Dr. Vladimir Poljak: Didaktika, Šk, Zg, 1980.

1. O predmetu i zadacima didaktike

- grč. didasko – poučavati; pojam unose Ratke i Komensky u 17.st.- didaktika kao područje obrazovanja -> O. Willman „Didaktika kao nauka o obrazovanju“

(1882.) -> G. Kerschensteiner „Teorija obrazovanja“ (1896.)

Didaktika – grana pedagogije koja proučava opće zakonitosti obrazovanja. Otkriti zakonitosti obrazovanja znači utvrditi stalne uzročno-posljedične veze i odnose u procesu stjecanja obrazovanja.

- u ped. praksi obrazovanje i odgoj su u dijalektičkom odnosu tj. u međusobnom korelativnom i komplementarnom odnosu

- didaktika – u neposrednoj vezi s mnogim drugim znanostima iz kojih odabire sadržaje obrazovanja

2. Pojam obrazovanja

Obrazovanje obuhvaća znanje i sposobnosti; „obrazovanost je kvaliteta ličnosti koja je određena njegovim znanjem i sposobnostima“ (13.)„Znanje je sistem ili logički pregled činjenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je čovjek usvojio i trajno zadržao u svojoj svijesti.“ „Činjenice su konkretnosti, odnosno pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje čovjek upoznaje perceptivnim putem.“ (13.)

- znanje obuhvaća i poznavanje generalizacija ili apstrakcija (pojmovi, pravila, principi, metode, zakoni, definicije, zaključci, dokazi, teorije, misli,...)

S obzirom na kvalitetu razlikujemo više stupnjeva znanja:- znanje prisjećanja,- znanje prepoznavanja,- znanje reprodukcije,- znanje operativnosti ili operativno znanje (aktivno, primjenjivo)- kreativno ili stvaralačko znanjeStjecanje znanja u didaktici zove se još i materijalna strana obrazovanja.„Sposobnost je kvaliteta ličnosti koja je tako formirana da uspješno obavlja neku djelatnost (rad, aktivnost, funkciju)“ (15.) Područja ljudske sposobnosti:

- senzorne ili perceptivne sposobnosti,- manuelne ili praktične sposobnosti,- sposobnosti izražavanja,- intelektialne ili mentalne sposobnosti (baza za ostale sposobnosti)

S obzirom na organe koji obavljaju aktivnost:- fizičke sposobnosti ili vještine,- mentalne (intelektualne, psihičke) sposobnostiRazvijanje sposobnosti u didaktici je funkcionalna strana obrazovanja.Vrste obrazovanja – opće obrazovanje, usmjereno obrazovanje, specijalističko obr., klasično, humanističko, ekonomsko, prirodoznanstveno, političko,...

1

OBRAZOVANJE

3. Obrazovanje i nastava

Faktori nastave:Nastavnik- „kvalificirani stručnjak koji poučavanjem učenika organizira efikasan proces obrazovanja, pa i nastave u cjelini.“Učenik- „sistematskim poučavanjem nastavnika i samostalnim učenjemstječe obrazovanje.“

didaktički trokut„Nastavnim sadržajima, odnosno obrazovnim sadržajima određuje se program obrazovanja koji je potrebno ostvariti.“ (18.)Zadaci nastave:

- materijalni zadatak nastave – „stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedinih predmeta“ (krajnost- didaktički materijalizam, lekcionizam, formalizam u znanju –štrebanje bez dubljeg ulaženja u bit)

- funkcionalni zadatak nastave – razvijanje brojinih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti – senzornih, praktičnih, izražajnih i intelektualnih (krajnost- didaktički funkcionalizam, didaktički formalizam)

- formulacije uz materijalni zadatak- upoznati, pokazati, ukazati, uočiti, razumjeti, shvatiti, poučiti, naučiti,...- formulacije uz funkcionalni zadatak- razviti, osposobiti, usavršiti, jačati, formirati, uvježbati, navikavati, izgrađivati, izražavati, misliti, operirati, izoštriti,... - odgojni zadatak nastave – usvajanje odgojnih vrijednosti – moralnih, estetskih, fizičkih, radnih

- u zadacima se ogleda dijalektičko jedinstvo u odnosu odgoja i obrazovanja u nastaviKriteriji za iskazivanje pregleda različitih vrsta nastava:

- stupanj školovanja, stupanj obvezatnosti (dobrovoljnosti), programska namjena i sistem izvođenja, dimenzije nastavnog programa, vremenska koncepcija obrade programa, tradicionalni/suvremeni sistem rada, nastavna oprema, sistem rada nastavnika, brojčane formacije učenika, dominacija nastavnih metoda, karakter nast. rada, način komuniciranja nastavnika i učenika,...

- u didaktičkom jedinstvu postoji međusobno integriranje i prožimanje više obilježjaVrste nastave:

- redovna nastava (obavezna nastava)- redovno školovanje u pojedinom stupnju školovanja i obavezna za sve polaznike te škole,

- dopunska nastava- uz redovnu nastavu i samo za onu skupinu učenika koja u redovnoj nastavi teže svladava dijelove propisanog programa,

ZNANJE SPOSOBNOSTI

ČINJENICE GENERALIZACIJE SENZORNE

PRAKTIČNE

IZRAŽAJNE

INTELEKTUALNE

2

- produžena nastava- posebna varijanta dopunske nastave, a organizira se na kraju šk. godine (obično u OŠ),

- dodatna nastava- poseban oblik nastave za učenike koji pokazuju izričite sklonosti i duhovnu potrebu za neka znanstvena područja radi proširivanja i produbljivanja znanja,

- izborna nastava- po odabiru izbornih predmeta,- fakultativna nastava- nastava na principu dobrovoljnosti, neobavezna,- tečajevi/seminari- vrsta nastave koja se može organizirati za vrijeme redovnog

školovanja, najčešće nakon redovnog školovanja radi stručnog usavršavanja,...- dopisna nastava (nastava na daljinu)- pomaže učenicima u samostalnom učenju,

nejčešće u privredi, uspjeh ovisi o samodisciplini učenika,- televizijska i radio-škola (?!)- posebna nastava, TV-emisije i radio-emisije za škole

4. Sadržaj obrazovanja

Sadržaj obrazovanja u određenoj školi propisuje se školskim planom i programom, sadržaj obrazovanja u nastavi nastavnim planom i programom.Vrste nastavnih planova i programa- s obzirom na vrstu škole (npp za oš, srednje škole u smjerovima, više škole, fakultete), s obzirom na šk. organe koji ih propisuju (savezni (?), republički, općinski npp), s obzirom na trajanje školovanja (noramlni i skraćeni npp), s obzirom na potrebe školovanja fizički i psihički retardirane djece (npp za specijalne škole), s obzirom na opseg obuhvaćenih sadržaja (maksimalni i minimalni npp), s obzirom na nacionalni sastav stanovnika (npp za škole etničkih skupina) i s obzirom na specijalne zadatke koje škola obavlja u istraživanju (npp za eksperimentalne škole).Nastavni plan je školski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju:

