LJUBAV O^IMA ZNANOSTI

Sve do nedavno ljubav je bila podru~je pjesnika, umjet-nika i filozofa, no u posljednjim desetlje}ima XX. st. po~eloje izu~avanje ljubavi s razli~itih znanstvenih stajali{ta. Lakoje previdjeti njenu va`nost zbog mno{tva specijaliziranih pris-tupa istra`ivanju prirode ljubavi i na~ina razvijanja sposob-nosti za ljubav.

Isprepli~u}i podatke iz mnogih disciplina Michel Odent jeu stanju ponuditi velik broj preliminarnih zaklju~aka. Prvo,dokazuje da postoji kratak ali veoma kriti~an vremenski pe-riod koji slijedi odmah nakon ro|enja, a koji ima dugoro~neposljedice kada je rije~ o sposobnosti za ljubav. [tovi{e, ~inise da je maj~inska ljubav prototip za sve razli~ite vidoveljubavi.

Za{to sve kulture ritualno remete prvi kontakt izme|u maj-ke i novoro|en~eta, naprimjer, prenose}i vjerovanje da jekolostrum zaga|en ili {tetan? Michel Odent isti~e da je razvi-janje ljudskoga potencijala za agresiju umjesto za sposobnostza ljubav - {to uklju~uje i po{tovanje prema Majci Zemlji -bila evolutivna prednost tijekom duge povijesti ~ovje~anstva:osnovna strategija pre`ivljavanja ve}ine ljudskih skupina bilaje dominiranje prirodom i dominiranje drugim ljudskimskupinama. U vrijeme, kada ~ovje~anstvo mora izna}i kor-jenito nove strategije za pre`ivljavanje, znanstveno obja{nja-vanje ljubavi predstavljeno je kao najvitalniji vid znanstvenerevolucije i kao me|a{ u povijesti ~ovje~anstva.

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page i

Dr. Michel Odent je svjetski poznat kirurg i opstetri~arkoji je u francusku dr`avnu bolnicu u Pithiversu uveo kon-cepciju ra|aona s doma}om, ugodnom atmosferom. To jeprva dr`avna bolnica koja je od 1970. godine nudila mogu}nostporoda u vodi (uporabom bazena za porode), a njihovim suse uslugama koristile ̀ ene iz cijeloga svijeta. Dr. Michel Odentje utemeljitelj Primal Health Research centra u Londonu.Ovaj znanstveno istra`iva~ki centar je osnovao banku po-dataka koja sadr`i stotine studija objavljenjih u eminentnimznanstvenim i medicinskim publikacijama. Sve ove studijedokazale su povezanost zdravlja i pona{anja u kasnijem `ivo-tu s primarnim periodom (prenatalnim, perinatalnim i post-natalnim periodom tijekom prve godine `ivota).

Dr. Michel Odent je nedavno razvio novi preventivni pro-gram u odnosu na period prije za~e}a zasnovan na ideji mo-bilizacije lipida ("metoda akordiona").

Autor je 50 znanstvenih radova objavljenih u medicinskojliteraturi, uklju~uju}i i ~lanak o kori{tenju vode tijekomra|anja (The Lancet, 1983). Autor je 10 knjiga koje su tiskanena 20 jezika.

Dr. Michel Odent je, pored dr. Fredericka Leboyera,me|unarodno priznati pionir i trenutno najeminentnijiznanstvenik koji je pokrenuo revoluciju u suvremenom porod-ni{tvu. Njegova predavanja, seminari, znanstveni radovi i knji-ge utje~u na lije~nike, primalje i majke u cijelom svijetu.

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page ii

Ljubav o~ima znanosti

MICHEL ODENT

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page iii

Naslov originala “Scientification of Love”by Michel Odent

© Michel Odent 1999First published by Free Association Books Ltd., representedby Cathy Miller Foreing Rights Agency, London, England

© Croatian edition “OSTVARENJE” d.o.o. 2000

Nakladnik:"OSTVARENJE" d.o.o., \alskog 84, Zagreb

Tel/fax: (+385) 1/ 2436-310, 2436-311Email: viramarga@tantra-klub.crolink.net

Internet stranica: http://tantra-klub.crolink.net

Preveo: Davor Stan~i}Lektura: Antun Vuj~i}Tisak: "HERMES IZDAVA[TVO" d.o.oTiskano: Travanj, 2000. u Zagrebu

