INFLACIJA uvod

OEKIVANJA: osnovni alati

INFLACIJA

Stabilnost cijena nuan je uvjet stabilnog razvoja, zaposlenosti, optimalne alokacije resursa. Inflacija predstavlja proces porasta ope razine cijena u zemlji. Stopa inflacije- stopa po kojoj raste razina cijena:

=(Pt Pt-1)/Pt-1 * 100Inflacija se mjeri razliitim indeksima cijena:

1. indeksom potroakih cijena (promjena cijene tipine koarice dobara i usluga) CPI

2. indeksom cijena na veliko

3. deflatorom domaeg proizvoda ( nominalni / realni BDP)

Razina cijena (ili prosjena razina cijena) je ekonomski indikator koji pokazuje kakve su cijene u danoj godinu u usporedbi s cijenama u bazinoj godini ili prethodnoj godini.Razina cijena se mjeri indeksom cijena.

Indeks cijena mjeri prosjenu razinu cijena u odreenom razdoblju kao postotak njene prosjene razine u baznom razdoblju ili u prethodnom razdoblju. Indeks cijena u bazinoj godini ima vrijednost 100.

Nominalni BDP je vrijednost finalne proizvodnje izraena u tekuim trinim cijenama, a ostvarena je u nekoj privredi tijekom odreenog obraunskog razdoblja.

(Nominalni BDP = prosjena razina cijena * output)

Realni BDP mjeri vrijednost finalne proizvodnje tijekom odreenog obraunskog razdoblja u stalnim cijenama. (Realni BDP = (Nominalni BDP/deflator BDP-a) * 100)

Vrste inflacije

1. podjela prema intezitetu:

a) blaga, puzajua ili latentna inflacija ( do 5% godinje)

b) umjerena inflacija (5-10%)

c) jaka ili galopirajua inflacija ( preko 10 100% godinje, veliki problemi, ali gospodarstvo ''preivljava'')

d) hiperinflacija (mjesena stopa preko 50% ili 1000% godinje, krah gosp.)

Ciljana inflacija Europske sredinje banke 2% od 2008.situacija je drukija2. podjela prema poetnikim uzrocima

a) inflacija ponude (trokova)

b) inflacija potranje

3. podjela s obzirom na stanje privredne aktivnosti:

a) stagflacija ( inflacija u stanju stagnacije)

b) incesija ( inflacija u stanju recesije)

Inflacija trokova

Uvjetovana je smanjenjem AS uz istu AD, zato se esto naziva i inflacija ponude.

Smanjenje ponude moe biti posljedica porasta neke trokovne komponente:

1. najee porast plaa iznad produktivnosti ( rezultat sindikalnog pregovaranja)

2. porast profita rezultat nesavrenog trita

3. porast uvozne komponente rezultat porasta cijena na svj.tritu, porast teaja strane valute ili poveanja uvoznih davanja.

4. porast cijena kljunog inputa (npr.nafta) tzv. egzogeni ok kada jedan proizvod utjee na porast ope razine cijena.

to su posljedice egzogenog oka?

Uinci oka ponude: smanjenje realnog BDP-a na Y1 i porast razine cijena na p1.(situacija stagflacije: nezaposlenost + inflacija)Kakva makroekonomska politika za suzbijanje negativnih uinaka oka ponude?

Ako se ne poduzme nita: manja proizvodnja i BDP rast nezaposlenosti manja pregovaraka mo pad nadnica vraanje krivulje AS prema dolje.

Za tu opciju treba proi vrijeme da se ekonomija vrati u svoju ravnoteu(visoki trokovi)

Najbolje rjeenje u dugom roku: razvoj ljudskog kapitala i znanja, novih tehnologija, alternativnih izvora energije i dr.ali to ne rjeava problem kratkorono.

Dilema: restriktivna politika kako bi se smanjile cijene, ili ekspanzivna politika kako bi se poveala proizvodnja i zaposlenost? ( phillipsova krivulja !)

Za eliminiranje oka ponude preporua se:

1. politika zaposlenosti i usavravanja (poveati uinkovitost trita rada, smanjiti .)2. politika plaa i dohodaka ( promijeniti ponaanje monopolista na tritu rada i tritu roba)

3. ekonomija ponude(reaganomika) poveati produktivnost, proizvodnju, spremnost na rad, tednju i investicije pomou smanjenja graninih poreznih stopa. Ekonomija ponude temelji se na fiskalnoj politici: smanjenje poreza na nadnice i profit poveanje proizvodnje i zaposlenosti.

Graf: uinci smanjenja poreza u okviru AS-AD iz pretpostavke teoretiara ekonomije ponude:

Uinci:

poveanje AS na AS1porast dohotka na Y1pad razine cijena na p0Ovi uinci ovise o koeficijentu elastinosti AS na poreze. Visok koeficijent smanjenje poreza moglo bi voditi poveanju proizvodnje i ukupnih poreznih prihoda.

