UVOD U EKONOMIKU I

MENAGMENT

LOGISTIKA

Antunovi Anto

Balabani Marijana

Capan Ivana

Gavrilovi Slobodan

Sailovi Zorica

Vitanovi Jovana

Sveuilite J. J. Strossmayera

Elektrotehniki Fakultet, Osijek

- 1 -

SADRAJ:

1. Uvod u logistiku.................................................................................................2

1.1. Pojam i definicija...............................................................................................2

2. Logistika kao znanost....................................................................................3

3. Logistika kao poslovna aktivnost..........................................................3

3.1.Poslovna logistika.....................................................................................................3

4. PROCES LOGISTIKE U ODRAVANJU.................................................4

5. Logistiki parametri........................................................................................7

5.1. Projektiranje logistikog sustava odravanja..........................................................9

5.2. Model planiranja...................................................................................................10

6. Logistika u sklopu odravanja prema stanju.............................11

7. Organiziranje logistike u odravanju...............................................12

8. Gospodarenje rezervnim dijelovima...............................................13

- 2 -

1. UVOD

1.1. Pojam i definicija

U suvremenoj industrijskoj proizvodnji i openito u poslovanju gospodarskih subjekata, osobito u

novije vrijeme, pojavljuje se logistika. Ovaj pojam, odnosno poslovni izraz, pojavio se najprije u svezi s

vojnom problematikom.

Logistika kao pojam najvie se povezuje s aktivnostima potrebnim da se na uinkovit nain izvri

dobava proizvoda, poluproizvoda, sirovina, opreme i ostalog reprodukcijskog materijala, te ostalih

potrebnih sredstava od isporuitelja do krajnjeg korisnika. U sklopu izvrenja logistikih naloga

obavlja se niz aktivnosti. Razvitak proizvodnje i usluga, odnosno poslovanja, iziskuje nove oblike

aktivnosti i u logistici.

Istraivanje logistike usmjereno je prema konanom cilju, a to je maksimalna uinkovitost

proizvodnog, poslovnog ili nekog drugog procesa u kojem se vri dobava, smjetaj i isporuka

odreenih materijalnih vrijednosti. Temeljni je razlog i izraz ove uinkovitosti, prije svega, smanjenje

trokova, a to omoguuje povoljniju cijenu i openito ponudu. Dakle, logistika putem uinkovitosti i

cijene moe djelovati na komplementarnost ponude na tritu, osobito u nekim djelatnostima.

Istraivati logistiku znai utvrditi njezine temeljne znaajke kao globalnog sustava. Ve pri istraivanju

metoda logistike pojaviti e se odreene posebnosti povezane s veliinom gospodarskog subjekta, a

osobito s vrstom djelatnosti.

Veliina poduzea i vrsta djelatnosti, posebno utjeu na definiranje logistikih podsustava. Kao mogue

podsustave logistike mogli bismo definirati sljedee:

nabava i zalihe reprodukcijskog materijala, opreme, poluproizvoda i potronog materijala,

prometni putevi,

zaliha gotovih proizvoda i dobava krajnjem korisniku. Temeljni instrument utvrivanja globalnog logistikog sustava i njegovih podsustava je organizacija.

Organizacija logistike podrazumijeva odgovarajue inpute i outpute, kadrove i tehnika sredstva, ali sve

to u jednom dinamikom procesu. Cilj svih operacija i sudionika u procesu je smanjenje trokova. To se

postie na vie naina, ali uvaavajui posebnosti pojedinog gospodarskog subjekta glede njegove

veliine i vrste djelatnosti i njegove organiziranosti. Prema tome, temeljna zadaa logistike u svakom

poduzeu je da otkriva i primjenjuje nove metode gospodarenja, voenja proizvodnje i prometa,

organizacije robnih tokova, te djeluje na sniavanje trokova na najmanju moguu razinu.

