LN 127 Za Web Lecnicke Novine Zeljko Poljak

8/18/2019 LN 127 Za Web Lecnicke Novine Zeljko Poljak

1/86

G O D I N A X I V

•

B R O J 1 2

7 •

1 5 . I I I . 2 0 1 4

I S S N 1

3 3 3 - 2 7 7

5

T E MA B ROJA

Izlazak

HZZO-aiz Riznice

- argumentiza i protiv Str. 16


2/86

L I J E Č N I Č K E N O V I N E 1 2 7 • O Ž U J A K 2 0 1 4

3

k a z a l o

L I J E Č N I Č K E N O V I N E 1 2 7 • 1 5 . o ž u j k a 2 0 1 4 .

O R G A N I Z A C I J A I M A R K E T I N G • ” B O N A M A R K ”, A M R U Š E V A 1 0 , ZA G R E Bt e l 0 1 4 8 1 8 6 0 0 • t e l / f a x 0 1 4 9 2 2 9 5 2 • e - m a i l : b o n a m a r k @ b o n a m a r k . h r

i m p r e s u mLIJEČNIČKE NOVINE

Glasilo Hrvatske l iječničke komoreADRESA UREDNIŠTVA

10000 Zagreb, Tuškanova 37, HrvatskaGLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK

Prof. dr. Željko Poljak Vlaška 12, 10000 Zagreb

e-mail:[email protected]

TAJNIK REDAKCIJEDoc. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med.

Naklada 18.000 primjeraka

MEDICAL NEWS

FOUNDER AND PUBLISHERThe Medical Chamber of Croatia

ADDRESS10000 Zagreb, Tuškanova 37, Croatia

Editor-in-chief Professor Željko Poljak, M.D.Published in 18.000 copies

Prim. dr. Dražen BorčićNikolina Budić, dipl. iur.

Prof. dr. Nenad Ilić

Prof. dr. Tatjana JerenProf. dr. Vesna Jureša

Dr. Mario MalnarPrim. dr. Vjekoslav Mahovlić

Prim. dr. Hrvoje MinigoDr. sc. Vladimir Mozetič

Dr. Senad MuslićDoc. dr. Ljiljana Perić

Prof. dr. Mirjana Sabljar-MatovinovićPrim. dr. Katarina Sekelj-Kauzlarić

Doc. dr. Hrvoje Šobat

IZDAVAČKI SAVJET

Dražen Borčić • Tomislav BožekNikolina Budić • Egidio Ćepulić

Stella Fatović Ferenčić

Franjo Husinec • Josip JelićŽeljko Krznarić • Slavko Lovasić

Adrian Lukenda • Vjekoslav MahovlićIngrid Márton • Hrvoje MinigoMatija Prka • Dražen Pulanić

Livija Puljak • Katarina Sekelj KauzlarićAndreja Šantek • Ivica Vučak

UREDNIČKI ODBOR

Rukopisi se šal ju na adresu:“Liječničke novine HLK“, 10000 Zagreb, Tuškanova 37,

e-mail: [email protected] ili izravno uredniku.Članci ne podliježu recenziji i uredništvose ne mora slagati s mišljenjem autora.

Članci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora.Mali oglasnik je za članove Komore besplatan.

UPUTE SURADNICIMA

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj: 534-04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene u ovombroju “Liječničkih novina”, cjelokupni odobreni sažetaksvojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputa sukladni sučlancima 16. i 22. Pravilnika o načinu oglašavanja i obavje-šćivanja o lijekovima, homeopatskim i medicinskim proizvo-dima (NN br. 62/05).

“Liječničke novine“ su glasilo Hrvatske liječničke komore zastaleška i društvena pitanja. Članovi ih dobivaju besplatno.Godišnja pretplata: 400,00 kn. Pojedinačni broj 50,00 kn.

Pretplatnička služba HLK-aTel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465

RedakcijaNovinarka Andreja Šantek

01/ 45 00 848, e-mail: [email protected]

Oblikovanje A. Boman VišićTisak “Mediaprint - Tiskara Hrastić d.o.o.”

LIJEČNIČKA KOMORA NA INTERNETU www.hlk.hr • e-mail:[email protected]

RIJEČ PREDSJEDNIKA ..... 4Trajna medicinska izobrazba - naš imperativ

IZ KOMORE ..... 525. sjednica Izvršnog odbora • 8. sjednica Vijeća

Povjerenstvo za bolničku djelatnost • Sastanci u Puli i Rijeci • Plan stručnog nadzora

IZ HRVATSKOG LIJEČNIČKOG ZBORA ..... 11Akademici u HLZ-u • Umirovljeni liječniciHD za kliničku citologiju • Priznanja akademiku Reineru

IZ AKADEMIJE MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE ..... 15Tribina o Sveučilištu u Zagrebu • Ministar Ostojić u Senatu

IZ HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE ..... 16Razgovor s ravnateljem prim. Sinišom Vargom • Ocjena Ministarstva i HZZO-a

HUBOL partner HZZO-u

IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA ..... 21Angiodvorana u Splitu • Suradnja s Kinom • Dar rijetkih bolesti

Udruga „Breza“ • Ginekološki tečaj u Zaboku

ZDRAVSTVO U SVIJETU ..... 23Projekt o neurometaboličkim bolestima

KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR RIJEKA ..... 24Bolnica na kraju proračuna • KBC Rijeka kroz povijest i danas

FARMAKOTERAPIJSKA TEMA ..... 29Reakcije na salicilate i nesteroidne lijekove

COCHRANE ZANIMLJIVOSTI ..... 30Eradikacija Helicobactera pylori • Alkoholni apstinencijski sidrom • Farmakološki prekid trudnoće

NAPREDAK GENETIKE ..... 34Epigenetika – iznad genskog koda

SEKSOLOŠKA TEMA ..... 37Quo vadis pedoijo?

IZ POVIJESTI SVJETSKE MEDICINE ..... 38Najvažnija Selyeova otkrića

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE ..... 43

IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE ..... 51Gjuro Rihtarić i zagrebačko zdravstvo

USPOMENE I SJEĆANJA ..... 60Prof. dr. Kornhauser: Anegdote sa zagrebačkog medicinskog fakulteta

PISMO ČITATELJA ..... 64Tko je kriv za loše zdravstvo

PRENOSIMO IZ „MEDICINARA“ ..... 65Zašto (ne) biti liječnik?

KRATKA LIJEČNIČKA PRIČA ..... 67Zora Zakanj: Bolnički krugovi

LIJEČNIČKA RATNA PRIČA ..... 69Boris Dželalija: Moja ratna Škabrnja

HRVATSKI LIJEČNICI SPORTAŠI ..... 73Dr. Vladislav Prašek

BOLJE HUMOR NEGO TUMOR ..... 79„Doktore, dajte mi potvrdu…“

KALENDAR STRUČNOG USAVRŠAVANJA ..... 81


3/86

r i j e č p r e d s j e d n i k a


• Unatoč i dalje teškom gospodar-skom stanju, a što značajno utječe na zdrav-stvo, veseli nas dolazak proljeća. Ono nampobuđuje nadu da će nam biti bolje. U ovovrijeme događaju se značajne stvari, koje ćesigurno donijeti puno promjena i koje će utje-cati na našu profesiju. Komora je poduzelaniz aktivnosti kako bi se utvrdile sve posljedi-ce smjenskog i turnusnog rada u bolnicama.

Zajedno s Hrvatskim liječničkim zbo-rom, dekanima medicinskih fakulteta, Akade-mijom medicinskih znanosti Hrvatske i našimliječničkim sindikatom, uz podršku brojnihdoktora medicine i udruga pacijenata, nasto-jali smo razmotriti sve posljedice novog obli-ka rada pa će ovakav način organiziranja radau većini bolnica biti ukinut, kako je to najavioi sam ministar zdravlja.

Proteklih mjesec dana zbio se niz do-gađaja u kojima je Komora sudjelovala ili ihje organizirala. Nakon vrlo uspješnog skupa

u Gospiću, predsjednici županijskih povjeren-stava pozvali su nas u Pulu, Rijeku, Vinkovce, Viroviticu i Karlovac (Ogulin), kako bi svoječlanove upoznali s promjenama značajnimza našu profesiju nastale ulaskom Hrvatske uEU. Prim. Katarina Sekelj-Kauzlarić i Niko-lina Budić, dipl. iur. održale su o tome pre-davanja 4. ožujka u Puli i 5. ožujka u Rijeci.Oba skupa bila su vrlo dobro posjećena, a ra-sprava nakon održanih predavanja pokazalaje zanimanje naših članova za sva aktualnazbivanja i za djelovanje svoje profesionalneorganizacije. Više o tome možete pročitati u

ovom broju LN.Trajna medicinska izobrazba i trajni

profesionalni razvoj potrebni su nam kako bi-smo mogli pružati kvalitetnu zdravstvenu za-štitu našim pacijentima. To je obveza svakoglicenciranog doktora medicine. Komora želida naši članovi tu obvezu provode sukladnopreporukama Europske unije medicinskihspecijalista (UEMS) te da svi oblici edukaci-je budu prepoznati i priznati od Europskogakreditacijskog odbora za trajnu medicinskuizobrazbu (EACCME). Kao članica EU, Hrvat-ska se treba i na tom području prilagoditieuropskim pravilima. Naš VII simpozij upra-vo je tome posvećen, stoga je bilo izuzetnokorisno sudjelovati na „UEMS Conference on

Trajna medicinska izobrazba- naš etički i profesionalni

imperativ

CME-CPD in Europe“ u Bruxellesu 28. veljače.Ugledni stručnjaci su u svojim prezentacija-ma govorili o problemima s različitih pogledai predložili kakao bi ih trebalo rješavati. Menije posebice bila zanimljiva tema o sukobu in-teresa te o procjeni ishoda edukacije. O ovojkonferenciji detaljnije ćemo vas izvijestiti usljedećem broju LN; jedan od predavača natom skupu, glavni tajnik UEMS-a dr. Edwin

Borman, najavljeni je gost i predavač na na-šem ovogodišnjem simpoziju.Hrvatski liječnički zbor obilježio je

dostojno 140 godina svog postojanja. Dragomi je što je tradicionalni Liječnički bal bio do-bro posjećen i lijepo organiziran.

Čestitam našim kolegama i prijate-ljima na čelu Hrvatskog liječničkog zbora saželjom da se ovaj oblik druženja liječnika, ali inaša suradnja, nastavi. O nedostatku doktora u Hrvatskoj Ko-mora upozorava od 2006. godine. Najnovijipodaci pokazuju da se broj doktora medici-

ne na 1000 stanovnika približio prosjeku EU,što pokazuje da su poduzete neke mjere, kojesmo i mi preporučili, kao što je povećanje bro-ja studenata na fakultetima i produljen rad li-ječnika koji su stekli uvjete za mirovinu. Iakoje porastao ukupan broj licenciranih doktorai specijalista, ne možemo biti zadovoljni jerpogledom na strukturu članova Komore mo-žemo uočiti smanjenje broja bolničkih speci-jalista i porast broja umirovljenika. Nedosta-tak timova obiteljske medicine, ginekologai pedijatara u mreži primarne zdravstvenezaštite poznat je.

Činjenice su to koje potkrepljujutvrdnju o nedostatku doktora medicine, omalom broju nezaposlenih i o nemogućnosti

organiziranja smjenskog rada u bolnicama.Iako smo mogli pročitati u nekim glasilima dase broj liječnika u Hrvatskoj na 1000 stanov-nika uspoređuje s brojem liječnika, na primjer,s brojem u Ujedinjenom Kraljevstvu ili Belgiji,moramo reći da je takva usporedba pogrešnai neprihvatljiva. U tim je zemljama, naime, su-

stav zdravstvene zaštite organiziran tako dase velik broj usluga prepušta iz nadležnostidoktora medicine specijalista u nadležnostdrugih suradnika, na primjer medicinskih se-stara, tehničara, zioterapeuta i slično. Jasno,tome je prilagođen i njihov sustav školovanjakadrova u zdravstvu.

Stoga, ponovno upozoravamo dase kod analize broja liječnika mora voditi ra-čuna o strukturi i o s kojim se izvorima poda-taka iz zemlje i svijeta barata. Istodobno, jošjednom ističemo svoju zabrinutost za najav-ljen odlazak naših članova, među kojima imai vrhunskih stručnjaka, na rad izvan Hrvat-ske.

