KVALITATIVNA ANALIZA SADRAJA(Mayering, 2003.)

Analiza sadraja predstavlja jedan klasian postupak analize tekstualnog materijala bilo kojeg porijekla. Njen cilj je sistematski u skladu sa pravilima i teorijama. Prema pravilima je potovanje odreenog slijeda tokom analize, a prema teorijama-interpretacije moraju imati teorijske utemeljenosti. To joj obezbjeuje status znanstvene tehnike.Osnovno obiljeje kvalitativne analize sadraja jeste upotreba kategorija koje su esto izvedene iz teorijskih modela. Kategorije su usmjerene na materijal, i nisu uslovno izvedene iz njega. Cilj kvalitativne analize sadraja je redukcija materijala (apstrakcija-izdvajanje bitnog od nebitnog.)Dva su pristupa kvalitativne analize sadraja u smislu razvoja kategorija:1. Induktivni2. Deduktivni.Deduktivni razvoj kategorija je unaprijed utvreni teorijski objanjeni aspekt evoluacije koji se koristi prilikom interpretacije materijala. Induktivni razvoj kategorija-aspekti evoluacije moraju se generirati iz materijala.

TOK KVALITATIVNE ANALIZE SADRAJA

1. Odreivanje materijala2. Analiza situacije u kojoj je materijal dobiven3. Formalna kategorizacija materijala4. Smjer analize5. Diferencijacija istraivakih pitanja u skladu sa teorijskim vodiljama6. Odreivanje tehnika analize sadraja7. Odreivanje jedinica analize8. Analiza uz pomo kategorija: saimanje, eksplikacija, struktruiranje9. Provjera sistema kategorija u teoriji i materijalu10. Interpretacija rezultata u pravcu osnovnog istraivakog pitanja11. Upotreba kriterija za procjenu interpretativne valjanosti analize sadraja.

1. Odreivanje materijalaPrvi korak je odreivanje materijala na primjeru: odabir intervjua ili interesantnih dijelova u literaturi koji su relevantni za istraivaka pitanja. Ovaj korak se odnosi na definiranje koliine materijala. Kao rezultat iz velike koliine materijala odabire se jedna reprezentativna koliina koja realno odgovara okviru istraivanja. Istovremeno vodi se rauna o tome da se iz intervjua ili iz knjiga, lanaka odabiru samo oni dijelovi teksta koji su relevantni za istraivako pitanje (ilustrativnost materijala).

2. Analiza situacije u kojoj je materijal dobivenNa koji nain je dobiven materijal, ko je sudjelovao, odakle potiu dokumenti koji se analiziraju. Ovdje je sasvim legitimno da se opiu razlozi odabira razloga evoluacije, motivi i ciljevi u odnosu na nauno istraivanje. Ako su pitanja intervjua- ko je uestvovao u intervjuu? Kakva je njegova pozadina?-znanstvena teina tog ovjeka, kakva je bila atmosfera u tim intervjuima?3. Formalna karakterizacija materijalaKako su se dobili podaci?- protokolom, snimkom, ako su intervjui-onda je vano navesti pravila transkripcije.

4. Odabir smjera analize u pogledu na odarani tekstOdabiru se oni dijelovi koji se ele interpretirati. Prije nego to istraiva pone analizirati tekst, on prvo mora odrediti na koji aspekt postojeeg materijala uopte eli da se usmjeri. Analizu je mogue usmjeriti na: a) Tematiku predmetab) Emocionalni i kognitivni doivljajc) U tekstu reprezentativnog djelovanjad) Djelovanje iskaza ciljne grupe na primatelje informacija.Npr: tematika predmeta odnosi se na analizu predmeta istraivanja prije svega kod analize dokumenata. Emocijonalno-kognitivni doivljaj je u psihoterapiji prisutan. Reprezentativno djelovanje.

5. Diferencijacija istraivakih pitanja u skladu sa teorijskim vodiljam.Kako bi se zadovoljio zahtjev znanstvenosti Mayering nastoji pruiti precizan smjer pravila da bi se prilikom evoluacije mogao provjeriti postupak provedbe istraivanja. Istraivako pitanje mora unaprijed biti jasno definirano. Ono mora imati teorijsku utemeljenost i biti povezan sa dosadanjim istraivanjima. Istraivaka pitanja u pravilu moraju imati podpitanja koja ga racionaliziraju, razvijaju.

6. Odreivanje tehnike analize sadrajaBilo koju od tehnika analize sadraja da odaberemo (saimanje, eksplikacija i struktuiranje) ovih pet prethodnih koraka ostaju isti.Mayering govori o 3 osnovne analize sadraja:1. Saimanje- cilj analize je redukcija materijala tako da bitni elementi ili sadraji ostaju ouvani.2. Eksplikacija- cilj analize je da se uz pojedine upitne dijelove teksta doda dodatni materijal koji objanjava te dijelove.3. Strukturiranje-cilj analize je da filtrira odreene aspekte materijala prema unaprijed odreenom redosljedu kriterija koji omoguavaju presjek kroz materijal ili dozvoljavaju procjenu materijala na temelju odreenih kriterija.

Saimanje

Pravila u interpretaciji saimajue analize sadraja su:

1. Parafraziranje1.1. Prekrii sve sadrajno nerelevantne ili manje relevantne dijelove teksta (ponavljanje, opisne prirode)1.2. Prevedi sadrajno korisne dijelove teksta na jedan jedinstveni govorni nivo1.3. Transformiraj iste u kratki gramatiki oblik.

2. Generalizacija na apstraktnom nivou2.1. Generaliziraj sve parafrazirane predmete na definirani apstrakcioni nivo2.2. Generaliziraj iskaze na isti nain2.3. Prema potrebi koristi se teorijskim pretpostavkama

3. Prva redukcija3.1. Prekrii sve istosadrajne fraze3.2. Prekrii parafraze koje na novom apstraktnom nivou nemaju doprinose3.3. Preuzmi parafraze koje su i dalje sadrajno relevantne3.4. Prema potrebi koristi se teorijskim pretpostavkama.

4. Druga redukcija4.1. Parafraze sa slinim ili istim predmetom sastavi u jednu.4.2. Prema potrebi se koristi teorijskim pretpostavkama.

Fatima Memija

4