ISBN 953-6827-02-6

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page iv

Sadr`aj

Zahvale viii

Predgovor ix

Predgovor autora xi

Uvod - Mo} ljubavi 1

1 Pretpovijest - Nerazbijeno ogledalo 3

2 U~iti od pa~i}a, ovaca i majmuna 6

3 Hormoni ljubavi i ro|enje djeteta 10Prvi povijesni pokusDrugi povijesni pokusSlo`ena hormonalna ravnote`a

4 Perspektiva istra`ivanja primarnog zdravlja 15Nasilni~ki kriminalAutodestruktivna pona{anjaMo`e li istra`ivanje biti politi~ki neispravno?Po~inju}i od `ivota fetusa

5 Etnolo{ki pristup - uspore|ivanje kultura 23Poduka ekstremnih stajali{taPotresanje temelja na{e kultureTri me|a{a u povijesti ~ovje~anstva

6 Ponovno otkriveno ra|anje 29[to zna~i - fiziolo{ki?Jezikom fiziologaOdmoriti intelektKulturalni nesporazum

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page v

LJUBAV O^IMA ZNANOSTI

7 Spolnost kao cjelina 36Povratak "hormonu ljubavi"Sustav nagra|ivanjaSli~ne fiziolo{ke ko~niceSli~ni scenarijMe|uodnos dviju jedinkiPrati~ke implikacije

8 Spolna privla~nost 46Oblik i veli~ina tijelaOblik lica i nasmijana licaMirisi i feromoni

9 Fiziologija romanti~ne ljubavi 51@ivotinjski modeliUniverzalnost romanti~ne ljubaviLjubavna bol

10 Tko je moja majka? 57Osjet mirisaDruge osjetne funkcije

11 Ljubav `ivotinja prema ljudima 62U korijenu na{e civilizacijeVid znanstvenog obja{njavanja ljubaviCijena pripitomljavanja

12 Orgazmi~ka stanja, ekstati~na stanja i misti~naosje}anja 65Orgazam kao stanje svijestiStaro i novoPotreba za bijegom

13 Ljubav prema cjelini 70Iza polja fiziolo{kih istra`ivanja[to mogu istra`ivati fizioloziSposobnost izgradnje mostovaVelika raznolikost puteva

vi

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page vi

LJUBAV O^IMA ZNANOSTI

14 Veze izme|u poroda i molitve 79Na~in istra`ivanja ljudske prirodePrimalja u molitviSli~ne zapreke

15 Otpu{tanje ko~nica vodom 84U~iti od `enaIza svakodnevne prakseTuma~enje sile vode

16 Ljubav na molekularnoj razini 92Receptori, "informativne tvari" i vezivna mjestaVjernost liganadaSlu~aj oksitocina

Bebina me|uigra 1: 98Dvadesetdrugo stolje}e s bebinog stajali{taFuturisti~ki ljetopisFuturisti~ka enciklopedijaPogled unatrag na na{e doba

Bebina me|uigra 2: 103Ne grizi svoju mamu!

17 Stjeci{te znanosti i tradicije 105Dobro poznati primjer - Tao fizikeIntrigantne sli~nostiNajbolja knjiga o fiziologiji ra|anjaProjekti

18 Homo Ecologicus 110Posebna pitanja na{ega vremenaZapreke

vii

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page vii

Zahvale

Moram iskazati svoju zahvalnost svim majkama (i baka-ma) koje su pomogle da za~nem ovu knjigu i koje su sud-jelovale u njenom razvoju. Posebno:

Susan Colson - iz na{ih plodnih razgovora proizi{li su novikoncepti kao {to su "znanstveno obja{njavanje ljubavi" ili"znanstveni temelji dojenja". Divim se Tvojoj sposobnosti dazamijeni{ neprikladne termine sa "le mot juste".

Moyra Bremner - hvala Ti za sve {to si me nau~ila osufiksu - "ation".

Jane Feinmann - hvala Ti {to si mi pomogla nanovonapisati klju~no poglavlje.

Alice Charlwood - hvala Ti za tvoj dragocjeni savjet.Elisabeth Geisel - hvala Ti {to si mi dala prijevod naj-

va`nijih poglavlja tvoje ~uvene knjige. Sada sam shvatio ulogusuza u izra`avanju emocija.