Logistika je pojam koji sve vie dolazi do izraaja u eksploataciji i odravanju poslovnih, posebice

tehnikih sustava. Logistika kao pojam najvie se povezuje s aktivnostima potrebnim da se na

uinkovit nain izvri dobava proizvoda, poluproizvoda, sirovina i opreme te ostalih materijalnih

vrijednosti. Postoji vie definicija logistike, pa imamo:

1. Logistikom se smatra ukupna aktivnost u osiguravanju i poboljanju raspoloivosti svih roba i

sredstava koje su pretpostavka, pratea pomo ili osiguranje za tokove unutar jednog sustava,

- 3 -

2. Logistika poduzea je ukupnost zadataka i mjera koje proizlaze iz ciljeva poduzea, a odnose se

na optimalno osiguranje materijalnih, informacijskih i vrijednosnih tokova u

transakcijskom procesu poduzea,

3. Logistika je tehnika disciplina koja izuava rad, funkcioniranje i uvjete rada tehnikih sustava,

obuhvaajui sve temeljne aktivnosti "ivotnog ciklusa" sustava,

4. Logistika obuhvaa vie funkcija u sklopu poslovanja poduzea,

5. Logistika predstavlja zbroj svih segmenata "ivotnog ciklusa" sustava potrebnih za osiguranje

uinkovite potpore za funkcioniranje.

Prema prethodnim definicijama i objanjenjima logistikom se postiu sljedei uinci: bri protok

dobara, nia prosjena zaliha, vii koeficijent obrtaja, bri tok informacija i uinkovitije gospodarenje

zalihama.

2. LOGISTIKA KAO ZNANOST

Logistika kao znanost predstavlja skup multidisciplinarnih i interdisciplinarnih znanja koja izuavaju i

primjenjuju zakonitosti planiranja, organiziranja, upravljanja i kontroliranja tokova materijala, osoba,

energije i informacija u sustavima. Nastoji nai metode optimizacije tih tokova s ciljem ostvarivanja

ekonomskog efekta (profita).

3. LOGISTIKA KAO POSLOVNA AKTIVNOST

Obuhvaa sve djelatnosti potrebne za kompleksnu pripremu i realizaciju prostorne i vremenske

transformacije dobara i znanja. Nastoji uporabom ljudskih resursa i sredstava u sustavima staviti na

raspolaganje tritu traena dobra u pravo vrijeme i na pravom mjestu u traenoj koliini, kvaliteti i

cijeni s tonim informacijama vezanim uz ta dobra.

Naglasak je na minimalnim trokovima i optimizaciji kako bi se postigla vea profitabilnost.

3.1. POSLOVNA LOGISTIKA

- ili logistika poduzea je ukupnost zadataka i mjera koji proizlaze iz ciljeva poduzea ,a odnose se na

optimalno osiguranje materijalnih, informacijskih i vrijednosnih tokova u preobrazbenom procesu

poduzea

-to su izvrni poslovi u podruju nabave, uskladitenja, unutarnjeg transporta ,rukovanja sirovinama

,robom, poluproizvodima

-zadaa PL protee se na cijelo poduzee

-znaenje PL ima trend rasta poetkom 90-ih ,logistiki proizvodi kreu se oko 50% cijene proizvoda

-marketing odluuje to treba prodati i proizvesti, proizvodnja odreuje ulaganja, logistika osigurava

raspoloivost proizvodnih dobara i informacija u pravoj koliini, kvaliteti ,u pravo vrijeme i na pravom

mjestu

- 4 -

- moe se raslaniti na :

1.MAKROLOGISTIKU

-log.u okvirima nacionalanog gospodarstva,izmeu poduzea (bavi se robnim tokovima)

2.MIKROLOGISTIKA

-logistika bolinice,vojna logistika,log.poduzea (prostorno vremenske transformacije materijalnih

dobara)(skladite,transport,distribucija,regulacija proizvodnje)

3.MATALOGISTIKA

-u nju ulazi promet dobara poduzea koja sudjeluju u nekom kanalu prodaje nekog proizvoda

(industijskog dobavljaa,maloprodavaa i peditera)