- odgojno-obrazovna područja, tj. predmeti koji će se občavati u određenoj školi,- redoslijed obučavanja tih područja, tj. predmeta po razredima ili semestrima, - tjedni broj sati za pojedino područje, tj. nastavni predmet

Izbor nastavnih predmeta -> intenzivan napredak znanosti -> stalno mijenjanje znanst. sistema -> neprestana diferencijacija u pojedinim znanostima

integracija znanstvenih područja- znanost se u nastavni predmet didaktički transformira s obzirom na psihofizičke snage

učenika pojedine dobi, pogotovo psihičku zrelost u OŠ niži stupanj diferencijacije na fakultetu najviši stupanj diferencijacije

Pedagoški kriteriji za ostvarenje zadataka odg. i obr. -> status predmeta: glavni, sporedni, pomoćni, opći, obavezni, fakultativni, izborni, općeobrazovni i stručni predmeti.Analiza nastavnog plana

- kojem znanstvenom području pripada predmet,- kojem stupnju diferencijacije odgovara taj predmet s obzirom na znanstvenu

diferencijaciju- koji status ima pojedini predmet u nastavnom planu

Raspored predmeta u nastavnom planu-- sukcesivni raspored premeta – „nastavni predmeti proučavaju (se) postupno jedan za

drugim, tj. sukcesivnim slijedom“ (34.)- simultani raspored predmeta – „istodobno (se) proučava više predmeta“ (35.)- kombinacija sukcesivnog i simultanog rasporeda – linijsko-spiralni raspored

Broj tjednih sati određuje se prema predmetnoj obrazovnoj i odgojnoj važnosti za školovanje, složenosti i težini premeta, kao i prema dopuštenom vremenskom opterećenju učenika u pojedinom razredu.

3

„Nastavni program jest školski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadržaja“ (37.)- tri osnovne didaktičke dimenzije obrazovanja – opseg, dubina i redoslijed„Opsegom nastavnog programa obuhvaćena je širina znanja i sposobnosti koje učenici moraju steći u nastavi pojedinog predmeta.“ (37.)- odnosi se na kvalitetu činjenica, generalizacija i aktivnosti koje učenici moraju steći i razviti„Dubinom ili intenzitetom, kao drugom didaktičkom dimenzijom nastavnog programa, određuje se dubina obrazovanja, što znači dubina znanja odnosno kvaliteta sposobnosti.“ (38.)Uvjeti za reguliranje intenziteta nast. programa:

- kojem užem znanstvenom području pripada određeni nastavni program,- nastavnik mora biti stručnjak za svoj predmet, tj. mora poznavati nast. sadržaje,- sposobnost nastavnika, tj. stupanj operativnog znanja struke za dimenzioniranje

stupnja sposobnosti.- ekstenzitet i intenzitet nast. programa bi trebali biti u međusobnom proporcionalnom odnosu„Redoslijedom ili strukturom nastavnog programa određuje se kojim će se redom obrađivati nast. sadržaji pojedinog predmeta u jednom razredu, pa i redoslijed sadržaja tog predmeta u nekoliko razreda.“ (40.)

1) Linijski ili sukcesivni raspored

- tematika se ne ponavlja, najekonomičniji- dominira u srednjim, visokim i višim školama- u OŠ ne zbog strukture znanosti i psih. zrelosti učenika silazni/regresivni raspored – od psih. pristupačnijeg učenicima do znanstvene

jednostavnosti uzlazni/progresivni raspored – od znanstvene jednostavnosti do znanstvene složenosti2) Koncentrični način raspoređivanja

3) Kombinirani način raspoređivanja – kombinacija sukcesivnog i koncentričnog raspoređivanja

1. tema 2. tema 3. tema Itd.

4

ponavlja se iz prethodnog razreda

proširuje se i produbljuje za tekući razred

opseg prethodnog razrednog koncentra

opseg tekućeg razrednog koncentra

kružni isječak prehodnog koncentra koji se ponavlja

isječak kružnog vijenca koji se odnosi na nove nast. sadržaje

Nazivi pojedinih dijelova nastavnog programa„Predmetno područje čine relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta, a izvedeni su na temelju strukture dotične znanosti.“ (46.) Npr. hr. jez.: početno čitanje i pisanje, usmeno i pismeno izražavanje, gramatika i pravopis, književnost, film. (metodika!) „Nastavnu cjelinu čine kompleksniji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom (idejnom, metodološkom, znanstenom, ekonomskom,...).“ (46.)Nastavna tema – uža od cjeline; nekad se cjelina poklapa s temom. Nast. program je tematiziran.„Nastavna jedinica jest opseg nastavnih sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostuki sat (tzv. blok-sat).“ (47.)Promjene nastavnog plana i programa

- npp stalno potrebno usavršavati, prerađivati i aktualizirati- odrediti što je zastarjelo, okupiti stručnjake, egzaktne tehnike snimanja i instrumenti,

primjedbe studijski proučiti- za radikalnije promjene definirati koncepciju novog nastavnog plana i programa -> za

nact -> eksperimentalna provjera u eksp. Školama -> definitivni npp -> službeni šk. dokument

- povremene promjene nužne i normalne- uvijek poštovati dijalektičko jedinstvo nast. sadržaja i nast. forme!

5. Struktura nastavnog procesa

Elementi procesa obrazovanja:1. Organizacijske ili didaktičke komponente – priprema, uvođenje, postavljanje

problema, uvježbavanje, ponavljanje, ocjenjivanje,...2. Spoznajni elementi – promatranje, mišljenje, analiza, generaliziranje, planiranje,...3. Psihološki elementi – doživljaj, izražaj, motiviranje, predočivanje, poticanje, stvaranje

raspoloženja,...4. Metodički elementi – izrada, izvještavanje, izlaganje, objašnjavanje, predavanje,

raspravljanje,...spoznajna strana psihološka strana

Didaktički sistemi: (P+M+P) (ID+ED->A)1. Heuristička nastava zadaci:2. Programirana nastava - materijalni3. Problemska nastava - funkcionalni4. Mentorska nastava - odgojni

materijalno-tehnička strana metodička strana(nast. sredstva i pomagala) (nast. metode)

6. Materijalno-tehnička strana nastave

1. Izvorna stvarnost – izvor za stjecanje znanja i za razvijanje sposobnosti- promatrački i aktivan odnos prema stvarnosti- šk. objekti – akvarij, insektarij, šk. vrt, voćnjak, meteor. stanica,...

2. Nastavna sredstva – didaktički oblikovana izvorna stvarnosta) vizualna nast. sredstva – dvodimenzionalna i trodimenzionalna - statična i dinamičnab) auditivna nast. sredstva – magnetofon, kazetofon, radio-emisije,...

