MAKROEKONOMIJA

1. KOLOKVIJ

- ekonomski problem kako s najmanjim utrocima oskudnih proizvodnih resursa ostvariti odreenu proizvodnju da bi se zadovoljile potrebe i kako iz odreene raspoloive koliine ogranienih resursa ostvariti maksimalnu proizvodnju da bi se u najveem stupnju zadovoljile potrebe; temeljna pitanja su i to, koliko, kada, kako i kome proizvoditi (ovisi o potrebama; efikasnost i pravednost);- ekonomska teorija utvruje zakonitosti u kretanju ekonomskih pojava i procesa uoavanjem njihovih zajednikih karakteristika- ekonomska analiza primjena ekonomske teorije u rjeavanju odreenih ekonomskih problema u odreenoj ekonomskog situaciji (skup ekonomske teorije daje ope zakonitosti kretanja skupa pojava, ekonomske statistike daje podatke o pojavi i pomou svojih metoda izvlai njezine bitne znaajke i ekonomske povijesti daje institucionalne okvire u kojima se pojave dogaaju i u kojima treba obavljati ekonomsku analizu)- osnovna zadaa utvrivanje meuzavisnosti koje postoje meu ekonomskim pojavama i procesima radi njihova objanjavanja i predvianja- 2 temeljna pristupa deskriptivni ili institucionalni stavlja naglasak na opis strukture i funkcioniranje privrednog sustava; analitiki pristup stavlja naglasak na istraivanje uzroka ekonomskih pojava i procesa i na utvrivanje njihove meuovisnosti (moe biti kvalitativni i kvantitativni koristi se matematika ekonomija pristup u ekonomskoj analizi koju karakterizira primjena matematikih simbola u postavljanju ekonomskih problema i primjena matematike tehnike u njihovu rjeavanju)- kvalitativna ekonomska analiza pomou razliitih narativnih metoda (povijesna, metoda dedukcije i sl.) nastoji utvrditi osnovne zakonitosti u ekonomskom svijetu; primjer: promjena cijene nekog proizvoda utjecat e na razinu dohotka i zaposlenosti- kvantitativna ekonomska analiza osim utvrivanja egzistencije nastoji primjenom razliitih matematikih metoda kvantificirati meuovisnosti koje postoje meu ekonomskih pojavama i procesima u realnom ekonomskom svijetu; nastoji odgovoriti na pitanje koliko;- koeficijent elastinosti y,x = Y . 100 ; Ypokazuje za koliko postotaka e se promijeniti ekomska varijabla Y ako se ekonomska varijabla X (od koje ona zavisi) promijeni za 1 %; ako je y,x > |1| kaemo da je varijabla Y elastina na promjenu X i vice versa- ekonomska politika svjesne, namjerne promjene odreenih ekonomskih varijabli (instrumentalnih varijabli) koje ine subjekti ekonomske politike radi ostvarenja nekog unaprijed odreenog cilja; potreba za promjenama ekonomskih varijabli nastaje samo onda ako spontani tijek ekonomskih dogaanja ne vodi ostvarenju eljenog cilja (politiki problem)- instrumenti ekonomske politike tehnike kojima subjekti ekonomske politike interveniraju radi postizanja eljenih promjena u varijablama ekonomske politike- mjere ekonomske politike pomou njih se oznauje toan nain primjene odreenog instrumenta ekonomske politike- mikroekonomska analiza bavi se prouavanjem ponaanja manjih jedinica ekonomskog sustava i utvrivanjem meuovisnosti meu njima (kuanstva, poduzea...)- makroekonomska analiza (agregatna ekonomska analiza) prouava ponaanje sveukupne narodne privrede i utvrivanja meuovisnosti izmeu njezinih vanijih agregata kao to su narodni dohodak i agregatna potronja, tednja i investicije, izvoz i uvoz, itd; ti agregati su dobiveni zbrajanjem velikog broja manjih mikroekonomskih varijabli (narodni dohodak je zbroj dohodaka svih ekonomskih subjekata neke zemlje koje su oni zaradili u nekom vremenskog razdoblju)- statistika ekonomska analiza utvruje meuovisnosti u odreenom skupu ekonomskih procesa i pojava koje postoje u odreenom vremenskom trenutku; ne bavi se prouavanjem procesa mijenjanja ekonomskih varijabli u vremenu ve relacije koje postoje izmeu odreenih ekonomskih varijabli nekog sustava (analizira ravnoteu stanja koje meu ekonomskih varijablama postoji u odreenom trenutku); komparativna statistika bavi se usporedbom dvaju ravnotenih stanja (poetnog i zavrnog)- dinamika ekonomska analiza prati vremenski tijek i proces nastajanja i irenja itavog niza promjena koji je uvjetovan poetnom promjenom neke ili nekih ekonomskih varijabli; ispituje kako se u vremenskom tijeku zbivaju promjene razliitih ekonomskih varijabli- ekonomski model slika pojednostavljene ekonomske stvarnosti, ekonomskog sustava u kojoj su predoene meuovisnosti izmeu njegovih varijabli; skup jednadbi kojima su izraene meuovisnosti izmeu ekonomskih varijabli nekog ekonomskog sustava- s obzirom na narav izmeu varijabli u modelu (deterministiki ili stohastiki) dijelimo ih matematike ili deterministike veza izmeu varijabli je funkcionalna (2 + 3 = 5, uvijek i bez iznimke) i ekonometrijske veze izmeu varijabla su stohastike (vrijede samo priblino, doputaju odstupanja)- ekonometrijski modeli dijele se i na: a) mikromodele obuhvaene su relacije u manjim ekonomskim sredinama (poduzee, kuanstvo); zovu se jo i parcijalni jer obuhvaaju samo dijelove jedne vee cjeline (model trita nekog dobra) b) makromodele obuhvaaju najvanije meuovisnosti izmeu ekonomskih pojava i procesa narodne privrede kao cjeline; dijele se na agregatne (izraavaju odnose meuovisnosti izmeu osnovnih makroekonomskih agregata kao to su proizvodnja, dohodak, potronja, investicije, uvoz, izvoz) strukturne (pokazuje meuovisnost veliine i strukture pojedinih makroekonomskih agregata tako da primjerice ovisnost veliine i strukture domae proizvodnje ovisi o veliini i strukturi finalne potronje; naziva se i input-output model ili meusektorski model) i modele privrednog rasta (privredni rast r najee domaeg proizvoda izraavaju kao funkciju odnosa izmeu stope s tednje i graninog kapitalnog koeficijenta b)

- elementi svakog modela su varijable, relacije i parametria) Varijable su dijelovi ekonomskih modela koji mogu poprimiti razliite vrijednosti; endogene varijable su one ije vrijednosti treba odrediti pomou modela (instrumentalne varijable poput porezne ili carinske stope), a egzogene su one ije veliine ne odreujemo pomou modela nego je njihova vrijednost egzogeno dana i unaprijed poznata b) postoji vie vrsta relacija: definicijske definiraju skup ekonomskih varijabli kao uniju ili presjek njegovih podskupova, bilanne pokazujuo odnose izmeu stvaranja i uporabe (prihodnu i rashodnu stranu odreenih makroekonomskih agregata), tehnike pokazuju odnos izmeu veliine ukupne proizvodnje i veliine razliitih inputa uloenih u proizvodni proces (najee su proizvodne funkcije; postoje parcijalne i agregatne); relacije ponaanja izraavaju zakonitost u ponaanju pojedinih varijabli s obzirom na promjenu veliine i/ili strukture drugih ekonomskih varijabli; institucionalne pokazuju odnos izmeu ekonomskih agregata i instrumenata ekonomske politike (stope poreza, carina, subvencija koje zovemo institucionalne varijable to se zove jo i model odluivanja) te uvjeti ravnotee su relacije kojima se propisuje jednakost odreenih ekonomskih varijabli radi ouvanja stabilne ravnotee cijelog sustava c) od metoda procjene parametara najvie se koristi metoda najmanjih kvadrata

- naela izgradnje ekonomskih modela : a) specifikacija svih varijabli - iscrpna lista svih varijabli za svaku pojedinu relaciju pomou agregiranja i apstrakcije; b) pronalaenje analitikog oblika meuovisnosti - statistika analiza empirijskih podataka; c) pisanje modela u polaznom strukturnom obliku - skup strukturnih jednadbi od koja svaka izraava ovisnost jedne endogene varijable od drugih endogenih i egzogenih; d) procjena strukturalnih parametara i provjera adekvatnosti analitikog oblika relacija metoda najmanjih kvadrata e) rjeenje modela i ekonomska analiza- cilj ekonomske politike drave je maksimiziranje blagostanja njezinih graana- sistem nacionalnih ili drutvenih rauna - predstavlja statistiko-dokumentacijsku osnovu koja je nuni preduvjet svake kvantitativne makroekonomske analize (koja ne moe postojati bez nacionalnog raunovodstva)- integrirani sustav nacionalnih rauna skup rauna domaeg proizvoda (proizvodna aktivnost u jednoj godini), raun financijskih transakcija (financijski aspekt realnih tokova), input-output tablice (proizvodne meuovisnosti pojedinih proizvodnih sektora) i bilance nacionalnog bogatstva (sve ovo gore + rezultati procesa akumulacije iz prijanjeg razdoblja)- nacionalno raunovodstvo razvilo se iz nekadanjih procjena nacionalnog dohotka iji je cilj bio izraunavanje veliine nacionalnog dohotka kao mjere bogatstva koja je sluila kao baza za procjenu veliine poreznih prihoda;