Graf: Lafferova krivulja

Empirijska istraivanja u SAD nisu potvrdila ovu hipotezu. Smanjenje poreza nije rezultiralo niti poveanjem AS, niti veim poreznim prihodima. Razlog: uinak poreza na AS dugotrajniji je od uinka na AD.

Inflacija potranje

Inflacija potranje inicijalno nastaje vikom AD u odnosu na AS.

Teorije inflacije potranjeTeorije inflacije potranje objanjavaju inflaciju vikom agregatne potranje nad ponudom na razini pune zaposlenosti. S obzirom na uzrok vika AD nad AS, dvije grupe teorija:

1. klasine teorije

2. keynesijanske teorije

1. klasine teorije inflacije potranje:

Temelje se na kvantitativnoj monetarnoj teoriji, uz pretpostavku konstantne brzine opticaja novca:

a) jednadba razmjene: M*V = P*Q gdje je: M-novana masa, V-brzina kolanja novca, Q-realni GDP, P-razina cijena,

P*Q-nominalni GDP, k-konstanta

b)brzina kolanja novca: V = GDP/M = P*Q/M c)kvantitativna teorija cijena: P = M*V/Q = (V/Q)*M = k*M

Pretpostavke:

1. brzina kolanja novca stabilna i predvidljiva

2. puna zaposlenost i stabilan porast GDP-a

Zakljuak: ako je V/Q konstanta, onda razina cijena ovisi samo o novanoj masi!Monetaristi smatraju da novana masa utjee na porast cijena inflacija se moe kontrolirati kontrolom porasta novane mase.

Noviji monetaristi uvode u teoriju nekonstantnu brzinu opticaja novca. Oni takoer smatraju da je inflacija posljedica prevelikog porasta AD koji je omoguen pretjeranim porastom novane mase (korigirano brzinom opticaja)

Zakljuak: inflacija se u duljem roku moe kontrolirati jedino monetarnom politikom.

2. Keynesijanska teorija inflacije potranjeObjanjavaju inflaciju potranje iskljuivo poveanjem AD nad AS. Smatraju da koliina novca u opticaju nije presudna za rast inflacije. Za njih je vanija fiskalna politika od monetarne u suzbijanju inflacije.

Razlike izmeu klasine i keynesijanske teorije inflacije potranje na primjeru financiranja budetskog deficita

Ako se drava zaduuje kod nefinancijskog sektora nema poveanja novane mase nema inflacije kod klasiara, ali ima kod keynesijanaca, jer porast AD iznad AS potie inflaciju potranje.

Ako se drava zaduuje kod financijskog sektora prodaja obveznica financijskom sektoru smanjenje vika rezervi banaka poveanje novane mase poticanje inflacije kod klasiara i kod keynesijanaca (monetarni uinci fiskalne politike)Meuovisnost klasinog i keynesijanskog modela:

Poetni impuls inflaciji moe dati i monetarni i nemonetarni faktor (poveanje AD ili smanjenje AS), ali za nastavljanje procesa inflacije nuno je poveanje novane mase.

Borba protiv inflacije potranje

Mora biti usmjerena na eliminiranje vika potranje nad ponudom (pomicanje AD ulijevo) i to restriktivnom monetarnom i fiskalnom politikom.

Inflacija ili nezaposlenost: da li je to jo uvijek dilema?

Phillipsova krivulja prikazuje vezu inflacije i nezaposlenosti, a koristi se za analizu kratkoronih efekata nezaposlenosti i inflacije.

1958. Phillips stopa inflacije i nezaposlenosti u GB, 1861. 1957. dokaz negativne korelacije

1960. Samuelson i Solow provjerili su model na primejru SAD-a (''Originalna Phillipsova krivulja'')

Krivulja ima negativan nagib. Zato?

Zakljuak originalne Phillipsove krivulje:Smanjenje inflacije plaa se porastom nezaposlenosti zbog smanjenja proizvodnje. to je via razina nezaposlenosti, manji je postotak porasta cijena i plaa.

U 70-tim i 80-tim ova korelacija vie nije vrijedila (stagflacija).