-zadaa poslovne logistike proteu se na cijelo poduzee,a ne samo kroz jednu poslovnu funkciju

-kao znanost poslovna logistika predstavlja ekonomsku disciplinu i dio znanosti o upravljanju koji

prouava tokove i preobrazbu ekonomskih sadraja u okviru poduzea

4. PROCES LOGISTIKE U ODRAVANJU

Ako bismo logistiku u poduzeu promatrali kao sustav onda treba imati u vidu da su njegovi bitni

elementi materijalna dobra, kadrovi i informacije. Ovi su elementi ukljueni u jedan proces, u kojem se

vri transformacija dobara. Logistiki sustav obino ima vie podsustava u kojima se odluuje i provodi

sljedee:

dranje zaliha, skladitenje i otprema, pregrupiranje, pakiranje i otprema, ukupno izvrenje naloga

Na temelju prethodnih razmatranja moemo zakljuiti da se logistika nalazi u gotovo svim segmentima

poslovanja. Kao najvanije domene djelovanja logistike u poslovnom sustavu moemo istaknuti i

pomnije razmotriti sljedee:

nabava, proizvodnja, skladite, distribucija i promet.

- 5 -

Slika 1. predstavlja jedan tipian logistiki sustav u jednom proizvodno orjetiranom tehnikom sustavu.

Nabava je funkcija i dio poslovnog procesa u kojem zapravo zapoinje njegov fiziki dio. Logistiki

zadaci i djelovanje, odnosno aktivnosti nabave jesu sljedee:

odluka o nabavi ili proizvodnji nekog inputa, utvrivanje postupaka, uvjeta i naina financiranja, usklaivanje rokova i koliina s proizvodnjom, analiza i utvrivanje djelovanja u cilju smanjivanja trokova inputa,

kontrola kvalitete sirovina, reprodukcijskog materijala i opreme, izbor ambalae.

Proizvodnja je centralni dio poslovnog procesa u kojem je uloga logistike sljedea:

organizacija opskrbe i kretanja materijalnih vrijednosti, odluivanje do koje mjere kupovati odnosno proizvesti, planiranje i upravljanje proizvodnim procesima, razvoj skladita i internih prometnih puteva.

Distribucija reprodukcijskog materijala i gotovih proizvoda jedan je od najbitnijih dijelova

logistike. Naime, uinkovito distribuirati reprodukcijski materijal znai utjecati na smanjenje

trokova, a isporuiti gotove proizvode do krajnjih kupaca stvara zadovoljstvo. To znai da je

distribucija dio poslovne logistike funkcije, ali i bitan dio marketing miksa. Posebnosti

distribucije kao elementa logistike oituje se u sljedeem:

organizacija i definiranje lokacije skladita,

odluke o visini zaliha na pojedinim skladitima, utvrivanje sustava dostave, izbor posrednika i sl.

Promet se, u smislu izvrne logistike funkcije, dijeli na vanjski i unutarnji, jer svaki za sebe ima

odreene posebne znaajke. Skladite je centar logistike bez obzira je li rije o sirovinama, odnosno

reprodukcijskog materijalu ili o gotovim proizvodima. Politika skladitenja mole biti razliita, ali je

teite na utvrivanju optimuma zaliha, kako bi s jedne strane proizvodnja bila zadovoljena, a s druge

strane kupci bili na vrijeme opskrbljeni potrebnom koliinom i asortimanom. Ima djelatnosti (kao to

LO GIS TI KA

N

A

B

A

V

A

P

R

O

I

Z

V

O

D

NJ

A

D

I

S

T

R

I

B

U

C

I

J

A

Slika 1. Proces logistike u proizvodnji

- 6 -

je graditeljstvo) u kojima je skladite iskljuivo usmjereno na reprodukcijski materijal i opremu,

odnosno inpute, te ga treba tako i promatrati.

U skladinom se poslovanju obino vodi briga o sljedeem:

u kolikoj mjeri je skladite uope potrebno, organizacija jedinstvenog skladita ili njegova dislokacija na vie jedinica, gospodarenje s materijalnim sredstvima, te primjena suvremenih metoda skladitenja i sl.

