Upload
stevka-bozurevka
View
258
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
LOGO – OD RIJEČI DO ZNAKA
Sadržaj
UVOD............................................................................................................................................................2
1. LOGO - OD RIJEČI DO ZNAKA................................................................................................................3
2. LOGO- VRSTE I POJAVNI OBLICI............................................................................................................5
3. ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................7
LITERATURA..................................................................................................................................................8
1
UVOD
U kreiranju identiteta brenda potrebno je uposliti sva čula kupca (potrošača). Svaki od elemenata
mora biti pažljivo kreiran i uklopljen u željeni identitet, tako da postoji konzistentnost i
sinergetski efekat, a to se prije svega odnosi na sjedeće: logo i simboli, tipografija, likovi i
maskote, slogani, džinglovi. pakovanje, i uopšte dizajn šire posmatrano. Efekti su vidljivi kako
kroz prenošenje informacija, tako i kroz kreiranje specifičnih emocija. U kreiranju ovih
elemenata kompanije često koriste usluge eksternih profesionalaca (dizajnera, marketing
stručnjaka, grafičara pa čak i modnih kreatora).
Logo je grafički znak, simbol ili ikona, koji označuje proizvod ili kompaniju. Može se sastojati
od slova, grafike i drugih kombinacija. Uloga logoa je trenutno prepoznavanje proizvoda. Potpuni
logo sastoji se od logotipa, ikone i slogana.
Logotip je nastao kao odraz obilježavanja svojine još u drevnim vremenima kada je čovjek
obilježavao i žigosao svoja grla stoke njemu svojstvenim znacima. Ovaj simbol ili znak (logo)
označavao je ko je vlasnik dotičnog grla. U srednjem vijeku su kraljevski inicijali imali ulogu
današnjeg logotipa. Vladarska dokumenta, vrijedna imovina i sl. pečatirani su stilizovanim
kraljevskim inicijalima. U postindustrijskom dobu razvojem štampe logotipi su obično
kombinacija imena kompanije (riječi) i nekog karakterističnog simbola prepoznatljivosti (znaka).
Pojava kompjuterske tehnologije, globalizacija tržišta i stvaranje jakih i svjetski poznatih
brendova rezultirala je daljim razvojem dizajna logoa, i uticala na stalnu težnju kompanija za
redizajniranjem i stvaranjem savršenog logoa za kompaniju ili proizvod. U današnjem vremenu je
imperativ kod velikih i poslovno uspješnih svjetskih kompanija: imati logo koji će bez ijedne
riječi izazvati trenutnu prepoznatljivost i emotivnu povezanost s brendom.
2
1. LOGO - OD RIJEČI DO ZNAKA
Logo se koristi od davnina, da istakne vlasništvo ili porijeklo. Porodice i vladari imali su svoje
grbove (logoe), koje su utiskivali na novac, zastave, štitove... U novije vrijeme termin je povezan
sa brendiranjem. Logo ima zadatak da privuče pažnju potrošača, kreira pozitivne asocijacije i d
potrošača poveže sa brendom. Za razliku od imena brenda koje predstavlja element koji se
pozicionira u ljudskoj svijesti, logo je element koji potrošači primjećuju očima. On vizuelno
identifikuje i diferencira ono što brend predstavlja. Osnov stvaranja odnosa sa potrošačima je u
tome što logo počinje i njih da identifikuje i diferencira u okruženju.
Logo je grafička oznaka brenda, korišćena od strane preduzeća, organizacija, porodica i
pojedinaca, da privuče pažnju i omogući trenutno prepoznavanje. Može biti sastavljen od
grafičkih elemenata (simbol) ili od grafički dizajniranih slova (logotip ili worldmark). U praksi
su česte i kombinacije navedenih elemenata.1
Za razliku od imena, koje se teško mijenja i nije poželjno da se to čini, logo se može češće
mijenjati. Ipak, stalne promjene logoa takođe nijesu poželjne, jer i on se mora kreirati na taj način
da traje što duže. Naravno, s vremena na vrijeme potrebno je njegovo prilagođavanje tj.
inoviranje, u skladu sa trendovima, kategorijama proizvoda na koji se kompanija (brend) širi,
zahtjevima potrošača i sl. Tako ima primjera da se isti logo koristi i po više od stotinu godina, ali
da se periodično vrši njegova revizija i modernizovanje (redizajniranje).