Liliana Lammers - hvala Ti za tvoje holisti~ko razumije-vanje rije~i "ljubav".

viii

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page viii

Predgovor

Miriam Stoppard

Pro{lo je vi{e od dvadeset godina kako sam s filmskomekipom stigla u Pithiviers da bih stekla uvid u rad MichelaOdenta, francuskog kirurga koji je postao op}epoznat kaorevolucionarni porodni~ar.

^ak se ni tada nije uklapao ni u kakav uredan medicin-ski obrazac. Specijalizirao je kirurgiju i zbog svojega objek-tivnog i zdravorazumskog pristupa porodni{tvu bio je suo~ens onim {to je nazvao: zastarjeli postupci koji su nijekali logikui znanost, ali su se svejedno godinama i neupitno prihva}aliiako su produ`ivali trudove, pove}avali bol i rizik komp-likacija pri porodu te stoga vjerojatnost medicinske inter-vencije.

Jednostavnim rje{enjem, dopustiv{i `enama da slijede svojinstinkt ra|anja koji ih je navodio da rode u blagom, umje-sto u visoko tehnologiziranom okru`enju, da im se pridru`injihov partner koji }e im pomo}i i (doslovce) podr`ati ih,on je obrnuo porodiljsku praksu naglavce i reducirao medi-cinske intervencije, kao {to su poro|aj porodni~kim klije{timai carski rez, prakti~ki na nulu.

Njegove su mi teze izgledale neodoljivima. Sje}am se kakosam na stubi{tu njegove bolnice, u nepredvi|eni dodatak svomTV dokumentarcu spontano dala odu{ka ljutnji, jer sam bilaprevarena glede Odentova postupka ra|anja. Ljutilo me {tosam rodila dvije bebe prema krutom, hijerarhijskom sustavukoji je tada, u Velikoj Britaniji, bio u modi, le`e}i na le|ima,s nogama u stremenju, potiskuju}i bebu napolje uzbrdo! Tekrazgovaraju}i s Odentom shvatila sam kako ̀ ene u uspravnompolo`aju mogu koristiti silu te`u da bi porodile dijete.

ix

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page ix

LJUBAV O^IMA ZNANOSTI

Njegov pristup je razborit, human i zasnovan na oslo-ba|anju `ivotinjskih instikata porodilje. Ali, kona~ni mi jenepobitni dokaz bio to {to je demistificirao i demedikaliziraoproces ra|anja kako za `ene, tako i za bebe i mu{karce.

U `elji da sve `ene imaju dobrobiti od njegova ponovnogosmi{ljavanja ro|enja djeteta, njegovu sam teoriju i praksuodmah po~ela unositi u svoje knjige. Zapravo, njegovo jeu~enje postalo okosnica mog pisanja o trudno}i i ra|anju iod tada sam u svaku svoju knjigu s tim temama uklju~ilaodlomak o Odentu.

@ene i lije~nici su podjednako veliki Odentovi du`nici. Tre-baju nam vizionari poput njega. Impresionira me da su nje-gove najnovije hipoteze, sadr`ane u ovoj knjizi, tako|erdalekovidne. On nudi prili~no iznena|uju}e obe}anje da odgo-vor na pitanje: kako u~imo voljeti - po~ev{i na dojci neko-liko sekundi nakon ro|enja - mo`e dovesti do klju~nogobja{njenja uzroka nasilja u na{em dru{tvu.

On upu}uje da ljubav (ili privla~nost) ima korijene nastani~noj razini, zapravo na povr{ini stanica, u obliku recep-tora, koji se vezuju za "informativne tvari" - ligande - kem-ijske spojeve s pridru`enim porukama. Ta pojava "priklju~iva-nja" se mo`e vidjeti kao ljubav na molekularnoj razini i, kao{to biste i o~ekivali, ona je krajnje selektivna. Upravo kao{to svaka gusjenica ima svoj vlastiti odre|eni list, svaki li-gand ima samo jedan receptor na koji se mo`e priklju~iti ilikojega mo`e voljeti.

Te se hipoteze okupljaju u izu~avanju oksitocina, hormonaodgovornog za trudove, ra|anje, laktaciju i - kao {to stepretpostavljali - za maj~insku ljubav. Zapravo, za gotovo bilokoju vrstu ljubavi: `ene i mu{karci tijekom seksualne akti-vnosti tako|er izlu~uju oksitocin.