5

PRIPREMANJE

OBRADA NAST. SADRŽAJA

VJEŽBANJE

PONAVLJANJE

PROVJERAVANJE

c) audio-vizualna nast. sredstva – zvučni filmovi i TV-emisije,...d) tekstualna nast. sredstva – tekstovni materijal – udžbenici, rječnici, knj. djela,...3. Tehnička pomagala – oruđa za rad; trokut, ravnalo, šestar, stalci, plamenici, čekić, mikroskop,...4. Tehnički uređaji – uređaji za vodu, plin, struju, za zaštićivanje od kemijskih reakcija,...5. Nastavna tehnologija – multimediji – kompjuter -> didaktički četverokut -> učenik-nastavnik-sadržaj-tehnika

7. Spoznajna strana nastave

- materijalno-tehnička strana nastave je osnova za nadograđivanje procesa spoznavanjaGnoseološki pravci- senzualizam, racionalizam i pragmatizam.Spoznajne funkcije:

1. Promatranje – „plansko, organizirano i rukovođeno precipiranje“ (63.)- osjetne kvalitete preko osjetnih područja – vid, sluh, okus, njuh, dodir, toplina,

hladnoća, bol, položaj, kretanje, napor- dubinski, mjerni i regulacijski instrumenti promatranja- „razvijanje sposobnosti promatranja postiže se samim promatranjem“ (64.)2. Mišljenje – generalizacije, općenitosti i apstrakcije„Mišljenje je psihički proces uspostavljanja veza i odnosa među sadržajima objektivne stvarnosti.“ (65.)- misaone operacije- šablonsko, reproduktivno, produktivo i genijalno/stvaralačko mišljenje3. „Praksa je aktivan odnos čovjeka prema prirodi i društvu.“ (67.)- treba biti prisutna u svim etapama nast. procesa- polivalentna kategorija – odnosi se na cjelokupnu ljudsku djelatnost

8. Psihološka strana nastave

- intelektualni doživaljaji – percipiranje, predočavanje, mašta, pamćenje, mišljenje- emocionalni doživljaji – reguliraju odnos učenika prema nastavi i njihov stupanj

aktivnosti (pozitivan, negativan i indiferentan odnos uč. prema nastavi)„Emocije su spona između znanja i aktivnosti.“ (71.)

- nepovoljna situacija i nepovoljni emoc. doživljaji stvaraju monotoniju i dosadu- intrinzična i ekstrinzična motivacija

9. Nastavne metode

1. Metoda demonstracije – usvajanje činjenicaa) demonstriranje statičnih predmeta – upoznaju se osjetna svojstva- djelići izvorne stvarnosti i finalni materijalni proizvodi ljudskog rada„Model je didaktički prerađen izvorni predmet u tri dimenzije.“ (75.)„ Slika dvodimenzionalno prikazuje predmet.“ (75.)Shematski crtež – za upoznavanje strukture predmeta -> objašnjavanje i obrazloženjeb) demonstriranje dinamičkih prirodnih pojava- prezentirati kretanje- izvorna stvarnost ili eksperimentiranje-> dinamična nast. sredstva

6

c) demonstriranje aktivnosti4 vrste aktivnosti- praktične, izražajne, senzorne i intelektualned) didaktičke napomene o primjeni metode demonstracije-> adekvatni izvori-> povezivanje s ostalim nast. metodama-> pravilan način izvođenja2. Metoda praktičnih radovaa) uvjeti za praktični rad- materija, energija, organ rada i oruđe za radb) struktura praktičnog rada- praktične operacije- brušenje, bušenje, ispiranje, kopanje,...3. „Metoda crtanja je način rada nastavnika i učenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavnog sadržaja izražavaju crtežom.“ (84.)a) crtež kao način izražavanja, sredstva- olovka, pastel, tuš, tinta, kreda, ugljen, papir ili šk. pločab) sadržaj crtanja u nastavi- crtanje grafičkih znakova, crtanje grafičkih simbola, geometrijski crtež, grafičko prikazivanje kvantitativnih odnosa (grafikoni i dijagrami), shematsko prikazivanje procesa, crtanje na temelju promatranja i predodžbe prirodnih predmeta, konkretizacija apstrakcije, ilustriranje fabulec) didaktičke napomene--> upotreba već gotovih crteža ili vlastitih crteža-> u pripremi skicirati crtež4. Metoda pisanja„Nastavnik odabire sadržajne dijelove koje će zapisivati na školskoj ploči, a to su: naslovi nastavnih jedinica, (...); zatim važni podaci – nazivi, nepoznate riječi, imena ljudi, brojčani podaci; bitni sadržajni elementi nastavne jedinice, i to u obliku podnaslova, natuknica, teza itd.“ (89.)-> sažeto i opširno pisanje po šk. pločiS obzirom na stupanj samostalnosti pisanja učenika postoje-

-> vezani pismeni radovi – vezani za određeni tekst koji prepisuju,-> poluvezani pismeni radovi – učenicima dan određeni sadržaj o nekom izvoru

znanja i sloboda u pismenom izražavanju o tim sadržajima; pr. diktati, dopunjavanje i proširivanje teksta, pismeni odgovori na pitanja, bilješke za vrijeme predavanja,...

-> konceptiranje- najčešće pismeni poluvezan rad kod kuće- doslovno konceptiranje- doslovno ispisivanje pojedinih dijelova tiskanog

teksta, citiranje (ne pretjerati!)- doslovno konceptiranje s komentarom – znak aktivnog odnosa prema tekstu,

olakšava učenje- konceptiranje parafraziranjem ili slobodno konceptiranje – slobodnije

prepričavanje ili parafraziranje izvornih sadržaja- sažeto konceptiranje – ispisivanje osnovnih misli u obliku kraćih teza,

natuknica, napomena, podnaslova, kratica,...+ korist konceptiranja – ako iza svake sažete formulacije u svijesti učenika

postoji određeni sadržaj- marginalije – primjedbe ispisane na rubovima knjiga ili na marginama

-> samostalni pismeni radovi – učenici slobodno odabiru sadržaj, odnosno tematiku i slobodno se pismeno izražavaju o tom sadržaju

- zahtjevi za sadržajnom stranom, leksičko-semantičkom (razumijevanje riječi), ortografskom (pravopisna i gramatička pravilnost), izražajno-stilističkom kompozicijom (logičko komponiranje) i grafičkom stranom (čitljivost)

7

- praktična primjena: skice, planovi, nacrti, teze, zadaci; oglasi, priznanice, molbe, pisma, dnevnici, izvještaji; reportaže, prikazi, ocjene, kozerije; referati, rasprave, elaborati; književni radovi; studije i znanstveni radovi

- način pismenog izražavanja – pripovijedanje, opisivanje, parafraziranje, izvještavanje, interpretacija, uspoređivanje, raspravljanje,...

- predradnje – izbor teme, prikupljanje materijala, obrada materijala, projekiranje pismene radnje, konceptiranje (oblikovanje), dotjerivanje rukopisa, prepisivanje u čistopis, izrada grafičkih priloga5. Metoda čitanja i rada na tekstua) vrste čitanja – s obzirom na opseg teksta- fragmentarno i opširno čitanje

- s obzirom na način verbalnog izražavanja- glasno i tiho čitanje- s obzirom na tempo čitanja- polgano i brzo čitanje

b) rad na tekstu – stupnjevi--> čitanje (Č) – najniži stupanj, samo čitanje teksta i upoznavanje osnovnog

sadržaja,-> čitanje + misaona aktivnost (Č+MA) – intenzivno razmišljanje analiziranjem,

izdvajanjem važnih dijelova, uspoređivanjem dijelova sadržaja, konkretiziranjem generalizacija, tema se podređuje opširnoj temi, dokazivanjem i zaključivanjem -> razumijevanje!