Dugorona i kratkorona Phillipsova krivuljaEmpirijska istraivanja pokazala da veza izmeu nezaposlenosti i inflacije vrijedi samo kratkorono, tj. dok ne doe do promjena u inflatornim oekivanjima.U 60-tim inflacija nije bila oekivana, od 1973. (1. naftni ok) postala stalna.Subjekti koji odreuju nadnice promijenili su nain na koji oblikuju svoja oekivanja. Inflacija je postala stalnom i uvijek pozitivnom stopa inflacije ovisi ne samo o stopi nezaposlenosti, i o prologodinjoj stopi inflacijeKratkorona: pokazuje kratkoroni kompromis izmeu inflacije i nezaposlenosti (krivulja negativnog nagiba)

Dugorona: pokazuje da bez obzira na stopu inflacije, stopa nezaposlenosti tendira ka svojoj prirodnoj stopi. (krivulja je okomica na os x)

izmijenjena Phillipsova krivulja ili Phillpsova krivulja uveana za oekivanjaZakljuak izmijenjene Phillipsove krivulje:Stopa nezaposlenosti ne utjee na stopu inflacije nego na promjenu stope inflacije. Visoka nezaposlenosti dovodi do smanjenja inflacije,a niska nezaposlenost do njezina poveanja.Prema izmijenjenoj Phillipsovoj krivulji stopa inflacije ovisi o:1) Oekivanoj inflaciji 2) Odstupanju nezaposlenosti od prirodne (tzv. ciklika nezaposlenost) (n - np)3) oku ponude Jednadba Phillipsove krivulje: Gdje oznaava veliinu utjecaja ciklike nezaposlenosti na inflaciju.

Trokove smanjenja inflacije pokazuje koncept koeficijenta rtve.KOEFICIJENT RTVE pokazuje koliko se mora smanjiti (rtvovati) domai proizvod da bi se smanjila stopa inflacije za 1%.

Ovaj koeficijent bitno ovisi o povjerenju u vladu i njenu antiinflacijsku politiku (inflacijska oekivanja!).Inflacijska oekivanja

Na planove svih ekonomskih subjekata bitno utjeu njihova oekivanja o buduem kretanju makroekonomskih varijabli, posebice inflacije.

Postoje 2 modela inflacijskih oekivanja:

1 model adaptivnih oekivanja

2 model racionalnih oekivanja

Ad 1) Stopa oekivane inflacije ovisi o stopi inflacije iz prethodnog razdoblja i pogrekama u predvianju inflacije u prolosti.

Ad 2) Koristi sve relevantne informacije u predvianju inflacije, i one koje mu daje ekonomska teorija.

Posljedice inflacije

Ekonomske i socijalne posljedice su velike, dovode do mnogih trokova i problema.

Njihova veliina ovisi o intenzitetu i trajanju inflacije, reagiranju privrednih subjekata i nositelja ekonomske politike.

1) Promjene u strukturi relativnih cijena2 negativne implikacije:

- pogrena alokacija resursa smanjenje proizvodnje

- neizvjesnost u buduem ponaanju ekonomskih subjekata smanjivanje motivacije za rad i tednju smanjenje proizvodnje2) Redistribucija dohotkaTko profitira, a tko gubi u vrijeme inflacije?

Dobivaju dunici i primatelji dohotka iz rada (place i profit), a gube vjerovnici i primatelji fiksnog dohotka

Svi subjekti ije su obveze vee od potraivanja imaju koristi od inflacije.3) Poveanje potronjeto se deava s osobnom potronjom u vrijeme inflacije?

-Stanovnitvo vie troi i manje tedi

-Stanovnitvo i anticipativno troi svoj dohodak poveava se

granina sklonost potronji potie se inflacija

-Mijenja se struktura potronje (vie nekretnine, manje vrijednosni papiri

-Dodatni trokovi: trokovi potplata i trokovi jelovnika

to se deava s investicijskom potronjom u vrijeme inflacije?

-Ohrabruje se vea investicijska potronja jer je realni kamatnjak negativan.

-Mijenja se struktura investicija (investira se u kratkorone projekte).to se deava s budetskom potronjom u vrijeme inflacije?

-Poveavaju se javni prihodi i rashodi, ali rashodi rastu bre od prihoda budetski deficit

-Rast javnih rashoda: plae u javnim slubama, transferi stanovnitvu, subvencije za neke kljucne robe, nominalni porast javnih investicija.

- tzv. oporezivanje bez zakona (automatsko poveanje prihoda od poreza)

4) Pogoranje stanja u bilanci plaanja i smanjenje meunarodnih rezerviInflacija destimuliran izvoz i stimuliran uvoz deficit VT Bilance potaknuta oekivanja o devalvaciji (deprecijaciji) pekulativno plasiranje tednje u kupnju strane valute neto izvoz kapitala pogoranje stanja u bilanci plaanja smanjenje meunarodnih rezervi.

ANTIINFLACIJSKA POLITIKAFormulira se odgovarajuim programom stabilizacije.Stabilizacijski program moe biti ortodoksni i heterodoksni:

Ortodoksni restriktivna monetarna i fiskalna politika

Heterodoksni uz prethodno uvodi i privremenu kontrolu (zamrzavanje) cijena i nadnica

Zadaa antiinflacijskog programa je da utjee na oekivanja.