Mogao bi opet biti u pravu, kao {to je to bio gledero|enja, da je sposobnost za ljubav - sadr`ana u dosta jed-nostavnoj molekuli oksitocina - a osobito sposobnost davolimo i za{titimo na{ planet, preduvjet globalnog pre`ivlja-vanja.

x

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page x

Predgovor autora

Pomalo je riskantno pisati interdisciplinarnu knjigu u dobaprekomjerne specijalizacije. Predosje}am da }e neki ~itatelji- koji su stru~njaci u svojim vlastitim podru~jima - smatratidijelove ove knjige povr{nim ili suvi{e pojednostavljenim.Tako|er predosje}am da neka poglavlja mogu povremeno iz-gledati te{ka ili dosadna optere}ena mno{tvom neva`nih ilibeskorisnih detalja.

Usprkos takvim te{ko}ama ova je knjiga neophodna u vri-jeme kada se ljudi fokusiraju na nasilje ili na korijenje nasi-lja. Uvjeren sam da obrtanjem pitanja mo`emo i}i korak da-lje u razumijevanju mnogih vidova nasilja, ispituju}i kako serazvija sposobnost za ljubav. Nikada ne}u zaboraviti novu vi-ziju borbe protiv bolesti onoga dana kada sam po~eo is-tra`ivati korijenje dobroga zdravlja.

U poku{aju da se nosim s te{ko}ama knjige kojoj je pre-dodre|eno da ima raznoliko ~itateljstvo, dodao sam na kra-ju svakoga poglavlja sa`etak zajedno s listom referenci zaone koji `ele iscrpnije izu~avati neki poseban aspekt ovenove, a ipak goleme teme.

xi

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page xi

Uvod - Mo} ljubavi

Svako ljudsko bi}e mo`e iskusiti ljubav, a ipak, ljubav jete{ko definirati, jo{ te`e s njom eksperimentirati. Ona je usamom srcu poezije, umjetnosti, filozofije, religije i kultureuop}e; no ljubav se ne dr`i za pogodni predmet znanstvenogistra`ivanja.

Kada je Teilhard de Chardin prije pedesetak godina pred-skazao da }e ljudi jednoga dana nau~iti kako koristiti ener-gije ljubavi i da }e to u povijesti ~ovje~anstva biti podjed-nako klju~no kao i otkri}e vatre, njegovo se predvi|anje dr`aloza potpuno utopijsko. Danas nije tako, jer je u posljednjimdesetlje}ima XX. st. priroda ljubavi i na~in razvijanja sposob-nosti za ljubav postala predmet znanstvenog istra`ivanja, aimplikacije toga su u najmanju ruku isto toliko va`ne kaoimplikacije genetike, elektronike ili kvantne teorije. Ipak, tajrad je daleko od podru~ja popularne znanosti i ve}inaznanstvenika, uklju~uju}i i medicinske profesije, jedva da jei svjesna tog novog podru~ja znanja.

Glavni razlog za to veoma prisutno neznanje je nevjero-jatna specijaliziranost znanstvenih istra`ivanja. Novi znanstvenipodaci o ljubavi u svim njenim manifestacijama izviru izmno{tva disciplina, a stru~njaci koji su otkrili mali, ali vi-talno va`an detalj u mozaiku tog novog podru~ja istra`iva-nja nesvjesni su, ili nisu u stanju vidjeti, kako se njihovnalaz povezuje s drugim segmentima istra`ivanja.

Tako|er vjerujem da su vladaju}i medicinski krugovi sma-trali neke teme istra`ivanja politi~ki nepo`eljnim, te da suih namjerno zanemarivali. Uvijek sam nanovo nailazio nava`na ispitivanja koja je istra`ivala~ka zajednica ignorirala us-prkos njihove jakosti i zna~aja.

Ova knjiga je poku{aj da se sve to promijeni. Znanstvenoobja{njavanje ljubavi nudi `ivotno va`nu poduku i za {iroku

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page 1

LJUBAV O^IMA ZNANOSTI

publiku kao i za profesionalne medicinare i znanstvenike. Pri-je svega, pokazuje da je maj~inska ljubav prototip svih os-talih razli~itih o~itovanja ljubavi - o~inske, sinovske, spolne,romanti~ne, platonske, duhovne, bratske, da ne spominjemoljubav prema domovini, ljubav prema ne`ivim predmetima isuosje}anje i brigu za Majku Zemlju. [tovi{e, dokazni ma-terijal ukazuje na kratak, ali kriti~an period vremena neposred-no nakon ro|enja koji ima dugotrajne posljedice na na{ubudu}u sposobnost da volimo. Sami se izla`emo riziku zane-maruju}i posljedice ritualiziranja, uplitanja ili drugih oblikazanemarivanja fiziologije tog kriti~kog vremenskog perioda.