- moderno nacionalno raunovodstvo utemeljili su W. Petty i Gregory King u Engleskoj krajem 17. te Vauban poetkom 18.st. u Francuskoj- prati transakcije (bilateralne ili unilateralne-transferi) unutar i izmeu tri grupe privrednih subjekata (privredna poduzea, drava i stanovnitvo) kao i izmeu njih i ostalog svijeta- osnovna zadaa : sistematsko prikupljanje kvantitativnih podataka o ekonomskoj aktivnosti zemlje u odreenom vremenskom razdoblju kako bi se omoguilo mjerenje i kvantificiranje makroekonomskih agregata (zbog toga je conditio sine qua non kvantitativne makroekonomske analize i politike); daje sliku makroekonomski agregata, a ekonomska analiza utvruje i objanjava njihove meuovisnosti- u svrhu transakcija pojedinih privrednih subjekata pojedinaca, kuanstava, poduzea i sl. grupiraju se u sintetike kategorije, a grupiranje se izvruje prema tipu ekonomske aktivnosti (prema proizvodu) ili prema institucionalnoj jedinici (organizaciji privredne djelatnosti), a moment registriranja moe biti moment zarade ili moment plaanja- grupiranje po principu proizvoda svrstava u istu grupu sve institucionalne jedinice koje proizvode isti proizvod (naziva se jo i grupiranje po principu iste djelatnosti) - pogodno u raunima domaeg proizvoda i input-output tablicama- transakcije se registriraju po obraunskom principu (accrual principle) u momentu zarade ili nastajanja prava (primjer: dohodak se registrira kad je zaraen, a ne isplaen, proizvodnja kad je ostvarena, a ne naplaena i sl.)- grupiranje po institucionalnim jedinicama ima za jedinicu poduzee bez obzira na njegov proizvodni asortiman- pogodan u raunima financijskih transakcija- transakcije se registriraju prema platnom principu (cash principle) u momentu izvrenja obveze plaanja (primjer: dohodak se registrira kad je isplaen, a ne kad je zaraen)- nacionalni rauni - nain davanja sveobuhvatne i konzistentne slike narodne privrede u kvantitativnim terminima- daju kompletnu sliku aktivnosti narodne privrede u odreenom razdoblju mjerei ekonomske transakcije (realne proizvodnja, potronja ili razmjena realnih ekonomskih dobara; financijske) u tom razdoblju i klasificirajui ih u konzistentni konceptualni okvir- 8 vanih karakteristika koncepata: moraju imati meunarodnu usporedivost, usklaenost s ostalih drutvenim i privrednim statistikama, konzistentnost, operacionalnost, razliitost od veine administrativnih koncepata, dobru zasnovanost i trajnost, usredotoenost na opis ekonomskog procesa u monetarnim i lako promotrivim terminina te fleksibilnost i vienamjernost- institucionalni sektor skup privrednih subjekata koji obavljaju homogene transakcije- ekonomske transakcije - izraavaju se u obliku toka (flow) ili stanja (stock);- tokovi ekonomskih pojava ili procesa (transakcija): izraavaju vrijednost ekonomske pojave po jednici vremena (pr. godinji, mjeseni, tjedni prihod, potronja i dr.); mogu se podijeliti na tekue i kapitalne (realne ili financijske kapitalne) - stanja ekonomskih transakcija - kvantificiraju veliinu ekonomske pojave ili procesa u odreenom vremenskom trenutku (pr. bilanca stanja ili imovine 31. prosinca); obuhvaaju stanja nefinancijske i financijske aktive i pasive- nacionalni dohodak suma dohodaka svih proizvodnih faktora neke zemlje u jednog godini (jednaka vrijednosti proizvodnih faktora utroenih u procesu proizvodnje)- domai dohodak svi dohoci ostvareni u domaoj privredi- nacionalni proizvod suma vrijednosti svih proizvoda i usluga koje su proizvodai ostvarili i iznijeli na trite- domai proizvod svi proizvodi i usluge ostvareni u domaoj privredi- nacionalna ili domaa potronja suma potronje svih roba u zemlji- narodni dohodak suma dohodaka proizvodnih faktora; jednak domaem proizvodu (neto) umanjenom za indirektne poreze i uveanom za subvencije- razlika izmeu domaeg i nacionalnog proizvoda (bruto i neto) pojavljuje se u otvorenoj privredi kada se u domaoj privredi osim nacionalnih zapoljavaju i inozemni proizvodni faktori, a nacionalni faktori se zapoljavaju u domaoj i inozemnoj privredi