Politika stabilizacije Politika odravanja stabilnih cijena u uvjetima pune zaposlenosti

4 vrste ekonomske politike:

politika cijena (dohodaka)

monetarna politika

fiskalna politika

politika ekonomskih odnosa s inozemstvom

Politika stabilizacije je politika upravljanja agregatnom potranjom radi odranja pune zaposlenosti i stabilnosti cijena. Ona je kratkorona

Zadaa je stabilizacijske politike promjena krivulje AD na AD0 restriktivnim mjerama (ako se radi o AD1, kako bi se eliminirao viak potranje nad ponudom i nestali uzroci inflacije potranje.), odnosno stimulativnim mjerama (ako se radi o AD2 , kako bi se eliminirao manjak potranje i poveala zaposlenost)

Stabilizacijska politika vodi se mjerama fiskalne politike (promjenom rashoda i prihoda drave) i monetarne politike (promjenom ponude novca)

Fiskalna politika u politici stabilizacije

U domeni fiskalne politike stabilizacijska politika se vodi:

a) poveanjem budetske potronje uz iste prihode

b) smanjenjem budetskih prihoda uz iste rashode

Zato jer se privredna aktivnost moe stimulirati stvaranjem budetskog deficita (u uvjetima nepotpune zaposlenosti), a) i b) tome vode.

a) poveanje budetske potronje

1. porast G poveava Y (Y0 Y1 )

2. poveana potronja povean budetski deficit poveana ponuda obveznica padaju cijene obveznica raste kamatnjak.

3. kamata raste i zbog porasta Y poveava se transakcijska potranja za novcem to uz fiksnu ponudu poveava kamatnjak

4. porast kamatnjaka (r0 r2) smanjuje investicije smanjuje se Y (Y1 na Y2). Porast Y manji je nego u analizi bez novca!

5. dolazi do preraspodjele Y izmeu G i I smanjenje I manje od poveanja G, zato je ukupni efekt pomak IS krivulje u desno i porast Y.

b) smanjenje budetskih prihoda

smanjenje budetskih prihoda znai manju poreznu optereenost privrede poveanje potronje poveanje Y.

smanjenje budetskih prihoda ima manje multiplikativno djelovanje od poveanja budetskih rashoda!

Multiplikator poreza manji je od multiplikatora dravnih izdataka. Dravni izdaci se neposredno troe na GDP, a smanjenje poreza djelom ide na potronju, a djelom na tednjuEfikasnost fiskalne politike

-ovisi o dostignutoj razini dohotka (tj.razlici izmeu stvarnog i potencijalnog domaeg proizvoda)

a) niska razina dohotka

LM je vodoravna

Multiplikator je veliki

Y raste maximalno

r raste minimalnob) visoka razina dohotka

LM je vertikalna

Multiplikator je mali

r raste maksimalno

Y raste minimalno

Implikacije:

1) G koji pomie IS krivulju u desno na niskoj razini dohotka Y0 i u situaciji nezaposlenosti i niskog r, rezultirat e velikim porastom dohotka ( Y0 Y1).2) Isti porast G na visokoj razini dohotka Y2 imat e mali utjecaj na dohodak (Y2 Y3), ali e rezultirati velikim porastom dohotka (Y0 Y1)Monetarna politika u politici stabilizacije

1.) AD poveavamo i mjerama monetarne politike poveavajui novanu ponudu krivulja LM mie se udesno nii r i vii Y

2.) Dolazi do promjene u strukturi potronje jer pad r rezultira rastom investicijske i osobne potronje ( uz nepromijenjenu graninu sklonost potronji), dok je budetska potronja ostala nepromijenjena.Zakljuak: monetarna politika ima razliite uinke na promjenu strukture potronje Y od fiskalne politike, iako obje mogu imati iste efekte na poveanje nacionalnog dohotka Y

Efikasnost monetarne politike

a) niska razina dohotka

dohodak minimalno raste sa Y0 na Y1 efikasnost monetarne politike mala

b) visoka razina dohotka

transakcijska potranja je visoka

kamatnjak je visok

maksimalno raste Y

pekulativna potranja je neelastina

monetarna politika je efikasna

(Y3 Y2) > (Y1 Y0)

Implikacije:

1) monetarna politika ima najveu efikasnost pri visokom stupnju zaposlenosti, visokom Y i visokim r. Gotovo cjelokupno poveanje novane ponude odlazi za financiranje poslovnih transakcija!

2) Monetarna politika ima najmanju efikasnost pri niskom dohotku Y i niskom r, tako da najvei dio novane ponude ide u pekulacijsku potranju. Utjecaj na promjenu Y i r je veoma malen.

Izbor politike stabilizacije

Efikasnost fiskalne politike u stabilizaciji ovisi o poziciji privrede u konjukturnom krugu i o lastinosti LM krivulje.

Efikasnost monetarne politike u stabilizaciji ovisi o poziciji privrede u konjukturnom krugu i o elastinosti IS krivulje.