Ovih dana biti će objavljen dugoočekivani tzv. Master plan bolničkog sustava.Komora će sukladno svojim ovlastima datisvoje primjedbe.

Objavljeni rezultati ankete o zado-voljstvu građana zdravstvenom zaštitom u2013. godini pokazuju da doktori obiteljskemedicine izvrsno rade, što je za svaku pohva-lu, ali ukupna ocjena zdravstvenog sustavai nije baš zadovoljavajuća. Najveće nezado-

voljstvo ispitanika izraženo je zbog predugihlista čekanja na medicinske usluge u sekun-darnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izlaskom iz državne riznice HZZOće dobiti puno veću samostalnost u raspo-laganju sa zdravstvenim novcem. Uz pove-ćanje doprinosa za zdravstveno osiguranjena prijašnjih 15% nadamo se da će biti višesredstava za zdravstvenu zaštitu, ali uz ova-ko velik broj nezaposlenih i sadašnju razinuosiguraničkih prava bojim se da će se moratištedjeti, a to će opet pasti na teret zdravstve-nim radnicima.

Sve ovo što se događa u zdravstve-nom sustavu jako će utjecati na kvalitetu iobim zdravstvene zaštite, ali sam siguran daće naši članovi kao i do sada obavljati svojposao najbolje što mogu.

Koristim priliku da vas pozovem naovogodišnji, sedmi po redu simpozij HLK-akoji se održava 4. travnja u hotelu „Westin“ uZagrebu, gdje ćete saznati više o trajnoj me-dicinskoj izobrazbi nakon ulaska Hrvatske uEuropsku uniju.

Vaš predsjednik Prim. dr. Hrvoje Minigo

•••••


4/86

i z k o m o r e


5

• Predsjednik Komore prim. dr.Hrvoje Minigo izvijestio je članove Izvršnogodbora o aktivnostima Komore u razdobljuizmeđu dviju sjednica. Istaknuo je kako je urazgovorima s ministrom zdravlja prof. dr. sc.Rajkom Ostojićem tražio prijelazno razd-bolje za primjenu Pravilnika o subspecijali-zacijama za liječnike koji se trenutno nalazeu postupku, kao i za uvođenje smjenskog iturnusnog rada u bolnicama.

Također ih je izvijestio o sastankus predsjednikom HLZ-a prof. dr. sc. ŽeljkomKrznarićem i predsjednikom HLS-a mr. sc.Ivicom Babićem na kojem je predložio odr-žavanje sjednice Stručnog savjeta, koji je iodržan u Hrvatskom liječničkom domu 6.veljače (izvještaj je objavljen u prošlom broju

Liječničkih novina) u organizaciji HLZ-a, Me-

dicinskog fakulteta i Komore.Prim. Minigo istaknuo je da čini sve

što može kako bi se očuvao liječnički korpus,te da će i nadalje biti aktivan u tom smjeru.

Iz rada povjerenstva

Predsjednik Povjerenstva za pri-marnu zdravstvenu zaštitu dr. Senad Muslić

25. sjednica Izvršnog odbora

Privatnici rezignirani

zbog postupkaugovaranja s HZZO-omTekst i slike Andreja Šantek

rekao je kako se razgovvara s HZZO-om okoizmjena Pravilnika o minimalno-tehničkimuvjetima koji traži da svaka ordinacija imadebrilator. Predsjednica Povjerenstva za medicin-sku izobrazbu prof. dr. sc. Tatjana Jeren reklaje kako Povjerenstvo i dalje ima poteškoća sprijavljivanjem stručnih skupova. Objasnila jeda na razini Europske unije ne postoji sadržaj-na kategorizacija skupova već je to prepušte-no svakoj zemlji. Također se povela rasprava io visinama kotizacija za koje su neki ustvrdilida su daleko previsoke. S druge strane, reče-no je da je 120 bodova, koliko je potrebno zaobnovu licence, moguće prikupiti i bez potro-šene lipe. Na pitanje može li Komora utjecatina visinu kotizacije, prim. Minigo rekao je da

su one odluka stručnog društva koje organi-zira skup. Prvi dopredsjednik dr. Mario Mal-nar predložio je da se o ovoj temi raspravljana Komorinom simpoziju u travnju kako bi iliječnici mogli dati svoje prijedloge. Predsjednica Povjerenstva za bol-ničku djelatnost prof. dr. Ljiljana Perić dalaje pregled stanja u bolnicama vezanog uz or-ganizaciju rada u smjenama. Ustvrdila je daje narušena kvaliteta liječenja pacijenata, ali

i da su poteškoće različite od bolnice do bol-nice. Također je rečeno da se liječničke plaćenisu smanjile zbog nove organizacije rada.Prim. Minigo zatražio je od Povjerenstva kon-kretne primjedbe o novom ustroju bolnica.

Predsjednica Povjerenstva za osta-le liječničke djelatnosti prim. dr. Katarina

Sekelj Kauzlarić govorila je o neprilikamapripravnika jer su različite duljine staža, ali irazličiti načini plaćanja. Naglasila je kako Hr-vatska ima samo 5000 bolničkih doktora tekako je Europa, shvativši nedostatak liječnikaskratila studij medicine sa šest na pet godina.No, dodala je i kako je pitanje je li pet mjesecipripravničkog staža dovoljno za liječnika.

Predsjednik Povjerenstva za privatnupraksu i ugovornu specijalističku izvanbol-ničku djelatnost doc. dr. Vladimir Mozetičtvrdi da su liječnici rezignirani zbog postupka

ugovaranja s HZZO-om. Rekao je da ne znajuprema kojim je kriterijima HZZO proveo za-dnji natječaj u prosincu i potpisao ugovore spojedinim privatnicima. Zaključeno je da sehitno mora organizirati sastanak s upravomHZZO-a kako bi se raspravile ove gorućeteme, ali i planovi.

Raspravljalo se i o javnim zdravstve-nim ustanovama koje nisu u sanaciji i moguuz nadoplatu primati pacijente u popodnev-nim satima. Prim. Minigo je o tome razgo-varao s predstavnicima Koalicije udruga uzdravstvu a oni misle da bi pacijenti u njima

trebali moći nadoplatiti razliku u cijeni uslu-ge iznad onoga što plaća HZZO. Razgovaralose i zapošljavanju umirovljenih liječnika, štoregulira novi Zakon o radu.

Predsjednik Povjerenstva za struč-na pitanja i stručni nadzor prof. dr. sc. NenadIlić izvijestio je o provedenim nadzorima nadradom liječnika u 2013. godini te je predsta-vio plan rada Povjerenstva za ovu godinu,koji također donosimo u ovom broju. Na sjed-

Predsjednik Povjerenstvaza stručna pitanja i

stručni nadzor prof. dr. sc.Nenad Ilić, predsjednica

Povjerenstva za ostaleliječničke djelatnosti

prim. dr. KatarinaSekelj Kauzlarić,

predsjednik Povjerenstvaza privatnu praksu i

ugovornu specijalističkuizvanbolničku djelatnost

doc. dr. Vladimir Mozetič,predsjednik Povjerenstva

za međunarodnudjelatnost dr. sc. Hrvoje

Šobat i savjetnikpredsjednika Komore

prim. dr. Josip Jelić


5/86

i z k o m o r e


nici je usvojena i Lista članova Komisije zaprovođenje redovnog stručnog nadzora.

Nova ovlastu Zakon o liječništvu

Članovi Izvršnog odbora informi-rani su o dopuni Nacrta prijedloga Zakonao liječništvu kojim se članak 34. nadopunju-

je novom ovlasti Komore koja sada provodii postupak priznavanja inozemnih stručnihkvalikacija te postupak izdavanja potvrda oformalnim kvalikacijama i obavljanju liječ-ničke djelatnosti na području RH za liječnikedržavljane RH sukladno posebnim propisima.Podsjetimo, u ožujku prošle godine održanaje u Mariji Bistrici radionica o izmjenama i do-punama Zakona o liječništvu, nakon čega jeusuglašen tekst koji je kao prijedlog Komoreu travnju prošle godine upućen u Ministar-stvo zdravlja.

Danom pristupanja Hrvatske EU

stupile su na snagu i izmjene i dopune Za-kona o zdravstvenoj zaštiti kojima su Komoridodijeljeni novi poslovi i zadaci vezani uz, sjedne strane, postupak priznavanja inoze-mnih stručnih kvalikacija, te, s druge strane,izdavanje potvrda o formalnim kvalikacija-ma i obavljanju liječničke djelatnosti na po-dručju Hrvatske za liječnike državljane RHkoji imaju namjeru raditi na području Europ-ske unije. S obzirom na to da su te djelatnostiprije bile u nadležnosti Ministarstva zdravljai Agencije za znanost i visoko obrazovanje, auzevši u obzir da se radi o odgovornim i slo-ženim zadacima kojima se, s jedne strane,omogućava pristup radu i obavljanju liječnič-ke djelatnosti u Hrvatskoj, a s druge strane se

za hrvatske liječnike jamči državama članica-ma EU da su posjednici valjanih kvalikacijaza pristup radu, smatramo opravdanim da tiposlovi i zadaci budu određeni kao nova jav-na ovlast Komore te dodani u čl. 34 Nacrtaprijedloga Zakona o liječništvu.

Simpozij HLK-a

Izvršni odbor prihvatio je visinu koti-

zacija za simpozij Komore o trajnoj medicin-skoj izobrazbi koji se u travnju održava u Za-grebu. Kotizacija za sudionike i izlagače izno-si 500 kuna (600 kuna na licu mjesta), 400kuna za umirovljenike i specijalizante te 300

kuna za prateće osobe (350 kuna na licu mje-sta). O trošku Komore (bez troškova smještajai dnevnica) na simpoziju će sudjelovati člano-vi Vijeća Komore, članovi Izvršnog odbora,savjetnici predsjednika, članovi Povjerenstvaza medicinsku izobrazbu liječnika, članoviNadzornog odbora i predsjednik Skupštine

Komore. Više o simpoziju na mrežnoj straniciKomore.

Unapređenjeweb stranice Komore

Dr. Malnar je predstavio zaključkeradne grupe za web koja je osnovana u ruj-nu prošle godine. Među ostalim, predložili suzapošljavanje osobe za održavanje web stra-nice, marketing, informiranje članstva putemweba i odnose s javnošću. Moderniziranje

web stranice također je jedan od prijedloga.Potrebno je utvrditi kriterije natječaja za iz-bor ponuđača za dizajn i tehnička rješenja.

Predlaže se podijeliti portal na jav-ni i na personalizirani dio za liječnike i djelat-nike Komore. U javnom dijelu portala treba-lo bi, među ostalim, omogućiti postavljanjereklamnog dijela, integraciju s društvenimmrežama, praćenje objava iz zdravstva i teprovođenje anketa.

U personaliziranom dijelu portalatrebalo bi, među ostalim, omogućiti autori-zirani pristup pomoću smart-kartica, prikazčlanskog statusa, odabir sadržaja prema gra-nama medicine i davanje mišljenja na prijed-loge zakonskih akata.

•••••

Voditeljica Službe općih pravnih poslova Komore Maja Lacković, dipl .iur.i predsjednik Komore prim.dr. Hrvoje Minigo

Predsjednik Povjerenstva za primarnu zaštitu dr. Senad Muslić,predsjednica Povjerenstva za medicinsku izobrazbu liječnika prof. dr. sc.Tatjana Jeren

i predsjednica Povjerenstva za bolničku djelatnost prof. dr. Ljiljana Perić


6/86

i z k o m o r e


7

• Sjednica Vijeća Komore pod pred-sjedanjem prim. mr. sc. Marijana Cesarika zapo-čela je vijećničkim pitanjima, među ostalim,o kumulativnom radnom odnosu, smjenskomradu u bolnicama, te radu umirovljenih liječ-nika. Predsjednik Komore prim. dr. HrvojeMinigo rekao je da je rješavanje pitanja ku-mulativnog rada u interesu Komore budućida su nastavnici medicinskih fakulteta isto-dobno i članovi Komore koja mora brinuti o

njihovom statusu. Dodao je kako se o tometrenutno vode pregovori sa medicinskim fa-kultetima, Ministarstvom zdravlja, Ministar-stvom znanosti, obrazovanja i sport (MZOS),te Ministarstvom rada i mirovinskog osigura-nja.

