VELEUČILIŠTE U RIJECI

ODJEL SIGURNOSTI NA RADU

STRUČNI STUDIJ SIGURNOSTI NA RADU

LUČKA SKLADIŠTA

SEMINARSKI RAD

Rijeka, listopad 2013.

VELEUČILIŠTE U RIJECI

ODJEL SIGURNOSTI NA RADU

STRUČNI STUDIJ SIGURNOSTI NA RADU

LUČKA SKLADIŠTA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Sigurnost u prometu roba i ljudi

Mentor: prof. dr. sc. Rudić Dušan

Student: Ivana Antunović

MB: 2426020060/11

Rijeka, listopad 2013.

LUČKA SKLADIŠTA

U ovom seminaru se obrađuje tema lučkih skladišta, pod time se misli na: važnost lučkih

skladišta, uloga lučkih skladišta u razvoju luka, odnosno koliko su lučka skladišta važna za

funkcioniranje luke.

Također će se u seminaru odgovoriti na pitanja:

1. Što je to skladište?

2. Koje je značenje i namjena lučkih skladišta?

3. Kako lučka skladišta utječu na razvoj luka?

SADRŽAJ

1. UVOD____________________________________________________________________5

2. POČETAK RAZVOJA LUČKIH SKLADIŠTA_________________________________________6

3. OSNOVNE ZNAČAJKE LUČKIH SKLADIŠTA________________________________________8

3.1. ZNAČENJE I NAMJENA SKLADIŠTA________________________________________________8

3.2. VRSTE LUČKIH SKLADIŠTA_______________________________________________________93.2.1. Vrsta lučkih skladišta po položaju______________________________________________________93.2.2. Vrsta lučkih skladišta po načinu izgradnje_______________________________________________9

3.2.2.1. Hangarska skladišta____________________________________________________________103.2.2.2. Etažna skladišta_______________________________________________________________113.2.2.3. Regalna skladišta______________________________________________________________113.2.2.4. Rezervoari i plivajuća skladišta___________________________________________________123.2.2.5. Slagališta za rasute terete_______________________________________________________13

3.2.3. Lučka skladišta prema vrsti tereta____________________________________________________13

4. ZAKLJUČAK_______________________________________________________________15

LITERATURA________________________________________________________________16

1. UVOD

Skladišta su izgrađeni objekti ili pripremljeni prostori za pohranjivanje, smještaj i uzdržavanje

robe od trenutka njezina preuzimanja do vremena njezine otpreme ili upotrebe.

Lučka skladišta (eng.sheds, hangars) su zatvoreni ili otvoreni prostori uređeni za čuvanje

različitih vrsta roba. Skladišni prostori luke pojednostavljeno čine akumulacijski prostor koji

omogućava neprekidni ravnomjerni ukrcaj ili iskrcaj broda do trenutka otpreme tereta iz luke.

Lučka skladišta imaju veliko značenje za luku i mogućnost odvijanja cjelokupnog prekrcajnog

i prijevoznog procesa. Bez velikih kapaciteta raznovrsnih skladišta, danas se ne može

zamisliti djeovanje luke. Lučka su skladišta sastavni dio lučkih kapaciteta kao i sva druga

lučka postrojenja, ali imaju značajan utjecaj na ukupni kapacitet luke.

Pomorski promet i trgovina su se vrlo rano pojavili, povijesni razvitak skladišta sastavni je dio

razvitka luka jer arheološki nalazi prvih lučkih skladišta upućuju na njihovo postojanje još

oko 3000 godina prije nove ere.

5

2. POČETAK RAZVOJA LUČKIH SKLADIŠTA

Pojava skladišta seže u daleku prošlost i skladišta se javljaju vrlo rano u povijesti ljudskog

društva. Priroda i sezonska proizvodnja prehrambenih proizvoda poljoprivrede natjerala je

čovjeka da sprema hranu do slijedeće žetve, a kada su količine tih proizvoda postale velike

nastala je potreba za uređenjem posebnih prostorija za smještaj i na taj način su nastala prva

skladišta.

Razvojem robovlasništva dolazi i do pojave trgovine, a djelovanjem trgovaca došlo je do

potrebe za većim skladištima. Pored toga, robovlasničke države prvi put u povijesti stvaraju

državne rezerve, a to bi bilo nemoguće bez odgovarajućih skladišta.

S obzirom da je vodeni transport u to vrijeme bio najvažniji oblik prijevoza, brodarstvo i luke

su imale osobito važnost, a samim time je prirodno da se u lukama vrlo brzo osjetila potreba

za skladišne prostore.

Prva lučka skladišta su bile primitivne dašćare, a s obzirom da je nosivost brodova tog

vremena za veće relacije pomorske trgovine bio većinom oko 20 tona po brodu, tako je i

kapacitet dašćara u lukama bio oko 50-100 tona.