S obzirom na izbor politike stabilizacije, ekonomisti su se podijelili na fiskaliste i monetariste.Fiskalisti:

- smatraju da je elastinost funkcije investicija vrlo mala, to krivulju IS ini okomitom

monetarna politika neefikasna jer se njome ne poveava Y (iako se r smanjuje)

Monetaristi (Friedman)

smatraju da su ponuda i potranja neelastine LM krivulja je okomita mjere fiskalne politike su neefikasne jer ne poveavaju Y

ako se promjeni IS krivulja (IS0 u IS1), rezultat je porast r, ali ne i Y

monetarna politika je efikasna jer pomak krivulje LM (LM0 na LM1) rezultira porastom dohotka (Y0 na Y1)

pretpostavka je relativno stabilna brzina kolanja novca

Problemi provoenja politike stabilizacije

Mnogi su problemi, najvaniji:

1. izbor adekvatnih mjera

2. izbor mjera u pravo vrijeme

u primjeni mjera ekonomske politike u politici stabilizacije javljaju se tri vrste vremenskog jaza:spoznajni jaz,administrativni jaz i jaz utjecaja.

Spoznajni jaz vrijeme od nastanka potrebe za donoenjem neke mjere do vremena kad subjekti ekonom.politike spoznaju da treba djelovati

Administrativni jaz vrijeme od predlaganja do ozakonjenja mjera ekonomske politike(vrijeme zakonske procedure)Jaz utjecaja vrijeme od primjene mjere do promjene ekonomske varijable na koju je mjera utjecala. (kod monetarne politike 12-24 ,j.)

Vrlo je bitno tono odgovoriti u kojoj se fazi ciklusa nalazi privreda jer iste mjere razliito djeluju u razliitim fazama.

Nominalne i realne kamatne stope u IS-LM modeluU IS-LM modelu kamatna stopa je prisutna na dva mjesta:

1. u IS relaciji je utjecala na investicije

2. u LM relaciji je djelovala na izbor izmeu novca i obveznica

Kamatna stopa koja utjee na potronju i proizvodnju(stopa koja ulazi u relaciju IS) je realna kamatna stopa.

Kamatna stopa koja je pod izravnim utjecajem monetarne politike (kamatna stopa koja ulazi u LM) je nominalna kamatna stopa.

Rast novca, inflacija, nominalne i realne kamatne stope

Vii rast novca u kratkom roku dovodi do niih nominalnih kamatnih stopa, ali u srednjem roku do viih nominalnih kamatnih stopa

Vii rast novca u kratkom roku dovodi do niih realnih kamatnih stopa, ali u srednjem roku nema nikakvog utjecaja na realne kamatne stope.

Za zadanu oekivanu stopu inflacije, nominalna i realna kamatna stopa se kreu istosmjerno i jednakomjerno. Zbog toga smanjenje nominalne kamatne stope podrazumijeva jednako smanjenje realne kamatne stope, dovodei do rasta potronje i do rasta domaeg proizvoda.

Nominalne i realne kamatne stope u kratkom i u srednjem roku

U kratkom roku poveanje rasta novca obino dovodi do smanjenja i realne i nominalne kamatne stope.

U srednjem roku rast novca ne utjee na realnu kamatnu stopu ali utjee na inflaciju i na nominalnu kamatnu stopu, i to na principu ''jedan na jedan''. Ovo pravilo je poznato kao ''Fisherov efekt'' ili ''Fisherova hipoteza''.OEKIVANJA NA FINANCIJSKIM TRITIMA

POSLOVNI CIKLUSIPoslovni ciklusi su neregularne fluktuacije agregatne proizvodnje i realnog GDP-a.

Nelinearni karakter nemogunost izvoenja preciznih prognoza kretanja agregatne proizvodnje i GDP-a, pogotovo u duem razdoblju.

Poslovni ciklus ima 2 temeljne faze:

1. kontrakcija pad privredne aktivnosti (proizvodnja, zaposlenost, p,w,r,profit, M)

2. ekspanzija rast privredne aktivnosti boom AD raste preko ekonomski odrive razine agregatne proizvodnje (pune zaposlenosti) porast razine cijena.

Infleksibilne toke ciklusa:

Dno najnia toka ciklusa, u njoj se kontrakcija okree u ekspanziju. Duboko dno=depresija

Vrh najvia toka gosp.ciklusa, u njoj se ekspanzija okree u kontrakciju.DEZINFLACIJA, DEFLACIJA I ZAMKA LIKVIDNOSTIU vrijeme kriza domai proizvod je ispod svoje prirodne razine.

Kakva je to prirodna razina domaeg proizvoda? Prirodna razina domaeg proizvoda je ona razina koja prevladava kada je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti.