Drugo, znanost sada razotkriva da su razli~iti na~ini nakoje volimo zapravo holisti~ni, u smislu da su uklju~eni istihormoni i da se isti uzorak pona{anja pojavljuje tijekomspolnog odnosa, poroda i dojenja. Razumijevanje toga poma`enam shvatiti cijenu koju je ljudska vrsta platila za "civilizaciju",kulminiraju}i sa sada {iroko rasprostranjenim problemimaslabog spolnog poriva, te{kih poroda i te{ko}ama s doje-njem. Tako|er nam ukazuje na na~in kako do}i do punijegiskustva svoje spolnosti.

Povrh svega, znanstveno obja{njavanje ljubavi mo`e stvoritinovu svjesnost o tim pitanjima i mo`da pokrenuti korjenitopreispitivanje svega onoga {to `elimo od civilizacije. Gotovosvaka uspje{na kultura ima istu zajedni~ku strategiju za pre`i-vljavanje, a ta je: dominirati prirodom i prevladati i pot~ini-ti druge ljudske skupine. Ako su te kulture do danas pre`i-vjele, onda je tomu razlog {to su uspje{no razvile sposo-bnost za agresiju. Me|utim, na po~etku XXI. st., razvijanjesposobnosti za ljubav i po{tovanje kako uzajamno tako i pre-ma Majci Zemlji kona~no je postao preduvjet kako za glo-balno tako i za pojedina~no pre`ivljavanje.

Zbog toga pedeset godina staro predskazanje Teilharda deChardena mora postati stvarnost.

2

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page 2

1 Pretpovijest - Nerazbijeno ogledalo

Znanstveno obja{njavanje ljubavi ima pretpovijest i potreb-no je prili~no strpljenja i sre}e da bi se ona otkrila. Pot-puno sam slu~ajno postao svjestan rada Eugena Maraisa poz-natog jednoj cijeloj generaciji Ju`noafrikanaca kao pjesnikakoji je pisao o boli i ljubavi. Trebao bi biti poznatiji radisvojih znanstveno orijentiranih hipoteza i istra`ivanja pona{anja`ivotinja koja su se pojavila daleko prije drugih vi{erazgla{enih istra`ivanja u tom podru~ju.

Oko 1920. god. - u pretpovijesno vrijeme {to se ti~e ovo-ga predmeta - Marais je eksperimentirao da bi potvrdio svo-je pjesni~ke intuitivne zaklju~ke o vezi izme|u bolnog ra|anjai maj~inske ljubavi1. On je izu~avao skupinu od {ezdeset kaf-firskih koza za koju je znao da u posljednjih petnaest go-dina nijedna koza iz tog krda nije odbacila svoje mlado. Onje `enkama pri porodu davao da nekoliko puta omiri{u klo-roform i eter, a zatim je primijetio da su nakon toga maj-ke odbijale prihvatiti svoje novoro|ene jari}e. Naravno da uto vrijeme Marais nije bio u stanju protuma~iti narav vezeime|u bola pri porodu i maj~inskog pona{anja. On nije znaoza hormone i nije mogao objasniti kako prirodni prigu{iva~ibola, koje pri trudovima izlu~uje majka, tako|er igraju uloguu poticanju maj~inskog pona{anja. Me|utim, uspore|uju}ipona{anja razli~itih vrsta, ustvrdio je jednostavno pravilo -kada je novoro|en~ad nezrela i ovisna o bri`noj i podr`ava-ju}oj majci, to je povezano s bolnim ra|anjem. Da suMaraisovi izvje{taji bili izvorno objavljeni na engleskom i timepostali poznatiji, nikada ne bi bile predlo`ene ni {iroko pri-hva}ene odre|ene "kulturolo{ke" teorije o bolu pri ljudskomra|anju - ili bi mo`da bile formulirane na istan~aniji na~in.Sredinom ovoga stolje}a bilo je uobi~ajeno tvrditi da ra|anjene bi smjelo biti bolno, jer tijekom normalnog zdravlja nema

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page 3

LJUBAV O^IMA ZNANOSTI

niti jednog primjera bolne fiziolo{ke funkcije. Odnosno, tvrdi-lo se da je bol pri porodu "uvjetovani refleks".