Prim. Cesarik dodao je kako se tre-nutno čeka stav Ministarstva rada. Na pitanjekakvo je mišljenje Komore o osnivanju Sve-učilišnih bolnica, prim. Minigo kazao je kakoKomora nije uključena u te rasprave, dok jepredsjednik Povjerenstva za Grad Zagrebprof. dr. Vlado Jukić dodao da je tema dostasložena i zahtjeva duboko promišljanja jerima onih koji su za, ali i onih koji su protiv.Prim. Minigo predložio je da se uputi dopis

Dekanskoj konferenciji i Ministarstvu zdravljada se Komoru uključi u raspravu vezanu uzformiranje sveučilišnih bolnica u centrima ukojima se usporedo misle razvijati visokoš-kolske ustanove medicinskog usmjerenja izdravstvene ustanove sukladno stavu MZOS-a.

Vijećnici su raspravljali i o proble-mima koji su nastali zbog uvođenja smjen-skog rada, te je zaključeno kako je trenutno

stanje neodrživo i traži da svi zajedno (HLK,HLZ, HLS i akademska zajednica) utječu naministra zdravlja kako bi se povećalo tre-

nutno ograničenje od 180 sati prekovreme-nih sati godišnje. Predsjednica PovjerenstvaLičko-senjske županije dr. Sandra Čubelićnavela je kako njezini kolege samo u jednommjesecu imaju i do 32 sata efektivne priprav-nosti, te kako tu brojku ona sama dosegne zajedan vikend. Predsjednik HLS-a mr. sc. Ivica

Babić, govoreći o Kolektivnom ugovoru, re-kao je kako ga liječnici nisu potpisali, te daočekuju i odluku suda o Zakonu o reprezenta-tivnosti. Dr. Babić je istaknuo da je strukovnikolektivni ugovor i dalje njihov cilj. Vijećni-ci su usvojili prijedlog da se održi tematskesjednica Vijeća o stanju u bolničkom sustavunakon što Komori bude dostavljen projektMaster plan bolnica.

Prim. Minigo iznio je mišljenje Ko-more o radu umirovljenih liječnika objašnja-vajući kako nije pametno one liječnike koji

žele raditi tjerati u mirovinu po sili zakona.Ne treba ih se olako odricati, pojasnio je prim.Minigo, s obzirom na njihovo znanje, struč-nost i iskustvo, posebno zbog činjenice da usustavu već ionako nedostaje liječnika. Brojbolničkih doktora specijalista, dodao je, paoje s 7000 u 2012. godini na svega 5780 štopredstavlja veliki problem u zdravstvenomsustavu.

Prvi dopredsjednik Komore dr. MarioMalnar, govoreći o dobivanju koncesijskogugovora za privatne zdravstvene ustanovena primarnoj razini čiji su osnivači već posto-

jeći koncesionari, rekao je da se taj postupakveć vodi pred Ministarstvo zdravlja. Pomoć-nica ministra Ljubica Đukanović, pojasnio je,rekla je da će izmjenom Zakona o koncesijiregulirati transfere koncesija. Vijećnike je zanimalo i zašto bo-dovi sa stručnih usavršavanja nisu upisa-ni i ažurirani na web stranicama Komore, aprim. Minigo objasnio je da u 90 posto slu-čajeva organizatori skupova ne ispunjavajusvoje obveze prema Komori, ne upisuju i nedostavljaju potrebne podatke te da je Ko-

mora najmanje kriva u takvim slučajevima.Predsjednik Povjerenstva za Brodsko-posavskužupaniju dr. Ninoslav Leko složio se s prim.

8. sjednica Vijeća Komore

Umirovljene liječnike

koji žele raditi ne trebatjerati u mirovinuTekst i slike Andreja Šantek

Predsjednik Povjerenstva za Zadarsku županiju dr. Miljenko Joka,predsjednica Povjerenstva za Koprivničko-križevačku županiju dr. Gordana Arambašić

i predsjednik Povjerenstva za Grad Zagreb prof. dr. sc. Vlado Jukić

Predsjednik Vijeća prim. mr. sc. Marijan Cesarik, predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo,prvi dopredsjednik Komore dr. Mario Malnar i rizničar Komore prim. dr. Vjekoslav Mahovlić


7/86

i z k o m o r e


Minigom objašnjavajući da Komora ažurirapodatke u roku od 48 sati, te da je problemu organizatorima skupova koji ne podmirujusvoje nancijske obveze prema Komori nitidostavljaju popise liječnika koji su sudjelovalina skupu, niti izdaju potvrdnice. Zaključenoje da Komora treba u Liječničkim novinamaobjavljivati popis onih organizatora i skupovakoji su uredno obavili svoje obveze.

Rasprava o Uredbi o nazivima rad-nih mjesta i koecijentu složenosti poslovazaključena je na način da će Komora poslatidopis Vladi u kojem će tražiti da se Uredbomregulira položaj i status ‘magistra struke’ i

liječnika specijaliste u izvanbolničkoj djelat-nosti.

Vijeće je usvojilo i prijedlog osni-vanja Povjerenstva za izmjenu Pravilnika oizboru tijela Komore u koji su imenovani dr. sc. Aleksandar Džakula, prof. dr. sc. Ika KardumSkelin, prim.dr. Katarina Sekelj Kauzlarić,Nikolina Budić, dipl. iur., dr. Mario Malnar,dr. Senad Muslić i prof. dr. sc. Vlado Jukić,

a za predsjednika je izabran doc. dr. VladimirMozetič. Prim. Minigo pojasnio je da su prilikomzadnjih izbora za Skupštinu Komore 2011.godine uočeni tehnički nedostaci u izbornompostupku koji je zahtjevao prisutnost velikogbroja volontera. Zadaća je povjerenstva, do-dao je, da pronađe bolja tehnička rješenja teda do slijedeće sjednice Vijeću dostavi nacrtIzmjena i dopuna Pravilnika.

•••••

PredsjednicaPovjerenstvaLičko-senjske

županije dr.Sandra Čubelić

i članicaIzvršnog

odbora prim.dr.Katarina Sekelj

Kauzlarić

Prijeti opasnost od zatvaranjasubspecijalističkih ambulanti

Sjednica Povjerenstva za bolničku djelatnost•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

• Bolnički liječnici posljednja dvamjeseca imaju iznimno puno poteškoća, prijesvega zbog nove organizacije rada, ali i pro-mijenjenih pravilnika o ustroju bolnica i rad-nog vremena.

Nezadovoljni su i time što se pro-jekt Master plan bolnica priprema bez njiho-va sudjelovanja, kao i sudjelovanja Komore,te da ih Ministarstvo zdravlja stavlja u isti

položaj kao i opću javnost koja o pojedino-

stima tog plana doznaje iz medija. A pitanjana terenu je mnogo: od prijedloga spajanjeodjela, ukidanja subspecijalističkih ambulan-

ti, načina obračunavanja prekovremenih satido reguliranja kumulativnog radnog odno-sa. Pojedini ravnatelji bolnica obavijestili suMinistarstvo da trenutna organizacija radaugrožava liječničku službu, što će se, međuostalim, odraziti na pacijente duljim listamačekanja nego dosad.

Zbog smjenskog rada, koji zahtjevaveći broj liječnika, neki su ravnatelji u dvoj-

bi: ili zatvoriti specijalističke ambulante ilizdravstvenim djelatnicima platiti prekovre-mene sate. U ovom trenutku ne zna se ko-

Prof. dr. sc.BiserkaTrošelj-Vukić,KBC Rijeka,dr. Davor Jelaska,OB Sisak(desno)

Andreja Šantek

Dr. Srećko Ljubičić,predsjednikPovjerenstvadubrovačko-neretvanskežupanijei mr. sc. ZlatkoHoura, predsjednikNadzornogodbora HLK


8/86

i z k o m o r e


9

liko bolnica plaća prekovremene sate iznad

dozvoljenog maksimuma, ali ravnatelji koji točine o tome su obavijestili i Ministarstvo.U Komorinom Povjerenstvu za Si-

sačko-moslavačku županiju uočili su niz pro-blema vezanih uz Pravilnik o početku, zavr-šetku i rasporedu radnog vremena.

Primjerice, ukidanjem 24-satnihdežurstava mnogi županijski bolnički odje-li s manje liječnika moraju, da bi zadovoljilikontinuitet medicinskog zbrinjava ležećihbolesnika i ukupan maksimalni broj sati radamjesečno, prijeći na rad u pripravnosti, čimese smanjuje dostupnost zdravstvene zaštite

i sigurnost bolesnika. Osim toga, svaki dola-

Prema Pravilniku, strahuju liječnici,postoji realna mogućnost da će se mnogi ma-nji odjeli po županijskim bolnicama zatvoritijer s se postojećim brojem liječnika ne možeorganizirati službu, a slično je stanje i sa su-bspecijalisitičkim ambulantama.

Liste čekanja neminovno se dra-

stično povećavaju, govore podaci s terena,a ponegdje se i potpuno ukida redovan pro-gram jer u prvoj smjeni radi samo jedan spe-cijalist koji sam ne može, primjerice, obavitioperaciju gdje je potreban još barem jedanasistent.

•••••

Predsjednica Povjerenstva za bolničku djelatnostprof.dr. Ljiljana Perić, mr. sc. Zlatko Houra,predsjednik Nadzornog odbora HLK i mr.sc.Dragutin Juraga, predsjednik Povjerenstva

varaždinske županije i član Povjerenstva za

bolničku djelatnost HLK

Ravnateljica OB Gospić dr. Sandra Čubelić, dr. Silva Potrebica, članica Povjerenstva za bolničkudjelatnost HLK, predsjednica Povjerenstva Komore za Vukovarsko-srijemsku županiju dr. Marija

Švagelj i predsjednik Povjerenstva za Brodsko-posavsku županiju dr. Ninoslav Leko

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Stručni sastanci u Puli i Rijeci

Novosti u sustavu zdravstvanakon ulaska u EU

• Za liječnike Istarske i Primorsko-goranske županije organizirani su 4. i 5. ožuj-ka stručni sastanci u Puli i Rijeci na kojima suim djelatnici stručnih službi Komore predsta-vili novosti u sustavu zdravstva koje su na-stupile s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju,o novostima o licenciranju, te o zakonskojobvezi osiguranja liječnika od profesionalneodgovornosti.

„Hrvatska ionako s 2,7 liječnika na(prema Eurostatu iz 2010.) 1000 stanovni-ka zaostaje za europskim prosjekom od 3,9,a kada tome još pridodamo kakva nam jedobna struktura i struktura zaposlenih pospecijalnosti te da nam i 10 liječnika odlazi

iz zemlje, za nas je to puno“, rekla je prim. dr.Katarina Sekelj Kauzlarić, dodajući kako otome trebaju voditi računa oni koji promišlja-ju zdravstveni sustav. I dok je u 2012. godini44 liječnika zatražilo potvrdu za odlazak uinozemstvo, u proteklih osam mjeseci potvr-de ih je zatražilo 374. Stvaran odljev, rekla je,vidjet će se nakon godinu dana i nakon petgodina, što je razdoblje u kojem se preporučapratiti ova statistika. Prosjek godina liječnika

zak na radno mjesto pozivom u pripravnost

bilježi se kao prekovremeni, a nakon ispunje-nja maksimalne mjesečne kvote od 32 sataprekovremeno, svaki daljnji opravdani dola-zak na poziv se ne plaća, iako je opravdan islužbeno se bilježi.

Također, opravdano se traži jasnopravno deniranje odgovornosti za neželje-nu posljedicu zbog čekanja na liječnika u pri-pravnosti u vremenu od poziva do dolaska naradno mjesto jer je sve više pritužbi bolesnikapa i sudskih tužbi.

Stoga bi, smatraju, bilo poželjno odHZZO-a čuti stav o ugovaranju hitnih ambu-

lanti i istovremenom postojanju pripravnosti.

Andreja Šantek

Članica Izvršnogodbora prim.dr.Katarina SekeljKauzlarić, domaćinstručnog sastankapredsjednikPovjerenstva zaIstarsku županijudr. Marino Derossi,tajnik KomoreNikolina Budić,

dipl. iur.