- finalna (konana) potronja procesa potronje ili finalna proizvodnja procesa proizvodnje (F) vrijednost sve robe i usluga koja je iz procesa proizvodnje isporuena procesu potronje za zadovoljenje njegovih potreba- ND = F nacionalni dohodak ili nacionalni (domai proizvod) jednak je veliini finalne potronje- Y = C + I = AD agregatna potranja (AD) jednaka je tekuoj osobnoj potronji (C) i akumulaciju odnosno investicije I- BDP = NNP + O bruto domai proizvod (BDP) jednak je neto nacionalnom proizvodu (NNP) i amortizaciji (O)- financijski posrednici skup financijskih institucija koje birajui najbolje projekte koje e financirati, nadzirui (esto i savjetujui) poslovanje zajmoprimaca ostvaruju alokativnu efikasnost tednje i maksimiziraju stope rasta; operacionalnu ili tehniku efikasnost postiu tako to prikupljaju i usmjeravaju tednju u invensticije uz najmanje trokove- financijsko trite moe se podijeliti na trite novca i na trite kapitala; na tritu novca tre se financijski instrumenti ronosti do jedne godine, a na tritu kapitala tre se financijski instrumenti ronosti preko jedne godine- BDP = NNP + O = C + I bruto nacionalni (domai) proizvod BDP {zbroj neto domaeg proizvoda NNP i amortizacije O} jednak je finalnoj uporabi BDP-a {zbroj osobne C i investicijske potronje I}- NNP = C + S neto nacionalni proizvod NNP se dijelom potroi za osobnu potronju C, a dijelom tedi (S)- O + S = I bruto investicije I jednake su tednji proizvoaa i potroaa koji su izvori za njihovo financiranje- In = I-O = S neto investicije (In) ine razliku izmeu bruto investicija I i amortizacije O te je i jednaka veliini tednje S- politika stabilizacije ekonomska politika odranja stabilnih cijena u uvjetima pune zaposlenosti ili politika odranje pune zaposlenosti uz stabilne cijene- rashodi sektora proizvodnje sastoje se od osobnih dohodaka W, amortizacije O i indirektnih poreza Tind- primarna rasporedjela - ukupna proizvodnja se rasporeuje na osobne dohotke W, amortizaciju O i neto indirektne poreze Tind dok konana raspodjela pokazuje kako se ukupna proizvodnja troi na pojedine kategorije finalne uporabe, finalnu potronju i investiciju W + O + Tind = C + I + G (G = opa potronja dobara i usluga)- raspoloivi dohodak osobni dohoci (W) uveani za razliku izmeu transfernih prihoda i rashoda procesa potronje (neto transferi); W + (TR Tdir) = C + S (TR-transferi od dravne stanovnitvu; Tdir direktni porezi)- bruto investicije su jednake zbroju amortizacije, tednje i budetskog salda ( I = O + S + B)- neto investicije financiraju se tednjom stanovnitva i drave (In = I O = S + B)- porezni prihodi Tn su razlika izmeu ukupnih poreza (T = Tind + Tdir) i tranfernih rashoda drave TR; tim se neto porezima financiraju dravni izdaci za dobra i usluge G, a eventualna razlika izmeu prihoda Tn i rashoda G budeta daje saldo budeta B G + B = T TR = Tn- operativni saldo razlika izmeu prihoda i rashoda; ako se od njega odbiju rashodi za kamate (oisti ga se od utjecaja prolih deficita), dobija se primarni operativni saldo koji slui kao pokazatelj tekue fiskalne politike; B = Tn G, ako su su budetski prihodi vei od rashoda, saldo je pozitivan (Tn > G B > O) i obrnuto- jednakost agregatne ponude i potranje (W + TR) + (O + S + B) + (Tind + Tdir) = (C + S + Tdir) + I + (G + TR + B); ili skraeno: W + O + Tind = C + I + G- 4 vrste ekonomske politike : politika cijena (trita); monetarna politika; fiskalna politika te politika ekonomskih odnosa sa inozemstvom- prihodi sektora inozemstva: U = Ur + Cu + Iu + Gu , a rashod sektora INO sastoji se od izdataka za robu i usluge koje se izvoze X, neto transfera koji pritjee iz inozemstva TRI, neto zajmova koje daju procesu akumulacije domae privrede L ( X + TRI + L + TRG)- bilanca plaanja za inozemstvo: X - U + TRI + L + TRG = 0- bilanca tekuih transakcija sastoji se od vanjskotrgovinske bilance i bilance tekuih tranfera ; (X U) + (TRI + TRG)- domai proces proizvodnje: Cd + Id + Gd + X = W + O + Tind + Ur- proces domae osobne potronje: W + TR + TRI Tdir = Cd + S + Cu = C + S- jednakost izmeu agregatne ponude i potranje: Y = (C + I + G) + (X U); domai proizvod u zemlji jednak domaoj finalnoj uporabi roba i usluga (domaih i uvoznih) korigiranih za saldo vanjskotrgovinske bilance X U- bruto nacionalni proizvod Y + TRI + TRG; domaa potronja uveana za saldo bilance tekuih transakcija; ako je domaa potronja vea od BNP-a imat emo deficit u bilanci tekuih transakcija (dovodi do porasta inozemne zaduenosti ili smanjenja meunarodnih rezervi)- rauni financijskih tokova - prikazuju se sva plaanja, financijski tokovi izmeu institucionalnih sektora narodne privrede: poduzea, kuanstva, vlade i inozemstva- financijski posrednici - posreduju izmeu tedia i investitora financijske institucije; prikupljaju financijska sredstva, depozite od tedia i daju ih na zajam investitorima; najvanije su banke i tedionice (pa osiguravajua drutva, mirovinski fondovi i sl.); za dobivena financijska sredstva poduzea izdaju vrijednosne papire, odnosno financijske instrumente (dionice, obveznice), a prodaja tih vrijednosnih papira od strane izdavaa naziva se primarno trite vrijednosnih papira; sekundarno trite je ono na kojem financijske institucije preprodavaju vrijednosne papire koje su kupile od poduzea- financijski instrumenti (vrijednosnice) - mogu biti dugovni (obveznice) ili vlasniki (dionice); obveznice mogu biti kratkorone ako im je rok dospijea do 1 godine, srednjerone od 1 do 10 godina te dugorone preko 10 godina- bilanca uspjeha - income statement; raun dobiti i gubitka nekog sektora; pokazuje njegove tekue prihode i rashode u odreenom vremenskom razdoblju (jednoj godini)- bilanca stanja - pokazuje stanja aktive, imetka (sredstva) i pasive (izvori sredstva-obveze) tog sektora u odreenom trenutku (obino 31.prosinca u 24 sata)- matrica financijskih transakcija - matrica financijskih tokova; kada prikazujemo sve tokove financijskih transakcija svih sektora; financijske transakcije pokazuju plaanja koje vri jedan sektor drugome (kad neki sektor plaa smanjuje se njegova sredstva ali se istodobno poveavaju sredstva drugih sektora u iju je korist plaanje izvreno)- financijski sektor - ini skup financijskih institucija, instrumenata i trita- financijski sustav - mehanizam preko kojeg se tednja suficitarnih sektora usmjeruje u zajmove deficitarnim sektorima; nastaje ako financijskom sektoru dodamo i pravnu regulativu; - 7 funkcija: prikupljanje i alokacija tednje; funkcija likvidnosti konverzijom financijskih instrumenata (vrijednosnica) u gotovini; platni promet; mehanizam za provoenje monetarne politike; funkcija ouvanja imetka ulaganjem u razliite oblike vrijednosnica; kreditna funkcija za privrednu, stanovnitvo i dravu; funkcija zatite od rizika za sva 3 institucionalna sektora prodajui razliite vrste osiguranja, ali i omoguujui diverzifikaciju porfolia tih sektora - sastoji se od financijskih institucija, financijskih trita, financijskih instrumenata i financijske regulative kojom se odreuje ponaanje subjekata na financijskom tritu; financijske institucije mogu biti depozitarne (poslovne banke, tedionice) i nedepozitarne (osiguravajua drutva, mirovinski i uzajamni fondovi); financijski instrumenti su vrijednosni papiri (materijalizirani u obliku tiskanica ili nematerijalizirani u obliku kompjutorskih zapisa) koji dokazuju vlasnitvo ili kreditno potraivanje njegova vlasnika- sustav rauna financijskih transakcija - analiza stanja novanih priuva pojedinog sektora narodne privrede i analiza kretanja tih priuva meu pojedinim sektorima radi financiranja investicija (daje informacijee o svim novanim i kreditnim prihodima i rashodima u privredi); obraun prihoda zasniva se na naplaenoj prodaji roba i usluga, obraun rashoda na stvarno isplaenim trokovima za razliku od rauna proizvodnje gdje se agregati temelje na vrijednosti ostvarene proizvodnje;- sektor proizvodnje - privredna poduzea (P); ostvaruje svoje prihode prodajom dobara namijenjenih reprodukcionoj (intermedijalnoj) potronji Xij i finalnoj (tekuoj) potronji stanovnita Cd, drave Gd i inozemstva X; njegovi tekui rashodi su dohoci proizvodnih imbenika koje mu je iznajmio sektor stanovnita W, indirektni porezi Tind te rashodi za utroak domaih Xij i uvoznih intermedijalnih proizvoda Ur; razlika izmeu njegovih tekuih rashoda i prihoda je njegova tednje Sp koja se sastoji od amortizacije i nepodijeljene dobiti (taj sektor i investira) Xij + W + Tind + Sp + Ur = Xij + Cd + Gd + Ipd + Ikd + Igd + X- sektor kuanstva (K) - ostvaruje svoje prihode iznajmljivanjem svojih proizvodnih usluga; njegov se ukupni dohodak ili ukupna tekua primanja sastoji od dohotka iz proizvodnje W i od transfera iz zemlje TR i inozemstva TRI; tekui rashodi sektora kuanstva jesu rashodi za robe i usluge domaeg Cd ili uvoznog Cu podrijetla i direktni porezi Tdir; razlika izmeu tekuih prihoda i tekuih rashoda tog sektora je tednja koja predstavlja viak na tekueg raunu ovog sektora; sektor kuanstva poduzima i investicije Ik W + TR + TRI = Cd + Cu + Tdir + Sk- javni sektor - drava G ima prihoda od poreza bilo indirektnih Tind ili direktnih Tdir i od transfera iz inozemstva TRG; njezini su rashodi na dobra i usluge domaeg Gd odnosno uvoznog Gu podrijetla i transfernog plaanja stanovnitva TR; razlika izmeu tekuih prihoda i rashoda drave (tekui budet) daje njezin viak na tekuem raunu, njezinu tednju Sg taj saldo se zove i operativni viak (budet); ako od operativnog budeta odbijemo plaanje kamata na javni dug dobit emo primarni budet; javni sektor i investira te tako poveava svoj kapital (razlika izmeu investicije i tednje pokriva se porastom njegovih potraivanja ili dugovanja); Tind + Tdir + TRG = Gd + Gu + TR + Sg- sektor financijskih posrednika - banke, tedionice, osiguravajua drutva, uzajamni i mirovniski fondovi nemaju tekuih prihoda i rashoda iz aktivnosti proizvodnje i bave se iskljuivo dranjem financijskih sredstava ostalih sektora i stvaranjem financijskih obveza tih sektora; viak investicija nad tednjom moe se financirati porastom neto domae aktive ili poveanjem neto zaduenja u inozemstvu- sektor inozemstva - ima tekue prihode od uvoza intermedijarnih proizvoda Ur kao i od uvoza robe namijenjene fiskalnoj uporabi Yu , tj. osobnoj Cu, opoj potronji Gu i investicijskoj potronji Iu; njegovi tekui rashodi sastoje se od plaanja za izvoz X i tranfere stanovnitu TRI i dravi TRG; razlika izmeu prihoda i rashoda ini saldo bilance plaanja na tekuem raunu (S + L = I; razlika izmeu nacionalne tednje i investicija); neto zaduivanje u inozemstvo jednako je razlici u saldu vanjskotrgovinske bilance i bilance neto tranfernih plaanja s inozemstvom (L = (U-X) - (TRI + TRG)); razlika izmeu nacionalnog dohotka i domae potronje jednaka je bilanci tekuih transakcija ND - (C + I + G) = X - U + TRI + TRG- opa ravnotea - konsolidacija rauna pojedinih sektora; zbroj tekue potronje (osobna plus opa), investicija domaih proizvoda minus uvoz intermedijalnih proizvoda jednak je zbroju domaih dohodaka (zbroj osobnih dohodaka indirektnih poreza i amortizacije) W + Tind + O = Cd + Gd + Id + X - Ur; - ukupne investicije u domaoj privredi financiraju se domaom tednjom i deficitom bilance plaanja na tekuem raunu I = S - [ ( X - U ) + ( TRI + TRG ) ]- osnovna je zadaa makroekonomske analize odreivanje razine i promjena ekonomske aktivnosti cjelokupne privrede i razine cijena; izgradnja odgovarajuih makroekonomskih modela za svrhu kratkoronog predvianja i ekonomske politike; na temelju krivulja agregatne potranje i agregatne ponude odreena je razina cijena p i domaeg proizvoda Y u narodnoj privredi- krivulja agregatne potranje AD - pokazuje meuovisnost izmeu ukupne proizvodnje (mjerene domaim proizvodom ili nacionalnim dohotkom) i ope razine cijena; - opadajua krivulja (od gore lijevo prema desno dolje pod 45) razine cijena zbog utjecaja promjene realne mase na kamatnjak i utjecaj kamatnjaka na veliinu agregatne potranje (porast cijena uvjetuje smanjenje realne novane ponude a to utjee na poveanje cijene novca-kamatnjaka, a poveanje kamatnih stopa utjee na investicijske ali i osobne potronje + poveanje cijena utjee na smanjivanje realne vrijednosti financijskog imetka to utjee na smanjenje osobne potronje); - to je udio izvoza u BDP-u vei to porast razine domaih cijena vie (putem smanjenja izvoza) utjee na smanjenje agregatne potranje; - pokazuje razinu realne potronje svih sektora privrede (poduzea, stanovnitva, vlade i inozemstva) uz razliite razine cijena - definiramo ju kao sumu njezinih komponenti: osobne potronje C, javne potronje G, investicija I i izvoza X, tj. AD = C + I + G + X - najvanije varijable su razina cijena, veliina domaeg proizvoda Y, kamatnjaka r i realna novana masa M/p, budetska potronja G i budetski prihodi T, teaj R, odnos domaih i inozemnih cijena p/pf te oekivanja O koja se esto izraavaju indeksom povjerenja potroaa ili proizvoaa - to je krivulja AD vodoravnija to je ona elastinija na promjene ope razine cijena; eskpanzivna politika pomie krivulju udesno, restriktivna ulijevo - zbog poveanja novane mase krivulja se pomie desno- krivulja agregatne ponude AS - pokazuje meuovisnost koja postoji izmeu razine cijena i veliine proizvodnje u narodnoj privredi - graf je okomica podignuta na razinu pune zaposlenosti (Ymax) znai, potpuno je neelastina na cijene (poveanje cijena ne utjee na poveanje ponude jer su svi proizvodni faktori zaposleni) - Keynesova krivulja AS - koliinu proizvodnje i zaposlenosti odreuje iskljuivo agregatna potranja (linija AS vodoravna sa apscisom) - neoklasiari : AS je rastua funkcija cijena, ali da je mogue da je krivulja agregatne ponude u poetku (u uvjetima velike nezaposlenosti) jako elastina, a da je u uvjetima visoke zaposlenosti jako neelastina i kako se privreda pribliava punoj zaposlenosti da postoje sve okomitija (graf je postupno rastua krivulja) - kombinacija sva grafa: prvo je linija vodoravna sa apscisom do Y1 (keynesov dio) , od Y1 do Y2 postupno raste (neoklasini dio) i na Y2 je okomita na apscisu (klasini dio) - pomie se gore ili dolje s porastom ili padom trokova proizvodnje jedinice domaeg proizvoda - na nju utjeu mnogi domai, ali i inozemni faktori; domai faktori odreuju koliinu raspoloivih domaih proizvodnih faktora (prirodni resursi, rad i kapital) ili njihovu produktivnost (naobrazba, tehnologija, kapitalna opremljenost, struktura domaeg trita, management) - promjena indirektnih poreza, doprinosa ili carina utjecala bi na promjenu krivulje (njihovo poveanje utjecalo bi na pomicanje krivulje ulijevo to bi za posljedicu imalo poveanje cijena i smanjenje proizvodnje)- teorija realnih poslovnih ciklusa - pomicanje krivulja AS udesno zbog porasta produktivnosti rada (inovacije, tehniki progres i sl.)- problem vremenske nekonzistentnosti - davanje prednosti kratkoronim ciljevima makroekonomske politike na tetu dugoronim (pr. koritenje ekspanzivne monetarne politike radi postizanja porasta zaposlenosti kratkorono iako se zna da e to u dugom roku dovesti samo do poveanja cijena)- potencijalna proizvodnja (output) - proizvodnja mjerena bruto domaim proizvodom koji se ostvaruje pri punoj zaposlenosti svih proizvodnih faktora - 3 metode kvantifikacije: anketiranje poduzea (utvruje se iskoritenost kapaciteta i na temelju toga donosi zakljuan o potencijalnom outputu); trend kroz vrhove ciklusa te procjena proizvodnih funkcija (potrebno nai maksimum funkcije proizvodnje)- aktivno stanovnitvo - ako od ukupnog stanovnitva odbijemo one ispod 15 i iznad 65 godina- radna snaga - ako od aktivnog stanovnitva odbijemo one koje je dragovoljno ili nedragovoljno ili zbog institucionalnih razloga nezaposleno; tu spadaju i nezaposleni koji aktivno trae posao- stopa nezaposlenosti - odnos broja nezaposlenih i radne snage- frikcijska nezaposlenost - nastaje zbog naputanja starog i traenja novog posla, ulaska na trite radne snage (prijavom na burzi rada) bilo prvi put ili nakon stanovitog vremena nezaposlenosti (ekanja); tu spada i sezonska nezaposlenost (kratkorone naravi)- strukturna nezaposlenost - posljedica je neravnotee u strukturi ponude i potranje za radnom snagom (pr. tehniki napredak); tu spada i regionalna neravnotea izmeu ponude i potranje za radnom snagom; po naravi dugoronija pa se moe smanjivati samo dugoronim strukturnim mjerama ekonomske politike- ciklika nezaposlenost - uvjetovana odstupanjem stvarne od potencijalne proizvodnje zbog ciklikih gibanja cjelokupne narodne privrede- svaka makroekonomska varijabla ima 2 aspekta: ex ante i ex post. ex ante aspekt ekonomskih agregata ine namjere, oekivanja i planove donositelja ekonomskih odluka (oekivane ili planiranje veliine); ex post aspekt ine statistiki rezultati (veliine prikazane u nacionalnim raunima-ostvarene veliine, pr. investicije moraju biti jednake tednji)- funkcija potronje - ovisnost osobne potronje o faktorima koji na nju utjeu - granina sklonost potronji - porast dohotka od jedne jedinice uvjetuje porast potronje takoer od jedne jedinice (C / Y = 1) - subjektivni faktori - odravaju preferencije potroaa (utjecaj propagande, oekivanja u kretanju cijena, povjerenju i raspoloivosti dobara), dok su objektivni faktori - razdioba dohotka, uvjeti i raspoloivost potroakih kredita, imetak (bogatstvo) potroaa i kamatnjak- fukcija tednje - komplementarna funkciji potronje; dobiva se tako da funkciju potronje odbijemo od domaeg dohotka ( S = Y - C ) - granina sklonost tednji - promjena tednje koja rezultira iz jedininog poveanja dohotka to je vea granina sklonost tednji to je manji multiplikator (a kad je multiplikator manji to rezultira manjim poveanjem domaeg dohotka pa dakle i tednje paradoks tednje)- jedinino poveanje investicija poveat e domai dohodak za iznos multiplikatora i obrnuto (multiplikator - 1 / 1- )- dinamiki agregatni model - sve varijable imaju vremensku dimenziju; predeterminirane varijable - endogene varijable iz prethodnih razdoblje te egzogene varijable- teorija apsolutnog dohotka - Keynes; potroa odreuje dio dohotka koji troi i udio potronje u dohotku opada s rastom dohotka (poveava se udio tednje)- teorija relativnog dohotka - James Duesenberry; dio dohotka koji kuanstvo odvaja za potronju ovisi o odnosu njegovog dohotka i dohotka njegovih susjeda, a ne o apsolutnoj razini dohotka kuanstva (demonstracijski efekt); zato osobe s niim dohotkom imaju veu prosjenu sklonost potronji C / Y (imitiraju susjede koji vie troe)- teorija permanentnog dohotka - Milton Friedman; kao egzogenu varijablu uzima permanentni (oekivani) dohodak umjesto tekueg dohotka; permanenti dohodak - prosjeni dohodak koji potroaka jedinica smatra permanentnim (koji potroa oekuje da e primiti u buduem razdoblju)- teorija ivotnog ciklusa - Ando i Modigliani; potronja koju potroa ostvari za svog ivota smatra se funkcijom dohotka koji potroa u svom ivotu ostvari; potronja je funkcija oekivanog dohotka; ovjek najvie tedi u aktivnoj dobi (kada zarauje, otplauje dogove otprije i tedi za mirovinu) pa ako ima vie mladog ili starog stanovnitva u ukupnom, vjerojatnije je da e agregatna tednja biti manja

