LQ_risk

Rizik likvidnosti

Predava: Iva Dropuli (FSA, UK)

SadrajRizik financiranjalikvidnosti

Organizacijski okvirOkolnosti normalnog poslovanjaKrizne okolnosti

Kvantitativni okvirOkolnosti normalnog poslovanjaKrizne okolnosti

Case study: Deutsche bank 2008

Rizik likvidnosti, kao i operativni rizik, u svojoj sutini pokriva cjelokupno bankovno poslovanje i po prirodi nije izoliran na odreenu vrstu proizvoda ili poslovanja za razliku od tradicionalnih bankovnih rizika kao to su kreditni ili trini

Takoer, moe nastati kao posljedica dogaaja na makro razini (globalne krize, problemi u funkcioniranju platnih sustava) kao i dogaaja direktno vezanih uz samu kreditnu instituciju (otpisi u portfelju, smanjenje rejtiga, glasine na tritu, interne pogreke i sl)

U zadnje vrijeme svjedoimo kombinaciji obaju utjecaja na likvidnost ne samo svjetskih financijskih institucija nego i globalnog gospodarstva

Ukoliko bi trebali odabrati vrstu rizika koji je u proteklih godinu dana preao iz domene business risk-a, odnosno rizika kojeg FI preuzima samim svojim postojanjem i koji je samim time djelomino marginaliziran, i stao uz bok kreditnim, trinim i operativnim kao opeprihvaenom riziarskom trojstvu, to je onda svakako rizik likvidnosti

Kao direktna posljedica aktualne financijske krize, Basel je 2008. temeljito revidirao smjernice za upravljanje rizikom likvidnosti prvi puta izdane 2000. god., veinom usmjeren na upravljanje rizikom refinanciranja, kojima se financijskim institucijama daju smjernice kako uspostaviti ispravan sustav mjerenja i upravljanja rizikom likvidnosti

Hrvatska Narodna Banka je kao i u mnogo puta do sada gotovo vizionarski 2007 najavila uvoenje do tada najsveobuhvatnijeg izvjetaja o likvidnosnoj poziciji financijskih institucija na ovim prostorima

Rizik likvidnosti ovim je razvojem dogaaja, definitivno iz anonimnosti preao u iu interesa financijske javnosti

AktivaPasivaRizik likvidnostiRizik financiranja likvidnostiRizik da KI nee biti u stanju uspjeno ispuniti oekivane ili neoekivane sadanje ilibudue potrebe za novanim sredstvima te instrumentimaosiguranja, a da ne utjee na svojeredovno poslovanje ili rezultat

Rizik trine likvidnostiRizik koji proizlazi iz nemogunostiKI da jednostavno napravi prijeboj pozicija ili eliminira te pozicije po trinoj cijeni bilo zbogtrinog poremeaja bilo zbog nedovoljne dubine trita KKKK

GlasineMeunarodni platni sustavi itdInterne prijevareSistemske grekeNelikvidnost sustavaPad rejtinga i povjerenjaLikvidnost FI

Nelikvidnost se esto mijea sa pojmom nesolventnosti, koji po svojoj definiciji predstavlja ustvari dugoronu nelikvidnost, tonije nesposobnost banke da raspoloivim sredstvima podmiri sve svoje dospjele obveze plaanja u rokovima njihova dospijea, odnosno situacija u kojoj je realna aktiva banke manja od njene pasive

. ZOKI, l 112. Kreditna institucija duna je poslovati tako da je u svakom trenutku sposobna pravodobno ispunjavati dospjele novane obveze (naelo likvidnosti) te da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje obveze (naelo solventnosti)

Trenutana financijska kriza pokazuje nam upravo na odnos insolventnosti i nelikvidnostiBanke koje su se nale u problemima prvo su iskusile vee ili manje otpise nekvalitetne aktive, pa je dolo do pada cijene njihovih dionica i rasta kreditnih spreadovaRast kreditnih spreadova posebno je pogodio one financijske institucije koje veinu svojih izvor nalaze na tritima kapitalaNakon vie takvih epizoda, tj jedne spirale problema sa likvidnou uzrokovanom padom povjerenja u konkretnu financijsku instituciju, ali i sustav u cjelini, dolo je do zahtjeva za poveanje kapitala i/ili injekcije likvidnosti

Plasmani upitne kvaliteteNemogunost naplate tih plasmanaOtpisi i objave o gubicimaPorast kreditnih spreadova i pad cijene dioniceNelikvidnostSpirala nelikvidnostiCredit crunch

Pojam likvidnosti banke u sukobu je sa pojmom profitabilnosti banke, odnosno odravanje odreenih rezervi likvidnosti u pravilu ne donosi velike prihode te samim time nije oportunoUpravo taj aspekt profitabilnosti je jedan od oteavajuih faktora kada govorimo o uspostavljanju uspjenog sustava upravljanjem rizikom likvidnostiU dobra vremena nitko se ne zamara niti ne pomilja na mogue probleme sa likvidnou koje moda nosi budunostMeutim dugorono banka koja ne odrava rezerve likvidnosti suoiti e se sa puno veim trokovima, kroz npr. padanje rejtiga te poskupljenje izvora ili nemogunosti likvidacije aktive po prihvatljivim cijenama

Diverzificiranost izvoraRetail (stabilni) depoziti

Refinanciranje na MM tritimaPoslovna politika Dugoroni kreditniInvesticijski plasmaniDerivatiStrukturirani proizvodiKorporativne high yield obveznice

Trezorski zapisiDravne obvezniceKratkoroni depozitiProfitabilnostLikvidnost KKKK

Takoer, bitno je naglasiti da, rizik likvidnosti nije specifikum samo bankovnog sustava nego se odnosi na sve poslovne subjekte. Meutim ni u jednoj industriji rizik likvidnosti ne moe biti toliko fatalan kao u financijskoj industrijiNiti jedna banka na svijetu ne moe preivjeti bank run, panini bijeg deponenata, naravno uz direktne negativne posljedice na ostatak financijskog sustava