-> čitanje + mišljenje + izražavanje (Č+MA+AI) – verbalno, pismeno izražavanje, crtež, matematičko izražavanje, pokreti i geste,

-> čitanje + mišljenje + izražavanje + promatranje (Č+MA+AI+SA) – promatračke aktivnosti,

-> čitanje + mišljenje + izražavanje + promatranje + praktični rad (Č+MA+AI+SA+PR) – sva područja aktivnosti- misaona, izražajna, senzorna, praktična.d) didaktičko oblikovanje udžbenika – „U didaktičkom oblikovanju udžbenika treba da se respektira sturktura nastavnog procesa u svim njegovim dijelovima i aspektima.“ (97.) -> priprema, didaktičko oblikovanje izlaganja novih sadržaja, vježbanje određenih aktivnosti, ponavljanje sadržaja i provjeravanje ostvarenih zadataka; važno da se u tekstu učenici direktno upućuju na primjenu određenih aktivnosti- misaonih, izražajnih, senzornih i praktičnih. Formati i opsezi knjiga, veličina i vrsta slova, dužina retka, grafički i slikovni prilozi, omot knjige.6. Metoda razgovora„Metoda razgovora jest način rada u nastavi u obliku dijaloga između nastavnika i učenika, pa i između učenika. Zove se još i i dijaloška ili erotematska metoda (grč. erotema-pitanje).“(99.)a) struktura razgovora- -> pitanje – aperceptivna pitanja (pitanja u vezi sa svojim zanimanjem, preokupacijom), alternativna ili disjunktivna pitanja, indirektna pitanja, jednoznačna pitanja, kaverzna pitanja (u njima namjerno obuhvaćena sadržajna pogreška), koncentracijska pitanja, kategorička pitanja (tko? Što? Kada? Kako?), pomoćna pitanja, razvojna pitanja (lančana/dijalektička jer vode do generalizacije), retorička pitanja, skraćena pitanja, sugestivna, višestruka, ispitna, fiktivna/prividna/formalna pitanja-> odgovor – ovisi o poznavanju sadržaja i o sposobnosti verbalnog izražavanjab) oblici metode razgovora--> katehetički oblik razgovora – kratka pitanja i točno određeni kratki odgovori; reproduktivno ponavljanje i provjeravanje egzaktnih podataka i činjenica i generalizacije,-> sokratovska metoda razgovora (majeutika) – disjunktivna pitanja; u ponavljanju i provjeravanju treba tražiti dopunsko obrazloženje,

8

-> heuristički oblik razgovora – treba dominirati na etapi obrađivanja novih nastavnih sadržaja i prilikom produktivnog ponavljanja; učenici se vode da sudjeluju u izvođenju generalizacija; razvojna/lančana pitanja,-> slobodan oblik razgovora – u motivaciji, nakon obrade radi komentiranja, za vrijeme provjeravanja-> diskusija – najviši i najekstenzivniji oblik razgovora u kojem se suprotstavljaju mišljenja, pobijaju argumenti sugovornika i zinose novi argumenti,...; izvanredno poznavanje domene o kojoj se govori!; nejčešće u seminarskoj nastavi u višim i visokim školamad) didaktičke napomene o primjeni metode raazgovora – atmosfera prisne susretljivosti, povratna informacija o kvaliteti učeničkog odgovora, učenike osmjeliti da postavljaju pitanja, dijalektika ljudskog duha.7. „Metoda usmenog izlaganja jest način rada u nastavi kad nastavnik ili učenici verbalno izlažu neke dijelove nastavnog sadržaja. Zove se još i monološka metoda.“ (106.)a) oblici metode usmenog izražavanja-> pripovijedanje – opširno i detaljno (epsko pripovijedanje), s unošenjem emocionalnih doživljaja (lirsko pripovijedanje), s mnogo zapleta, intriga, raspleta (dramsko pripovijedanje),-> opisivanje – verbalno slikanje ili fotografiranje stvarnosti; znanstveno i umjetničko opisivanje-

- znanstveno opisivanje – objektivnost, točnost, potpunost, detaljnost,- umjetničko opisivanje – subjektivno, emocionalno, eksplikativno,

-> objašnjvanje – izlaganje apstrakcija i nepoznanica; shvaćanje učenika,-> rasuđivanje – glasno razmišljanje,

- kraće usmene izjave (obavijest, poziv, poruka,...), izvještavanje, osporavanje, izražavanje sumnje, upozorenje, imperativ, izdvajanje i naglašavanje pojedine riječi izrazom čuđenja, umetanje veznika,...„Nastavnikovo izlaganje bit će najbolji uzor za slobodno izlaganje učenika.“ (110.)8. Međusobni odnos nastavnih metoda- međusobno povezivanje nastavnih metoda; simulatno i sukcesivno,- u pojedinoj nastavnoj situaciji odabrati najefikasniju i najekonomičniju nastavnu metodu

10.Izvođenje toka nastavnog procesa

1. Pripremanje ili uvođenje učenika u nastavni rad- za vrijeme pripremanja obaviti sve potrebne predradnje materijalno-tehničkog, spoznajnog, psihološkog, organizacijskog i metodičkog karaktera za uspješno izvođenje glavnog dijela nastavnog rada- vremenski što kraće, što efikasnije i efektnije 2. Obrada novih nastavnih sadržajaa) proces usvajanja znanja – prednost imaju primarni izvori znanja, dijaltektički odnos činjenica i generalizacija -> konkretno se povezuje s apstraktnim, pojedinačno s općim, neposredno s posrednim, percipiranje s mišljenjem, predodžbe s pojmovima, primjer s pravilom, itd. – stalan proces,b) dimenzioniranje znanja – ekstenzitet, intenziteti i struktura- ekstenzitet – nekoliko činjenica za jednu generalizaciju,- intenzitet – analiziranjem nast. sadržaja; stručnost nastavnika,- struktura znanja – logičko sređivanje činjenica i generalizacija,c) graduiranje etape obrade novih nastavnih sadržaja

9

- ne preblag niti prevelik uspon

4. Vježbanje – radi razvijanja radnih sposobnosti; relativno samostalna nast. etapa„Algoritam je sveukupnost apsolutno potrebnih operacija, odnosno aktivnosti koje treba izvršiti točno određenim redom da bi se riješio zadatak, odnosno izvela radnja.“ (125.)

a) predradnje za vježbanje ili instruktaža – demonstracija + analiza, opisivanje, obrazloženje, sintetiziranje u cjelovitu radnju,

- instrukcijom učenici upoznaju radnju u svim njezinim dijelovima i u cjelini,b) proces vježbanja – samostalno vježbanje

najteža etapa kontinuirano automatizacija i stjecanje navike učenicima i nastavnicima; ponavljanje, izvođenja; važan rezultat rada pravilnost izvođenja kvalitativne

promjene:brže, točnije, racionalnije;stjecanje vještine

Korektivno vježbanje – ako su pojedini učenici formirali pogrešnu naviku i vještinu.- operacijski sistem vježbanja (postupno uvježbavanje pojedine radnje) i globalni ili kompleksni sistemi vježbanja (uvježbavanje složenije radnje s cijelim kompleksom operacija),- razvijanje radne sposobnosti4. Ponavljanje – relativno zasebna etapa nastave; motorno i mentalno pamćenje„Pri vježbanju pažnja je koncentrirana na tehniku izvođenja, a pri ponavljanju na memoriranje činjanica i generalizacija.“ (132.)