- financijske ili porfolio investicije - ulaganje tednje privrednih subjekata u vrijednosne papire; takvo ulaganje predstavlja samo transfer financijskih sredstava meu privrednim subjektima pa se njima ne mijenja veliina nacionalnog bogatstva- realne investicije - vrijednosti onog dijela koji je utroen na opremu, zgrade i zalihe; mogu biti proizvodne (investicije u osnovna sredstva-zgradu i opremu, postoje bruto i neto; i investicije u obrtna sredstva) i neproizvodne (stambene investicije)- motivi investiranja - ovise o motivu poslovanja; u trinoj privredi je to profit- klasina teorija investicija - investicije su opadajue funkcija kamatnjaka i funkcije stope oekivane inflacije (to je vea inflacija to je vie investicija); to je vei kamatnjak to je manja koliina investicija; realni kamatnjak - razlika izmeu nominalnog kamatnjaka i oekivane stope inflacije- metoda sadanje vrijednosti - usporeuju sadanju vrijednost toka svih buduih dohodaka od investicijskog projekta s trokovima tog projekta; - dohoci od investicijskog projekta jednaki su razlici izmeu oekivanih prihoda i oekivanih trokova; - sadanja se vrijednost izraunava putem sloenog ukamaivanja - umjesto u osnovna sredstva privredni subjekt moe ulagati u vrijednosne papire (u osnovna sredstva e ulagati samo ako mu to ulaganje donosi vie nego ulaganje u vrijednosne papire-obveznice) - to je kamatnjak manji to je vea sadanja vrijednost vrijednosnog papira, a time i njegova cijena sadanja vrijednost (prodajna cijena) obveznice mijenja se obrnuto proporcionalno s promjenom veliine kamatnjaka - to je dulji rok neke investicije to odreivanje njene sadanje vrijednosti ima vie veze s kamatnjakom, a manje s nominalnom vrijednosti (vrijednosti na koju glasi obveznica) i obrnuto - to je krai rok dospjea, to sadanja vrijednost vie ovisi o nominalnoj vrijednosti, a manje o kamatnjaku - ako je stopa prinosa od kapitala manja ili jednaka kamatnjaku projekt se ne isplati to je kamatnjak nii vie projekta se isplati - krivulja investicija je opadajua funkcija kamatnjaka (stepeniast oblik) krivulja granine efikasnosti investicija - interna stopa rentabilnosti - keynes ju naziva granina efikasnost investicija; kamatnjak uz koji bi sadanja vrijednost neto dohotka od investicijskog projekta bila jednaka nuli (dakle onaj pri kojem je sadanja vrijednost ukupnih dohodaka od invesicijskog projekta jednaka trokovima projekta); samo projekti ija je granina efikasnost investicije vea od trinog kamatnjaka su rentabilni- postoje investicije koje su do te mjere nune da e se investirati ak i ako je interna stopa rentabilnosti nia od trinog kamatnjaka (ako prokinjava krov, htjeti emo ga popraviti bez obzira na visinu kamatnjaka)- teorija akceleratora - polazi od pretpostavke da je eljena veliina kapitala proporcionalna s danom razinom proizvodnje, domaeg proizvoda - proizvodnja je funkcija rada i kapitala, to znai da koliina kapitala uvjetuje i odreenu koliinu ulaganja kapitala eljena veliina kapitala je proporcionalna razini proizvodnje - princip akcelatora - meuovisnost rasta proizvodnje (domaeg proizvoda) i razine neto investicija; sugerira da je poveanje razine investicija mogue samo kad se povea stopa rasta proizvodnje (kad se porast proizvodnje akcelerira) - kapitalni koeficijent - pokazuje koliko je jedinica kapitala utroeno po jedinici proizvoda - ako nema porasta proizvodnje (rasta domaeg proizvoda) ili ako je on negativan investicije su jednake nuli investicije su istovremeno i funkcija rasta domaeg proizvoda i kamatnjaka (s tim da je jedna opadajua, a druga rastua)- teorija vlastitih fondova - vlastita sredstva za investiranje potjeu iz amortizacije i dijela dobiti namijenjene za reinvestiranje; tua se sredstva dobivaju zajmom ili emisijom vrijednosnog papira; problem agenta - moralni rizik kojim poduzea ulaze u vee rizike bez znanja i pristanka njihovih vjerovnika (trokovi investicije rastu opadanjem udjela vlastitih sredstava u njihovom financiranju)- neoklasina teorija investicija - uzima da je cilj poduzea maksimiziranje profita (nuni uvjet je jednakost izmeu graninog proizvoda i cijene svakog proizvodnog faktora) - vrijednost graninog proizvoda kapitala se pak dobiva mnoenjem njegovog graninog prinosa s cijenom proizvoda - ako je granini prihod kapitala vei od njegove cijene investicije rastu kad se smanjuje cijena kapitala mjerama fiskalne politike (npr. ubrzanom amortizacijom) poveava se potranja za investicijama jer se poveavaju vlastiti fondovi za financiranje investicija - cijena (trokovi uporabe dodatne jedinice kapitala) sastoji se od: kamata na uloeni kapital i (nominalni kamatnjak) x p (cijena kapitalnih dobara); amortizacije (stope amortizacije) te promjene cijena investicijskih dobara promjena bilokojeg od ovih faktora utjee na koliinu investicija

