovanje)Urbanizam Urbanizam (elementi i naela ustroja arhitektonskih skupova,

4


5/16

grad: funkcije, postanak gradova, tipovi gradova)Pretpovijest Starije kameno doba (paleolit: umjetnost lovca, naturalizam,

ovisnost o prirodi, kompozicija slike i organizacija drutva, od

slike do znaka, mezolit: stilizacija, skupine i kompozicija)

Neolit i metalno doba (prvo oblikovanje prostora pojavaarhitekture, arhitektura i poetci urbanizma, mitovi i plastino

oblikovanje ljudskoga lika, lonarstvo, stilizacija i apstrakcija

ornament, bakreno, bronano i eljezno doba, pojava spirale,

posue od kovine, butmirska kultura)Drevne civilizacije Mezopotamija i Egipat

Mezopotamija (klinasto pismo, grad, zigurat (Babilonska

kula), odnos mase i prostora u arhitekturi i skulpturi, odnos

prema plohi glazirana keramika na zidovima, asirski reljefi)

Egipat (dar Nila, kult Sunca, trajanje egipatske umjetnosti i

mijene (Amenofis IV.), nekropole, hramovi, mastabe,

stepenaste piramide, piramide kraj Gizeha, hijeroglifi, portretne

statue, odnos prema plohi)

Kretsko-mikenska kultura

Kreta (palaa u Knososu, zidno slikarstvo, slikarstvo na

vazama)Mikena (kraljevska palaa, kiklopske zidine, Lavlja vrata

rasteretni luk u arhitekturi, Atrejeva riznica, predmeti od zlata)Antika Grka: grad i arhitektura (naela grke kulture, sklad, polis

grad-drava, agora, akropola, arhitektura: teatar, stadion, hram,

graevina kao skulptura, tipovi hramova, timpanon sklad

okvira i kompozicije, stambena arhitektura)

Grka: skulptura i slikarstvo (arhajska sirovost, klasina

ravnotea, helenistiki nemir, trajne vrijednosti grkoga

kiparstva, pojmovi: statino, dinamino, odnos prema

materijalu, realizam, stilizacija, idealizacija i deformacija,

slikarstvo vaza: geometrijski stil, stil crnih i stil crvenih figura,

freske Atlantide)

5


6/16

Antiki Rim (rimska urbanizacija Europe, arhitektura, znaajke

rimskoga urbanizma, grad: kompozicija, funkcioniranje grada,

ager, ceste, nekropole, nova koncepcija prostora u arhitekturi,

suprotnosti izmeu grke i rimske arhitekture, klasina i kasno--

rimska umjetnost)

Antiki Rim (slikarstvo i skulptura: nove dimenzije

prikazivanja u punoj plastici i reljefu suprotnosti klasinoga i

kasnog rimskog doba u skulpturi, pompejanski stilovi u

rimskome slikarstvu primjer razliitoga odnosa prema plohi i

prostoru, naturalizam, iluzionizam)

Kasnoantika, ranokranska i ranobizantska umjetnost

(preobrazba grada, katakombe, metamorfoza antike umjetnosti,zahtjevi novoga kulta: simboli, bazilika, krstionica, freske i

mozaici, ranokranski sarkofazi, ranobizantska umjetnost,

Justinijanovo zlatno doba, Eufrazijeva bazilika, Ravenna)Predromanika (VIII. X. st.) Predromanika u zapadnoj Europi (merovinka i karolinka

umjetnost, nova sredita ivota uloga samostana i utvrenoga

boravita, kontinuitet pretpovijesti i antike bjelokost, emajl,

minijatura, uloga i smisao ornamenta)

Srednjobizntsko doba (nova prostorna rjeenja: tip sredinje

crkve s kupolom nea moni (nova crkva), dominacija plohe,

reljefi vezani za arhitekturu, zidne slike, mozaici, ikone,

komnenska i paleoloka umjetnost)

Islamska umjetnost (okviri ivota, odnos prostora, volumena i

povrine u arhitekturi, damije, palae, mauzoleji, medrese,

hamami, utjecaj islamske arhitekture na zapadnoeuropsku

umjetnost)Staroantika umjetnost (arhitektura, antika Salona i

starohrvatski Solin, tipologija crkava, skulptura: raspored i

smisao reljefnoga ukrasa, oltarne pregrade, zabati s natpisima,

benediktinska i latinina pismenost i minijature)Romanika (XI. i XII. st.) Romanika arhitektura (rascjepkanost Europe u XI. i XII. st.,