Upravo iz ovog razloga Basel u svom dokumentu Principles for Sound Liquidity Risk Management and Supervision kae:

Liquidity risk is of paramount importance because a liquidity shortfall at a single institution can have system-wide repercussions

AS IS situacija

Organizacijski okvirDugo vremena rizik likvidnosti i njegovo upravljanje bili su u domeni Riznice bankeVrlo esto je i ALM takoer sastavni dio RizniceALCO Odbori, sastav i frekvencija sastanaka raznoliki

Kvantitativni okvirU regulatornom smislu ogranienje izloenosti riziku likvidnosti nije postojalo osim Odluke o minimalno potrebnim deviznim potraivanjimaBanke su u manjoj ili veoj mjeri razvile vlastite mjere od gapova likvidnosti, rezervi likvidnosti ili statikih bilannih omjera

TO BE situacija

Organizacijski okvirKonkretno razdvajanje odgovornosti onih kojih upravljaju likvidnou od onih koji mjere i daju smjernice za upravljanje rizikom likvidnostiPitanje odnosa ALM-Risk-RiznicaSplet dokumentacije kako metodoloke tako i upravljake (pretpostavke modela, strategije, plan upravljanja u kriznim situacijama itd.)Cjelokupna Basel II regulativa ide na osvjeivanje cijele banke i svih njenih organizacijskih dijelova o vanosti upravljanja rizikom likvidnosti

TO BE situacija

Kvantitativni okvirMinimalni koeficijent likvidnosti kao najsveobuhvatniji pokazatelj likvidnosti u CEE regiji (BII koeficijent)Ukljuuje aspekte trinog rizika likvidnosti i rizika financiranja likvidnosti, kreditnog rizika, rizika koncentracije te sve bilanne i vanbilanne pozicije: kao takav u potpunosti zadovoljava Baselovske zahtjevePredstavlja dobar temelj za izgradnju i nadogradnju postojeeg sustava mjerenja rizika likvidnosti

Za uspostavljanje sustava i uspjeno upravljanje rizikom likvidnosti ne postoji arobno one fits all rjeenje

Postoje vie ili manje ujednaena stajalita o utrivosti imovine (npr. zaloivost ili utrivost VP), meutim rizici koji prijete samoj instituciji uvelike se razlikuju s aspekta veliine, vlasnike strukture, strukture izvora ali i korelacije sa ostalim rizicima

Upravo zato prilikom uspostavljanja sustava upravljanja rizikom likvidnosti svaka kreditna institucija treba posvetiti dunu panju analizi potencijalnih rizika likvidnosti koji upravo nju ine osobito osjetljivom

Temeljem prve smjernice za upravljanje rizikom likvidnosti Baselskog komiteta, banke su dune uspostaviti robustan okvir za upravljanje rizikom likvidnosti koji e omoguiti odravanje zadovoljavajue razine likvidnosti, ukljuujui i rezervu visoko likvidnih i raspoloivih sredstava, koja e omoguiti banci da preivi razne stresne situacije, ukljuujui i one vezane za gubitak ili smanjenje izvora financiranjaU organizacijskom smislu za banke to znai da moraju organizirati takvu strukturu u kojoj e svi zaposlenici biti svjesni postojanja rizika likvidnosti i posljedica vlastitog djelovanja na isti

Revidira i odobrava dokumente (uz NO)Prima na znanje informacije o likvidosnoj poziciji banke i donosi odluke sukladno tome3. Mora osigurati preduvjete za funkcioniranje okvira upravljanja rizikomlikvidnostiUprava bankeCijela bankaStariji managementProvodi strategiju i politiku rizika likvidnostiDefinira poslovnu praksa upravljanja rizikom likvidnosti (procedure, hodogrami itd)3. Redovno informiran o likvidosnoj poziciji bankeIma odgovornost provoditi donesene dokumenteMora voditi rauna o dobroj likvidosnoj poziciji bankeAktivno sudjeluje u upravljanju rizikom likvidnosti

U smislu operativnog upravljanja likvidnou i rizikom likvidnosti u okolnostima normalnog poslovanja najznaajnije su uloge ALM-a, Riznice i Rizika

Konkretnije temeljem poslovnog plana banke ALM sastavlja plan likvidnosti sa detaljnim podjelama osiguravanja refinanciranja kako u smislu stabilnih izvora financiranja (depozita pravnih i fizikih osoba) tako i u smislu kratkoronijih izvora financiranja (izvori na tritu kapitala)ALM je takoer duan unutar definiranja FTP sustava ukljuiti i troak likvidnosti banke Takoer, rizik likvidnosti i njegova ocjena moraju biti sastavni dio procesa odobrenja novoga proizvoda

Rizici banke kroz definiranje metodologije izrauna rizika likvidnosti upravljaju rizikom likvidnosti banke, sve dokumentiraju kroz Politiku upravljanja rizikom likvidnosti te Strategiju upravljanja rizikom likvidnosti banke (temeljem inputa vieg managementa- Basel smjernica)Rizici takoer daju prijedlog tolerancije na rizik odnosno tzv. risk appetite-a banke (na temelju inputa vieg managementa-Basel smjernica)

Riznica banke, temeljem naloga ALM-a i izrauna od strane Rizika upravljaju likvidnou banke

Prodajni sektori banke kroz ispunjavanje plana sukladno naputcima ALM-a osiguravaju dugoronu likvidnost banke

Tolerancija na rizik likvidnostiLimitiPolitikaPlanlikvidnosti Strategija Poslovna strategijaUloga u financijskomsustavu

Politika upravljanja rizikom likvidnosti kao dokument definira cjelokupni organizacijski i kvantitativni okvir za upravljanje rizikom likvidnosti: odgovornosti svih uesnika, mjere izloenosti i metodologije mjerenja pretpostavke o ponaanjima odreenih stavki i sl.