- teorija Tobinova koeficijenta q - ova teorija se temelji na odnosu q koji je jednak omjeru trine vrijednosti dionica nekog poduzea i vrijednosti izgradnje takvog poduzea (dakle trokovima zamjene tog poduzea) q = trina vrijednost dionica poduzea / izgradnja novog takvog poduzea- realne investicije su funkcija koeficijenta q:- ako je q > 1 onda je trina vrijednost poduzea vea od vrijednosti novog takvog; to znai da se vie isplati izgraditi novo nego kupiti ovo (investitor e ii u graenje novog poduzea)- ako je q < 1 onda je trina vrijednost poduzea manja od izgradnje istog takvog novog; to znai da se vie isplati kupiti ovo nego graditi novo (nema realnih investicija, pa ni poveanja BDP-a)- q je jednostavno mjerljiva vrijednost, lako moemo izraunati trokove gradnje novog poduzea, pa nam je nepotreban cijeli onaj raun buduih prihoda i trokova- proirenje osnovnog modela - poveanje kamatnjaka smanjuje investicije, a time i domai proizvod i to jo s multiplikatorom (kljuni znaaj za primjenu monetarne politike u politici stabilizacije)

2.KOLOKVIJ

budetska potronja se financira porezima i budetskim deficitom koji se pokriva zaduivanjem kod nefinancijskog ili financijskog sektora (banaka) elastinost poreza s obzirom na dohodak pokazuje postotno poveanje poreza koje rezultira iz poveanja dohotka za 1%; dobiva se tako to se granina porezna stopa podijeli s prosjenom poreznom stopom; ako je t, y > 1 to je progresivni porez, kad je t, y = 1 proporcionalni, a kad je t, y > 1 javlja se degresivni porez uvoenje poreza na dohodak utjee na smanjivanje multiplikatora autonomne potronje

eventualni viak u budetu slui kao dodatni izvor sredstava za financiranje investicija jer se njima moe financiranja viak investicija nad tednjom

uvoenjem poreza T i transfera TR funkcija tednje u zatvorenoj privredi pomie se nalijevo za funkciju neto poreza

uvoenje budetske potronje utjee na poveanje dok uvoenje poreza utjee na smanjenje domaeg proizvoda poveanje budetskih rashoda iznad poveanja budetskih prihoda (poveanje budetskog deficita) utjee na poveanje domaeg proizvoda u situacijama nepotpune zaposlenosti

uvoenjem poreza na dohodak kojim se financira budetska potronja smanjuje multiplikator, a preko njega i potencijalni dohodak koji bi rezultirao iz poveanja autonomne potronje; ovaj smanjeni multiplikator utjee i na manje smanjenje domaeg proizvoda zbog smanjenja autonomne potronje u recesiji (smanjuje intenzitet ciklikih amplituda i utjee na stabilnije kretanje privrede)

cjelokupni porezni sustav djeluje kao automatski stabilizator - u recesiji opadaju i direktni i indirektni porezi; direktni zato jer opadaju i osobni dohoci i profiti pa se smanjuju i porezi iz tih osnova; indirektni opadaju zato to se smanjuje osnovica primjerice poreza na dodanu vrijednost i carina ovo djelovanje poreza djeluje stabilizirajue jer ini raspoloivi dohodak stabilnijim to manje utjee na promjene potronje

fiskalna politika svjesne promjene dravnih prihoda i rashoda kojima je svrha ostvarivanje makroekonomskih ciljeva ekonomske politike: pune zaposlenosti, stabilnosti cijena, zadovoljavajue stope rasta i eksterne ravnotee

etiri instrumentalne varijable fiskalne politike G (budetska potronja), T (porezi), t (porezna stopa) i TR (transferi)

funkcionalne financije anticiklino reguliranje agregatne potronje promjenom dravnih prihoda i rashoda; u situaciji nepotpune zaposlenosti poveanjem G poveava AD, a procesom multiplikatora i proizvodnja i zaposlenost se poveava (u inflaciji vrijedi obrnuto)

promjena autonomnih poreza dovodi do promjene raspoloivog dohotka i/ili imetka; promjena raspoloivog dohotka dovest e do promjene osobne potronje i tednje to e dovesti do promjene domaeg proizvoda; poveanje autonomnih poreza Ta utjee na smanjenje ravnotenog domaeg proizvoda (vrijedi i obrnuto) u situaciji nezaposlenosti treba smanjiti, a u situaciji inflacije poveati autonomne poreze

promjena poreznih stopa utjee na promjenu onog dijela poreza koji je ovisan o domaem proizvodu, a ta e promjena utjecati na promjenu raspoloivog dohotka to e dovesti do promjene osobne potronje i tednje; smanjene porezne stope ima suprotne efekte jer bi povealo graninu sklonost potronji, a time i multiplikator i preko njega domai proizvod u situaciji nepotpune zaposlenosti treba smanjiti poreznu stopu (a time i porez na dohodak to e dovesti do poveanja potronje i rasta domaeg proizvoda), a u inflaciji poveati poreznu stopu to e smanjiti raspoloivi dohodak i potronju i utjecati na smanjenje agregatne potranje i inflacijskog jaza