6


7/16

romaniki partikularizam i njegov izraz u likovnim

umjetnostima, metoda adicije i subordinacije u komponiranju,

podreenost skulpture i slikarstva arhitekturi, regionalizam

romanike)

Romanika. Slikarstvo i kiparstvo (portali crkava i fasadna

skulptura, reljefnost, plonost, zakon kadra, luneta portala

arite kompozicije, linearnost, plonost, vertikalna perspektiva,

uska ljestvica boja)Gotika (XIII. i XIV. st.) Gotika arhitektura (kultura gradova, plemikih zamaka i

samostana propovjednikih redova, naelo jedinstva gotike

katedrale, stapanje zvonika, dvoranske crkve, kosturna

konstrukcija, iljasti luk, rebrasti svod, kontraforni sustav,vitraj, geometrijska osnova projektiranja i proporcije:

kvadratura i triangulatura kruga, rana, klasina i kasna gotika)

Gotiko kiparstvo (gotiki naturalizam i idealizam, od arhajske

krutosti kipa do izvijene S-linije, enciklopedijski ikonografski

program na proelju crkava, ivot ovjeka u tri kruga: realni,

intelektualni i moralni, umjetnost steaka u BiH)

Gotiko slikarstvo (humanizam gotike, Dante, prevlast

Kristove muke, prikaz Bogorodice kao pismene dvorske dame,

narativna metoda (Duccio), Giotto i sljedbenici, naglaeni

volumen likova na pozornici, obrnuta perspektiva, Lorenzetti i

braa Limbourg, gotiki idealizam i naturalizam, gotiko

arenilo, vitraj i tapiserija)Literatura

1. Ivanevi, R.: Likovni govor, (Uvod u svijet likovnih umjetnosti), udbenik za 1. razred

gimnazije, Profil, Zagreb, 1999.

2. Ivanevi, R.: Stilovi, razdoblja, ivot IOd paleolita do predromanike, udbenik za 2.

razred gimnazije, Profil, Zagreb, 2000.

3. Ivanevi, R.: Stilovi, razdoblja, ivot IIOd romanike do secesije, udbenik za 3. razred


7


8/16

4. Damjanov, J.:Likovna umjetnost I. i II. dio, kolska knjiga, Zagreb, 1995.

NASTAVNI PREDMET:Likovna umjetnost

RAZRED: drugi (2.)

TJEDNI/GODINJI FOND SATI: jedan (1)/trideset pet (35)

NASTAVNO PODRUJE: a) povijest likovnih umjetnosti

ZADAE

- upoznavanje uenika s povijesnim pregledom likovnih umjetnosti od renesanse do

postmodernih strujanja

8


9/16

PROGRAMSKE CJELINE I TEME BROJ SATIRenesansa 6Barok 3Umjetnost XVIII. i XIX. stoljea 2

Graanska epoha, XIX. stoljee 5

Umjetnost prve polovice XX. stoljea 9

Umjetnost druge polovice XX. stoljea 10

PROGRAMSKE CJELINE I

TEME

PROGRAMSKI SADRAJ

Renesansa RANA RENESANSA

Arhitektura (smjena gotikoga hiperdimenzioniranja i

atektonske dekorativnosti skladom proporcija, umjerenimdimenzijama, suzdranim tektonskim ukrasom, sredinja

geometrijska perspektiva izum arhitekta Brunelleschija;

Hrvatska: mjeoviti gotiko-renesansni stil)

Kiparstvo (Donatello: razvoj jednoga stvaratelja

(mladenako, zrelo i kasno doba), izraajnost glave, odnos

9


10/16

tijela i draperije, odnos prema gotici i antici, primjena

geometrijske perspektive u reljefima, Lorenzo Ghiberti:

primjena atmosferske perspektive u reljefima; Hrvatska:

Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac)

Slikarstvo (spajanje usporednih tokova gotikoga

naturalizma i idealizma u renesansni realizam, metoda

simulacije, geometrijska perspektiva, Masaccio:

geometrijska i iluzionistika perspektiva, Paolo Uccello, A.