9/86

i z k o m o r e


koji su zatražili potvrde je 37, zaposleni suu bolnici i u hitnoj medicinskoj pomoći, ne-zaposleni su ili već rade u inozemstvu, a 40do 60 posto ih je bez specijalizacije. Zemljeinteresa i dalje su Njemačka, Austrija, Šved-ska, Norveška i Italija, a umjesto Kanade sadaje na listi željenih zemalja Velika Britanija. UHrvatskoj je trenutno 478 nezaposlenih liječ-nika, ali ih svega 90 ima položen stručni ispiti licencu.

Govoreći o novostima u licencira-nju, tajnik Komore Nikolina Budić, dipl. iur.,rekla je da se mijenja broj kategorija liječnikaovisno o tome iz kojih zemalja dolaze (Hr-vatska, EU/EGP ili treće zemlje), kao i o tomegdje su se školovali. Podsjetila je i kako licen-ca nije radna dozvola već dokaz stručne os-posobljenosti. Novost je da se na licenci višeneće navoditi rok važenja jer će se ubudućenalaziti na rješenju, dok će se titula dopisivatina izvornu licencu. U slučaju zamjene licence

unutar roka na koji je izdana, zbog, primjerice,promjene prezimena, stručnog napredovanjaili novog akademskog stupnja, provodi se po-stupak izdavanja nove licence s istim rokomvaženja. Ranija licenca se poništava, a uznovu licencu izdaje se i novo rješenje.

U Pravilnik je uveden i institut au-tomatske privremene registracije. To značida liječnik državljanin EU koji povremeno iliprivremeno dolazi raditi u Hrvatsku ne moratražiti hrvatsku licencu već je preporuka daga poslodavac kojemu dolazi raditi upiše u

registar liječnika Komore. Time ne stječečlanska prava niti je dužan plaćati članarinu.Andrija Stojanović iz tvrtke Certi-

tudo, stručni savjetnik Komore u pitanju osi-

guranja, upozorio je liječnike i poslodavce dabudu oprezni kad potpisuju policu osiguranjaod profesionalne odgovornosti. Iako je policaosiguranja zakonska obveza, zakon u ovomtrenutku ne propisuje sankcije za one kojinisu osigurani. Prilikom sklapanja osiguranjatreba paziti što se osigurava, na koji iznos ina koje vrijeme. Upozorio je također da osi-guranje ne pokriva bolničke infekcije te da u

Hrvatskoj takvo osiguranje ne nudi niti jednaosiguravajuća kuća.

Predsjednik Povjerenstva Istarskežupanije dr. Marino Derosi istaknuo je kakopremalo znaju o osiguranjima te da će im sva-kako trebati stručna i pravna pomoć prilikompotpisivanja ugovora. U povoljnijem položajubit će bolničke zdravstvene ustanove budućida je Ministarstvo zdravlja odredilo da će KBCZagreb pripremiti javni natječaj za osiguranjesvih bolnica. Postavljeno je pitanje hoće li li-ječnici koncesionari i bolnice plaćati premije

osiguranja iz vlastitog novca ili će to platitiHZZO.Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr.

Herman Haller na sastanku u Rijeci rekao jekako su vremena teška, ali da se treba bori-ti za očuvanje struke kako bi pacijenti imalikvalitetnu zdravstvenu skrb. Ponosan samna svoje kolege, dodao je, što su javno izni-jeli probleme na sastanku Stručnog vijeća.Predsjednik komorinog Povjerenstva za Pri-morsko-goransku županiju doc. dr. VladimirMozetič dodao je kako je jedini način da seliječnici povežu i progovore te da aktivno

sudjeluju u rješavanju problema. Vrijeme je,dodao je, da s akcijskih planova krenemo naakciju.

•••••

Prodekan za poslovne odnose na MEF-u Rijeka prof. dr. sc. Tomislav Rukavina, tajnik Komore

Nikolina Budić, dipl.iur., predsjednik HLZ-a podružnica Rijeka prof. dr. sc. Gordan Gulan,članica Izvršnog odbora prim. dr. Katarina Sekelj Kauzlarić, domaćin stručnog sastankapredsjednik Povjerenstva za primorsko-goransku županiju doc.dr. Vladimir Mozetič

i voditelj trajnog simpozija HLZ-a prof. dr. sc. Sanjin Rački

Prijedlog planaza 2014. godinuza obavljanje redovnogstručnog nadzora nad

radom liječnika • Sukladno odredbi članka 5. Pra-vilnika o stručnom nadzoru Hrvatske liječnič-ke komore redoviti stručni nadzor obavlja setemeljem godišnjeg plana koji je Izvršni od-bor Komore prihvatio na sjednici 14. veljače2014.• KB „Merkur“: Klinika za unutarnje bolesti• KBC Split: Klinika za ženske bolesti i porode(Klinički odjel za neonatologiju)• KBC Osijek: Klinika za unutarnje bolesti, kli-

nički odjel Bolesti srca, krvnih žila s intenziv-

nim liječenjem Odjel za radioterapiju i onko-logiju• OB Pula: Djelatnost za kirurške bolesti• OB Šibenik: Služba psihijatrije i Služba ne-urologije• KBC Rijeka, Odjel za otorinolaringologiju iOdjel za oftalmologiju• Specijalna bolnica za ortopediju Dr. Nemec,Matulji• Zavod za hitnu medicinu Međimurske župa-nije, Čakovec• Ordinacije obiteljske medicine

• Ordinacije obiteljske medicine predškolskedjece

Izgubljene, otuđenei uništene iskaznice • Sukladno članku 23. Pravilnikao javnim knjigama i evidencijama Hrvatskeliječničke komore objavljujemo da su dr. San-dra Cvetković Glazer, dr. Maja Predojevići dr. Fani Balarin prijavili gubitak liječničkeiskaznice HLK-a. U roku od 30 dana od objavegubitka, otuđenja ili uništenja liječničke iska-

znice u službenom glasilu Liječničkim novi-nama, Komora, odnosno izdavatelj iskaznice,liječnicima će izdati novu iskaznicu.

•••••

Tajnica Povjerenstva za stručni rad

i stručni nadzor Radmila Rumek-Črne, dipl. iur.,i predsjednik prof. dr. sc. Nenad Ilić


10/86

i z h r v a t s k o g l i j e č n i č k o g z b o r a


11

•••••••••••••••••Akademiciu Hrvatskom

liječničkom domu upovodu obilježavanja140. obljetniceHLZ-a • U povodu obilježavanja 140. obljet-nice HLZ-a 28. veljače u održan je simpozijpod nazivom „Akademici u hrvatskom liječ-ničkom zboru“ na kojem su predavanja odr-

žali akademici Vida Demarin, Josip Madić iMarko Pećina. Na skupu je bio i predsjednikHAZU-a akademik Zvonko Kusić te rektorSveučilišta u Zagrebu prof. dr. Aleksa Bjeliš.

Akademik Pećina, koji je ujedno itajnik Akademijinog Razreda za medicinskeznanosti, podsjetio je da je moderno Sve-učilište osnovano iste godine kada i HLZ,a podsjetio je i na povezanost Akademije iHLZ-a čiji članovi su danas svi akademici izliječničke struke. Predsjednik HLZ-a prof. dr.Željko Krznarić istaknuo je da ta strukovnaudruga hrvatskih liječnika svoju djelatnost

razvija po uzoru na Akademiju. „Zbor je mlađibrat Akademije i ponosni smo što naše dvijeinstitucije koegzistiraju tako dugo“, dodao jeKrznarić.

Akademkinja Vida Demarin govo-rila je o najnovijim spoznajama o očuvanjuzdravlja mozga i iznijela podatke da u svije-tu godišnje 15 milijuna ljudi dobije moždaniudar, dok ih četiri milijuna boluje od Parkin-sonove bolesti, 65 milijuna od epilepsije, ačak 350 milijuna od depresije. „Godišnje se usvijetu na liječenje neuroloških bolesti troši

800 milijardi eura, tako da su bolesti mozgajedan poguban problem“, upozorila je. Kakobi se te bolesti prevenirale, potrebno je mo-zak stalno koristiti jer se on uporabom čuvai razvija. „Mozak atrora ako se ne koristii mozgu stalno treba davati neke zadatke.Kognitivno aktivniji pojedinci imaju smanjenrizik za demenciju do 40 posto, a brain tnesspoboljšava memoriju, pažnju, koncentraciju,vidne i slušne percepcije i govorne vještine“,poručila je akademkinja Demarin.

Akademik Josip Madić održao jepredavanje „Ekologija virusa inuence“, aakademik Marko Pećina „Koštani morfoge-netski proteini u liječenju nesraslih prijelomakosti“.

•••••••••••••••••Rad Hrvatskogpulmološkog

društva • HPD je tijekom 2013. organiziraloviše stručnih predavanja te dva velika skupas međunarodnim sudjelovanjem. Od 18.-20.travnja na Brijunima je održan 3. Skup hrvat-skih, mađarskih i slovenskih pulmologa koji jeokupio osamdesetak sudionika, među njimadvadesetak iz Srbije. Društvo je vrlo dobromorganizacijom opravdalo povjerenje, a Briju-nu su se pokazali odličnim odredištem. Glav-ne teme bile su opstruktivne plućne bolesti,rak pluća i organizacija respiratorne medicine

u Sloveniji, Mađarskoj i Hrvatskoj. Službenijezik bio je engleski. Nažalost, zbog sadašnjihekonomskih prilika najmanje je bilo pulmo-loga iz Hrvatske – tek desetak. Predavanjedr. Ivice Vučka „Otto Lenz i njegova uloga ueradikaciji malarije na Brijunima“ bilo je sja-jan uvod u razgledanje Velikog Brijuna. Skupse organizira svake dvije godine od 2009., aidući se planira 2015. u Sloveniji.

U Malom Lošinju održan je od 26.-29. rujna 2013. 46. Stručno-znanstveni skuphrvatskih pulmologa s međunarodnim sudje-

lovanjem koji je privukao je oko 180 sudioni-

ka iz Hrvatske i susjednih zemalja.Temu „Plućne bolesti uzrokovane

lijekovima“ uredila je prim. dr. Jasna Teka- vec- Trkanjec. Smatra se da čak 380 lijekovamože uzrokovati različite nuspojave na svimrazinama respiratornog sustava. Naime, plu-ća su aktivan metabolički organ sposoban zabiotransformaciju i bioaktivaciju lijekova, pričemu mogu nastati toksični metaboliti kojioštećuju plućni parenhim. U nastanku nus-pojava važnu ulogu imaju oksidativni stres,imunološki posredovane reakcije i vaskularna

oštećenja. Plućne se nuspojave mogu pojavitineposredno nakon uzimanja lijeka, no punočešće mjesecima, pa i godinama nakon za-početog liječenja. Prof. dr. Nada Božina go-vorila je o farmakogenomici i molekularnimosnovama koje uzrokuju nuspojave lijekovau pulmologiji, a dr. Luka Brčić o patohisto-loškim manifestacijama plućnih nuspojavalijekova. Oštećenje tkiva može nastati u ve-likim dišnim putovima, plućnom parenhimu,krvnim žilama, na pleuri i u medijastinumu,no najčešće je zahvaćen plućni intersticij.

U bioptičkim uzorcima nalazimovrlo širok raspon patohistoloških promjena,od nespecične intersticijske pneumonije,uobičajene intersticijske pneumonije, hiper-

senzitivnog pneumonitisa, organizirajućepneumonije do kronične granulomske upale,eozinolne pneumonije, alveolarnog krvare-nja i difuznog alveolarnog oštećenja. Naža-lost, vrlo su rijetki lijekovi koji izazivaju pato-gnomonične promjene na plućima i stoga jeza postavljenje dijagnoze od ključne važnosti

dobra suradnja kliničara, torakalnog radiolo-ga i patologa.

Dr. Marta Koršić izlagala je o res-piratornim nuspojavama onkološkog liječe-nja, o čemu se malo razmišlja, osim o dobroznanom postiradijacijskom pneumonitisu.O velikoj važnosti (i obavezi!) prijavljivanjaopaženih nuspojava lijekova s posebnimosvrtom na respiratorne nuspojave prijavlje-ne Agenciji za lijekove i medicinske proizvo-de (HALMED) govorila je dr. Adriana Andrić izHALMED-a.