Opisuje cjelokupni proces mjerenja, upravljanja, provoenja te kontrole rizika likvidnostiNajee se aurira jednom godinje

Strategija rizika likvidnosti esto se u praksi zamjenjuje za tzv. skraenu Politiku upravljanja rizikom likvidnosti meutim ova strategija, kao i sve strategije rizika koje definira nova regulativa puno su vie od togaStrategije rizika ustvari su poluge kojima se osigurava svjesnost i odgovornost uprave i vieg managementa u upravljanju odreenim rizikomStrategije rizika moraju prezentirati risk stranu plana poslovanja banke za navedenu godinu, odnosno kvantificirati to plan rasta u sebi nosi bilo s aspekta operativnih mjera upravljanja rizicima (npr. PVBP, VAR, rezervacije u kreditnim rizicima i sl) ili s aspekta regulatornih zahtjeva na kapital (kapitalna izdvajanja za neki rizik)

Na taj se nain prvi put na jednom mjestu definira i tamna strana plana te se kroz proces odobrenja dokumenta (Uprava i NO) omoguuje uvid i dokumentirano prihvaanje rizika od strane najviih organizacijskih dijelova!

Kako meutim osigurati da sve navedeno ne ostane mrtvo slovo na papiru odnosno onemoguiti da se desi ovakva ili slina situacija?

Ukoliko bi trebali izdvojiti jedan najvaniji aspekt prilikom definiranja okvira za upravljanje rizikom likvidnosti onda je to svakako KOMUNIKACIJAU tom kontekstu, neovisno o tome da li se radi o normalnim okolnostima poslovanja ili o kriznoj situaciji u banci trebaju postojati minimalno dva odbora:

ALCO odborMini ALCO odbor (kolegij za likvidnost, operativni ALCO i sl.)

ALCO ili Odbor za upravljanje aktivom i pasivom, ima strateku funkcijuU pravilu ga ine Uprava te direktori SektoraNa temelju prijedloga i analiza iz Banke donosi strateke Odluke, vezano izmeu ostaloga i za likvidnosnu poziciju bankeOdobrava politike, pravilnike i strategijeOdobrava limiteOvisno o veliini banke, strategiji i sl sastanci se mogu odravati od jednom mjeseno do jednom kvartalnoOdobravaju kamatnu politiku banke te planove likvidnosti temeljem budeta/plana bankePrimaju na znanje informacije o prekoraenim limitima i akcijama uskladeSvojim odlukama aktivno upravljaju stratekom likvidnou

mini ALCO, ima operativnu funkcijuU manjim bankama kolegij direktora najee obavlja ovu funkcijuSastavljen od operativaca iz svih dijelova banke (Riznica, Rizici, ALM, Gospodarstvo, SME i Stanovnitvo obvezni su sudionici)Sastaje se minimalno jednom mjeseno (obino ee) i mjesto je gdje se na operativnoj razini raspravlja o provoenju odluka ALCO odbora po pitanju rizika likvidnostiTakoer tu se donose odluke operativnog karaktera vezano za upravljanje rizikom likvidnostiMjesto gdje se izmjenjuju miljenja i iskustva u cilju boljeg upravljanja rizikom likvidnostiPrate se indikatori ranog upozorenja na krizu likvidnostiSvojim odlukama aktivno upravljaju operativnom likvidnou

U okolnostima normalnog poslovanja spomenuti odbori imaju savjetodavnu i informativnu funkcijuU kontekstu prelaska na poslovanje u kriznim situacijama njihova uloga postaje puno znaajnija

RIZICIDefiniranje metodologije i kvantitativnog okvira za upravljanje rizikom likvidnostiPredlaganje limita i izvjetavanjeSastavljanje Politike i Strategije upravljanja rizikom likvidnosti te Plana postupanja u kriznim situacijama temeljem inputa vieg managementaProvoenje stress testovaOSTALE CJELINE (BANKA)Provode odluke viih tijela odbora i na taj nain aktivno sudjeluju u upravljanju ovim rizikom

MINI ALCONadzire i analizira pokazatelje likvidnosti banke i tritaNadzire indikatore ranog upozorenjaAnalizira provoenje odluka viih tijela/odbora na terenu

RIZNICAOperativno dnevno upravlja likvidnou banke u skladu s uspostavljenim limitimaNadzire trite i raspoloivost sredstava na trituALMSastavlja Plan likvidnostiOdgovoran za strateko upravljanje likvidnou bankeIzvjetavanjeUkljuivanje troka likvidnosti u FTPUpravlja rezervama likvidnosti

UPRAVA, NO, ALCOOdobrenje okvira za upravljanje rizikom likvidnosti (Politike, Strategije, Plan likvidnosti, Plan poslovanja i sl)Zaprimanje informacija o stanju likvidnosti te donoenje stratekih LQ odlukaOsigurati dovoljnu informatiku i kadrovsku ekipiranost

VII MANAGEMENTProvodi zakljuke iz Politika i StrategijaRazvija poslovne procese u smislu uspjenog upravljanja rizikom likvidnostiInformirati se o likvidnosnoj poziciji Okolnosti normalnog poslovanja

U situacijama krize, naini upravljanja bankom te donoenje odluka uvelike se razlikuju nego u okolnostima normalnog poslovanjaUpravljanje poslovanjem u kriznoj situaciji zahtijeva koordiniranost te jasnu podjelu zadatakaOrganizacija i upravljanje postaju kompaktniji i fokusirani na razrjeavanje krize

Meutim tko je zaduen za utvrivanje krize i prelazak na krizni nain upravljanja?

Najjednostavniji nain definiranja krizne situacije je kroz praenje indikatora upozorenja Nain definiranja ovih indikatora ovisi o samoj banci, tritu na kojem posluje, njenoj vanosti na tritu te takoer procjeni vlastitih slabostiGeneralno mogu se podijeliti na one specifine za trite (lokalno ili meunarodno) ili one specifine za samu banku Bitno je naglasiti da pogoranje jednog od indikatora ne mora nuno automatski znaiti krizu. Svi se indikatori uvijek moraju sagledati u kontekstu ostalih pokazatelja i cjelokupnog poslovanja banke

Indikatori specifini za banku:Pad dobiti vei odOdljev depozita vei od.Nepovoljni lanci u novinamaPoveanje troka zaduivanja vee odPogoranje omjera likvidnostiProbijanje limita likvidnosti due od x dana .