Domai proizvod ispod svoje prirodne razine - smanjenje razine cijena - porast realne novane mase - pad kamatnih stopa - porast domaeg proizvoda

Sve dok je domai proizvod ispod svoje prirodne razine, razina cijena ce se i dalje smanjivati sve dok se gospodarstvo ne vrati u normalu. Grafikon 1. Povratak domaeg proizvoda svojoj prirodnoj razini

Zbog krize gospodarstvo se nalazi ispod prirodne razine u toki A s razinom domaeg proizvoda Y.Dolazi do smanjenja razine cijena - porast realne novane mase (M/p) - pomak krivulje LM udesno i dolje nia kamatna stopa i vii domai proizvod (Y).

Razina cijena se i dalje smanjuje - pomak krivulje LM na dolje sve dok se gospodarstvo ne vrati u normalu.To su ugraeni stabilizirajui mehanizmi:

- domai proizvod koji je ispod prirodne razine dovodi do nie inflacije;

- nia inflacija dovodi do veeg rasta realne novane mase;

- vei rast realne novane mase dovodi do poveanja domaeg proizvoda tijekom vremena.

Ipak, ovi ugraeni mehanizmi nekad ne funkcioniraju zbog nekoliko razloga:

- razlika izmeu nominalne i realne kamatne stope (tj. uinak oekivane inflacije na realnu

kamatnu stopu);

- zamka likvidnosti.Nominalna kamatna stopa, realna kamatna stopa i oekivana inflacija

Nominalna kamatna stopa pokazuje koliko kn,eur,usd trebamo vratiti u budunosti u zamjenu za jednu kn,euro usd danas.

Realna kamatna stopa pokazuje koliko dobara trebamo vratiti u budunosti u zamjenu za jedno dobro danas. Realna kamatna stopa jednaka je nominalnoj kamatnoj stopi umanjenoj za oekivanu inflaciju.

Kada je oekivana inflacija jednaka 0, nominalna i realna kamatna stopa su jednake

Kada je oekivana inflacija u pravilu pozitivna, realna kamatna stopa je u pravilu nia od nominalne kamatne stope.

Pri zadanoj nominalnoj kamatnoj stopi, to je via oekivana stopa inflacije, nia je realna kamatna stopa.

Realna kamatna stopa (r) vana je za donoenje odluke o potronji i utjee na IS relaciju.

Nominalna kamatna stopa (i) vana je za potranju za novcem i utjee na LM relaciju.

Uz danu nominalnu kamatnu stopu

Fisherov uinak: poveanje inflacije za 1% uzrokuje proporcionalno poveanje nominalne kamatne stope za 1%.Dva su koncepta realne kamatne stope:

ex ante vee se uz oekivanja o buduoj stopi inflacije

ex post vee se uz aktualnu stopu inflacije

Grafikon 2. Uinci smanjenja inflacije na domai proizvod

Zakljuci:

1) poveanje realne novane mase (M/p) - pomak LM krivulje desno dolje - pad nominalne kamatne stope (i) - porast domaeg proizvoda

2) smanjenje inflacije dovodi do smanjenja oekivane inflacije - porast realne kamatne stope (r) - nia potronja - pomak IS krivulje ulijevo - smanjenje domaeg proizvodaSmanjenje domaeg proizvoda - smanjivanja inflacije - daljnje smanjivanje oekivane inflacije - daljnje smanjivanje realne kamatne stope - daljnje smanjivanja domaeg proizvoda.

Zakljuak: poetna recesija moe se razviti u duboku depresiju s domaim proizvodom koji se nastavlja smanjivati umjesto da se vrati na prirodnu razinu.

Stabilizirajui mehanizmi ne djeluju.

Zamka likvidnostiLogian zakljuak prethodno iznesenog scenarija depresije:

voenje ekspanzivne monetarne politike tj. poveanje nominalne novane mase. Ipak, postoje ogranienja.

Centralna banka ne moe smanjiti nominalnu kamatnu stopu ispod nule. Ukoliko je oekivana inflacija niska (ili cak negativna), odgovarajua realna kamatna stopa moda jo uvijek nee biti dovoljno niska da pokrene gospodarstvo iz recesije.

to se deava kada je nominalna kamatna stopa jednaka nuli?

Ljudi su indiferentni da li ostatak novca (koji im ne treba za obavljanje transakcija) dre u obliku novca ili obveznica jer im i novac i obveznice nose istu nominalnu kamatnu stopu (0).

Grafikon 3. Potranja za novcem, ponuda novca i zamka likvidnosti

Zakljuci:

-Smanjenjem nominalne kamatne stope potranja za novcem se poveava jer ljudi ele drati vie novca (tj. manje obveznica).

-Kada nominalna kamatna stopa postane jednaka nuli, ljudi ele drati iznos novca OB, koliko im je potrebno za obavljanje transakcija. Spremni su drati i vie novca jer su indiferentni

izmeu novca i obveznica. Potranja za novcem postaje vodoravna nakon toke B.

to se deava ako centralna banka povea ponudu novca?