smanjenje (porast) granine sklonosti oporezivanja utjee na poveanje (smanjenje) domaeg proizvoda taj je utjecaj vei to je vei domai proizvod i to je vea granina sklonost potronji

promjena transfera utjee na promjenu raspoloivog dohotka i/ili imetka, a time i potronje i domaeg proizvoda; u situaciji nepotpune zaposlenosti treba poveati transferna primanja stanovnitva, a u situaciji inflacije smanjiti

budetski deficit razlika izmeu budetske potronje G i budetskih prihoda T (neto, tj. T-TR) D = G T;

poveanje deficita je uvijek manje od poveanja budetske potronje; u situaciji nepotpune zaposlenosti poveanje budetske potronje imat e za posljedicu poveanje domaeg proizvoda koje je vee od poveanja te budetske potronje (zbog toga je u takvoj situaciji preporuljivo imati budetski deficit)

u situaciji nepotpune zaposlenosti jedinino poveanje budetske potronje vie poveava domai proizvod nego jedinino poveanje smanjenja poreza (viak dohotka koji ostane ide i za poveanje potronje, ali i za dio tednje)

budetski deficit u situaciji pune zaposlenosti ima jake inflacijske efekte

Haavelmov teorem autonomno poveanje poreza za jednu jedinicu (koja se utroi za poveanje budetske potronje) bi povealo domai proizvod za jednu jedinicu ( u situaciji nepotpune zaposlenosti) i ne bi naruavalo budetsku ravnoteu

budetski deficit odraava ekspanzivnu, a budetski suficit restriktivnu fiskalnu politiku situacija nezaposlenosti zahtijeva ekspanzivnu, a situacija inflacije restriktivnu politiku

strukturni ili aktivni budetski deficit posljedica je aktivnih, diskrecijskih mjera politike

cikliki ili pasivni budetski deficit odreen je stanjem privrede u konjuktornom ciklusu, a izraava se kao razlika izmeu stvarnog i strukturnog deficita

budet u punoj zaposlenosti slui za ocjenu utjecaja mjera fiskalne politike na privrednu aktivnost; definira se kao veliina budetskih rashoda i prihoda (suficita ili deficita) koja bi postojala u punoj zaposlenosti pri neizmjenjenom poreznom sustavu ( D = G T (ymax))

puna zaposlenost razina domaeg proizvoda koja se ostvaruje kod 4% nezaposlenosti za koju se smatra da predstavlja strukturalnu nezaposlenost

cikliki neutralni budet CNB; njime se moe odrediti cikliki ili anticikliki karakter fiskalne politike; - uzima se bazna godina u kojoj je bila ostvarena zadovoljavajua razina ekonomske aktivnosti i za tu godinu se izraunava omjer budetskih rashoda i potencijalnog outputa i omjer budetskih rashoda i stvarnog outputa

u svakom razdoblju i ciklini neutralni budet se izraunava tako da se uzmu proporcije budetskih rashoda i prihoda iz bazne godine i pomnoe se s potencijalnim, odnosno ostvarenim outputom u toj godini

mjera ciklikog efekta budeta CEB; razlika izmeu ostvarenog i cikliki neutralnog budeta; ako je ostvareni budetski deficit vei od cikliki neutralnog fiskalna politika je ekpanzivna i obrnuto; ako je u recesiji CEB > 0 ekspanzivna fiskalna politika djeluje anticikliki; ako je u fazi booma CEB < 0 restriktivna fiskalna politika djeluje anticikliki; ako je CEB < 0 u recesiji i CEB > 0 u fazi booma, fiskalna politika je prociklika

monetarna analiza nastoji objasniti razinu i promjenu agregatne potranje promjenama veliine i strukture novane ponude

monetarna politika nastoji postii eljene promjene agregatne potranje pomou odreenih promjena novane ponude

transmisioni mehanizam skup procesa putem kojih se efekti monetarne politike prenose na realne ekonomske tokove; svaki poseban proces u tom kanalu naziva se kanalom monetarne politike (3 kanala-kamatnjak, efekt bogatstva i promjene kredita)

preduvjeti monetarne analize i politike mora postojati odreena ovisnost izmeu razine agregatne potranje i novane ponude (agregatna potranja mora biti funkcija novane ponude); veliina novane ponude mora biti neovisna o razini agregatne potranje; novana ponuda mora biti pod kontrolom (direktnom ili indirektnom) monetarnih vlasti

funkcije novca kao sredstvo plaanja, kao mjerilo vrijednosti dobara koje se razmjenjuju te funkcija priuve vrijednosti (funkcija zgrtanja blaga, omoguuje tednju)

kvantitativna novana teorija kao podloga za empirijska istraivanja; MiltonFriedman-teorija potranje za novcem;

4 verzije: transakcijska teorija Fishera MV = PT; novac u opticanju (novana ponuda) x brzina kolanja (ukupna novana vrijednost koju su potroai izdali za kupovinu roba i usluga) = indeks cijena x transakcije (umnoak agregatnih koliina transakcija u odreenom vremenu s njihovim prosjenim cijenama)

verzija dohotka MV = py; koliko su novca potroai potroili = koliko su proizvoai primili za prodane proizvode; agregatna potranja raste porastom novane mase i brizne kolanja, a pada porastom cijena; ako nominalni BDP raste istim tempom kao M tada se V nee mijenjati; ako bre raste ili pada od M brzina novca raste ili pada;

Cambridge Cash-balances pristup Marshall; M = k py; k predstavlja duinu vremena kroz koju se novana jedinica prosjeno dri (faktori koji utjeu su uestalost novanih primanja i izdavanja, redovitost, mogunost konverzije, udio sive ekonomije, poveanje efikasnosti platnog prometa i vrijednost transakcija na sekundarnim tritima);

Friedmanova verzija - realna novana masa M/P predstavlja skup robe i usluga koje se mogu s novcem kupiti; izraava realnu koliinu novca kao funkciju tekueg dohotka ili akumuliranog dohotka (imetka) te oekivanih prinosa od pojedinih vrsta imetka; imetak se dri u 5 oblika (novac, obveznice, dionice, fiziki dobra-realni imetak i ljudski kapital); potranja za realnom gotovinom raste s porastom realnom dohotka i imetka, a opada rastom kamatnjaka i drugih oekivanih zarada od njegovog financijskog imetka (opadajua funkcija razine cijena); potranja novca neelastina na promjenu kamatnjaka;

u svim verzijama pravi se razlika izmeu nominalne i realne koliine novca; nominalna izraena u novanicama, a realna u koliini robe i usluga koje nominalna vrijednost novca moe kupiti; do realne se koliine dolazi dijeljenjem nominalne s indeksom cijena (standardna koarica dobara) i u terminima broja tjedana agregatne proizvodnje ili dohotka kojoj je jednaka

brzina kolanja novca reciprona vrijednost vrijednosti novca iskazane u tjednima agregatne proizvodnje ili tjedana; odnos godinjeg dohotka s koliinama novca je dohodavna brzina kolanja, a ako se izraava kao odnos svih godinjih transakcija i nominalne koliine novca onda je dobiva transakcijska brzina kolanja novca

Keynesijanska teorija potranje za novcem izvodio ju iz funkcije plaanja i funkcije priuve vrijednosti; - dijeli se na 3 dijela: potranja za svakodnevna plaanja poslovnih transakcija (poslovna ili transakcijska potranja); potranja za novcem radi nepredvienih ili bitnih plaanja (potranja zbog neizvjesnosti); potranja za novcem radi pekulativnih namjera (davanje prednosti likvidnosti)

transakcijska potranja za novcem posljedica funkcije plaanja novca; problem vremenska nepodudarnost primanja novca i potreba za njegovim izdavanjem; to je manji vremenski jaz izmeu prihoda i rashoda to je manja potreba za gotovim novcem; poslovna potranja je rastua funkcija dohotka; poveanje dohotka potroaa za 10% bi utjecalo na poveanje njegove potreba za novcem za 5% dok bi poveanje kamatnjaka za 10% utjecalo na smanjenje potranje za novcem za 5%

potranja za novcem zbog neizvjesnosti funkcija dohotka i kamatnjaka, esto se pribraja poslovnoj potranji za novcem i posebne se ne navodi

pekulativna potranja za novcem posljedica funkcije novca kao priuve vrijednosti; temelji se na buduoj neizvjesnosti gibanja veliine kamatnjaka; kad je kamatnjak nizak, cijene obveznica su visoke pa novac uloen u njih ne donosi veliku zaradu (zato potranja nije velika za njima); ako se oekuje porast kamatnjaka i pad obveznica radije se eli imati gotov novac (pekulativna potranja); kada je stopa inflacije vea od nominalnog kamatnjaka tada se novac vie ulae u trajna potroaka dobra i nekretnine, a manje u vrijednosne papire pa pekulativna potranja za novcem vie ovisi o stopi inflacije nego o kamatnjaku

funkcija potranje za novcem potranja za nominalnom koliinom novca poveava s porastom dohotka, a opada kad raste kamatnjak jer se poveava oportuitetni troak dranja gotovine (utjee i na brzinu kolanja novca V); porast cijena e uvjetovati porast potranje za novcem ako je transakcijska potranja vea od pekulacijske (pekulacijska raste kad kamatnjak opada, a transakcijska kad raste domai proizvod) efekt porasta cijena na nominalnu potranju na novcem tim vei to je vei realni domai proizvod Y i to je vei realni kamatnjak r