Indikatori specifini za trite:Pad GDP-a vei od.Porast MM kamata na x valutu vei odPad cijene dionice vei od.Devalvacija valute.Porast nezaposlenosti vea od

Praenje ovih indikatora u nadlenosti je mini ALCO odbora na ijim se sastancima redovito izvjetava o njihovim vrijednostima, te se ovisno o okolnostima na tritu donosi odluka o proglaenju krize likvidnostiUobiajeno je da se kod samog proglaenja krize diferencira da li se radi o krizi banke ili trita, a nekad se ona dodatno definira s aspekta jaine krizeU tom kontekstu mini ALCO ili samostalno donosi odluku o proglaenju krize ili alje prijedlog na ALCOKonkretni hodogram kao i indikatori moraju biti dokumentirani u Planu postupanja u kriznim situacijama

Plan za postupanje u kriznim situacijama obuhvaa politike, procedure te akcijske planove kojima se definiraju akcije koje banka poduzima u kriznim trenucima Kao i sve ranije navedeno, obuhvat, kompleksnost i sl ovisi o veliini, znaaju i specifinostima pojedine banke

Plan za postupanje u kriznim situacijama mora obuhvatiti proces:proglaenja i eskalacije, procedure rada i definiranje zadaa, uspostave kriznih tabova, plan komunikacije te planove akcija kako se kriza ne bi dodatno produbila

.i kao takav predstavlja nastavak analiza osjetljivosti i analiza scenarija

Primjer hodograma praenja indikatora ranog upozorenja i proglaenja krize

Proglaenje ieskalacijaPlan radaKrizni tabKomunikacijaDefiniranje indikatora

Tko progla-ava

Eskalacija i proglaenje

Tko je odgovoran zakoji aspekt poslovanja

KoordinacijaUpravaViimanagementOperativaPRInterna

Eksterna

Kao i u cijelom procesu upravljanja rizikom likvidnosti u tijeku poslovanja u uobiajenim okolnostima, jedna od najvanijih stavki je komunikacija:

Interna komunikacija (kome se javlja problem s likvidnosti, kako dalje tee informacijski tijek, kome se komuniciraju odluke koje se donose u smanjenju tetnog utjecaja i sl)Eksterna komunikacija- prema tritu, medijima, supervizoru

.banka moe imati savren okvir za upravljanje rizikom likvidnosti, ali ukoliko nema razraen plan komunikacije, sve pada u vodu..

Dobar primjer koliko je komunikacija bitna osobito u kriznim situacijama su analize uzroka avionskih nesrea temeljem izrazite sklonosti Korean Airlinesa nesreama tijekom 90-tih godina (4x ee od konkurencije)Analize ukazuju na to da je veina avionskih nesrea posljedica: neispavanosti pilota, loeg vremena, kanjenja aviona te injenice da piloti prije tog leta nisu zajedno suraivaliTipian slijed je niz greaka koje same po sebi nisu uzrok katastrofe, ali u kumulativu pridonose katastrofiSlijed pogreaka direktna je posljedica loe komunikacije ili timskog rada

Plan postupanja u kriznoj situaciji mora navesti sve mogunosti koje banka, odnosno organizacijski dijelovi ukljueni u upravljanje likvidnou imaju na raspolaganju (planovi refinanciranja u smislu zaduivanja, uzimanja kredita od regulatora, prikupljanje depozita i sl. do unovavanja aktive, zaustavljanja novih plasmana, autorizacija odobravanja i sl)Unutardnevno upravljanje likvidnou koje Basel spominje i u okolnostima normalnog poslovanja ovdje postaju izrazito bitniPlan za poslovanje u kriznim situacijama u tom kontekstu mora biti u toj mjeri sveobuhvatan da ukljuuje i prioritizaciju plaanja na unutardnevnoj razini

Ukoliko banka ima BCM plan, Plan za poslovanje u kriznim situacijama sastavni je dio spomenutoga (naravno u smislu havarinog dogaaja)Kao i u sluaju BCM-a Plan upravljanja kriznim situacijama mora imati navedena imena i kontaktne informacije svih ljudi ukljuenih u provoenje plana kao i okolnosti u kojima nadlena tijela mogu proglasiti zavretak krizePlan za poslovanje u kriznim situacijama mora se redovno testirati kako bi se osiguralo da je isti operativno uporabljiv i auran

RIZICISudjelovanje u dnevnom upravljanju rizikom likvidnosti i izradi izvjetajaUsporavaju kreditnu aktivnost

OSTALE CJELINE (BANKA)Provode odluke viih tijela odbora i na taj nain aktivno sudjeluju u upravljanju ovim rizikom

MINI ALCONadzire indikatore ranog upozorenjaProglaava krizuSudjeluje u dnevnom upravljanju likvidnou banke

RIZNICAPrikuplja depoziteKontrolira odljeveALMSudjeluju u dnevnom upravljanju likvidnou i rizikom likvidnosti bankeUpravlja rezervama likvidnostiPribavlja sredstva (kredite/depozite)

UPRAVA, NO, ALCOProglaavaju krizuSudjeluju u dnevnom upravljanju likvidnou i rizikom likvidnosti banke

VII MANAGEMENTSudjeluje u operativnom upravljanju likvidnou i rizikom likvidnosti banke Okolnosti kriznog poslovanja

Mjerenje i upravljanje rizikom likvidnosti kako u hrvatskim tako i u meunarodnim okvirima dugo je vremena bilo zanemarivanoBasel je 2000 izdao smjernice za upravljanje rizikom likvidnosti koje je revidirao te 2008 godineBasel meutim niti u ovoj revidiranoj verziji dokumenta nije definirao nain mjerenja kao ni metodologiju U objavi 7.rujna 2009 BIS se obvezuje:

Introduce a minimum global standard for funding liquidity that includes a stressed liquidity coverage ratio requirement, underpinned by a longer-term structural liquidity ratio

U prosincu 2009 BIS objavljuje dokumente kojima struka odmah daje nadimak Basel III, a dokument vezan za likvidnost nazvan je International framework for liquidity risk measurement, standards and monitoring

U spomenutom dokumentu BIS definira kao neophodno definiranje globalnih mjera rizika likvidnosti koje dijeli na:

Liquidity coverage ratio: neoptereena, visokokvalitetna rezerva likvidnosti koje institucija mora imati kako bi izdrala u uvjetima akutne kratkorone krize definirane od strane regulatora

Net stable funding: mjeri odnos dugoronih stabilnih izvora s jedne strane te strukture bilance i vanbilance s druge strane

Liquidity coverage ratio scenario definiran od strane regulatora temelji se na pretpostavkama kombinirane krize imena banke i trita:Znaajnog smanjenja rejtinga bankeDjelominog gubitka depozitaGubitka nekolateraliziranog refinanciranja od strane poduzea i financijskih institucijaPoveanja korektivnih faktora kod nekolateraliziranih izvora financiranjaAktiviranje margin callova, aktiviranje kreditnih linija na strani plasmana

Visokolikvidna raspoloiva aktiva mora zadovoljiti slijedee karakteristike:Instrumenti niskog kreditnog i trinog rizikaLako utvrdiva vrijednost instrumentaNiska korelacija s rizinim instrumentimaKotira na priznatim svjetskim tritimaTrite na kojem ovi instrumenti kotiraju treba biti:Aktivno i likvidnoPostojanje market makeraNiska trina koncentracija (veliki broj sudionika)Flight to quality- povijesno odreena trita/instrumenti se koriste kao likvidosne rezerve

Primjeri visokolikvidne raspoloive aktive:GotovinaRezerve kod regulatora koje se mogu povui u kriznim trenucimaUtrivi vrijednosni papiri drava, agencija i institucija koji nose rizini ponder 0% i za koje postoji razvijeno repo triteVrijednosni papiri vlastite drave ili narodne banke izdani u lokalnoj valutiDrugi tipovi obveznica (korporativnih, kolateraliziranih) uz uvjete i korektivne faktore

Net stable funding pokazatelj mjeri se kao:

Stabilni izvori financiranja definirani su kao oni oblici kapitala i drugih obveza za koje se oekuje da e ostati stabilni u promatranom periodu od preko godine dane uz uvjete intenzivne krizeOsnovni cilj ove mjere je smanjenje oslanjanja banaka na nestabilne izvore financiranja sa trita kapitala i vei oslonac na stabilne depozite klijenata

Raspoloivi izvori

Neophodniizvori

BIS nadalje u ovom zadnjem izdanom dokumenti na temu rizika likvidnosti banke upuuje i na mjerenje koncentracije depozita od strane 1 deponenta ili grupe deponenata te koncentracije jednog tipa izvora financiranja (instrumenta, proizvoda i sl) u ukupnoj pasiviBIS za ovu mjeru ne definira limite nego samo praenje kretanja pokazatelja

BIS za sve navedene mjere predlae mjesene izraune, a u kriznim situacijama frekvencija izvjetaja pomie se na tjedne i dnevne

CEBS je u kontekstu rizika likvidnosti objavljivanjem dokumenta Interim report on liquidity buffers and survival period analysis, 17 oujka 2009 preduhitrio BISLiquidity buffer u ovom kontekstu predstavlja raspoloivu likvidnu imovinu zaloivu ili utrivu u svakom trenutku (pandan HNB-ovog TUI-a)Counterbalancing Capacity predstavlja sposobnost institucije da razliku izmeu svojih novanih odljeva i novanih priljeva pokrije refinanciranjem na tritu (pandan gapovima likvidnosti)

http://www.c-ebs.org/getdoc/8ace11f4-cc0f-4563-828a-c8d938446019/Interim-report-on-Liquidity-Buffers-and-Survival-P.aspx

Counterbalancing capacity analiza radi se za okolnosti normalnog poslovanja Survival period analysis predstavlja analizu perioda unutar kojeg institucija moe u okolnostima krize samostalno upravljati svojom likvidnou, dakle na temelju vlastitih rezervi likvidnosti i oekivanih priljeva bez generiranja dodatnih izvora

Slinosti s MKL: rezerve likvidnosti, gap likvidnosti kao osnovaRazlike u odnosu na MKL: ukljuuje izraun vremena u kojem banka moe preivjeti samo na vlastitim sredstvima u kriznim situacijama

HNB do kraja 2007, kada je objavljen draft Odluke o upravljanju rizikom likvidnosti nije imala propisanu metodologiju mjerenja rizika likvidnosti (osim Odluke o minimalno potrebnim deviznim potraivanjima)Tom Odlukom HNB je propisala Minimalni koeficijent likvidnosti (MKL) do tjedan i do mjesec dana kao standardizirani pokazatelj likvidnosti za sve hrvatske bankeRok 31.03.2010Prvi izvjetaji poslani u 4 mj

MKL u naelu je mjera rone neusklaenosti dospijea imovine i obveza prema procijenjenom odnosno preostalom ugovorenom roku dospijea, tako da za imovinu koristi posljednji mogui datum namire potraivanja, a za obveze najraniji mogui datum plaanja

Pritom kod procjene novanih tokova banka moe koristiti vlastite pretpostavke o ponaanjima ili korektivne faktore kod regulatoraLogika izvjetaja i mjere je, s obzirom na uspostavljeni limit, da banka u svakom trenu moe svojom trenutano utrivom imovinom i oekivanim priljevima pokriti svoje oekivane odljeve u horizontu mjesec i tjedan dana u svim po banku znaajnim valutama (HRK, konvertibilne zajedno, nekonvertibilne odvojeno)Pokazatelj se mjeri dnevno i mora dnevno biti ostvaren, a HNB se izvjetava jednom mjeseno o kretanju pokazatelja

Trenutano utriva imovina (TUI) ukljuuje:gotovinu, depozite kod Hrvatske narodne banke, depozite/kredite na zahtjev, prekonone depozite/kredite, depozite/kredite s preostalim rokom dospijea do etiri radna dana i sredstva kreditne institucije na tekuim raunima kod kreditnih institucija i/ili profesionalnih sudionika na novanom tritu, trezorske zapise Ministarstva financija Republike Hrvatske i blagajnike zapise Hrvatske narodne banke i vrijednosne papire.