Porast ponude novca (s udesno) - smanjenje nominalne kamatne stope (nakon toke B postaje nula).

Poveanje ponude novca nema uinka na nominalnu kamatnu stopu.

Ista situacija prikazana je na IS LM modelu (grafikon 4.).

Gospodarstvo se nalazi ispod prirodne razine, u toki A. Kako monetarna politika moe pomoi da se gospodarstvo vrati na prirodnu razinu (Yn)?1) Centralna banka poveava ponudu novca (pomak LM krivulje udesno na LM) - ravnotea se pomie u toku B - pad nominalne kamatne stope na nulu i porast domaeg proizvoda na Y2) Ako Centralna banka jo vie povea ponudu novca (pomak na LM) - sjecite IS i LM ostaje u toki B - domai proizvod ostaje Y.Zakljuak: ekspanzivna monetarna politika vie nema utjecaja na domai proizvod. Kada je nominalna kamatna stopa jednaka nuli, gospodarstvo je ulovljeno u zamku likvidnosti.Pri visokoj inflaciji zamka likvidnosti ne predstavlja ozbiljan problem. Zato?Primjer: inflacija (stvarna ili oekivana) 5%

Nulta nominalna kamatna stopa odgovara realnoj kamatnoj stopi od -5% - osobna potronja i investicije snano rastu - povratak domaeg proizvoda na prirodnu razinu.Primjer: gospodarstvo je u deflaciji (stopa inflacije -5%)

Cak i da je nominalna kamatna stopa jednaka nuli, realna kamatna stopa iznosi 5% - to jo uvijek moe biti previsoka kamatna stopa da potakne potronju. Monetarna politika nita ne moe uiniti da povea domai proizvod!Grafikon 5. Zamka likvidnosti i deflacija

Uz nultu nominalnu kamatnu stopu, zbog deflacije realna kamatna stopa je pozitivna - pomak IS krivulje ulijevo daljnje smanjenje domaeg proizvoda na Y - jo vea deflacija - dodatno smanjenje realne kamatne stope - dodatno smanjenje domaeg proizvoda itd.Primjer japanske krize od 1990. godineCijene obveznica i prinosi na obveznice

Cijene obveznica i ''prinosi do dospijea'' na obveznice ovise o dvije vane odrednice obveznica:1. rizik neotplate

2. dospijee

kamatna stopa na obveznice je ''prinos do dospijea'' a ona moe biti kratkorona i dugorona.

Prinos do dospijea na n-godinje obveznice se naziva n-godinja kamatna stopa.N godinja kamatna stopa je konstantna godinja kamatna stopa koja ini dananju cijenu obveznice jednaku sadanjoj vrijednosti buduih isplata na obveznice.

Cijena dionice kao sadanja vrijednostNominalna cijena dionice jednaka je oekivanoj sadanjoj diskontiranoj vrijednosti buduih nominalnih dividendi, diskontiranim tekuim i buduim nominalnim kamatnim stopamaRealna cijena dionice jednaka je oekivanoj sadanjoj diskontiranoj vrijednosti buduih realnih dividendi, diskontiranoj za tekue i budue realne kamatne stope

Ravnotea na tritu dobara u otvorenom gospodarstvu

U otvorenom gospodarstvu dio domae potranje odnosi se na inozemna dobra, a dio potranje za domaim dobrima potjee iz inozemstva.

Potranja za domaim dobrima u otvorenom gospodarstvu: Z = C + I + G IM + X

Gdje su: C + I + G domaa potranja za dobrima

IM koliina uvoza(IM) x realni teaj X izvoz

Odrednice potranje za domaim dobrima

1) odrednice C, I i G: C + I + G = C (Y T) + I (Y, r) + G

2) odrednice uvoza : IM = IM (Y, )

(+, -)

3) odrednice izvoza: X = X (Y*, )

(+, + )

Ravnoteni domai proizvod i vanjskotrgovinska bilanca

Ravnotea na tritu dobara: Y = Z

Y = C (Y T) + (Y, r) + G IM (Y, ) + X (Y*, )

Pri ravnotenoj razini domaeg proizvoda vanjskotrgovinska bilanca moe biti u suficitu i u deficitu.

Uvjet ravnotee vanjskotrgovinske bilance: X = IM

Uinci poveanja potranje1. Poveanje domae potranje

Grafikon 2. Uinci poveanja dravne potronje

Porast G dovodi do pomaka krivulje potranje na ZZ i porasta domaeg proizvoda s Y na Y.

Porast G uzrokuje vanjskotrgovinski deficit koji je jednak udaljenosti BC.Zakljuci:

1) Porast potranje u otvorenom gospodarstvu (poveanje G) uzrokuje VT deficit. Razlog je taj to dio porasta potranje otpada na uvoz, a izvoz ostaje nepromijenjen, to rezultira vanjskotrgovinskim deficitom.