- stvara se trajnost znanja; slijedi nakon obrađivanja sadržajaVrste ponavljanja prema-

- rasporedu ponavljanja: koncentrirano ili kontinuirano i raspodijeljeno ili distribuirano ponavljanje

- vremenu izvođenja: u okviru jednog nast. sata i u okviru šk. godine

redoslijed

intenzitet

ekstenzitet

graduiranje

Učinak vježbanja

A B C D

početno ili uvodno vježbanje

osnovno ili temeljno vježbanje

završno ili dopunsko vježbanje

10

- opsegu obuhvaćenih nast. sadržaja: fragmentarno, tematsko i kompleksno ponavljanje (početak i kraj šk.god.)

- kvaliteti: reproduktivno (retroaktivna i proaktivna inhibicija; angažira se pamćenje), produktivno (uspoređivanje, analogija, sintetiziranje, sistematiziranje, mijenjanje ili preinačivanje, rješavanje hipoteze, konkretiziranje; sjedinjenje pamćenja i mišljenja)

5. Provjeravanje i ocjenjivanjea) samoprovjeravanje i samoocjenjivanje nastavnika – nastavnik kontrolira efikasnost svog načina rada,b) samoprovjeravanje i samoocjenjivanje učenika – razvija se kod učenika osjećaj kritičnosti i odgovornosti prema vlastitom radu,c) učenikovo provjeravanje i ocjenjivanje nastavnikad) nastavnikovo provjeravanje i ocjenjivanje učenika – mora biti potpuno, tj. obuhvatiti sve nast. zadatke,-> usmeno provjeravanje – učenici trebaju što samostalnije izložiti sadržaj, ali ne treba isključiti dijalog; neekonomičan zbog velikog broja učenika, ispituju se samo dijelovi programa, subjektivnost nastavnika,...-> pismeno provjeravanje – izrada pismene zadaće, pismei kontrolni zadaci, nizovi zadataka objektivnog tipa (otvorenog i zatvorenog tipa), testovi znanja i testovi sposobnosti; ekonomičnije, nadopuna usmenog provjeravanja, ne njegova zamjena-> praktično provjeravanje-> ocjenjivanje – „postupak kojim se na ugovoreni način izražava uspjeh učenika.“ (142.); skala od 5 ocjena, grafičkim znacima i rječima (sažeto i opširnije, opisno ili analitičko); ponekad potrebno ocjenu obrazložiti argumentima; posebna etapa nastavnog rada.

11.Didaktički sistemi nastave

- temeljeni na različitom variranju tri činitelja didaktičkog trokuta

1. Heuristička nastava- od Arhimedova poklika „heureka!“ ->obrazovnu važnost imaju samo oni sadržaji koje učenici potpuno razumiju- nastavnici „poučavanjem misaono vode učenike do shvaćanja obrađivanih sadržaja“ (145.) -> razvojna, genetička, induktivna nastava- znanje dobiva kvalitetu operativnosti, aplikativnosti, funkcionalnosti, primjenjivosti- treba obuhvatiti sve komponente nast. procesa; potrebno solidno pripremanje nastavnika; dobar sistem za poučavanje teških i složenih sadržaja- nedostaci: teško sve učenike misaono voditi do shvaćanja, mali broj učenika u neposrednoj komunikaciji, dominacija poučavanja pridonosi ne osamostaljivanju učenika2. Programirana nastava- prethodi joj izrada programiranog materijala

- uvodne napomene učenicima- podjela materijala, upute kako raditi,...

pripremanje obrada sadržaja ponavljanje vježbanje provjeravanje Heuristička nastava (dugi koraci)

Programirana nastava (kratki koraci)

11

- oblikovanje članka- dijelovi: saopćavanje informacije- učenicima se izražava nova spoznaja u maloj čestici zbog

važnosti usvajanja znanja u malim dozama, usvajanje informacije- ponavljanje u sebiradi zapamćivanja, formuliranje i rješavanje zadataka- nužno sadrži i prethodnu informaciju; ispočetka

pomoći, kasnije učenici samostalno rješavaju zadatak, povratna informacija- spriječiti ju da dođe prije rješavanja zadatka iskazivanjem na

idućoj strani, maskiranjem rješenja,...- linearno i razgranato programiranje

- prednosti- sigurno vodi do konačnog cilja, visoki uspjeh, svi učenici rade,- nedostaci- onemogućen stvaralaki rad učenika, nedostaju interpersonalni odnosi zbog potpuno individualnog rada3. Egzemplarna nastava – lat. exemplum- ograničenje na bitno1. iz nastavnog programa izdvojiti sadržaje koji su veoma slični -> izdvojiti iz njih bitno, reprezentativno, egzemlarno; -> 2 skupine nast. sadržaja- egzemplarni (uži) i analogni (širi),2. egzemplarni sadržaji se obrađuju na egzempl. način- heuristička ili programirana nastava, ali naglasak na kvaliteti radada učenici shvate nastavni sadržaj i da usvoje model (sadržajni, logički,...) o određenom egzempl. sadržaju,3. učenici samostalno prelaze na samostalno obrađivanje analognih (sličnih) sadržaja izvan okvira egz. teme; nediferenciran rad (svi učenici obrađuju isti sadržaj) i deiferenciran (različit sadržaj),4. produktivno ponavljanje egzemplarnih i analognih sadržaja + provjeravanje- poučavanje nastavnika i samostalan rad učenika4. Problemska nastava – osposobljava za rješavanje brojnih životnih i radnih problema,- problem je subjektivni doživljaj, izražava neku suprotnost između subjekta i objekta,- učenici sami rješavajuproblem uz pomoć nastavnika,- od poznatog ka nepoznatom posredstvom mišljenja -> stvaralačko ili kreativno mišljenje,- u pripremnom dijelu potrebno kod učenika razviti psih. pripremu za samostalnim rješavanjem uočenih problema,- prikladni izvori + samostalno proučavanje + ponavljanje starog zbog novog – sve uč. rade,- misaono samovođenje učenika do rješenja, učenik vodi heuristički postupak5. Mentorska nastava - slična problemskoj; konsultacije za vrijeme rada, povećan samostalan rad učenika,- znanstvene grupe, pri izradi referata, diplomske radnje; pod vodstvom i nadzorom odabranih mentora,- visok stupanj samodiscipline i sposobnosti te svladana tehnika intelektualnog rada