Logistika u odravanju sustava je jedan sasvim drugaije postavljen proces koji polazi od nabave i

skladita rezervnih dijelova, preko prometa ili isporuke na same zahvate odravanja.

LO GIS TI KA

N

A

B

A

V

A

S

K

L

A

D

I

T

E

P

R

O

M

E

T

O

D

R

A

V

A

NJ

E

Slika 2. Proces logistike u odravanju

- 7 -

Slika 3. prikazuje jednu uobiajenu organizacijsku strukturu logistike u odravanju gdje je logistika

smjetena u nabavu. To znai da se u toj jedinici organizira operativa, kadrovi i razvoj logistike

djelatnosti. S obzirom na sloenost tehnikog sustava potrebno je organizirati posebno

preventivno, korektivno i odravanje po stanju.

5. LOGISTIKI PARAMETRI

Logistika u tehnikom sustavu moe uinkovito funkcionirati ukoliko su poznati bitni parametri koji

osiguravaju okvire njezinog djelovanja kao to su:

gotovost (raspoloivost) sustava,

pouzdanost sustava,

pogodnost odravanja sustava,

popravljivost sustava,

trokovi ivotnog ciklusa sustava,

ekonomska uinkovitost sustava,

elementi integralne logistike podrke,

Slika 3. Organizacijska struktura logistike u odravanju

- 8 -

tehnika uinkovitost sustava.

Posebni zahtjevi za kvalitetnu logistiku su sljedei:

pokazatelji rada tehnologije u eksploataciji,

konstrukcija i razmjetaj sastavnih elemenata,

odreivanje reima tehnike dijagnostike,

utvrivanje metoda i sredstava tehnike dijagnostike,

utvrivanje resursa za sve vrste odravanja

unifikacija i standardizacija rezervnih dijelova,

unifikacija alata i instrumenata,

osigurati visoki stupanj zamjenjivosti agregata i sl.

Pogodnost odravanja je bitan logistiki parametar kako to prikazuje slika 4. gdje je vidljivo da se to

sastoji od tehnologije izvoenja samih operacija odravanja, dijagnostike kontrole i obnovljivosti koja

ima svoje posebne dimenzije.

Izvor: Adamovi, ., Logistiki sistem odravanja, Privredni pregled, Beograd, 1989.

Slika 4. Pogodnost odravanja

- 9 -

5.1. Projektiranje logistikog sustava odravanja

Projektiranje logistikog sustava podrazumijeva odreene aktivnosti po fazama, kako to prikazuje

slika 5. Kao i u drugim projektnim pristupima najprije se definira struktura, ciljevi i parametri, kao

pretpostavka za vremensko terminiranje metoda i postupaka, zatim se utvruju elementi strojne i

programske potpore. U smislu prethodnog se sustav optimiran kako bi se osigurala uinkovita

implementacija. Prema tome logistiki sustav mora biti tako projektiran i organiziran da osigura

punu pouzdanost u smislu odravanja tehnikog sustava. Projekt je podloga za poduzimanje

organizacijskih koraka, a to znai integraciju strojne i programske potpore s kadrovskim

potencijalom.

Slika 5. Logistiki sustav odravanja

- 10 -

5.2. Model planiranja

Slika 6. pokazuje elemente planiranja u jednoj sloenoj logistikoj strukturi koja je vezana za tehniki

sustav visokog stupnja sloenosti. Zato se posebice planiraju operativni i organizacijski postupci.

Operativno planiranje podrazumijeva postupke osiguranja tehnikih potreba za uspjeno obavljanje

radnih zahvata. To se odnosi osobito na pripremu alata, materijala i ostalih sredstava za rad.

Organizacijsko planiranje je, prije svega, priprema kadrova putem potrebne edukacije. Posebne

organizacijske pripreme u kadrovskom smislu zahtijeva tehnika dijagnostika. Osim toga potrebno je

razraditi i pojedine operacije kako bi se osigurala uspjena implementacija.