2) Uinak dravne potronje na domai proizvod manji je nego u sluaju zatvorenog gospodarstva tj. multiplikator dravne potronje manji je u otvorenom nego u zatvorenom gospodarstvu.

3) Poveanje dohotka imat e manji efekt na potranju za domaim dobrima nego to bi ga imao u zatvorenom gospodarstvu, to rezultira manjim multiplikatorom.2. Poveanje inozemne potranjeGrafikon 3. Uinci poveanja inozemne potranje

U toki A neto izvoz = 0

Porast ino potranje pomak sa ZZ na ZZ i poveanje domaeg proizvoda na Y

Y se poveava za X, a pravac NX koji prikazuje neto izvoz kao funkciju domaeg proizvoda, pomie se prema gore na NX.

Zakljuak: porast inozemne potranje dovodi do porasta domaeg proizvoda i do VT suficita.Ravnotea na financijskim tritima u otvorenom gospodarstvu

Pretpostavka: postoje samo dva oblika financijske imovine (novac i obveznice). U uvjetima otvorenog gospodarstva postoji izbor izmeu domaih i inozemnih obveznica.

1. izbor: Novac ili obveznice?

Ravnotea na financijskom tritu u zatvorenom gospodarstvu:

M/p = L (Y, i)

ili

M/p = Y L (i)

L ovisi o razini transakcija u gospodarstvu mjerenoj realnim domaim proizvodom (Y) i oportunitetnom troku dranja novca umjesto obveznica tj. nominalnoj kamatnoj stopi na obveznice (i).U otvorenom gospodarstvu potranja za domaim novcem i dalje je najveim dijelom potranja domaih rezidenata. Ona i dalje ovisi o istim faktorima (Y, i).Uvjet 1 ravnotee na financijskim tritima: Ponuda novca = potranja za novcem2. izbor: Domae obveznice ili inozemne obveznice?

Najvaniji faktor: oekivana stopa povrata

Ravnotea: domae i inozemne obveznice imaju istu oekivanu stopu povrata, tj. mora vrijediti uvjet kamatnog pariteta: Uvjet kamatnog pariteta znai da domaa kamatna stopa mora biti jednaka inozemnoj kamatnoj stopi plus oekivana stopa deprecijacije domae valute Uvjet 2 ravnotee na financijskim tritima: Oekivana stopa povrata na domae obveznice = oekivana stopa povrata na inozemne obveznicePretpostavka: oekivani budui teaj je dan Postoji negativan odnos izmeu domae kamatne stope i teaja.

Porast domae kam. stope dovodi do smanjenja teaja i aprecijacije domae valute. (i E)

Smanjenje domae kam. st. dovodi do porasta teaja i deprecijacije domae valute. (i E)IS LM model u otvorenom gospodarstvuRavnotea na tritu dobara:

Y = C (Y T) + I (Y, r) + G - IM (Y, ) + X (Y*, )

Ili Y = C (Y T) + I (Y, r) + G + NX (Y, Y*, E)

Ravnotea na financijskim tritima:

M/p = Y L(i)

Uvjet kamatnog pariteta: Grafikon 4. IS LM model u otvorenom gospodarstvu

Uinci porasta kamatne stope

1) na IS relaciju:

- direktan uinak na pad I i Y

- indirektan uinak putem deviznog teaja: aprecijacija domae valute,pad neto izvoza i pad YKrivulja IS je opadajueg nagiba jer porast i dovodi do pada Y.

2) na LM relaciju:

-Uinak isti kao i u zatvorenom gospodarstvu

Kakav?

Krivulja LM je rastueg nagiba jer porast dohotka dovodi do porasta ravnotene kam. stope.Utjecaj ekonomske politike u otvorenom gospodarstvu

1) Uinci fiskalne politike u otvorenom gospodarstvuGrafikon 5. Uinci porasta dravne potronje

Uinci G>0:

Na IS krivulju:

-Pomak IS udesno porast Y i i

-Porast i pad deviznog teaja i aprecijacije domae valute

to se deava s razliitim komponentama AD?

-G raste po pretpostavci.-C raste zbog rasta dohotka.

Investicije ovise i o domaem proizvodu (+) i kamatnoj stopi (-) investicije rastu ili padaju ovisno o tome koji je od ova dva uinka dominantan.

Neto izvoz pada zbog aprecijacije (pad izvoza) i rasta uvoza (rast domaeg proizvoda) pogoranje VT bilance.

Proraunski deficit dovodi do vanjskotrgovinskog deficita!2) Uinci monetarne politike u otvorenom gospodarstvu

Grafikon 6. Uinci restriktivne monetarne politike

Uinci smanjenja novane mase za M