Omjer poučavanja nastavnika i samostalnog rada učenika

1. članak 2. članak 3. članak Itd.Linearno programiranje

1. članak 2. članak 3.članak 4. članak Itd.Razgranato programiranje

12

Heuristička nastava ________________________ _ _ _ Objašnjenje:Programirana nastava _____________________ _ _ _ _ _ poučavanje _______Egzemplarna nastava _________________ _ _ _ _ _ _ _ samostalan rad _ _ _ _Problemska nastava ____________ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Mentorska nastava _________ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

12.Brojčane formacije učenika i sociološki oblici nastavnog rada

1. Direktno poučavanje frontalnim radom„Frontalni rad primjenjuje se pretežno u nastavnim sistemima u kojima u velikoj mjeri dominira istovremeno zajedničko poučavanje svih učenika (u razredu, odjeljenju, grupi).“- nastavnik kao posrednik između učenika i nastavnog sadržaja-> sistem direktnog poučavanja

- prednosti- najekonomičniji rad, nastavnik izravno komunicira sa svim učenicima i provjerava prate li ga, uč. usvajaju način izražavanja, nast. direktno rukovodi cijelim odjeljenjem, razvija se kolektivna radna disciplina i disciplinarnost u radu (frontalni rad je i kada učenici izlažu umjesto nastavnika)- mane- teško je nastavu individualizirati, leteće propitivanje za određivanje stupnja shvaćanja, nema međusobne suradnje učenika, ne mogu se svi uč. podjednako aktivirati, rad se uniformira –> monotonija, atmosfera predavaonice i slušaonice, nastavnika brzo umara taj rad;2. Samostalan rad učenika- učenici u direktnom odnosu prema nastavnim sadržajima

a) grupni rad učenika- formiraju se manje skupine učenika koje samostalno rade na određenim zadacima i s rezultatima svoga rada upoznaju nastavnike, tj. cijeli kolektiv,-> nastavnik upozna sve učenike s programom rada, s konkretnim zadacima koje uč. samostalno rade po grupama, tehnika rada, upotreba različitih izvora i ostalih materijala, način evidentiranja rezultata,-> formiraju se grupe, dobro je dopustiti da se učenici grupiraju po interesima, razmještaju u učionici da mogu međusobno surađvati članovi grupe,-> svaka grupa dobiva zadatak koji je nastavnik unaprijed pripremio prema broju grupa (nastavni listići ili radni nalozi),-> sve grupe mogu imati iste zadatke (natjecanje) ili različite (sintetizacija na kraju),

nastavnik

učenici nastavni sadržaj

nastavnik

učenici nastavni sadržaj

13

-> svaka grupa izvrši unutarnju podjelu da svaki član grupe radi, rukovoditelj od uč. ili nastavnika,-> dogovaranje, konsultiranje, komentiranje postupaka u zajedničkom radu,-> nastavnik obilazi grupe, kontrolira rad, daje dopunske upute, savjetuje, potiče, stavlja primjedbe,-> na kraju predstavnici pojedinih grupa izvještavaju o rezultatima svog rada; povezivanje s rezultatima drugih grupa,-> uč. iznose svoje primjedbe o nast. sadržaju, načinu rada, teškoćama, ocjenjivati rad pojedinih grupa,- prednosti- uglavnom učenici rade, stalna suradnja među uč., uč. neposrednim radom formiraju svoje radne sposobnosti, fizička pokretljivost osvježuje,- mane- učenici lutaju u radu, na zapažaju bitno a ističu nebitno, manje ekonomičan rad zbog povremene nesnalažljivosti i nespretnosti,b) rad u parovima – pr. zajedničko ponavljanje sadržaja radi međusobnog preispitivanja, vođenje dijaloga o užim dijelovima nast. sadržaja, međusobna pomoć u rješavanju problema; izvan nastave u obliku domaćeg rada; preduvjet- radna disciplina obaju partnera,c) individualni rad učenika – pojedinačni samostalni rad učenika, prethode mu upute nstavnika,- prednost- krajnji uspjeh ovisi o angažiranosti pojedinca,- mane- nema prilike da se učenici verbalno izražavaju, često težak i manje efikasan, manje ekonomičan rad,-> jednostavni i nediferencirani zadaci- nastavnik usmeno formulira zadatke s uputama, -> složeni i nediferencirani zadaci- nastavnik unaprijed ispiše na ploču, papir, grafofoliju + verbalne upute,-> složeni i diferencirani zadaci- nastavnik unaprijed učenicima ispiše zadatke na list papira (nastavni listić),d) samostalan rad i nastavna tehnologija – nakon svakog samostalnog rada nastavnik mora provjeriti rezultate rada.

13.Organizacija nastave

Vanjska organizacija nastave – - uređenje mjesta za izvođenje nastave, pravila adaptacija šk. namještaja, njegov poredak u učionici, pripremanje i adaptiranje materijalne opreme potrebnim nastavnim sredstvima, pomagalima i tehničkim uređajima, formiranje povoljne brojčane formacije učenika, pravilna vremenska raspodjelanastavnog rada u danu, tjednu i šk. godini,...1. Mjesto izvođenja nastave- - škola u prirodi, šumska škola, škola na suncu, poljska škola, ladanjski odgojni domovi,...; velike školske zgrade kasarnskog tipa -> male zgrade paviljonskog tipa,- nastava se može izvoditi na raznim mjestima u šk. zgradi i izvan nje,- univerzalne učionice, specijalizirane- razredne i predmetne učionice,

- prednost specijalizirane učionica- funkcionalno opremljene,- nedostatak- uč. stalno mijenjaju mjesto sjedenja -> blok-sat to neutralizira,

- izvan zgrade- šk. dvorište, prometni poligon, šk. vrt, meteor. stanica, akvarij, zoo kutić-> estetski urediti da razvijaju estetske vrijednosti učenika,- rad u radnim organizacijama- škole za život putem života,- nastavne ekskurzije- priprema u školi (cilj, mjesto, vrijeme,...), izvođenje i završni rad u učionici;

14

-> didaktičko značenje ekskurzije- objekti i pojave se proučavaju u prirodnim uvjetima, nastava se povezuje sa stvarnošću, promjene u načinu izvođenja nastave, razvija se interes uč. za pojedina zbivanja i rad ljudi,...; izvode se povremeno- izleti- zadatak fizičke i psih. rekreacije2. Razred – odjeljenje – obrazovna grupa„razred je relativno stalna radna zajednica učenika približno podjednake dobi (vremenske i mentalne) i predznanja koja po zajedničkom nastavnom planu i programom pod neposrednim vodstvom nastavnika sistematski stječe obrazovanje i odgoj.“ (174.)- zakon iz 1980.- u razredu ne smije biti više od 30 učenika,- osim redovnih i specijalne škole,

3. Razredni i predmetni nastavnici, timski rad„Sistem razrednih nastavnika provodi se u mlađim razredima osnovne škole, a sastoji se u tome da jedan nastavnik obučava sva nastavna područja propisana po nastavnom planu.“ (174.) – 1. – 4. razred,- od 5. razreda- diferencijacija o-o područja – predmetni nastavnici,- zbog izoliranosti predmeta -> personalna koncentracija – 1 nastavnik predaje više predmeta svoje struke, -> metodička koncentracija – nastavnici se povremeno dogovaraju radi usklađivanja nastavnog rada,- timska nastava- timski rad nastavnika- za maksimalan učinak, tj. uspjeh učenika; personalno i programsko zajedništvo4. Raspored sati- izrađuje se na temelju propisanog nastavnog plana,Raspored nastavnih predmeta:

- simetričan – predmeti se u tjednu simetrično raspodjeljuju- pon-sri-pet (zakonitost memoriranja),

- asimetričan – isti predmeti uzastopnim danima (zakonistost koncentracije)- određivanje broja predmeta – tradicionalno i suvremeno stajalište,

-> tradicionalno – 1 nast. sat – 1 nast. predmet, - nedostaci- premalo vremena za nast. djelatnosti za koje je potrebno dulje

kontinuirano vrijeme, teže psihološki motivirati uč. za svaki predmet,...-> suvremeno/elastičan raspored sati – blok-sati, korelacije predmeta, timski rad

nastavnika,- potrebno prije izrade rasporeda sati konsultirati nastavnike da iznesu satničaru prijedloge o većoj ili manjoj koncentraciji radaPsihološka zakonitost o različitom stupnju psih. snaga učenika u toku dana za intelektualni rad, krivulja:

-> prvi i posljednji sat –lakši predmeti,-> sredinom radnog turnisa – teži predmeti,

8-9 9-10 10-11 11-12 12-13 13-14 14-15 15-16 16-17 17-18 18-19h

15

- bitno na svakom satu maksimalno iskoristiti psih. snage učenika

Unutarnja organizacija nastave – organizacija samog toka procesa obrazovanja1. Organizacija nastavnog sata- nastavni sat – najmanja vremenska organizacijska jedinica nastavnog rada,- artikulacija nastave = unutarnja organizacija,- mikroartikulacija nastave – artikulacija uže vremenske jedinice – nastavnog sata,- makroartikulacija nastave – artikulacija tjedna, mjeseca i školske godine,- pedagoški sat – nije vremenski normiran,- trajanje nastavnog sata – 45min., + blok-sati,- artikulacija -> za svaki nast. sat određuje se broj etapa nast. procesa, njihov raspored u satu, vremensko trajanje i međusobno usklađivanje i integriranje,- ako se ne stigne sve etape obuhvatiti u jednom satu, onda prenijeti u drugi sat,- naziv sata prema dominantnoj strukturnoj komponenti nastavnog procesa,- integriranje strukturnih komponenti – sukcesivno (logičko nadovezivanje jedne na drugu), simultano (istodobno povezivanje 2 komponente) ili naizmjence2. Organizacija školskog radnog dana- dominantne komponente nastave u toku dana izmjenjuju se po satima -> ako na jednom satu prevladava obrada novih sadržaja, na drugom satu i predmetu prevladavat će neka druga komponenta-> važno zbog provođenja korelacije nastave -> ekonomičnost i racionalizacija,- pojedini sat ne smije biti izolirana vremenska jedinica u šk. danu kao široj vremenskoj cjelini3. Organizacija nastave u kombiniranim odjeljenjima„Kombinirana odjeljenja nastaju spajanjem dvaju ili više razreda u istoj učionici.“ (191.)- formiraju se u manjimseoskim školama koje imaju malo škola – područne škole,- mogu se formirati samo za prva 4 razreda OŠ, ne više od 20 učenika,- spajaju se bliži razredi4. Domaći radovi učenika- u školama s poludnevnom nastavom – domaći radovi nužni,- cjelodnevni boravak – domaći radovi bi se trebali raditi u školi- za i protiv domaćih radova:

-> što je boravak učenika u školi duži i opseg domaćeg rada treba biti manji,- zadavanje domaćeg rada u školi – precizno, nastavnik jasno i određeno formulira zadatke, upozorava na izvore i ostali materijal, tehniku i način rada, preovjeriti jesu li učenici shvatili zadatke,- zadavati prije završetka sata

14.Didaktički principi

1. Izvođenje didaktičkih principa„didaktički principi (su) određena načela kojima se rukovodi nastavnik u nastavnom radu da bi uspješno ostvario njegove zadatke.“ (199.)- princip je zadan u subjektivnom smislu koji proizlazi iz zakona u objektivnom smislu,- nastava je proces -> kretanje -> dijalektičnost -> rezultati -> nova kvaliteta,- bipolarnost nast. procesa – vodi učenike od neznanja ka znanju, od slabijih sposobnosti do većih sposobnosti, od nepostojanja vještina do formiranja vještina i navika,- dijalektičnost nast. procesa u jedinstvu – znanja i sposobnosti, odgoja i obrazovanja, vještina i navika, činjenica i generalizacija, usvajanja i zadržavanja,

16

- jedinstvo bipolariteta, jedinstvo suprotnosti, kretanje između tih polova i kretanje po uzlaznoj liniji -> principi,- principi – odnose se na sve dijelove nast. procesa2. Princip zornosti i apstraktnosti- principom zornosti osigurava se usvajanje činjenica, a principom apstraktnosti usvajanje generalizacija,„Zornost znači cjelovito osjetno doživljavanje,...“ (201.)-> zorni izvori znanja – neposredno promatranje u izvornoj objektivnoj stvarnosti, promatranje nastavnih sredstava, slikovito pripovijedanje-> zornost – usvajanje činjenica; ne pretjerivati sa zornim prikazivanjem, potrebna toliko da učenici akumiliraju dovoljno činjenica kao materijalnu osnovu -> generalizacije,-> uvjet za izvođenje apstrakcija – jedinstvo principa zornosti i apstraktnosti,- dijalektički prijelazi – npr. od shematskog prikaza do ugovorenih grafičkih znakova – indukcija, zatim dedukcija- apstrakcija se konkretizira novim činjenicama3. Princip aktivnosti i razvoja- nastao od uzročno-posljedične veze između rada i razvoja,- „znanje i sposobnosti stječu se vlastitom aktivnošću,...“ (204.)- uspjeh u nastavi je proporcionalan udjelu vlastite aktivnosti- područja aktivnosti – senzorne, praktične, izražajne i intelektualne

-> razvoj ličnosti uč. ovisi o primjeni tih aktivnosti u njihovim pojedinostima,- dijalektičnost principa – odnos rukovođene i slobodne aktivnosti, reproduktivne i produktivne aktivnosti, jednostavne i složene, praktične i intelektualne aktivnosti4. Princip sistematičnosti i postupnosti- sistematičnost – obrađivanje nast. sadržaja u određenom logičkom pregledu -> logičko strukturiranje nast. sadržaja,- sadržaji kao uporišta + ostali sadržaji koji se koncentriraju oko tih uporišta,- nstavnik vodi uč. do znanstvenih sistema postupno (princip postupnosti),- postpunost – od lakšeg ka težem,

- od jednostavnog ka složenijem, - od bližeg ka nepoznatom, - od konkretnom ka apstraktnom,