Likvidna imovina ukljuena u izvjetajima ukljuuje:TUI, ekove i ostale novane instrumente, kredite, depozite, potraivanja po repo/obratnim repo transakcijama i transakcijama pozajmljivanja vrijednosnih papira, zlato, potraivanja po izvedenim financijskim instrumentima i ostala potraivanja (po kamatama i ostalo).

Obveze ukljuene u izvjetajima su:obveze prema Hrvatskoj narodnoj banci, obveze po instrumentima koje je izdala sama kreditna institucija, obveze po depozitima, obveze po kreditima, po odobrenim neiskoritenim kreditima ili kreditnim linijama, obveze po repo/obratnim repo transakcijama i transakcijama pozajmljivanja vrijednosnih papira, obveze po izvedenim financijskim instrumentima, obveze po ostalim klasinim izvanbilannim stavkama i ostale obveze (npr. obveze po kamatama, ogranienim depozitima i slino).

Iz izvjetaja se iskljuuju slijedee stavke:izdvojena obvezna priuva kod Hrvatske narodne banke i slini instrumenti monetarne politike kao i ostali izdvojeni depoziti koji nisu slobodni za raspolaganje kreditnoj instituciji (rauni za NKS), obvezni blagajniki zapisi prema vaeoj Odluci, razliita novana sredstva koja je kreditna institucija primila i kojima upravlja u tue ime i za tui raun (npr. sredstva po mandatnim poslovima, sredstva za kupnju vrijednosnih papira za raun klijenta), imovina za koju je kreditna institucija formirala ispravke vrijednosti na pojedinanoj osnovi, izdvojeni depoziti i vrijednosni papiri koji joj nisu slobodni za raspolaganje jer slue kao jamstvo za pruanje odreenih usluga kreditne institucije klijentima (npr. jamstveni depoziti za kartino poslovanje, jamstveni depoziti koji slue za trgovanje financijskim instrumentima), a navedene usluge kreditna institucija prua kao dio svojih redovitih aktivnosti,

vrijednosni papiri koji nisu raspoloivi dok se koriste kao instrument osiguranja, vrijednosni papiri i ulaganja u kapital drutava u kojima kreditna institucija ima kvalificirani ili sudjelujui udio, otkupljeni izdani vlastiti vrijednosni papiri, priljevi od imovine koja se uglavnom naplauje na zahtjev, osim depozita po vienju u sredinjim bankama, kreditnim institucijama i profesionalnim sudionicima na novanom tritu; imovina koja se uglavnom naplauje na zahtjev jest imovina koja nema ugovorom odreeno dospijee, ve dospijee takve imovine ovisi o potrebama i mogunostima ugovornih strana takvih transakcija, npr. krediti za prekoraenja po raunima, krediti po kreditnim karticama, a vista depoziti po razliitim raunima za nadoknadu (npr. engl. initial margin, variation margin) i ulaganja u otvorene investicijske fondove kod kojih je ograniena mogunost povlaenja sredstava iz takvih fondova (npr. otvoreni investicijski fond rizinoga kapitala s privatnom ponudom).

Minimalni koeficijent likvidnosti kao standardna mjera likvidnosti hrvatskih banaka dolazi u vie-manje raznoliku situaciju na trituJedan dio banaka, osobito veih i onih u stranom vlasnitvu imaju razvijene vlastite metode mjerenja rizika likvidnostiOstale, osobito u kontekstu njihove manje organizacijske razgranatosti nemaju toliko razvijen sustav mjerenja ovog rizikaMKL neovisno o tome to predstavlja regulatornu obvezu predstavlja uistinu kvalitetan, Basel II compliant pokazatelj

Basel, Smjernice za upravljanje rizikom likvidnosti, smjernica 5.

Sve bilanne i vanbilanne pozicijeMeusobno djelovanje rizika refinanciranja i rizika trine likvidnostiMeusobno djelovanje izmeu likvidnosnog rizika i ostalih rizikaBanka mora mjeriti i predviati svoje budue priljeve i odljeveDerivativiObveze po akreditivima, garancijama i odobrenim kreditnim linijamaLikvidnost po valutama

HNB, Odluka o upravljanju rizikom likvidnosti, MKL:

Najvea opasnost koja lei u uspostavi kvantitativnog okvira za upravljanje rizikom likvidnosti je razvijanje seta NEKONZISTENTNIH mjera, prvenstveno pritom imajui u vidu nekonzistentnost u smislu primijenjenih metodologijaLikvidnost je izrazito osjetljiva stavka, ak bi se moglo rei binomno distribuirana (osobito u kriznim situacijama) te je voenje iste na temelju tonih podataka i jasne metodologije od neprocjenjive vanostiS obzirom da kvantitativni okvir za upravljanje rizikom likvidnosti dolazi u ve postojei sistem treba voditi rauna o nainu na koji e se on uklopitiKlasian primjer raskoraka je u primjerice odabiru raznih, meusobno nekompatibilnih metodologija koje daju zbunjujue rezultate

Openito govorei pokazatelji likvidnosti mogu se podijeliti na (u skladu sa Basel smjernicom 5):

Statine (strukturalne)Dinamiki (operativne)Krizne (analize scenarija i analize osjetljivosti)

Statiki ili strukturalni pokazatelji odnose se uglavnom na presjeke stanja iz bilance ili pokazatelje koji po svojoj naravi nisu forward lookingPo svojoj prirodi uglavnom se, naravno u okolnostima normalnog poslovanja radi o relativno stabilnim pokazateljima tipa:Krediti/depozitiPrimljeni depoziti/aktivaMeubankovni depoziti/aktivaKoncentracija depozitaUdio depozita/kredita vlasnika u ukupnim depozitima/kreditima

definicija pokazatelja prvenstveno se temelji na strukturi i problemima svake institucije. Na ove se pokazatelje esto postavljaju limiti, sukladno planiranoj strategiji banke. Ispunjenje ovih limita najee je u domeni rada ALM-a.