Prilikom inoviranja logoa, kompanije su na razvijenim tržištima prolazile i kroz neke specifične
faze, prateći trendove u industriji dizajna, ali i uopšte u poslovnom svijetu. Tako su osamdesetih
godina prošlog vijeka mnoge kompanije kreirale apstraktnije, stilizovanije verzije svojih
1 Veljković Saša, Brend menadžment u savremenim tržišnim uslovima, Centar za izdavačku djelatnost Ekonomskog Fakulteta, Beograd, 2010. str.225
3
znakova. Međutim, već devedesetih godina, shvatajući njegov značaj za vrijednost brenda i
uopšte kompanije, dobar dio njih se vratio (osavremenjenim) tradicionalnim verzijama svojih
simbola. Još jedan od trendova je i pomijeranje sa dvodimenzionalnih na trodimenzionalne
prikaze (uz pomoć sjenki i nagiba). Zbog upotrebe u raznim medijima gdje postoji pokret i slika
(televizija, računari), moguće je kreiranje verzije znaka koji će i sam biti u pokretu.
Novi trendovi kod dizajna znakova se javljaju gotovo svake godine, jer se na desetine hiljada
novih znakova uvodi, te se dizajneri trude da se prilagođavaju željama klijenata, ali i da kreiraju
nove, različite stvari. Te novine se ispoljavaju u upotrebi i kombinaciji boja, ali i u tipografiji,
korišćenju oštrijih ili kružnih oblika, transparentnosti znaka i sl. Razlike mogu biti produkt novih
tehnologija koje omogućavaju i eksperimente koji do tada nijesu bili mogući. Naravno, pored
globalnih trendova, postoje i neke geografski određene specifičnosti (npr. u Skandinaviji,
Americi i sl.) Nekada se trendovi zasnivaju na nekom od pravaca u umjetnosti i modi. S druge
strane jedan dio znakova kreiran je upravo da na prvi pogled bude nejasan i mističan, kako bi
privukao fokus i pažnju potrošača.
Logo i zaštitni znak uspješnih brendova često su predmet neovlašćenog korišćenja i kopiranja.
Autorska zaštićena prava predstavljaju pravnu formu kojom se definišu i preziciraju uslovi
korišćenja registrovanih elemenata intelektualne i industrijske svojine, kako u izvornom obliku,
tako i u varijantama ustupanja, prenosa, reprodukcije, publikovanja, prodaje i slično. Pravna
zaštita i registracija zaštitnog znaka brenda smanjuje, ali ne eliminiše u potpunosti mogućnost
zloupotrebe. Neovlašćena upotreba zaštitnog znaka može destimulisati kupce na korišćenje
brenda, zbog dovođenja u zablude, čime se smanjuje lojalnost potrošača i finansijski ugrožava
opstanak brenda.
Podrška razvoju kreativnog rješenja brenda mogu biti simboli kao što su: maskote, znakovi, živi i
animirani likovi, objekti i sl. Oni mogu biti tretirani kao trajni identitetski elementi brenda ili
korišćeni samo u toku promotivnih kampanja. Kao dio integralnog komunikacionog sistema
kompanije, logo i zaštitni znak zajedno sa svojim simbolima treba da projektuju jedinstveni
4
kredibilitet brenda. Mogu se mijenjati tokom vremena, ali se to rijetko dešava, pogotovu ako su
kompanije i brendovi globalno prepoznatljivi.
Slika 1. Evolucija znaka (logoa) Mazde
2. LOGO- VRSTE I POJAVNI OBLICI
Pojam logo je skraćenica riječi logotip što, dizajnerskim jezikom rečeno, znači zaštitni znak
sastavljen od određenih riječi (logos na grčkom jeziku znači riječ). Pojam logo se zadržao zato
što dobro zvuči, ali kad to kažu, ljudi ustvari misle na zaštitni znak, bez obzira na to da li je
zaštitni znak logotip, simbol, monogram, amblem ili crtež.2
Kada se spominje logo, treba voditi računa da postoje različiti pojavni oblici, te da ima razlike
među njima.
Znak (mark) je prepoznatljiv simbol koji ukazuje na vlasništvo ili porijeklo robe. Slika (simbol)
može da asocira na ime kompanije ili njenu djelatnost ili da bude samo apstraktni znak.
Zaštitni znak (trademark) je ime ili simbol koji se koristi kako bi se naznačilo da je proizvod
proizvela određena kompanija i da je zakonom zaštićen.
Potpis (signature) je poseban znak ili kombinacija više vizuelnih formi koji se koristi da uputi na
osnovni brend/kompaniju. Tako se npr. Virgin koristi kao varijanta za potpisivanje raznih
brendova (logoa) ove kompanije.
2 Cvetković Dragan, Marković Dragan, Dizajn pakovanja, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010. str. 67
5
Wordmark predstavlja ime kompanije u odgovarajućoj tipografiji. Usljed velikog broja logoa
širom svijeta prepoznatljivost simbola je otežana, ali ako se koristi ime kompanije za kreiranje,
prepoznatljivost se znatno povećava. Mnogobrojni su primjeri, a među najpoznatijima su
CocaCola, Nokia, Microsoft, Google, Gillette i dr.