Razvojem feničanskog brodarstva prije više od 3000 godina dolazi do izgradnje prvih

značajnih luka starog doba. S obzirom da su obale bile građene od kamena i dio lučkih

skladišta bio je u kamenoj izvedbi. Najveći kompleksi lučkih skladišta tog doba su bili u

lukama Tir i Sidon jer su to bila najveća središta tadašnje trgovine. Krajem IX. stoljeća prije

naše ere Feničani su osnovali Kartagu koja je postala glavno središte pomorske trgovine kroz

nekoliko stoljeća. Imala je veliku luku i odgovarajuće kapacitete lučkih skladišta, što je bilo

uništeno 146. godine prije naše ere osvajanjem rimskih oružanih snaga.

6

Slika 1. Kartaga

Izvor: http://en.tunisientunisie.com/history-of-tunisia-carthage/

Razvojem rimskog carstva dolazi do velikog razvoja pomorskog brodarstva i do izgradnje

lučkih skladišta. Najveća luka tog doba izgrađena je u gradu Ostija pokraj Rima gdje su

izgrađena i najveća skladišta u povijesti do tada za potrebe snabdijevanja milijunskog

stanovništva metropole. U ta skladišta dolazili su tisuće brodova punih vrijednog tereta iz svih

dijelova imperije.

Slika 2. Ostija

Izvor: http://palaeos.com/Vertebrates/Units/350Aves/350.900.html

7

3. OSNOVNE ZNAČAJKE LUČKIH SKLADIŠTA

3.1. ZNAČENJE I NAMJENA SKLADIŠTA

Lučka skladišta čine zasebnu i vrlo istaknutu kategoriju. Ima ih različitih vrsta, tipova i

namjene, ovisno o vrsti i veličini poduzeća i gospodarskoj grani kojoj skladište pripada. Uz

opća obilježja, lučka skladišta imaju i specifičnosti koje se mogu sažeti u dva obilježja:

Raspolažu s velikim kapacitetima za prihvat golemih količina roba značajnih za

nacionalno gospodarstvo i potrebe stanovništva. U njima je ujedno najveća

koncentracija raznovrsnih roba koje zahtjevaju i posebne uvjete skladištenja.

Locirana su na čvorištima glavnih pravaca kretanja roba, gdje se sastaju transportni

kapaciteti različitih grana prometa.

Lučka skladišta su neizbježan element kapaciteta luke koji omogućuje prihvat svih količina

roba koje pristižu kopnom ili morem, osiguravajući im kvalitetan smještaj do nastavka puta

drugim transportnim sredstvima.

Lučko skladište se može definirati kao prostor za privremeno održavanje, uzdržavanje i

eventualnu doradu (sortiranje, pakiranje, oplemenjivanje i dr.) raznih vrsta roba u krutom,

tekućem ili plinovitom stanju, koje se poslije određenog vremena uključuju u transportni

proces. Svrha skladišta je omogućiti siguran i tehnički ispravan smještaj roba bez ugrožavanja

njihovih svojstava i kvalitete.

Lučka skladišta mogu biti:

a) prometna

b) priručna

c) trgovačka i

d) industrijska

U prometnim skladištima roba se zadržava kratko, posebice tranzitna roba. Priručna skladišta

su posebna vrsta prometnih skladišta u koja se pohranjuje roba u uvjetima trenutačno

nedostatnog skladišnog prostora ili eventualne neispravnosti transportnih sredstava.

8

U trgovačkim skladištima se roba duže zadržava, u njima se oplemenjuje, sortira, pakira i

priprema za trgovačku namjenu. Industrijska skladišta su namijenjena industriji koja je

smještena u luci ili u području koje gravitira luci.

Podjela skladišta se može izvesti i prema drugim kriterijima: lokaciji, namjeni, izvedbi,

konstrukciji skladišta, vrsti robe, itd.

3.2. VRSTE LUČKIH SKLADIŠTA

Skladišta se klasificiraju prema:

I. Lokaciji

II. Načinu izgradnje i

III. Namjeni, tj. vrsti tereta

3.2.1. Vrsta lučkih skladišta po položaju

Prema lokaciji na kojoj se pojedino skladište nalazi u luci, razlikuju se:

priobalna skladišta

zaobalna skladišta

pozadinska skladišta

3.2.2. Vrsta lučkih skladišta po načinu izgradnje

Prema načinu izgradnje, odnosno prema konstrukciji, skladišta dijelimo na otvorena i

zatvorena skladišta.

9

Zatvorena skladišta prema konstrukciji dijelimo na:

-hangarska

-etažna

-regalna

-rezervoare, i

-plivajuća skladišta

Otvorena skladišta dijelimo na:

-slagališta za kontejnere i generalne terete

-slagališta za rasute terete

3.2.2.1. Hangarska skladišta

Prizemna se skladišta još nazivaju i hangarska. Hangar je zatvoreno skladište prizemne

izvedbe. Njegova konstrukcija služi samo za zaštitu robe. Hangarska skladišta su

najracionalnija, najjednostavnija, najlakša i najjeftinija. U lukama se hangarska skladišta

koriste za samo jedan teret, tako da svaki teret ima svoje skladište. Nedostaci hangarskih

skladišta su:potreba velikog prostora za izgradnju, manja iskoristivost skladišne površine,

manja iskoristivost obujma skladišta..