Dinamiki ili operativni pokazatelji usmjereni su vie na dnevne ili operativne funkcije upravljanja likvidnouhorizont promatranja se skrauje (1 dan/tjedan/mjesec)manje je usmjereni na statine pokazatelje iz bilance, a vie na novane tokove i oekivanja vezana uz triteesto se ve u ovoj fazi poinje s kreiranjem scenarija

Primjeri ovakvih izvjetaja su: planovi likvidnosti (usklaeni s poslovnim planom i svim rebalansima plana), gapovi likvidnosti, izraun rezervi likvidnosti i sl

.ove se mjere takoer mogu limitirati, ali vie se koriste u informativnom smislu, Riznici za svakodnevno upravljanje likvidosnom pozicijom banke.

Krizni pokazatelji vezani su uz postojee pokazatelje, ali uz dodatak analize scenarija i/ili analize osjetljivostiTestiranje otpornosti na stres bilo kroz analize scenarija ili kroz analize osjetljivosti prirodni je nastavak praenja indikatora ranog upozorenja Na temelju definiranih indikatora koji se prate banka kreira scenarije specifine za nju kao instituciju ili trite ili kombinaciju scenarija i temeljem inputa kvantificira potencijalne efekte

Vezano za analizu i kvantificiranje efekata pojedinog scenarija, ovisno o tipu izrauna na koje se ovi parametri koriste banka moe koristiti:Povijesne podatke (9/11, kriza kunskog trita 02/2009, Rijeka banka i sl)Miljenje strunjaka u vlastitim redovima (radionice sa prodajom unutar banke koji sami mogu procijeniti koliko su npr. tedie osjetljive na glasine u smislu povlaenja depozita ili koliko e se pootravanje uvjeta kreditiranja osjetiti na depozitima poslovnih subjekata i sl)Modeli vezani za kretanje makroekonomskih pokazatelja i njihov efekt na likvidnost institucije .

U izradi ovih izvjetaja posebnu pozornost treba obratiti na izvore sa mogunosti prijevremenog povlaenja, potencijalne margin callove, konvertibilnost i dostupnost valuta, prelijevanje izvora izmeu valuta, korelacije s ostalim rizicima i sl.Bitno je naglasiti da banke stress testove moraju provoditi minimalno jednom godinje, diferencirati razliite stupnjeve intenziteta kao i vremenske horizonte trajanja krize te procijeniti efekte u svim navedenim scenarijimaTakoer, rezultati analize moraju biti dostavljeni na uvid viem rukovodstvu, a sami rezultati provedenih stress testova u smislu procedura i postupaka koji bi se trebali poduzeti takoer trebaju biti evidentirani (npr. kroz Plan postupanja u kriznim situacijama)

HNB-ov pokazatelj MKL ustvari je hibrid dinaminog i statinog pokazatelja, a s obzirom na regulatorno postavljene pondere moglo bi se rei i da u sebi ima neke aspekte kriznih scenarija

MKL je izrazito dobar pokazatelj u smislu sveobuhvatnosti pozicija i rizika, ali ono to je najvanije, smisao MKL-a je njegova intuitivnost i oni koji su zadueni upravljati likvidnosnom pozicijom lako e na temelju pokazatelja i analitike znati to im je initi najgora stvar koja se u upravljanju likvidnou moe desiti je da onaj koji upravlja nema konzistentne pokazatelje, to je u kvantitativnom okviru pandan looj komunikaciji u organizacijskom okviru!

Takoer, MKL predstavlja i dobar temelj za nadogradnju: duih gapova, nadodavanje kriznih scenarija, planiranje i sl.

Kvantitativni okvir u kriznim situacijama vezan je za oekivanja i kreiranja pojedinanih kriznih scenarija temeljenih uglavnom na odabranim ranim indikatorima upozorenja

U trenucima nastanka konkretne krizne situacije banka potencijalne krizne scenarije moe dalje usklaivati na temelju novopridolih informacija i novonastalih okolnosti

U naelu nastanak kriznih scenarija i njihovo ukljuivanje u pojedine pokazatelje moe se takoer diferencirati i u kontekstu oekivanog trajanja krize u smislu roka..

Banka se od gubitaka i trokova u krizama likvidnosti brani:ProfitomRezervamaKapitalom

Velike su rasprave takoer i da li likvidnost uope ima utjecaja na kapital?

Trenutana financijska kriza dala je odgovor na to pitanje i odgovor je DANisu rijetke banke kod kojih je kao posljedica krize likvidnost prva bila na udaru, a s obzirom da je ovaj udar na likvidnost trajao izrazito dugo dolo je do insolventnostiHNB takoer ne dvoji, unutar Odluke o procjenjivanju adekvatnosti internog jamstvenog kapitala, likvidnosni rizik je izriito napomenut

Kako meutim izraunati utjecaj likvidosne krize na kapital banke?Analize osjetljivosti kao i analize scenarija temelje se na dogaajima koji su realno mogui ili su se ve desiliTrenutana financijska kriza razbila je dva uvjerenja sudionika na financijskom tritu:Too big to fail (propast Lehmana)Uzajamno povjerenje financijskih institucija uzeto zdravo za gotovo (slom meubankovnog refinanciranja nakon Lehmana)

..nakon ove krize all bets are off.