Simbol je dio logoa u obliku slike. Nekim kompanijama svojstveno je automatsko prepoznavanje
samo na osnovu simbola. Logično je da to nije lako ostvariti, ali njegova primjena je onda mnogo
raširenija, nego kada je u pitanju puno ime kompanije ( npr. mnogo je lakše uraditi otisak na kapi,
zastavi, odjeći i sl.). Neke kompanje poput Nike, Apple, Michelin su uspjele da ostvare globalnu
prepoznatljivost logoa smo iz simbola, bez imena.
Monogram je dizajn jednog ili više slova, obično u obliku inicijala imena ili akronima, korišćen
kako bi se identifikovali kompanija, publikacija, osoba, objekat, ili ideja. Prednost monograma je
u tome što pomaže da se prevaziđu neki problemi u vezi memorisanja logoa ali i moguće
zakonske prepreke (kada je ime kompanije previše dugačko ili kada se sastoji iz opštih riječi koje
se ne mogu zaštititi). Primjeri za to su GE (General Electric), HP (Hewlett Packard) ili mt:s
(Mobilna telefonija Srbije) itd.
Naravno, česte su i kombinacije navedenih opcija. Treba voditi računa da kod susreta sa drugim
kulturama (i jezicima) može doći do toga da se logo percepira na pravi način a ime dobija
značenje koje nije poželjno, ali i obrnuto, da logo sam po sebi dolazi u sukob sa normama i
običajima datog područja, dok je ime prihvatljivo.
Izradu cjelokupnog vizuelnog identiteta brenda, pa shodno tome i logoa i simbola treba prepuštiti
profesionalcima. Zadatak kompanije tj. njenih marketing menadžera je da daju predloge i želje
(kreativni brief) dizajnerskoj agenciji, koja ima obavezu da to na odgovarajući način uklopi u
finalno rješenje logoa, a u skladu sa osnovnim kriterijumima za izbor i vrjednovanje ostalih
elemenata brenda. Stoga se smatra da bi logo trebao biti:3
pamtljiv i asocijativan;
nenapadan;
legalan;
u skladu sa kulturom;
prilagodljiv za razne vidove štampe i razne medije;
dugotrajan/ otporan na vrijeme;
3 Veljković Saša, Brend menadžment u savremenim tržišnim uslovima, Centar za izdavačku djelatnost Ekonomskog Fakulteta, Beograd, 2010. str. 227
6
takav da izaziva pozitivna osjećanja.
3. ZAKLJUČAK
Logo predstavlja važan element vizuelnog brend identiteta. Logo treba da bude autentičan, da
privlači pažnju i ostavlja utisak. Treba da bude jednostavan i prepoznatljiv u svakoj veličini.
Izuzetno je važan izbor pravih boja ali i da logo dobro izgleda u crno bijeloj verziji.
Logo predstavlja tipografski znak (koji se sastoji od imena ispisanog određenim oblikom slova
ili/i simbola, crteža, grba, amblema, vinjete i sl.) koji stvara određene asocijacije, vjerovanja i
očekivanja potrošača. Za razliku od imena brenda koje predstavlja element koji se pozicionira u
ljudskoj svijesti, logo je element koji potrošači primećuju očima. On vizuelno identifikuje i
diferencira ono što brend predstavlja. Osnov stvaranja odnosa sa potrošačima je u tome što logo
počinje i njih da identifikuje i diferencira u okruženju.
Vremenom trendovi u stvaranju logotipa i njihovom izgledu su se mijenjali. Na početku su to bili
jednostavni slovni zapisi (različitih fontova i tipografije) naziva kompanije u kombinaciji sa
određenim znakom, a kasnije dolazi do kraćih, i zvučnijih imena i značajnih redizajniranja
znakova. Danas je trend da logo kompanije bude toliko prepoznatljiv da ga čini samo zaštitni
znak bez imena kompanije.
Kao što možemo vidjeti, izvedena su pravila koja čine logo dizajn i koja kažu da logotip mora da
bude prije svega prost i jednostavan, razumljiv, upravo kako bi potrošač mogao da ga prihvati
razumije i prepozna na prvi pogled.
7
LITERATURA
1. Cvetković Dragan, Marković Dragan, Dizajn pakovanja, Univerzitet Singidunum,
Beograd, 2010.
2. Filipović Vinka, Brend menadžment, Fakultet organizacionih nauka, Beograd, 2008.
3. Veljković Saša, Brend menadžment u savremenim tržišnim uslovima, Centar za izdavačku
djelatnost Ekonomskog Fakulteta, Beograd, 2010.
4. http://www.link-university.com/lekcija/Logotip/3392
8