10

Slika 3. Prizemno skladište

Izvor:Dundović, Č., Hess, S.: Unutarnji transport i skladištenje, sveučilišni udžbenik, Pomorski fakultet u Rijeci,

Rijeka, 2007.,str.130.

3.2.2.2. Etažna skladišta

Etažna ili višekatna skladišta su građevine kod kojih je skladišni prostor izgrađen jedan iznad

drugog na nekoliko katova. Time se dobiva mogućnost da se na istom prostoru zemljišta

postigne višestruka skladišna površina. Etažna skladišta imaju veliku prednost jer omogućuju

postavljanje velikih kapaciteta smještaja robe i tamo gdje ograničene mogućnosti prostora ne

bi dozvolile, zahvaljujući korištenju visine. Nedostatak etažnih skladišta su veliki troškovi

gradnje.

3.2.2.3. Regalna skladišta

Regalna skladišta su kombinacija hangarskih i etažnih skladišta. Mogu se koristiti samo za

paletizirane terete ili za komade kojima se mođe rukovati na isti način.

11

Slika 4. Skladišni regali

Izvor: Dundović, Č., Hess, S.: Unutarnju transport i skladištenje, sveučilišni udžbenik, Pomorski fakultet u

Rijeci, Rijeka, 2007.,str. 130.

3.2.2.4. Rezervoari i plivajuća skladišta

Rezervoari su potpuno hermetički zatvorena skladišta za uskladištenje plinova i tekućina.

Plivajuća se skladišta postavljaju u lukama pri kritičnoj nestašici skladišnog prostora. Takva

rješenja omogućavaju brzu improvizaciju uz male investicije, ali se trebaju uzimati kao

privremena rješenja koja pružaju nedovoljnu sigurnost teretu.

12

3.2.2.5. Slagališta za rasute terete

Slika 5. Slagalište rasutog tereta u Bakru

Izvor: http://www.lukarijeka.hr/hr/galerija/terminali/terminal_za_rasute_terete/default.aspx

3.2.3. Lučka skladišta prema vrsti tereta

Prema vrsti tereta, odnosno namjeni, razlikuju se različita skladišta prilagođena određenim

karakteristikama i zahtjevima pojedninih roba, a to su:

a) kondicionirana skladišta i hladnjače

b) skladišta za tekuće terete

c) skladišta za kemikalije

d) skladišta za plinove

e) skladišta za dugačku robu

f) skladišta opće namjene ili univerzaslna skladišta

g) skladišta s pomičnim krovom

h) skladišta s izbočenim krovom

i) skladišta za opasne terete

j) skladišta za živu stoku

13

Slika 6. Hladnjača u luci Rijeka

Izvor: http://www.lukarijeka.hr/hr/galerija/terminali

Slika 7. Silos luke Rijeka

Izvor: http://www.lukarijeka.hr/hr/galerija/terminali

14

4. ZAKLJUČAK

Pojam skladišta se javlja rano u povijesti društva. Priroda i sezonska proizvodnja

prehrambenih proizvoda poljoprivrede primorala je čovjeka na spremanje hrane do iduće

žetve. Kako su količine tih proizvoda postajale veće došlo je do potrebe da se urede posebne

prostorije za smještaj i tako su nastala prva skladišta.

Velika skladišta se podižu na lokacijama koje su najpovoljnije sa gledišta tokova roba a to su

u prvom redu luke. U lukama se odvija prelazak tereta sa kopnenog na vodeni transport ili

obrnuto, a to se može uskladiti jedino uz pomoć skladišta.

Skladišta se podižu što bliže obali. Na samoj se obali može izgraditi samo ograničeni broj

skladišnih objekata, pa se ostali grade što bliže do njih i tako u redovima, koliko to terenske

prilike dopuštaju.

U ovom seminaru je objašnjeno da postoje različite vrste lučkih skladišta i da svaka vrsta ima

svoje prednosti i nedostatke. Odabir skladišta ovisi o potrebama luke i vrsti tereta koje će se

skladištiti.

Lučka su skladišta usko povezana sa morskim lukama od samog početka i ovise jedan o

drugome. Uloga lučkih skladišta je vrlo velika i važna za razvoj i rad svake morske luke.

15

LITERATURA

Knjige:

1. B. Prikrl: Skladište i skladištenje, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 1982.

2. Č. Dundović, B. Kesić: Tehnologija i organizacija luka, Sveučilište u Rijeci, Rijeka

2001.

3. Č. Dundović, S. Hess: Unutarnji transport i skladištenje, Sveučilište u Rijeci, Rijeka

2004.

Internet:

1. http://www.lukarijeka.hr/

2. http://www.pfst.hr/hr/

16