Mantegna, A. de Messina, J. van Eyck); Hrvatska: Nikola

Boidarevi, Lovre Dobrievi)

VISOKA RENESANSA (KLASINA I KASNA)Arhitektura (sakralna arhitektura, palae i vile, Bramante,

Michelangelo)

Kiparstvo (Michelangelo: samostojea skulptura (David,

Pieta), grobnice)

Slikarstvo (ravnotea stvarnoga i idealnoga, odnos Toscane

i Venecije, juga i sjevera Europe (Jan van Eyck, Grnewald,

Drer, Brueghel), portret, krajolik i ovjek u prirodi

(Pollaiolo, Leonardo da Vinci, Rafael), pokrajine i kole

(Tizian, Ghirlandaio, J. Bellini)

MANIRIZAM (gubitak perspektive: svijet kao labirint,

antiklasini stil: nestvarno i nadstvarno, eklektiki i

stvaralaki manirizam (Michelangelo, Tintoretto, El Greco)Barok BAROK

Arhitektura (srodnost fizike (Newton: aksiomi o silama),

matematike (infinitezimalni raun), astronomije (Kepler:elipsa smjenjuje krug) i likovnih umjetnosti; zakon akcije i

reakcije dinamizam tlocrta, konkavno-konveksne fasade,

kontrast svjetlosti i sjene, dinamika sinteza svih grana

likovne umjetnosti, Bernini, Borromini, barokni prospekti u

urbanizmu: Rim i Be, osvajanje prostora dvorac i perivoj

10


11/16

(Versailles); sakralna i profana arhitektura zrcala, barokna

stubita; Hrvatska: Sv. Vid u Rijeci, isusovaki samostani u

Dubrovniku i Zagrebu)

Kiparstvo (otvoreni oblik, dinamizam svjetlosti i sjene,

probijanje arhitektonskoga sklopa, kontinuirani pokret,

Bernini, polikromni materijali, nadgrobni spomenici, urbana

i parkovna skulptura)

Slikarstvo (pojam neizmjernoga ostvaren na slici zranom

perspektivom, barokni iluzionizam i trompe l'oeil u

zidnome i stropnom/svodnom slikarstvu, chiaro-scuro,

nona rasvjeta, pojava anra, slikovita obradba detalja,

otvoreni oblik kompozicije, nejasno, jedinstvo, Carravaggio,G. de la Tour, Vermeer, Velasquez, Rembrandt, Rubens, F.

Hals)Umjetnost XVIII. i XIX. st. ROKOKO I KLASICIZAM (rokoko plemstva i graanski

klasicizam, umjetnost i politika, umjetnost i moral, Watteau

(Ukrcavanje za Kiteru), J. L. David (Zakletva Horacija),

Chardin, empire stil umjetnost Napoleonova carstva

Romantizam (podudarnost politikih i likovnih programa,

suprotnost stilova David i Ingres nasuprot Delacroixu i

Gericaultu, karikatura umjetnost dnevnoga tiska

Daumier)Graanska epoha, XIX. st. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA I URBANIZAM,

ARHITEKTURA XIX. STOLJEA

(naglo irenje gradova i kaos u gradogradnji, mijeanje

funkcija u gradu (stanovanje, promet i industrija), planski

urbanizam Haussmann, pregradnja Pariza, engleski

primjer, projekt Industrijskoga grada T. Garniera,

podvojenost historizma, industrijska arhitektura, estetika

metalnih konstrukcija (mostovi) i staklene opne (izlobene i

tvornike dvorane), Eiffel)

11


12/16


13/16

INDUSTRIJSKI DIZAJN

(umjetniki obrt i dizajn, ujedinjenje svih grana likovne

umjetnosti u industrijskoj eri: De Stijl, Bauhaus, Gropius i

prijenos kole u Ameriku, naela industrijskoga dizajna,

najvei stvaratelji i antologijska ostvarenja: Corbusierov

Modulator, Breuerov stolac od savijene cijevi, Miesova

Barcelona)

SKULPTURA

(problem plastike, rekonstruiranje taktilnih kvaliteta C

Brancusi (Skulptura za slijepca), K. Schwitters afirmacijamaterijala funkcionalistiki oblik proizlazi iz naravi

materijala, ready-made Duchamp, C. Brancusi

skulptura za slijepca, konstrukcija (A. Rodenko), dijalog

tijela i prostora (A. Giacometti), materijalizirane

konkretizirane kretnje (N. Gabo, A. Pevsner)