Drugu veliku temu „Fenotipovi KOPB-a, korak dalje od GOLD-a?“ uredili su prof.dr. Neven Tudorić i prof. dr. Kornelija Miše.O važnosti kronične bronhalne infekcije uKOPB-u izlagala je dr. Zrinka Matković, ao emzemskom fenotipu KOPB-a dr. Žarko

Vrbica. Prof. Tudorić upoznao nas je s rela-tivno novim sindromom preklapanja KOPB-a i astme. Gost-predavač iz Češke prof. dr. Vladimir Koblizek pobudio je veliko zani-manje auditorija predstavljajući češku po-djelu KOPB-a prema fenotipovima, a kojaima i jasne reperkusije na liječenje ovih bo-

lesnika. Česi razlikuju 6 fenotipova KOPB-a:bronhitički, emzemski, preklapanje KOPB-ai bronhiektazija, preklapanje KOPB-a i astme,učestale egzacerbatore te fenotip s plućnomkaheksijom. Za svaki od navedenih fenotipo-va, prema češkim smjernicama, propisuje se idrugačija terapija.

Predavanja na temu „Plućna reha-bilitacija“ uredili su i vodili prof. dr. Mitja La-inščak i prof. dr. Jurij Šorli iz Klinike za pluć-ne bolesti u Golniku u Sloveniji. Govorili su otome kada rehabilitacija ima smisla, kako jeprimijeniti u kliničkoj praksi te o ambulantnoj

i hospitalnoj rehabilitaciji. Tema je pobudilaplodonosnu diskusiju budući da je plućnarehabilitacija u Hrvatskoj dostupna tek u ne-koliko centara, a potrebe daleko nadmašujustvarne mogućnosti. Na temu se odlično na-dovezalo predavanje dr. Anamarije MarganŠulc o plućnoj rehabilitaciji bez korištenjamedikacije u prirodnom okruženju otoka Lo-šinja.

Prof. dr. Elvira Richter iz Borstelau Njemačkoj svjetski je stručnjak za netuber-kulozne mikobakterioze, i izlagala je o njimaprouzročenim plućnim infekcijama. I u Hrvat-skoj netuberkulozne mikobakterije uzrokujusve veći broj infekcija, a to je posljedica nesamo većeg broja oboljelih (napose imuno-


11/86



kompromitiranih bolesnika) već i bolje dija-gnostike (izolacije i kultivacije), istaknula jedr. Ljiljana Žmak iz Hrvatskog zavoda za jav-no zdravstvo. Gošća prof. dr. Jaclyn Smith, izManchestera u Velikoj Britaniji, upoznala nasje s brojnim uzrocima i liječenjem kroničnogkašlja. I slobodne su teme obilovale brojnim

odličnim izlaganjima, a ističem preglednopredavanje prof. dr. Igora Aurera o limfomimapluća. Uz godišnji sastanak 27. rujna održana jei Godišnja skupština HPD-a koja je ujednobila i izborna. Tajnim glasanjem izabrani sunovi članovi Upravnog odbora, a za predsjed-

nika je ponovno izabran dr. Neven Miculinić.Dan poslije Skupa pulmolozi sportskog duhaukrstili su rekete na prvom teniskom turniruu organizaciji HPD-a.

Dana 29. Siječnja 2013. predstav-ljena je knjiga pulmologa dr. Borislava Vrge “Tuberkuloza i likovnost”, 11. studenoga

obilježen je Svjetski dan KOPB-a prigodnimpredavanjem predsjednika, 25. ožujka zajed-no s HD za povijest medicine HLZ-a simpozij“Tuberkuloza 1882. – 2013.”. Obilježavajućitako Svjetski dan borbe protiv tuberkulozezapažen obol povijesnim temama simpozija

dala je kolegica iz Slovenije prof. dr. ZvonkaZupanič-Slavec te dr. Darija Hofgraff i prof.dr. Stella Fatović-Ferenčić iz HD za povijestmedicine. Na Godišnjem kongresu Europskogrespiratornog društva (ERS) u Barceloni (7.– 11. rujna 2013.) HPD je predstavilo svoju

djelatnost, a u tzv. Nacionalnom selu (ERSNational Village) imalo je svoj izlagački pro-stor koji je privukao podosta sudionika (slike7. i 8.).

Mr. sc. Neven Miculinić, dr. med., predsjednik HPD HLZ-a

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

•••••••••••••••••Hrvatsko društvo

umirovljenihliječnika HLZ-aproslavilo30 godina rada • Dana 4. veljače održana je sveča-na i izvještajna skupština HDUL HLZ-a. Prisu-stvovalo je 96 članova,a što je više od 80 %članstva.

Predsjednik HDUL-a prim. dr. PeterBrinar izvijestio je o radu u protekloj godini,te upoznao članove sa redovnim aktivnosti-ma kao što su druženje uz kavu svaki četvr-tak od 9-13 sati u prostorima ŽOZ, Palmoti-ćeva 36, stručni sastanci svaki prvi utorak umjesecu u 17,30 u Šubićevoj 9, izleti, posjeteizložbama uz stručno vođenje, suradnja i 51susret HDUL-a i Zveze upokojenih zdravnikovSlovenije u Karlovcu u organizaciji OgrankaHDUL Karlovac. HDUL ima 121 člana u Zagrebu, a

Ogranak u Karlovcu 54. Kako društvo nemadruštvene prostorije, već se 30 godina koristigostoprimstvom Židovske općine Zagreb.

O kulturnim aktivnostima prisutneje izvijestila dr. Ankica Šalamon, o stručnomradu i predavanjima prof. dr. Zvonimir Kaić, onancijama Dora Hudetz a o radu OgrankaHDUL Karlovac njegova predsjednica dr. Bar-bara Jović.

Radi operacionalizacije i boljegrada HDUL je 28. veljače 2013. osnovao od-bore za stručni rad, za socijalni rad, za nagra-de i odličja te nadzorni odbor i izabrao prof.dr. Janka Hančevića za glavnog urednika III.knjige HDUL-a. Predsjednik HDUL-a je prim. mr. sc.

Peter Brinar, dr. med, dopredsjednici su prof.dr. sc. Zvonimir Kajić dr. med. dent. i dr. Anki-ca Šalamon, tajnica Nada Car, dipl. ing. biok.a rizničarka Dora Hudetz.

Nove aktivnosti su nastojanje dačlanovi budu oslobađeni od kotizacija, izra-

da web stranice www.hrdul.hr, novi plakat,suradnja sa ZUZ Slovenije i organizacija 52.Susreta, suradnja s Klubom umirovljenih li-ječnika u Rijeci itd. Začasnim članovima proglašeni su:prof. dr. Janko Hančević , dr. sc. Ante Rilović,dr. med. dent. Branka Sabolić-Legac i prim.dr. Dejan Fišter. Zahvalnice su dobili: dr. med.dent. Ksenija Medić, dr. med. dent. LjerkaMuretić-Sertić, dr. Ankica Šalamon, dr. MiraDedić-Krstanović, dr. Barbara Jović, prim. dr.Rudolf Muhvić, prof. dr. Andrija Pavić, prim.

dr. Božidar Orešković, dr. Dragutin Kremzir iprof. dr. Darko Fischer.Predsjednik prim. mr. sc.

Peter Brinar, dr. med.

•••••••••••••••••Aktivnosti Hrvatskog

društva za kliničkucitologiju 2012.i 2013. godine • Uz organizaciju 1st EuropeanTutorial of Clinical Cytology u Cavtatu 2008.godine, najznačajniji događaj u povijestiDruštva, zbio se 2012. kada je u Cavtatu od30. 09. – 03. 10. organiziralo (kopredsjednice:doc. dr. sc. Ika Kardum-Skelin i prim. dr. sc. Vesna Mahovlić) vrlo uspješan 37th Euro-pean Congress of Cytology European Fede-ration of Cytology Societies (EFCS) kojem suprisustvovali brojni sudioesnici iz 50 zemaljas pet kontinenata (http://www.efcs.eu/index.php/reports/dubrovnik-cavtat-2012).

Na Izbornoj skupštini delegati, pred-stavnici svih nacionalnih europskih društavau EFCS-u, izabrali su doc. Martina Tötscha(Austrija) za generalnog tajnika, a prof. Am-brogia Fassinu (Italija) za blagajnika EFCS-a.

Doc. Ika Kardum-Skelin (Hrvatska),

organizator i kopredsjednik Europskog cito-loškog kongresa u Cavtatu, postala je novapredsjednica EFCS-a (http://www.efcs.eu/).

Veronika Anić (Hrvatska) izabrana je za gene-ralnu tajnicu Europskog udruženja citotehno-loga na izbornoj skupštini EACC-a (EuropeanAdvisory Committee Of Cytotechnology). Bilo je to i priznanje visoko razvi-jenoj citologiji u Hrvatskoj, kao odraz posto-janja samostalne specijalizacije posljednjih40-ak godina, prepoznato u nastupima našihstručnjaka tijekom održavanja dosadašnjihEuropskih i Internacionalnih citoloških kon-gresa. Ujedno je to bila i promocija sveuku-pne hrvatske medicine i hrvatske države kaonove članice Europske unije.


12/86



13

Godina 2013. je bila godina kon-

tinuiteta uspjeha hrvatske citologije. Mlade,hrabre i ambiciozne citologinje iz Slavonije:doc. Valerija Miličić (KBC Osijek) i dr. IvanaPrvulović i dr. Maja Mišić (ŽB SlavonskiBrod) pridružile su se udruzi talijanskih pato-loga “Patolozi bez granica” nevladine organi-zacije (Patologi Oltre Frontiera - http://www.patologioltrefrontiera.it) nosioca projekta zaprogram probira najčešćih karcinoma u ženau Nigeriji.

Projekt se odnosi na probir na rakvrata maternice (Papa testom) i rak dojke u

pomorskoj državi, jednoj od 36 članica Save-zne Republike Nigerije, u području s popula-cijom od oko 4,5 milijuna stanovnika, sa sre-dištem u glavnom gradu Owerri. Edukacija uNigeriji se temelji na nizu edukativnih modu-la koje su pripremili „Patolozi bez granica“, akoje volonterski provode patolozi, citolozi/ci-topatolozi, biolozi i citotehnolozi iz različitihzemalja (Italija, Irska, Hrvatska, Španjolska).

Cilj je povećati broj ljudi uključe-nih u podizanje svijesti o tragediji mogućeg

širenja raka u zemljama u razvoju, nadajući sepovećanom uključivanju zapadnim zemljamao tim pitanjima, koja danas postaju iznimnotragična. Prim. dr. sc. Vesna Mahovlić (Hrvat-ska) i dr. Alesia Di Lorito (Italija) su kao pred-stavnice European Federation of CytologySocieties sudjelovale u Internacionalnomsimpoziju „A new insight of the reportingsystem of endometrial cytology followingthe Bethesda system“ na 52nd Annual Au-tumn Meeting of Japanese Society of ClinicalCytology, 2-3 November, Osaka, Japan.

Doc. Vesna Ramljak pozvana je uispitnu komisiju iz citologije za dr. FatlinduSadiku u Prištini, koja je dio specijalizacijeprovela u Zagrebu. Na 18. Internacionalnom citološ-kom kongresu (18th International Congressof Cytology) u Parizu 26-30. svibnja 2013.promovirana je knjiga Diagnostic Cytopat-hology Essentials, 1st Edition kao službeniudžbenik budućih europskih tutorijala izcitopatologije (autori: Gabrijela Kocjan, UK;

Winifred Gray, UK; Tanya Levine, UK; Ika Kar-dum-Skelin (Croatia); Philippe Vielh (France).Izdana je pod pokroviteljstvom EuropeanFederation of Cytology Societies u Londonu(Churchill Livingstone) 2013. Nacionalni probir za rak vrata ma-ternice Ministarstva zdravlja RH počeo se

tijekom 2013. polako implementirati u radcitoloških djelatnosti koje se bave ginekološ-kom citologijom. Novoizabrana predsjednicaHrvatskog društva za kliničku citologiju HLZ-a, prim. mr. sc. Danijela Vrdoljak-Mozetiččlanica je Povjerenstva i članica Radne grupeMinistarstva zdravlja za informatizaciju naci-onalnih preventivnih programa za područje“cerviks” (kao predstavnik citologa). Zbognedostatka citotehnologa, koji su izuzetnovažan dio tima pri analizi Papa testova, u ti-jeku je Tečaj trajnog usavršavanja citotehno-loga čiji je nositelj MZ RH, organizator HZJZ,a provoditelj HD za kliničku citologiju HLZ-a(voditelj tečaja doc. dr. Ika Kardum-Skelin).