Eksperimenti Eugena Maraisa pru`aju nam prvu priliku daocijenimo svrsishodnost pokusa na `ivotinjama radipobolj{avanja na{ega poznavanja ljudske prirode. On ukazu-je na granice do kojih mo`emo u~iti takvim pristupom.

Zaklju~ci iz pokusa na `ivotinjama ~esto su jednostavni inedvosmisleni: koze se nisu brinule za svoju mladun~ad.Znamo za{to je pona{anje ljudskih bi}a mnogo slo`enije. Lju-di komuniciraju jezikom. Stvaraju kulture. Njihovo pona{anjeje manje izravno pod utjecajem njihove hormonalne ravnote`e.Kada `ena zna da je beba na putu, ona mo`e radosno o~eki-vati i ve} u nekoj mjeri ispoljavati maj~insko pona{anje. Tone zna~i da ne mo`emo u~iti od ne-ljudskih sisavaca. Pokusisa `ivotinjama ukazuju na pitanja koja si trebamo postavitio sebi samima.

Kada se radi o ljudskim bi}ima, pitanja moraju obuhva}atirije~ "civilizacija". Ako koze ne brinu o svojim jari}ima nakon{to su ih okotile uz nekoliko udaha etera i kloroforma, netrebamo li se zamisliti nad budu}no{}u na{e civilizacije akose proces ra|anja rutinski remeti na takav na~in.

Eksperimenti Eugena Maraisa pru`aju nam tako|er prilikuda si razjasnimo kako koristiti znanost da bismo pobolj{alirazumijevanje `ivota op}enito, a posebno ljudske naravi. Bi-olo{ke znanosti predstavljaju vrstu ogledala u kojem mo`emopotra`iti vlastiti odraz.

Dok je znanstveno obja{njavanje ljubavi bilo u svojoj "pret-povijesnoj" fazi, to ogledalo nije bilo jako ugla~ano. Odrazje bio mutan, detalji nejasni. Ali jo{ je uvijek bilo mogu}eu potpunosti vidjeti cjelinu neugla~anog ogledala. EugeneMarais je mogao izu~avati ̀ ivot i ljudsku narav iz upe~atljivogbroja razli~itih gledi{ta. Bio je pjesnik, koji je izu~avao re-ligiju, pravo i medicinu, a tako|er i novinar i aktivni od-vjetnik koji je proveo velik dio vremena analiziraju}i pona{anjetako razli~itih `ivotinja kao {to su termiti, {korpioni i babuni.Njegova sposobnost u odr`avanju neprestalne veze izme|u to-likih razli~itih gledi{ta, bila je u osnovi njegova dubokograzumijevanja ljubavi, bola i ljudske naravi.

4

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page 4

PRETPOVIJEST

Danas je to isto ogledalo sjajno ugla~ano. Mogu bitiotkriveni beskona~no sitni detalji, ali kao da je ogledalo razbi-jeno u tisu}e komadi}a. Stru~njaci koji znaju tako mnogo ojednom si}u{nom komadu razmrvljenog ogledala nesposobnisu vidjeti na~in na koji se on povezuje s drugim komadimakako bi sa~inili cjelinu.

Na{ je zadatak {to je mogu}e potpunije nanovo sastavititu sliku. Mi ne potcjenjujemo te{ko}e toga rada. Po~et }emoutvr|uju}i veze izme|u najve}ih komada koje su na vidjeloiznijeli znanstvenici razli~itih podru~ja. Zatim }emo pogledatimno{tvo malih djeli}a koje je jo{ uvijek te{ko me|usobnopovezati.

Sa`etak

Metafora s ogledalom je okosnica na{ega opisa pojave kojunazivamo "znanstveno obja{njavanje ljubavi". Biolo{ke znanos-ti predstavljaju ogledalo u kojem tra`imo vlastiti odraz. Danasje to ogledalo sjajno ugla~ano, ali je razbijeno u tisu}e ko-madi}a. Na{ je cilj ustanoviti povezanost svih tih malih ko-madi}a.

Reference

1 Marais, E. N. The soul of the white ant, sa biograf-skim osvrtom njegovoga sina. Methuen, London, 1937.

5

ljubav.qxd 8.4.2009 15:32 Page 5