FILM

(nova grana likovnih umjetnosti pokretni svjetlosni oblik,

osnovna sredstva izraavanja: kadar i montaa kao ralamba

i sinteza u procesu gledanja openito, kompozicija oblika u

vremenu: odnos oblika jedan poslije drugoga u

vremenskome slijedu (umjesto jedan uz drugoga u prostoru),

filmska umjetnost i slikarstvo: simultana vizija predmeta iz

vie vizura i u vie trenutaka u kubista, prikaz pokreta u

futurista, Picasso, Guernica (filmska ralamba); tvorci

filmskoga vizualnog izraza snimanjem (Griffith, Chaplin) i

crtanjem (Fleisher, Disney), znaenje dokumentarnoga filma

(Flaherty, Ivens) kao usporedne likovne umjetnosti u ulozi

oslobaanja slikarstva opisnosti, naturalizma, realizma, pa i

13


14/16

objekta, apstraktna umjetnost samo kao jedna od struja

likovnih umjetnosti XX. st., film kao sinteza svih umjetnosti)Umjetnost druge polovice XX. st. SLIKARSTVO I SKULPTURA

(nastavak avangardnih smjerova zaetih poetkom stoljea

dovedenih do ekstrema, apstraktni ekspresionizam (Pollock),enformel i monokromno slikarstvo, Y. Klein, L. Fontana,

neodadaizam (R.Rauschenberg), pop-art (R. Lichtenstein),

op-art (J. Albers, Vasarelli, B. Riley), skulptura apstraktnoga

ekspresionizma (D. Smith), kinetika umjetnost (M.

Duchamp, Y. Tinguely,), minimalna umjetnost (Donald

Judd, F. Stella), horizontalna plastika (C. Andre, R. Serra),

konceptualna umjetnost (J. Kosuth), land-art (R: Smithson,W. de Maria), happening i fluksus (A. Kaprow, Nam

June Paik), umjetnost performansa (J. Beuys), body-art (D.

Oppenheim), video umjetnost (N. J. Paik), postmoderna

umjetnost (B. Kruger, A. Kapoor, M. Stilinovi)

ARHITEKTURA

(zgrade masovnoga stanovanja i obiteljske kue,

reprezentativna zdanja drutvene namjene i industrijska

gradnja, muzeji i kulturna sredita, crkve, kazalita, dvorane,

arhitektura slobodnih oblika, postmoderna arhitektura (R.

Rogers, R. Piano, James Stirling, F. Gehry), spajanje

tradicionalnoga i modernoga, elitnoga i populistikoga,

meunarodnoga i regionalnoga, estetskoga i funkcionalnoga)

URBANIZAM

(urbani prostor, izgradnja poslije rata: obnova Varave,

obnova starih gradskih jezgra, pjeake zone (Rotterdam) i

shopping centri, satelitska naselja, spavaonice, Chandigarh

moderan, funkcionalan grad, grad bez pamenja i tradicije,

14


15/16

paradoks modernoga grada)

VIZUALNE KOMUNIKACIJE TV, FILM I TISAK

(potreba kritikoga odnosa prema vizualnoj stvarnosti,

vrhunski dometi, najgori promaaji i presjek nae likovne i

vizualne produkcije, ralamba vizualnoga dizajna, TV

programi koji njeguju i razvijaju likovnu kulturu, vizualna

kakvoa filmskih programa zadnjih godina, oprema knjige,

prijelom i izgled tiska, plakati i reklame, izlozi)

DIZAJN

(dizajn kao humanistiki projekt i trino-reklamna nunost,problem masovne proizvodnje oblikovanoga bofla i

malobrojnih kvalitetno dizajniranih predmeta, usmjeravanje

iroke publike, diktatura kia i sloboda alternativnoga

izbora)

Literatura

1. Ivanevi, R.: Likovni govor, (Uvod u svijet likovnih umjetnosti), udbenik za 1. razred


2. Ivanevi, R.: Stilovi, razdoblja, ivot IOd paleolita do predromanike, udbenik za 2.

razred gimnazije, Profil, Zagreb, 2000.

3. Ivanevi, R.: Stilovi, razdoblja, ivot IIOd romanike do secesije, udbenik za 3. razred


4. Ivanevi, R.: Umjetnost XX. stoljea, udbenik za 4. razred gimnazije, Profil, Zagreb,

1998.5. Damjanov, J.:Likovna umjetnost I. i II. dio, kolska knjiga, Zagreb, 1995.

6. Mireni-Bai, J. Ratkovi, K.:Likovna umjetnost XX. stoljea, prirunik za 4. razred

gimnazije, kolska knjiga, Zagreb, 2001.

15


16/16

3. KADROVSKI UVJETI

1. Profesor/profesorica likovne umjetnosti

2. Povjesniar/povjesniarka likovne umjetnosti

3. Akademski/e umjetnici/e s poloenom pedagokom skupinom predmeta

16

Documents

likovna_umjetnost