Slika 6. Logistiko planiranje

- 11 -

6. LOGISTIKA U SKLOPU ODRAVANJA PREMA STANJU

Odravanje prema stanju ima svoje posebnosti u smislu dinamike meuzavisnih operacija. S obzirom

na stalnu ovisnost o stanju sustava to podrazmjeva posebne metode i izuzetno precizno organiziranu

logistiku potporu.

Primjenu metoda odravanja prema stanju pretpostavlja udovoljavanje sljedeim uvjetima:

1. Tehniki sustav mora biti tako projektiran da je zatien od veih zastoja i havarija,

2. Sustav je konstruiran i izveden s visokim stupnjem tehnologije koja omoguava veliku

pouzdanost te mogunost kontrole i tehnike dijagnostike,

3. Postoje uinkovite metode i sredstva tehnike dijagnostike,

4. Odravanje je samostalno s visokom razinom opremljenosti sredstava za odravanje.

Slika 7. predstavlja jedan logistiki proces kod odravanja prema stanju, koji podrazumijeva prikupljanje i

obradu informacija. To je pretpostavka za planiranje i uspjeno upravljanje odravanjem prema stanju.

Prema tome poseban naglasak se daje informiranju jer samo brza informacija osigurava trenutne i

uinkovite postupke kako bi odravani sustav to vie bio u stanju rada, a ne u zastoju.

Slika 7. Logistiki proces kod odravanja prema stanju

- 12 -

7. ORGANIZIRANJE LOGISTIKE U ODRAVANJU

Organizaciju logistike u odravanju tehnikog sustava pokazuje slika 8. i to kao dio organizacijske

strukture. S obzirom da je tehniki sustav proizvodnog tipa sama logistika je smjetena u radnu

jedinicu odravanje. To je logino jer je logistika glavna potpora uspjenom odravanju. U tom smislu

je logistika ispunila i ulogu nabave, kao i pripremu dokumentacije, kako bi operativni zahvati iz

podruja odravanja bili izvedeni uinkovito.

Sa slike je vidljivo da je logistika u odravanju dosta sloena i obuhvaa vie aktivnosti. Kako je ve

pripomenuto nabava je u odravanju dio logistike. Osim toga, svi pripremni postupci, kao to su

dovoz rezervnih dijelova i skladitenje takoer dio logistike. U sklopu logistike priprema se i

dokumentacija pa ostaju u sklopu odravanja tehniki zahvati.

Slika 8. Mjesto logistike u odravanju tehnikog sustava

- 13 -

8. GOSPODARENJE REZERVNIM DIJELOVIMA

Skladite je jo uvijek nuno kao prijelazno razdoblje prema- poznatom pristupu da skladita ne bude,

odnosno da se izvri takvo informiranje i priprema kako bi se rezervni dijelovi nabavljali direktno

od dobavljaa. S obzirom na sloenost tehnikog sustava, osobito kod odravanja prema stanju,

skladite je jo uvijek potrebno kao bitan dio logistike potpore.

U sklopu razmatranja logistika, moe se konstatirati da skladite ima sljedeu ulogu:

U tehnikim sustavima skladite mole imati ulogu gospodarenja sa reprodukcijskim materijalom, ali i s gotovim proizvodima,

S obzirom da se radi o odravanju i eksploataciji sustava posebnu pozornost treba posvetiti skladitu reprodukcijskog materijala, opreme i rezervnih dijelova,

U logistikom smislu proces gospodarenja imovinom u skladitu ima sljedee faze:

istovar prispjele robe,

identifikacija prispjele robe,

kontrola ulaza robe,

priprema robe za skladitenje,

skladitenje i organiziranje uinkovitih obrtaja.

U tehnikim sustavima, bez obzira na njihovu svrhu, mogue su kombinacije skladitenja kako to

prikazuje slika 9. gdje su razraene vrste i veliine skladita i njihove uloge kao i sami ciljevi

skladitenja.

Slika 9. Vrste logistikog skladita