Međutim, tečaj je samo „gašenjepožara“ u edukaciji citotehnologa. Statusnopriznata edukacija moguća je samo u sklopuvisokoškolskih ustanova, čiju je nalnu izra-du i usuglašavanje kurikuluma na europskojrazini potaknuo European Advisory Com-

mittee Of Cytotechnology (EACC) u suradnjis European Federation of Cytology Societies(EFCS). Voditeljica radne grupe ispred EACC-a je njihova generalna tajnica, Veronika Anićiz Hrvatske. Temeljem Zakona o obveznomzdravstvenom osiguranju (NN 85/06. i105/06.) i Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN121/03, NN 85/06) HZJZ je radio na izradi pri-jedloga Programa mjera zdravstvene zaštiteza koji je HD za kliničku citologiju HLZ dalo iprijedlog za djelatnost citologije. Na stručnom sastanku HDKC-a 18.prosinca 2013. u HLD-u, održana je Izbornaskupština HDKC-u koja je konstituirana 31.siječnja 2014.

Izborna skupština EFCS-a na 37. Europskom citološkom kongresu u Cavtatu 29.09. - 3.10. 2012.S lijeva: Martin Tötsch, novoizabrani generalni tajnik (Austrija),

Ika Kardum-Skelin, predsjednica EFCS-a (Hrvatska),Philippe Viehl, dosadašnji generalni tajnik i aktualni predsjednik

Internacionalne akademije za citologiju (Francuska),

Sudionici Internacionalnog simpozija „A new insight of the reporting system of endometrial cytology

following the Bethesda system“, 52nd Annual Autumn Meeting of Japanese Society of Clinical Cytology,2-3. studenog, Osaka, Japan. S lijeva: Kenji Yanoh (Japan), David Chhieng (USA), Vesna Mahovlić (Croatia),

Alessia DiLorito (Italy), Binnur Önal (Turkey), Mathías Jiménez-Ayala (Spain) i Daisuke Aoki (Japan)

Doc. dr. Vesna Ramljak i dr. Fatlinda Sadiku (Priština)


13/86



Novo vodstvo: predsjednica prim.mr. sc. Danijela Vrdoljak-Mozetič, prva do-predsjednica mr. sc. Irena Seili-Bekago, dru-ga dopredsjednica prim. dr. sc. Gordana Kaić,prva tajnica mr. sc. Snježana Štemberger-Pa-pić, druga tajnica dr. Lada Škopjanac-Mačina irizničarka mr. sc. Damjana Verša Ostojić.

Članovi Upravnog odbora su: biv-ša predsjednica doc. Ika Kardum-Skelin, doc.dr. Biljana Pauzar, doc. dr. Silvana Smojver

Ježek, prim. dr. sc. Ines Krivak Bolanča, prim.dr. sc. Vesna Mahovlić, dr. sc. Nives Ljubić, dr.sc. Tajana Štoos Veić, dr. sc. Dinka Šundov, dr.sc. Ankica Vasilj, dr. Žana Besser Silconi, dr.Ljubica Fuštar-Preradović i dr. Ana IvanišinBarač.

Trenutačno je za citologiju i cito-loge turbulentno razdoblje što se tiče speci-jalizacije (osnovane 1974. godine, prije punih40 godina) i statusa i digniteta citologa svihuzrasta (od specijalizanata do starijih). Čestitke novom vodstvu, kojem že-lim da „raskoš od citologije“ koji je Hrvatskastvorila i dalje pronosi svijetom te sa željomda se ovaj nemirni brod koji se zove citologijauspješno usmjerava prema zajedničkom cilju.

Doc. dr. Ika Kardum-Skelin, predsjednica European Federation

of Cytology Societies

•••••

Screeningfor cervical

and breast cancer inNigeria 2013.:

Valerija Miličići Ivana Prvulović

•••••••••••••••••Nova međunarodnapriznanja akademikuŽeljku Reineru • Akademik Željko Reiner objavioje uvodnik za časopis „Circulation Research“,jedan od tri najuglednija kardiološka časo-pisa u svijetu (broj za siječanj 2014.) To jeprvi puta da je neki znanstvenik iz Hrvatskepozvan da objavi uvodnik u ovom časopisu,a i uopće u nekom od znanstvenih medi-cinskih časopisa takve razine. Vjerojatno jejedan od poticaja za taj poziv bio i to što ječasopis „Circulation“ u svojoj rubrici Euro-pean Perspectives nedavno objavio intervjus akademikom Reinerom ubrajajući ga među

najuglednije europske znanstvenike i struč-njake iz tog područja. Taj je časopis već prijedvije godine također objavio s njime razgovors podacima o njegovu životu i nazivajući gapionirom preventivne kardiologije. Akademiku Reineru je takođerupravo objavljen važan rad u časopisu „Cir-culation“. U njemu je zajedno sa skupinomistraživača iz više zemalja dokazao da je ubolesnika sa šećernom bolešću tipa 2, kojimasu i šećer u krvi i kolesterol dobro regulirani,nastanak oštećenja bubrega, koje je jedan odglavnih uzroka potrebe za dijalizom i presa-đivanjem bubrega danas u svijetu, povezan spovećanim trigliceridima i smanjenim zaštit-nim HDL-kolesterolom u krvi.

Za Hrvatsko društvo za aterosklerozu,mr. sc. Ivan Pećin, dr. med.

•••••

••••••••••••••••••••••••••••••••••••Dr. Aida Jelaska - najdoktor u Hrvatskoj 2013.

• Najdoktorom je našu zagrebačku kolegicu proglasila na Dan bolesnika 11. veljačeUdruga hrvatskih pacijenata koju vodi predsjednik Marijo Drlje, i to obrazložila na stranici www.najdoktor.hr. Kolegica je tom prigodom izjavila: „Hvala mojim roditeljima koji su me takvom od-gojili, Bogu i sinovima iz čije ljubavi crpim snagu, svim profesorima koji su me educirali, kolegamai pacijentima koji su me izabrali i novinarima koji šire dobre vijesti. Ne mislim da sam najboljiliječnik, jer ne postoji liječnik koji sve zna i koji je svima dobar, čak i istoj osobi uvijek. Odlikedobrog liječnika su pomno slušati, izvrsno uočavati, temeljito pregledati, ne libiti se pitati kolegekad nešto ne zna i stalno učiti.

Čestitam svim kolegama koji se trude unatoč brojnim teškoćama i nepravdama. Usvom radu holističkim pristupom sagledavam osobu s njenog psihološkog, zičkog, društvenog,radnog, duhovnog i nancijskog okruženja te uvijek nastojim uključiti pacijenta da vlastitimangažmanom sudjeluje u procesu ozdravljenja.›› To joj nije bilo prvo priznanje, temeljem anoni-mne ankete među 750 liječnika svih specijalizacija diljem Hrvatske izabrana je 2011. među 10

najboljih liječnika, a tim ju je povodom osobno primio i predsjednik Republike.Prof. dr. Željko Poljak

Dr. Aida Jelaskakod predsjednika Republike

dr. Ive Josipovića


14/86

i z a k a d e m i j e m e d i c i n s k i h z n a n o s t i h r v a t s k e


15

Odjeci s tribineo stanjui razvoju

Sveučilištau Zagrebu • Tradicionalno uspješno održanaje tribina AMZH-a u Hrvatskom liječničkomdomu 25. veljače s predavanjem rektoraSveučilišta u Zagrebu prof. dr. Alekse Bjelišas naslovom “Sadašnje stanje i daljnji razvojSveučilišta u Zagrebu“. Predsjednica AMZH-a prof. dr. Jas-na Lipozenčić je na početku pozdravila pri-sutne dužnosnike: prof. dr. Željka Krznarića,predsjednika HLZ-a, prim. dr. Hrvoja Miniga,predsjednika HLK-a, prof. dr. Dragana Ljutića,dekana MEF-a u Splitu, i prof. dr. VladimiraAndročeca, predsjednika Akademije tehnič-kih znanosti Hrvatske. Zatim je predstavilapredavača.

Iz bogatog životopisa prof. dr. Alek-se Bjeliša izdvojila je podatke o njegovomobrazovanju, radnom iskustvu i akademskimzvanjima te je naglasila razdoblje do 2006.kada je izabran za rektora. Tu dužnost danas

obnaša u drugom mandatu. Nadalje je ista-knula njegeove nastavne aktivnosti i znan-stvenoistraživački rad s oko 70 znanstvenihradova, pretežno u inozemnim časopisima.Uz upravljački i savjetodavai plodan rad uvisokom obrazovanju, član je brojnih profe-sionalnih udruga. Od 2012. zamjenik je pred-sjednika Povjerenstva za izradu smjernicaza strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti itehnologije HAZU-a i Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta. Dodijeljene su mu triprestižne nagrade i odlikovanja, uz počasnozvanje Profesor Honoris Causa Sveučilišta

„St. Kliment Ohridski“ u Bitoli. U jednosatnom izlaganju i bogatojraspravi nakon njega, prof. Bjeliš je dodatnoobjasnio strategiju daljnjeg razvoja Sveučili-šta u Zagrebu. Rekao je da se radi na StatutuSveučilišta, na samoanalizi, primjeni Bolonj-skog procesa te na postdiplomskim i diplom-skim studijskim programima.

Iscrpno je prikazao rad na pre-obrazbi Sveučilišta u Zagrebu od 2010., onjegovom upravljanju i razradi polaznihpretpostavki od 2010 do danas. Sveučilište uZagrebu ima zapaženo mjesto među zemlja-ma EU-a unatoč nancijskim poteškoćama inerazumijevanju Ministarstva znanosti, obra-zovanja i sporta. Govorio je o razvoju Kampu-

sa - sjever, sa željom da studentima osigurajuuvjeti za daljnje studijske programe. Pohva-lio je studij na engleskom jeziku na MEF-uu Zagrebu. Sudionici u raspravi i slušateljipohvalili su rektorovo predavanje, a posebicečlanovi i predsjednica AMZH-a.

Prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić,

predsjednica AMZH-a•••••

Ministar zdravljaprof. Rajko Ostojićna sjedniciSenata AMZH-a

o organizacijizdravstva • Senat na svojim redovnim sjed-nicama tradicionalno raspravlja o pojedinimaktualnim temama iz područja znanosti, me-dicine i zdravstvene zaštite. Na sjednici 19.veljače održao je prof. dr. Luka Kovačić, taj-nik Senata, predavanje o organizaciji zdrav-stvene službe na tri razine. Na poziv pred-

sjednika Senata prof. dr. Boška Barca sjednicije prisustvovao ministar zdravlja RH prof. dr.Rajko Ostojić.

Predsjednik je naglasio da se hr-vatsko zdravstvo nakon Drugog svjetskograta, uz mnoge teškoće, povremene otporei nerazumijevanja, povoljno razvijalo, dose-gnuvši u mnogim pogledima razinu srednjerazvijenih europskih zemalja u dijagnostič-ko-terapijskom smislu i prevenciji mnogihbolesti. Upozorio je na politički ili ekonomskimotivirane «reforme» zdravstva, koje su seprovodile u valovima bez konačnih pogleda

na optimalan sustav.Stoga je pozdravio inicijativu prof.

Kovačića da se raspravi struktura zdravstve-ne službe, ovaj put o trostupanjskom ustroj-stvu zdravstva. Prof. Barac je u Hrvatskoj i uSvjetskoj neurološkoj federaciji (WFN), nevla-dinoj suradnoj organizaciji SZO-a, zagovaraoracionalnu organizaciju neurološke službe utri (odnosno četiri) stupnja kompleksnost, su-protstavivši se principu ograničavanja «spe-cijalizacija koje poskupljuju medicinu» («cost-producing specialties»).

Pozdravio je nazočnost ministrazdravlja, čime je Senatu i AMZH-u dano pri-znanje što vodi računa o praktičkim pitanjimazdravstva u sadašnjim ekonomskim uvjetima.