bufferstock modeli novac se tretira kao privremeno prebivalite kupovne moi koje amortizira neoekivane varijacije dohotka; pretpostavljaju da pojedinci imaju odreene trokove oko prilagoavanja novane aktive k eljenoj

novana ponuda iznos novca koji u odreenom trenutku postoji u nekoj privredi; novac je pri tom sve ono to je prihvaeno kao sredstvo plaanja

roba koja slui kao novac morala je imati slijedea svojstva: prihvatljivost, rijetkost, prepoznatljivost, djeljivost, stabilnost, homogenost, prenosivost i trajnost

vrste novca M1 novac po uoj definiciji, efektivni novac (kovani i papirnati) i depozitarni novac (bankarski), transakcijska funkcija (za plaanje); po iroj definicija M2 M1 + ogranieni depoziti (ulozi na tednju i ostali depoziti), funkcija priuve vrijednosti; najvei dio novane mase postoji u obliku depozitarnog novca (depozita po vienju) koji predstavlja obvezu banke da u svakom momentu po nareenju vlasnika sredstava izvri podmirenje neke njegove obveze (taj nalog vlasnik daje banci ekom)

poveanje obvezne stope rezerve utjee na manje poveanje novane ponude iz istog porasta vika rezervi

novani ili monetarni multiplikator 1/; reciprona vrijednost stope obvezne rezerve; broj koji pokazuje koliko se jedinica novca moe stvoriti u bankarskom sustavu iz jedne jedinice vika rezervi; maksimalna vrijednost se postie jedino da se sva gotovina koju pojedinci prime od banaka uvijek u cijelosti vraa u bankarski sustav, da se stopa obveze rezerve ne mijenja tijekom trajanja procesa multiplikacije te da postoji dovoljna potranja za kreditom

kreditni multiplikator broj koji pokazuje koliko jedinica kredita maksimalno stvara bankarski sustav iz jedne jedinice vika rezervi; (1 ) /

pojedina banka moe poveati novanu ponudu do iznosa svog vika rezervi, a bankarski sustav do iznosa umnoka vika rezervi i monetarnog multiplikatora

centralna banka moe vriti mijenjanje vika rezervi; smanjenje vika rezervi u bankarskom sustavu ima za posljedicu multiplikativno smanjenje novca i kredita i obrnuto; - funkcije voenje monetarne politike u zemlji kontrolom rasta novane mase (promjenom uvjeta davanja kredita, kupnjom i prodajom dravnih obveznica, direktnom kontrolom kredita i kamatnjaka te odreivanje stope obvezne rezerve); kontrola izdavanja novanica u zemlji, obavlja bankarske usluge vladi, slui kao bankar ostalim bankama, slui kao zajmodavac u nudi za financijski sektor, kontrolira financijske institucije i financijska trita (prudencijalna-razborita kontrola kroz kontrolu likvidnosti), dri zlatne i devizne rezerve (strana valuta+mjenice+depoziti stranim bankama+rezervne pozicije u IMF)

bilanca aktiva: meunarodne rezerve (zlato, potraivanja od inozemstva, rezervna pozicija u IMF-u i specijalna prava vuenja), krediti bankama (reekonti-otkup mjenice od komercijalne banke, avansi i zajmovi) te krediti dravi (kratkoroni i dugoroni zajmovi na temeljnu dravnih vrijednosnica)

pasiva: koliina novca (papirnatog i kovanog) u opticaju, izvan banaka uglavnom kod graana; depoziti banaka, obvezni i neobvezni koje ostale banke dre u centralnoj (propis o obaveznoj rezervi); depoziti vlade te kapital i rezerva

politika eskontnog kamatnjaka utjee se na privrednu aktivnost zemlje; kad eli poveati privrednu aktivnost centralna banka e sniziti eskontni kamatnjak i uiniti zajmove komercijalnim bankama jeftinijim i obrnuto

kvote reeskonta njima se odreuje reeskonta bez obzira na kamatnjak; to su investicije manje elastine na kamatnjak, to kvota reeskonta vie utjee na privrednu aktivnost od kamatnjaka

banke izvori sredstava (pasiva) su kapital, depoziti i posudbe, a uporaba (aktiva) rezerve i zajmovi; rezerve mogu biti primarne (gotovina u trezoru banke ili na njezinu raunu kod centralne banke) ili sekundarne (dravno vrijednosni papiri); depoziti mogu biti po vienju (na koje se mogu vui ekovi) i oroeni; rizici kod davanja kredita kreditni, kamatni i teajni rizik; ako je pasiva vea od aktive banka je nesolventna

sistemski rizik kada zbog nepovjerenja u jednu banku se povlae sredstva (nije likvidna vie) to nepovjerenje se iri i na ostale banke iako moda bolje posluju;

upravljanje aktivom i pasivom nuan uvjet duge profitabilnosti i stabilnosti svake banke; 4 posredna cilja: upravljanje likvidnou (dovoljno likvidnih sredstava), upravljanje aktivom (odabiru se najpouzdaniji zajmotraitelji kod kojih je rizik najmanji, a voljni platiti najvei kamatnjak), upravljanje pasivom (minimiziranje trokova prikupljanja depozita) te upravljanje kapitalnom adekvatnou (ona veliina kapitala nuna radi ostvarivanja maksimalne zarade)

poslovi banaka pasivni onima kojima banka dolazi do sredstava (tu je ona dunik), depozirani poslovi (prikupljanje slobodnih novanih sredstava od graana, vlade i privrede)

aktivni oni kojima banka plasira prikupljena sredstva (tu je vjerovnik); krediti; plasiranjem sredstava banka zarauje aktivnu kamatu koja je vea od pasivne to predstavlja jedan izvor zarade banke

politika otvorenog trita utjee na novanu ponudu, kamatnjak i cjelokupnu privrednu aktivnost; prodajom dravnih obveznicama ostalim bankama centralna banka smanjuje njihove rezerve jer one plaaju te obveznice smanjivanjem svojih rezervi i obrnuto; cijena obveznica i trini kamatnjak su u obrnuto proporcionalnom odnosu

bilanca poslovnih banaka aktiva rauni rezervi (donja granica odreena zakonom) i raun danih zajmova i investicija u vrijednosne papire (pr. dravne obveznice)

pasiva raun kredita dobivenih od centralne banke, raun depozita (po vienju i ogranienih) te raun kapitala i rezervi

monetarna baza zbroj svih rezervi i novca u opticaju; MB = N + Rd + Ro + Ru; mijenja se ako se mijenjaju meunar. rezerve, krediti centralne banke ili ako raste neto zaduenje drave

koliina novca u opticaju dre privredni subjekti; ovisi o njihovom dohotku (transakcijska potranja), ali i o drugim faktorima poput kamatnjaka, kreditne i debitne kartice, stupanj neizvjesnosti i sl.

izvor poveanja novane mase mijenja se ili promjenom monetarne baze ili monetarnog multiplikatora;

monetarna baza - mijenja se zbog promjene meunarodnih rezervi RI i zbog promjena domaih kredita koje centralna banka odobrava komercijalnim bankama ZCB ili vladi ZCG;

monetarni multiplikator mijenja se zbog promjene parametara u relacijama ponaanja (sklonost dranja gotovine b, odnos oroenih depozita po depozitima po vienju g, stope obvezne rezerve na depozite po vienju d i stope obveze na oroene depozite o)

proporcija dranja gotovine, koeficijent b ovisi o oportunitetnom troku dranja gotovine i kamatnjaku (to je vei kamatnjak na depozite vei je motiv dranja gotovine i to je vei kamatnjak na vrijednosnice u odnosu na depozite vie se isplati ulagati novac u vrijednosnice)

koeficijent oroenih depozita odnos oroenih depozita i depozita po vienju; ovisi o odnosu kamatnjaka na oroene depozite i depozite po vienju, ali i o bogatstvu (vee bogatstvo i dohodak-vea tednja)

krediti u zemlji ukupni krediti u zemlji Z, tj. zbroj kredita koje daje centralna banka ZC i komercijalne banke ZB, jednaki su sumi novca u opticaju N, depozita sektora proizvoaa i stanovnitva (bilo da su depoziti po vienju ili oroeni) umanjenoj za iznos meunarodnih rezervi Z = ZC + ZB = N + D + Dg RI

krediti komercijalnih banaka poveavaju se porastom neto meunarodnih rezervi i kredita centralne banke, smanjuju se porastom vladinih depozita

utjecaj monetarne politike na kamatnjak utjee promjenom novane ponude uz danu potranju za novcem;

3 efekta: efekt likvidnosti to je nii kamatnjak vie e se gotovine drati i obrnuto porast novane mase poveava likvidnost i utjee na smanjenje kamatnjaka

efekt dohotka i cijena porast novane mase uvjetovat e porast potranje za vrijednosnim papirima, porast njihove cijene i opadanje kamatnjaka to utjee na porat potranje za novcem i na porast kamatnjaka

efekt oekivane inflacije kad oekuju rast cijena, imatelji novca e manje drati gotovinu jer raste njezin oportunitetni troak; inflacijska oekivanja smanjuju realnu vrijednost prinosa od obveznica pa zato opada potranja za obveznicama i njihova cijena to rezultira poveanjem kamatnjaka Fisherov efekt porast inflacijskih oekivanja utjee na porast kamatnjaka