Ova kriza po N.N. Talebu spada u segment tzv. crnog labuda odnosno dogaaja koji je po svojoj frekvenciji izrazito rijedak/neoekivan, ali zato razoranTakoer nakon to se desi, naknadnom analizom postaje objanjiv i oekivan

ICAAP scenario mora biti upravo takav!

Jo uvijek ne postoji konsenzuz u riziarskim krugovima kako mjeriti utjecaj likvidnosnog rizika na kapital: trai se Liquidity at Risk metodologija!

Dobra ilustracija nepredvidivosti Black Swan dogaaja je primjer havarije amerike Three Mile Island nuklearne elektrane 1979Rutinski kvar na filteru vodepoplava u sistemu kolanja zrakablokada osiguraaonemogueno hlaenje generatoraBackup hlaenje je postojalo, ali je toga dana zakazalo (zatvoreni otvori)Indikator o zastoju back up hlaenja je bljeskao u glavnoj kontrolnoj sali, ali je bio prekriven oznakom Pokvareno koja je visila sa ureaja iznad ekranaPostojalo je naravno i drugo back up hlaenje, meutim, ono tog dana nije bilo ispravnoPokazatelj kvara drugog back up hlaenja u kontrolnoj sali toga je dana bio takoer u kvaru

. Dok su inenjeri shvatili to se deava, glavni se reaktor ve poeo topiti.




Case study: Deutsche bank 2008

Upravljanje rizikom likvidnosti titi sposobnost banke da pravovremeno namiri sva dugovanja po dospijeu

Okvir upravljanja rizikom likvidnostiKratkorona likvidnostNekolateralizirani izvoriKvaliteta aktiveStress testovi i scenario analize

1. Okvir upravljanja rizikom likvidnostiRiznica je zaduena za upravljanje likvidnouOkvir za upravljanje rizikom likvidnosti uspostavljen je tako da identificira, mjeri i upravlja rizikom likvidnostiSve politike u kojima se detaljnije objanjava metodologija za upravljanje rizikom likvidnosti odobrene su od strane Capital and Risk CommitteeDB pristup upravljanju rizikom likvidnosti zapoinje na unutardnevnoj razini: upravljanje dnevnim namirama i plaanjima, predvianjima/najavama novanih tokova i regulatornim zahtjevimaIzvjetavanje o novanim tokovima je takvo da zadovoljava globalne i regionalne potrebe

Poslije unutardnevne razine, DB panju posveuje taktikom upravljanju rizikom likvidnosti koji poiva na neometanom pristupu izvorima te utrivosti aktiveNaposljetku, tu je i strateko upravljanje rizikom likvidnosti koje se oituje u strukturiranju aktive i pasive s aspekta likvidnosti i ronosti to je detaljnije opisano u DB Strategiji upravljanja rizikom likvidnostiLikvidnosna pozicija DB predmet je raznih stress testova i scenario analiza kako bi se izmjerio efekt naglih stresnih dogaajaScenariji se temelje na povijesnim dogaajima, case study-jima kriza likvidnosti te modela temeljenim na hipotetikim dogaajima

2. Kratkorona likvidnostDB sistem mjeri novane tokove na dnevnoj razini za period slijedeih 18 mjeseciZa svaki lokaciju/regiju/globalno i po valutama, proizvodima i sektoruUkljuuje pozicije u bilanci i vanbilanciZa proizvode koji nemaju ugovorna dospijea modeliraju projekcije novanih tokovaUspostavljeni su limiti na novane odljeve (Max Cash Outflow Limits) na regionalnoj i globalnoj razini koji se prate na dnevnoj razini

3. Nekolateralizirani izvorina regionalnoj i globalnoj razini mjeri se iznos nekolateraliziranih izvora po valutama, instrumentu i dospijeuCapital and Risk Committee uspostavlja limite po sektorima kako bi osigurao pristup izvorima po prihvatljivim cijenama

4. Kvaliteta aktiveVodi se evidencija o lokaciji i iznosu raspoloive nezaloene aktive, koja bi se u sluaju potrebe mogla koristiti kao zalog za pribavljanje likvidnih sredstavaPrvo se aktiva segmentira sa aspekta zaloivosti (zaloiva-nezaloiva), a onda se zaloivoj aktivi dodjeljuju haircuti s obzirom na % njene zaloivosti (po vrstama instrumenata)Zaloiva aktiva izuzetno je bitna s aspekta zatite u kratkoronim situacijama ograniene likvidnostiPortfelji zaloive aktive u svim znaajnijim valutama dre se diljem svijeta, DB ih je na globalnoj razini tijekom 2008 poveala za 48 mlrd EUR na 57,6 mlrd EUR

4. Stress testovi i scenario analizaDB koristi stress testove i scenario analize kako bi ocijenila efekt iznenadnih kriznih situacija na njenu likvidnosnu pozicijuScenariji se temelje na povijesnim dogaajima (1987 krah burze, 1990 kriza likvidnosti u SAD, 11/09/2001), na case study-jima kriza likvidnosti te hipotetskim dogaajima (npr. Oprisk dogaaji i smanjenje ratinga, sistematski okovi, kriza emerging marketa i sl). Takoer ukljueni su i aktualni dogaaji u trenutnoj godini

U svim ovim scenarijima DB pretpostavlja da e se svi dospjeli krediti klijentima prolongirati, dok e prolongiranje izvora biti pod znakom upitnikaTada definira korake koje moramo poduzeti da bi premostili taj funding gap, neki od njih su: prodaja aktive, prelazak sa nekolateraliziranih na kolateralizirane izvore financiranja kao i prilagodba cijene izvora

Sve ove analize u potpunosti su integrirane u postojei okvir za upravljanje rizikom likvidnosti DB prati ugovorne novane tokove po valutama i proizvodima za period od slijedeih 8 tjedana i na njima provodi stress test analizuAnaliza se provodi mjeseno

Documents

LQ_risk