Prof. Kovačić je najprije iznio nače-la važna za uspješnu organizaciju zdravstva,prikazao ciklus upravljanja i rukovođenja tenaveo statističke podatke. U Hrvatskoj jena kraju 2012. u zdravstvu bilo zaposleno81.390 osoba, od kojih je bilo 63.747 zdrav-stvenih djelatnika, od čega 13.640 doktora

medicine (21,4% zdravstvenih djelatnika), štoznači 3,2 liječnika na 1.000 stanovnika. Godi-ne 2002. bilo je 11.388 doktora medicine (2,6na 1.000 stanovnika). Današnji model organizacije zdrav-stva na tri razine rezultat je analize zdrav-stvenih potreba stanovništva šezdesetih isedamdesetih godina prošlog stoljeća, u ko-joj su sudjelovali i naši stručnjaci.

Taj je model raspravljen i prihva-ćen na konferenciji u Alma-Ati 1978. godine.Na primarnoj razini zaštita je organiziranana načelima PZZ-a (integrirana, kontinuira-na, sveobuhvatna, opće dostupna), uz dobrusuradnju građana i zajednice, te sudjelovanjei suradnju drugih sektora u rješavanju zdrav-stvenih problema; ta je zaštita okrenuta višeproblemima nego službi, koristeći primjere-nu odgovarajuće tehnologije: jeftinu i jedno-stavnu – „user friendly“. - Godine 2012. natoj je razini s punim radnim vremenom radio2.581 liječnički tim s 1.099 liječnika specija-lista obiteljske medicine i 276 pedijatara teusto 177 timova školske medicine, 184 timamedicine rada, 227 timova u zaštiti žena, 567

liječnika u HMP-u i 889 patronažnih sestara(1 sestra na 5.272 stanovnika). - Na sekun-darnoj razini organizira se opća specijalistič-ka skrb, uz korištenje kompleksnije opreme itehnologije.

To je prva hospitalna razina s ra-zvijenom polikliničkom službom, s poseb-nom funkcijom čvrstih veza i potpore prvojrazini. - Na trećoj razini organizira se kliničkasubspecijalizirana služba sa sosticiranomtehnologijom i skupom opremom, obuhva-ćajući veliko gravitacijsko područje (regiju ilicijelu zemlju). - Na sekundarnoj i tercijarnoj

razini 2012. je radilo 7.520 liječnika (58,7%svih liječnika) u 362 poliklinike i 79 bolnica(5,89 kreveta na 1.000 stanovnika, uz pro-sječno trajanje bolničkog liječenja od 9,07dana).

Na kraju se u raspravi PredsjednikBarac osvrnuo na stanje neurologije u Hrvat-skoj te predložio da se slično na jednoj tribiniAMZH-a raspravi o multidisciplinarnoj racio-nalnoj, horizontalno i vertikalno povezanojorganizaciji zdravstva, u suradnji s članovimainternističkog i kirurškog kolegija AMZH-a.

Ministar Ostojić je najavio stvara-nje Master plana u zdravstvu.

•••••


15/86

i z h z z o - a


• Hrvatski zavod za zdravstvenoosiguranje trebao bi od 1. srpnja ponovno bitiizvanproračunski fond, a uprava smatra kakoje to pretpostavka za bolji i racionalniji zdrav-steni sustav.

O izlasku iz Riznice te o pretpo-stavkama i o onome što ih čeka nakon togarazgovarali smo s ravnateljem HZZO-a prim.Sinišom Vargom, dr. med. dent. •••Koje se pretpostavke moraju ostva-riti za izlazak HZZO-a iz Riznice? • Izmjene Zakona o obaveznomzdravstvenom osiguranju koje su stupile nasnagu 1. siječnja ove godine kažu da HZZOizlazi iz Državne riznice 1. siječnja 2015.

Međutim, s obzirom na to da su utijeku reformske mjere u smislu smanjenjadržavnog decita, a budući da se stvara mo-

Najveće se promjeneočekuju u bolničkom sektoru,a ovisit će i o Master planu

Razgovor s ravnateljemHZZO-a prim. Sinišom Vargom,

dr. med. dent.

Tekst i slike: Andreja Šantek

gućnosti uštede izlaskom zdravstva iz Rizni-ce, postoje indicije da bi se to moglo dogoditii ranije, s 1. srpnjem ove godine. Ali, ima je-dan veliki ali. Naime, to nije jedini zakon kojidenira pitanje nancija u zdravstvu, ima ihjoš 11 koji su se u međuvremenu promijeni-li, uključujući Zakon o izvršavanju Državnogproračuna, Zakon o doprinosima i druge.

Otvara se i pitanje kako se, primje-rice, naplaćuju i prikupljaju doprinosi, iako jenama gotovo svejedno tko će skupljati do-prinose. Kada su 2010. godine pripremljeneradnje za izlazak iz Riznice, predviđeno je daće HZZO sam prikupljati novac.

U međuvremenu se Porezna upra-va jako dobro ekipirala i dobro funkcionirakada je u pitanju prikupljanje doprinosa, sto-ga nema razloga da ona to i dalje ne radi. To

se mora zakonski urediti, kao i kuda i na kojinačin novac dalje ide.

Mi smo spremni i od 1. srpnja mo-žemo funkcionirati izvan Riznice.

••• Kakve veze imaju uštede u zdravstvu s izlaskom HZZO-a iz Riznice? • Temeljem Zakona o izvršavanju

Državnog proračuna dužni smo svaku našuobvezu unaprijed denirati u maksimalistič-kom iznosu. I cijeli je proračun tako ustrojenda se završi na pozitivnoj nuli.

Međutim, morali smo jako dobropredviđati, a ako smo griješili to smo moraliraditi u korist državnog proračuna. A za stav-ke za koje smo unaprijed znali da nećemomoći pokriti, bili smo u minusu, dok smo zadruge, gdje smo predvidjeli više a potrošilimanje, taj novac morali vratiti u državni pro-račun.

Primjerice, liječenje u inozemstvutemeljem međudržavnih ugovora o socijalnojzaštiti radi se temeljem projekcija iz prijašnjihgodina i u sucitu smo, recimo, s Njemačkomkojoj smo platili manje nego što nam se vrati-lo pa smo nepotrošenih 50 milijuna kuna smovratili u državni proračun.

Da nismo u Riznici, taj smo novacmogli usmjeriti ili u lijekove, ili u bolnice, iliu bilo koju stavku gdje nam danas nedostajenovca. Iako se na razini od oko jedan postoproračuna može smatrati statističkom po-greškom, jako nam je žao što smo u Riznicu

ukupno vratili 239 milijuna kuna u 2013. go-dini. ••• Što će izlazak iz Riznice značiti za buduće odnose s Ministarstvom? • Prema Zakonu o obaveznom zdrav-stvenom osiguranju postajemo relevantnijičimbenik u tokovima novca jer onda nismopodstavka proračuna Ministarstva zdravljanego smo samostalan fond koji snosi i pravnui skalnu odgovornost.

Možemo utjecati na nancijske to-kove za razliku od danas kad nemamo utjeca-ja na državni proračun.

Primjerice, više nismo vezani za ka-lendarsku godinu i ugovori s našim ugovor-nim partnerima – liječnicima, bolnicama iostalima, mogu se potpisivati i na tri ili petili deset godina. Moći ćemo raditi projekcijekoje drže vodu od desetljeća do desetljeća,a ne da strepimo od rebalansa do rebalansaproračuna.

••• Što će izlazak iz Riznice značiti za sustav i za ugovorne partnere HZZO-a? • Najveće promjene očekujemo ubolničkom sektoru, ali su one izrazito ovisneo provođenju projekta masterplana bolnica.

Ti se planovi temelje na činjenicida se neće plaćati neizvršena usluga, ali akoto nije akceptirano u provođenju masterpla-


16/86


17

i z h z z o - a

na, onda govorimo o jalovom poslu u čitavomsustavu i nastavit će se velike pošteškoćezbog raskoraka između raspoloživog novca ionoga što sustav od nas traži. ••• Ali to ipak zahtijeva suradnju sMinistarstvom? • Svakako, mi smo provoditelji dr-

žavne politike, mi je ne kreiramo. Dakle, Mini-starstvo kreira sustav kao i javno-zdravstve-nu mrežu koja proizlazi iz provedbe master-plana. Ako to nije denirano s raspoloživimnovcem, pobolom stanovništva, geografskimudaljenostima i svim parametrima koji ulazeu računicu za masterplan, HZZO može raditinajčarobnije stvari s računicom, ali dva i dvaće uvijek biti četiri i nikada nećemo moći do-biti pet.

••• Vratimo se malo na bolnice. Akoćete plaćati samo fakturiranu realizaciju, to znači još manje novaca za bolnice. A znamo dadanas više od 70 posto bolničkih proračuna ide za plaće i da se i s ovim limitima stvaraju gubici, pa dolazimo do pitanja stvaranja novih gubita-ka. • Dobrim bolnicama više, lošijimamanje. A što je alternativa? Uljuljati se u k-sni prihod i napraviti od bolnica ubožnice? ••• Ne kažem da je ideja nužno loša,ali otvara se niz dodatnih pitanja i zanima mekako to mislite riješiti? Ipak je riječ o bolnicamakoje su u državnom vlasništvu i zaposlenicimakoji su javni zaposlenici, odnosno zaposlenici

države? • To je posljednji bastion socijali-stičkog samoupravljanja. Ako je zdravstvenapolitika da se održava socijalističko samo-upravljanje u zdravstvenom sustavu krozkolektivno pregovaranje, deniranje brojazaposlenih u bolnicama, kroz politiku zapo-šljavanja i otpuštanja, da, ako je to politika,država i lokalna samouprava imat će golemepoteškoće sa svojim zdravstvenim ustanova-ma.

••• A što u slučaju da država odluči zadržati postojeće stanje, a što je u suprotnosti s

onim kako HZZO planira to voditi u budućnosti? • Vjerujem da će se državna politi-ka prikloniti činjenici da već skoro 25 godinane živimo u socijalizmu.

••• Jeste li sudjelovali u izradi ma-sterplana? • HZZO je sudjelovao u segmen-tu davanja sirovih podataka konzultantima.Kada je bio gotov prvi nacrt dobili smo ga namišljenje i svoje smo primjedbe uputili Mini-starstvu. Ne znamo jesu li ih uvažili jer nismovidjeli završnu verziju. ••• Kako bi po Vama trebao izgledatibolnički sustav? • Ja nisam kreator državne politike,ali mogu dati svoje privatno mišljenje.

Što god napravili u masterpla-nu vjerujem da će biti izbalansiran i održiv.I sproveo bih ga do zadnjeg slova kako piše.Ma što to koštalo.

••• Drugim riječima, i po cijenu gu-bitka izbora? Jer, naime, masterplan podrazu-mijeva smanjenje broja akutnih kreveta, spa-

janje bolnica, svođenje nekih bolnica na četiriosnovne djelatnosti... • Masterplan podrazumijeva funk-cionalno spajanje bolnica, ne previđa zatva-ranje niti jedne bolnice i neće biti gubitkapravne osobnosti bolničkih zdravstvenihustanova. ••• Ali to onda znači da ćemo i dalje plaćati isti broj zgrada, trošiti jednaku sumu naodržavanje, energente...? • Ne, baš suprotno. Pravna osob-nost da, ali drastično smanjenje broja cigli icrijepova. Drugim riječima, kvadratura koja jena raspolaganju akutnoj zdravstvenoj skrbi, akad još tome pridodamo i 11 stacionara i ro-dilišta u domovima zdravlja koji još nisu ušli umasterplan, jest kapacitet za akutnu skrb kojinema niti jedna zemlja u Europi pa i šire.

To je čisti neracionalni Semaškosustav bivšeg Sovjetskog saveza i nevjerojat-no je da zemlja koja povijesno nikada nije biladio Sovjetskog saveza provodi njihov zdrav-stveni sustav.

••• Što to znači? Da će dio bolnica potpasti pod nečiju drugu ingerenciju, primjeri -

ce Ministarstva socijalne skrbi? • Činjenica je da je kronična skrbsiva zona u većini zemalja i da je podijeljenaizmeđu zdravstva i socijalne skrbi i da su uvećini zemalja ti sektori objedinjeni u jednomministarstvu, upravo zbog tog velikog prekla-panja. Ironija je i apsurd da je to bilo spojenoi u Hrvatskoj osam godina, od 2004. do 2011.godine, a nikada nije razjedinjenije funkcioni-ralo.