- povezivanje sistematičnosti i postupnosti – zbog suprotnosti između strukture znanosti i dobi učenika,- dijalektika – između psiohološke i logičke suprotnosti; od onog što je učenicima lakše, bliže poznato ka složenijem, težem,...- bez prevelikih skokova i bez preteških prijelaza,- jedinstvo ovih principa u pravilnom graduiranju nastavnih sadržaja u cjelokupnom radu u nastavi5. Princip diferencijacije i integracije„Princip diferencijacije i integracije stoje u istom dijalektičkom odnosu kao analiza i sinteza, upoznavanje i stvaranje, reproduktivni i produktivni rad.“ (208.)- diferncijacija u sadržaju, oblicima rada, aktivnostima, postupcima, etapama rada,...- proces diferencijacije treba pratiti proces integracije,- analiza i diferencijacija sadržaja usmjerena na upoznavanje elemenata, a sinteza i integracija povezana s radom i stvaranjem,Različiti oblici korelacije nastave – - stvarna ili sadržajna koncentracija (okupljanje nast. sadržaja oko osnovne teme), - idejna koncentracija, - korelacija nastave (funkcionalno povezivanje sadržajnih elemenata različitih predmeta),- personalna koleracija (nastavnik u jednom odjeljenju poučava veću skupinu predmeta),

17

- metodička koncentracija (zajednička suradnja članova razrednog vijeća radi usklađivanja nastavnog rada)6. Princip primjerenosti i napora„Princip primjerenosti zasniva se na spoznaji objektivne zakonitosti da se dijete postupno zasniva – anatomski, fiziološki, psihički – te da nastavni rad na pojedinom stupnju školovanja treba uskladiti s fizičkim i psihičkim snagama učenika pojedine razvojne dobi.“ (211.)- nastava ne bi trebala po sadržaju i načinu rada biti ni prelagana ni preteška, s poučavanjem nast. sadržaja ne bi trebalo početi ni prerano ni prekasno, psihofizičke snage učenika se ne bi smjele ni precjenjivati ni podcjenjivati,- nastavni rad treba ići korak unaprijed ispred trnutnog stanja da se na adekvatnost nadoveže princip napora (diže se letvica),- stvaraju se uvjeti da se u većoj mjeri angažiraju snage učenika,- princip adekvatnosti odnosi se na statično prilaženje ličnosti radi prilagođavanja postojećem, a princip napora na dinamično prilaženje ličnosti u smislu prevladavanja postojećeg radi kretanja naprijed7. Princip individualizacije i socijalizacije- individualizacija se može provoditi diferencijacijom nastave,- najlakše se ostvaruje u dopunskoj, izbornoj i fakultativnoj nastavi, a u redovnoj individualnim radom učenika, grupnim radom s unutarnjom raspodjelom rada, + programirana nastava,- razvijati interpersonalne odnose među učenicima u razredu i ispitivati sociometrijskim metodama (sociogram)8. Princip racionalizacije i ekonomičnosti- ekonomičnost – najveći mogući učinak sa što manjim utroškom vremena, sredstava i snaga,-> optimalni utrošak vremena za nastavni postupak,- svaki nastavni učinak treba se postići sa što manjim utroškom vremena i snaga, ali da mu time nije smanjena obrazovna i odgojna vrijednost; bez metodiziranja- racionalizacija nastave – provođenje smišljenih, tj racionalnih promjena u nast. postupcima da bi se postigao kvalitetniji rezultat i veći učinak -> ekonomičnost,- racionalizacija u svim dijelovima nast. procesa,- pretpostavka za racionalizaciju – pronicljivost nastavnika u načinu izvođenja nastave koje intenziviraju nast. proces; stvaralaštvo nastavnika tj. visok stupanj intelektualne sposobnosti nastanika; temeljito poznavanje nastavnog procesa i poznavanje učenika na koje se racionalizacija i ekonomičnost odnosi9. Princip historičnosti i suvremenosti ili aktualnosti- znanstvene sadržaje se poučava razvojno, od prošlosti do sadašnjosti, da bi se mogla anticipirati budućnost,- suvremenost u obliku stalnog aktualiziranja i osuvremenjavanja nast. sadržaja, suvremenih tehiničkih sredstava i pomagala i modernizacije nast. rada,- transformacija života s obzirom na razvojnu dobu učenika i specifične zadatke škole

15.Pripremanje nastavnika za nastavu

„Pripremanje za nastavu jest premanentan proces koji se provodi paralelno s nastavnim radom i njegov je sastavni dio.“ (220.)- u školama kodificiran zahtjev o nastavnikovu pripremanjua) pripremanje za novu školsku godinu – globalno ili godišnje pripremanje,b) pripremanje u toku školske godine za pojedinu nastavnu temu – tematsko pripremanje,c) pripremanje za pojedine nastavne jedinice, tj. nastavni sat – lekcijsko pripremanje.1. Pripremanje za novu školsku godinu

18

- provodi se prije početka nove školske godine,- izrada godišnjeg plana rada ili makroplana – planiranje,- potrebna suradnja s ostalim nastavnicima radi usklađivanja redoslijeda tematika i postizavanja nužne korelacije među predmetima2. Pripremanje u toku školske godine – mikroplan„Prije prijelaza na obradu pojedine teme nastavnik mora dobro upoznati njezin sadržaj i u skladu s predviđenim brojem sati odrediti joj dimenzije – ekstenzitet, intenzitet i logičku strukturu. Nakon toga raščlanjuje sadržaj pojedine teme na nastavne jedinice. (...) Stručna ili sadržajna priprema odnosi se na temeljito upoznavanje sadržaja koji će se u nastavi izlagati i s učenicima obrađivati.“ (227.)- izvori za stručno pripremanje – stručna literatura- članci u stručnim časopisima, stručne monografije,...„Pedagoška priprema odnosi se na pedagoško projektiranje nastavnog rada.“ (228.)- sadržajna priprema – što će se obrađivati,- pedagoška priprema – kako će se u nastavi raditi; u njoj se ističu stvaralačke sposobnosti nastavnika,- organizacijska i materijalno- tehnička sredstva i priprema – pripremanje, provjeravanje i aranžiranje nast. sredstava i pomagala, označivanje dijelova teksta za čitanje u toku sata, upućivanje učenika na obavljanje nekih predradnji u školi i/ili izvan škole,...- psihološka priprema – stvoriti osjećaj sigurnosti3. Tehnika pripremanja- za pripremu postoje radne mape, bilježnice i pismene priprave za nast. sat – predmetne ili tematske

16.Metodologija didaktike

1. Historijski pristup problemu- proučavati povijesnim pristupom kako se rješavao određeni problem na različitim mjestima, u različito vijeme i u različitim uvjetima2. Empirijski pristup problemu- pručavanje konkretnog problema u nastavnoj praksi, evidentiranje svih činjenica, dešifirati što se zbiva izvan pojavnosti u svijesti učenika,- egzaktno snimanje stanja u nastavi, -> didaktički eksperiment3. Teorijski pristup problemu- teorijskom proučavanju pridonosi proučavanje suvremene literature, tj. hermeneutika,- potrebno veliko znanje i visok stupanj intelektualne sposobnosti

19