••• A kako biste to riješili? •Zagovaram Bismarckov model uprav-ljanja zdravstvenim sustavom. Drugim riječi-

ma, HZZO nije briga za kvadraturu, niti brojzaposlenih, niti za ksne ili varijabilne troš-kove koje imaju zdravstvene ustanove. Naszanima njihova ponuda, izvršenje te ponudei pravodobno plaćanje usluga koje se pravo-dobno izvrše prema našim osiguranicima.

Pitanje je je li to dobar put, tj. daljegajiti Bismarckov model koji imamo od 1945.godine. Od kada smo ušli u riznicu, gurnutismo preme Beveridge sustavu, ali na krivi inefunkcionalan način jer osnovna stvar izBeveridge sustava jest uska povezanost sa

upravama bolnica i zaposlenicima.Drugim riječima, to znači da je rav-natelj HZZO-a bilo gdje, u Engleskoj, Švedskojili Italiji, ujedno i direktor tih bolnica i direk-

tno upravlja linijom zdravstvene skrbi. Zatojer je onda cijeli sustav nanciran iz poreza,ali pri tom nitko nije u riznici. Ja i dalje za-govaram Bismarckov model jer su sve studije,uključujući i Consumer Power Health, poka-zale značajnu razliku u kvaliteti skrbi u koristBismarck modela u odnosu na Beveridge.

••• Kad ste već spomenuli Eurohe -alth indeks, kako komentirate činjenicu da jeHrvatska pala za dva mjesta na ljestvici kva-litete zdravstvenih sustava u odnosu na 2012. godinu? • Pali smo samo zbog jednog para-metra, i to zbog listi čekanja.

••• No, kod nas je negativnim oci - jenjeno još nekoliko parametara – nedostatak preventivnih programa, nedostupnost novihlijekova, nepostojanje sustava osiguranja liječ -nika od profesionalne odgovornosti. • Novi Zakon o zdravstvenoj zaštitipredvidio je uvođenje osiguranja za zdrav-stvene djelatnike. No, treba se gledati kadaje napravljena studija i način izvedbe studijeodnosno anketiranje svih dionika u sustavu.Mora se znati da je to bazirano i na subjektiv-noj percepciji pojedinaca. Ali ja to uvažavam. ••• No, vi se tu ne morate osjećati prozvanim s obzirom da je eZdravstvo koje pro-vodi HZZO dobilo visoke ocjene. • Percipiramo to istraživanje kaorelevantnu činjenicu i prepoznajemo se-gmente u kojima smo loše ocijenjeni kao

naše prioritete za poboljšanje sustav. I svete probleme adresiramo u našim poslovnimplanovima. Vjerujemo da ćemo izlaskom izriznice i ugovaranjem novog modela nanci-ranja zdravstvene zaštite, koji još uvijek nijesproveden, riješiti i pitanje listi čekanja.

••• Kako će izgledati novi model -nanciranja bolnica? • Ima dosta sličnosti s novim mo-delom plaćanja primarne zdravstvene za-štite. Kao što smo prije imali jednoznačnoplaćanje primarne kroz glavarinu, tako smo ibolnice plaćali kroz ksni mjesečni proračun

deniran obračunski kao sustav “cijena putausluga”. I svi ti jednoznačni sustavi nisu dava-li rezultat.

Prema tome, izvori nanciranja nesmiju biti samo iz jednog načina prihodova-nja odnosno dio bolničkih prihoda i dalje ćedolaziti po modelu cijena puta usluga, a je-dan dio prihoda dolazit će i iz gravitirajućegpodručja bolnice što znači da će novac pratitipacijenta.

Primjerice, ako u zapadnoj Slavo-niji imate osam bolnica kojima gravitira 55

tisuća pacijenata, naravno da će te bolniceostvariti jako mali prihod na temelju tog kri-terija. Apsolutno zagovaramo koncentracijuzaposlenih u manjem broju zičkih zgrada


17/86

i z h z z o - a

ti našu poslovnu politiku i vidjeti hoćemo li idalje s njima surađivati. ••• Udruge pacijenata boje se da jeizlazak iz riznice put prema privatizaciji javnog zdravstva. Kažete da želite jeftiniju i kvalitetni - ju zdravstvenu uslugu. Imaju li tu onda privatni -ci svoju šansu odnosno hoće li imati isti tretman

kao i javne ustanove? • Intencija jest očuvati javni zdrav-stveni sustav. Ali ne pod cijenu nancijskihkazni od strane Europske komisije jer mo-ramo poštivati tržišne slobode i ravnoprav-nosti na otvorenom tržištu. Međutim, radise o tome da dan danas način nanciranjazdravstvenog sustava kroz decentraliziranasredstva, kroz nanciranje nekih, a nekih ne,kroz direktna ulaganja kroz državni proračunnije dobro. To je potpuno isto kao i državnesubvencije u brodogradilišta.

nego što je to danas slučaj. Treba reći i da seneizvršene usluge neće plaćati i to je pravilobroj jedan. Naravno, ako se ne provede ma-sterplan bit ćemo u problemima. ••• Ministarstvo je već spojilo nekebolnice, a namjera je i da se u svim bolnicamane razvijaju pojedine specijalnosti odnosno da

se jačaju u nekim drugima. To podrazumijeva idnevne migracije liječnika?

• Osobno nemam saznanja što jebila intencija Ministarstva i što je s tim posti-gnuto nakon što je odluka stupila na snagu 1.siječnja. Naime, za Zavod je nancijski ostaloisto, odnosno novac koji je bio namijenjen zabolnice Marof i Klenovnik je sad otišao u bol-nicu Varaždin, ali je riječ o istim iznosima kaoi prije 1. siječnja.

••• Tko će odgovarati za minus kojiće bolnice ubuduće raditi? • Zakon denira da je odgovoranvlasnik, odnosno država i lokalna samoupra-va. ••• Što će biti s dopunskim osigura-njem nakon izlaska iz riznice? • Početkom studenoga prošle go-dine zatražili smo od Ministarstva zdravljaodnosno Vlade suglasnost i dozvolu za osni-vanje tvrtke kćeri. A ako se to ne može spro-vesti onda da osnujemo uzajamno osiguranjeuz naš patronat i pomoć.

To je po uzoru kako je napravljenou Sloveniji gdje također postoji nekoliko pri-

vatnih osiguranja i svi djeluju pod nadzoromregulatora. I mi želimo naše osiguranje podokriljem Zakona o osiguranju i pod kontrolomHANFA-e.

••• Pojasnite mi, hoće li dopunskoosiguranje ostati dio HZZO-a? • Ne, bit će zasebna pravna osoba. ••• Ali tko će biti vlasnik? • HZZO. Odnosno država. ••• Je li dopunsko danas dio prihodaHZZO-a? • Imaju vlastito knjigovodstvo, aliunutar državne riznice. Imaju status 43 u ri-

znici što znači da sav prihod koji se ostvari iznjega ostaje na raspolaganju za tu djelatnost.To znači da su uspjeli akumulirati i rezervukoja bi nam bila dostatna za funkcioniranjekao zasebno dioničko društvo.

Mi smo jedna pravna osoba štoznači da izlaskom iz riznice, izlazi i obveznoi dopunsko osiguranje.

••• S koliko ćete novaca raspolagatiizlaskom iz riznice? • Oko 21,5 milijardi kuna zajednos dopunskim. Od toga je prihod od doprinosaoko 15,6 milijardi, a dio je što nam je državadužna uplatiti temeljem različitih zakonskihodredbi. No, procjenjujemo da smo danaspotplaćeni s oko milijardu kuna u odnosu


na ono što bi nam država trebala uplatiti.Međutim, ta ista država obvezuje HZZO zananciranje isporuku usluga u vrijednosti 26milijardi kuna.

••• Kako ćete pomiriti te dvije stvari?Rezanjem prava osiguranika? • Rezultat toga danas su duge liste

čekanja i dugovi.••• Koje je rješenje? • Odnekuda se mora početi. Izla-skom iz riznice počinjemo u ime naših pacije-nata utjerivati brzu i kvalitetnu zdravstvenuuslugu. Ključna riječ je učinkovitost. Pod timese podrazumijeva pravovremena zdravstve-na usluga čime preveniramo komplikacije inepotrebne troškove. Sustav obiluje zakaš-njelim a time i često nepotrebnim uslugamašto ishod čini značajno skupljim. A za one kojito nisu kadri isporučiti, morat ćemo preispita-

••• Dosta se govori i o edukaciji liječnika. Planira li HZZO nešto po tom pitanju? • U primarnoj zdravstvenoj zaštitismo to riješili kroz nanciranje peer grupašto znači da si sami organiziraju edukaciju, a mi to plaćamo. To znači da liječnici u pri-marnoj za edukaciju i skupljanje bodova odnosno relicenciranje nemaju razloga primitiniti jednu lipu od industrije.

••• A što je s bolničkim liječnicima i odlascima na kongrese i predavanja? • Poslali smo upit nadležnim institucijama da nam kažu što je kriminal, a štonije i gdje je granica između promidžbe i korupcije.Potrebno je točno denirati modali-tete sudjelovanja farma industrije u edukaciji liječnika na kongresima, koji su nužni zarelicenciranje.

Cijena takove edukacije koja uključuje visoke kotizacije i smještaj, je previsokaza plaće hrvatskih liječnika, a bez sudjelovanja nema novih znanja i potrebnog relicen-

ciranja. Ono što možemo i hoćemo je,zalagati se za transparentnost participiranja farmaindustrije u edukaciji liječnika. ••• Hoće li se s tog pitanja skinuti stigma mita i korupcije nakon što se počnu javnoobjavljivati podaci o interakcijama između liječnika i industrije? • Zalažemo se da svaka interakcija liječnika i farma industrije mora biti tran-sparentna (može se i objaviti) čime bi se uvelike skinula stigma mita i korupcije sa liječ -nika. I ne samo u tom segmentu.

Zatražili smo od Agencije za zaštitu osobnih podataka dozvolu da smijemojavno objavljivati rezultate rada liječnika ponaosob. To se prije svega odnosi na sve po-datke koji su vezani uz Direktivu o pružanju zdravstvene skrbi u prekograničnoj zdrav-stvenoj zaštiti odnosno da pacijentima mora biti jasno i transparentno prikazana kvali-teta rada liječnika. Dužni smo objavljivati podatke o smrtnosti, komplikacijama i ostale

parametre.Da bismo spriječili bilo kakve daljnje konotacije, tražili smo dozvolu od agen -cije i dobili smo je. No, još uvijek smatramo da je to primarno posao Agencije za akredi-taciju i kvalitetu, a ne naš. Međutim, s obzirom da smo mi nacionalna kontaktna točka iiako je to njihova dužnost, na nama je odgovornost. I ako oni to ne učine, mi hoćemo i toiz nama dostupnih podataka. ••• Na koga se to odnosi? • Na sve one liječnike i ustanove koje imaju ugovor s HZZO-om i smatraju sedijelom javnogzdravstvenog sustava. ••• A što je s privatnicima koji nemaju ugovor, a žele nuditi svoje usluge stranci -ma? • Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranjuih ne prepoznaje kao dio sustava. Danas ne kršimo uvjete tržišnog natjecanja, već samo

provodimo zakone, ali ukazali smo Ministarstvu da nema logike diskriminirati privatnikeu Hrvatskoj, a ne i privatnike u drugim zemljama EU.•••••


18/86

Oko 15 posto građana je u prote-kle tri godine ponudilo neki oblik zahvalnostiliječniku, a šest posto da ih je netko od liječ-nika ili osoblja tražio mito. Zadovoljstvo radom HZZO-a većeje u 2013. nego u 2012. i sada ima prosječnuocjenu 3,2.

Građani razmjerno dobro poznajuovlasti HZZO-a, no ima iznimaka: čak ih tri če-tvrtine smatra da je u ovlasti HZZO-a liječe-nje pacijenata, a mnogi smatraju da je HZZOnadležan za utvrđivanje uvjeta za odlazak uinvalidsku mirovinu, što je pogrešno.

Kontakt s HZZO-om je imala polo-vina ispitanika i i uglavnom su zadovoljni lju-baznošću službenika i jasnoćom uputa. Sada

ih je 68 posto zadovoljno ljubaznošću, što jerast od sedam posto, dok je broj nezadovolj-nih pao na 14 posto.

Zadovoljstvo jasnoćom uputa jenaraslo za 11 posto (na 68 posto), što pokazu-je da je HZZO posljednji

Documents

LN 127 Za Web Lecnicke Novine Zeljko Poljak