Taylorovo pravilo cilj centralne banke je odravanje stabilnog kratkoronog kamatnjaka; on je jednak nominalnom ravnotenom kamatnjaku (zbroj dugoronog realnog kamatnjaka i stope inflacije) uveanom za ponderirani prosjek odstupanja stope inflacije od ciljane i jaz izmeu ostvarenog i potencijalnog realnog BDP-a;

kad realni BDP premauje potencijalni treba poveati kratkoroni kamatnjak, a kad stopa inflacije premai ciljanu, centralna banka treba poveati kratkoroni kamatnjak

budetski deficit se financira porastom emisije dravnih obveznica ili porastom novane mase (tiskanjem novca); financiranje budetskog deficita zaduivanjem kod centralne banke utjee na porast novane mase pa se javni dug monetizira

monetarna politika utjee na ekonomsku aktivnost putem 3 kanala: putem kamatnjaka, efekta bogatstva i promjenama kredita

kanal kamatnjaka promjena novane mase utjee na kamatnjak, kamatnjak utjee na investicije, a investicije procesom multiplikatora na domai proizvod i sve iz njega izvedene makroekonomske agregate; relevantan realan i dugoroni, a ne nominalni kamatnjak

kanal imetka promjene novane mase mogu utjecati na promjenu domaeg proizvoda putem utjecaja na promjene osobne potronje

kreditni kanal ekspanzivna monetarna politika utjee na poveanje rezervi bankarskog sustava i preko multiplikatora na porast raspoloivih kredita

3.KOLOKVIJ

promjena investicija multiplikativno se odraava na promjenu domaeg proizvoda, a porast kamatnjaka utjee na smanjenje investicija pa preko njih i na multiplikativno smanjenje domaeg proizvoda domai proizvod je opadajua funkcija kamatnjaka

promjene IS krivulje mogu nastati kao posljedica autonomnih promjena egzogenih varijabli kao to je G ili promjenama nastalih u funkcijama investicija ili tednje

to god je manja osjetljivost investicija na promjenu kamatnjaka, to je IS okomitija; u krajnjem sluaju kad su investicije potpuno neosjetljive na promjene kamatnjaka (dI/dr = 0), krivulja IS je okomita

poveanje budetske potronje G pomie krivulju udesno

poveanje sklonosti tednji smanjuje ravnoteni domai proizvod za svaku razinu kamatnjaka

porast sklonosti dranja gotovine (sklonost likvidnosti) rezultira u manjem domaem proizvodu (ili veem kamatnjaku za dani domai proizvod) za koji je uz dani kamatnjak utvruje ravnotea na novanom tritu

ravnotea na novanom tritu potranja na novcem L jednaka je ponudi M/p

LM krivulja - pozitivno nagnuta prema osi apscisa

grafika slika ravnotee na novanom tritu jer pokazuje razinu domaeg proizvoda pri kojemu je za svaki kamatnjak novana ponuda jednaka ukupnoj potranji za novcem;

toke iznad krivulje LM lee u neravnotei na novanom tritu

promjena novane mase od strane monetarnih vlasti uz iste cijene utjee na promjenu krivulje kao i promjena razine cijena uz istu novanu masu

promjena u autonomnom dijelu pekulacijske potranje pomakla bi paralelno prema sjeveroistoku, a smanjenje prema jugozapadu

poveanje ponude novca utjee na paralelno pomicanje krivulje udesno (prema istoku) to znai da uz dani kamatnjak rezultira vei domai proizvod za koji se ostvaruje ravnotea na novanom tritu

porast cijene p smanjio bi realnu novanu ponudu M/p to bi pomaknulo ulijevo LM krivulju (rezultat je nii domai proizvod)

krivulja agregatne potranje pokazuje razliite kombinacije domaeg proizvoda i razina cijena pri kojima se ostvaruje istodobna ravnotea na robnom i novanom tritu

pokazuje kako se uz danu novanu ponudu i uz dane relacije ponaanja (funkciju potronje, investicija, transakcijske i pekulativne potranje za novcem) mijenja realni domai proizvod zbog promjene cijena

opadajua funkcija razine cijena jer nii indeks cijena poveava realnu novanu ponudu i smanjuje kamatnjak to stimulira investicije i eventualno osobnu potronju kao komponentne agregatne potranje pa to rezultira poveanjem sveukupne agregatne potranje

nagib AD krivulje ovisi o krivlju iS; to je okomitija IS, to je okomitija i AD krivulja to je IS neelastinija na promjene kamatnjaka to je i AD neelastinija na promjene cijena (i obrnuto)

porast novane mase i budetske potronje G utjee na porast agregatne potranje

nominalni kamatnjak iznos koji se plaa po jedinici (ili 100 jedinica) pozajmljenih novanih sredstava; postotni iznos koji zajmoprimac plaa zajmodavcu

realni kamatnjak ako od nominalnog odbijemo stope oekivane inflacije

novani kamatnjak onaj kamatnjak pri kojem se uspostavlja ravnotea na novanom tritu; pri kojem se izjednauje potranja za novcem s ponudom; pokazuje ga LM krivulja

realni kamatnjak - pokazuje ga IS krivulja; kamatnjak pri kojem se izjednauju tednja i investicije (ravnotea na robnom-realnom tritu);

trini ili ravnoteni kamatnjak onaj kamatnjak pri kojem su realni i novani kamatnjak jednaki; sjecite IS i LM krivulja; istodobna ravnotea na tritu roba i novca

naravni kamatnjak onaj kamatnjak koji izjednauje planirane investicije i tednju na razini pune zaposlenosti; Blinder ga naziva neutralni realni kamatnjak

zarada od obveznice (yield) odnos izmeu kamatnog iznosa (kupona) i njezine trine cijene

krivulja zarade uglavnom rastua; zarada vea to je dulji rok dospijea (zajmodavci trae veu kompenzaciju za vei gubitak likvidnosti, vei rizik i veu neizvjesnost)

nemonetarne teorije kamatnjaka objanjavaju kamatnu stopu pomou tednje i/ili granine produktivnosti investicija; pretpostavlja se da novac ima samo funkciju plaanja

teorija produktivnosti objanjava da se kamatnjak na zajmove plaa zbog toga to se zajmovima financiraju investicije u fiksne fondove, kapital; poveanje kapitala znai poveanje kapitalne opremljenosti rada K/L to utjee na poveanje produktivnosti (investitori voljni platiti dio porasta produktivnosti za posueni kapital)

teorija apstinencije objanjava kamatnu stopu kao nagradu za odgaanje potronje (za tednju); to je vei kamatnjak vei je motiv za tednju

teorija vremenske preferencije objanjava visinu kamatne stope kao ravnoteu izmeu ponude i potranje financijskih sredstava; ponuda je odreena preferencijom nekih subjekata za veim dohotkom i potronjom u budunosti; potranju odreuju preferencije nekih subjekata za potronjom sada u odnosu na potronju u budunosti

teorija raspoloivih sredstava loanablefundstheory; objanjava razinu kamatne stope ravnoteom izmeu oportunitetnog troka tednje i granine produktivnosti investicija u kapitalna dobra; kamatnjak se mijenja zbog promjena oportunitetnog troka tednje (ponude) i promjene u potranji (promjena u graninoj produktivnosti investicija)

monetarne teorije kamatnih stopa novac osim funkcije plaanja i mjerila vrijednosti ima i funkciju tednje

teorija preferiranja likvidnosti oportunitetni troak dranja likvidnih novanih sredstava jest kamatni iznos izgubljen zbog toga to ta sredstva nisu investirana; to je vea kamatna stopa vei je interes za minimiziranje dranja gotovine u portfoliu

ravnoteni kamatnjak je onaj koji izjednauje potranju za gotovinom s novanom masom

udio vanjske trgovine robom i uslugama u domaem proizvodu mjeri otvorenost neke privrede

3 stupnja veza sa privredom inozemstva meunarodna razmjena robe i usluga, meunarodna mobilnost kapitala i meunarodna razmjena nacionalnih valuta

bilanca plaanja agregirani popis svih monetarnih transakcija rezidenata neke zemlje s inozemstvom tijekom jedne godine

3 skupine transakcija transakcije koje su posljedica trgovine robom i uslugama, transferne transakcije te kapitalne i financijske transakcije

bilanca tekuih transakcija sastoji se od bilance robne razmjene, bilance usluga i bilance transfera i dohodaka proizvodnih faktora

izvoz u situaciji nepotpune zaposlenosti utjee multiplikativno na domai proizvod kao i ostale komponente autonomne potronje

uvoz u situaciji nepotpune zaposlenosti znai gubitak multiplikativnih efekata koji bi nastali eventualnom supstitucijom uvoza domaom proizvodnjom

prosjena sklonost uvozu odnos izmeu uvoza i domaeg proizvoda U/Y; pokazuje veliinu uvoza koja je prosjeno uvjetovana jedinicom domaeg proizvoda

granina sklonost uvozu U/Y; pokazuje veliinu uvoza koju uvjetuje jedinino poveanje proizvodnje Y;

odnos izmeu granine i prosjene sklonosti uvoza daju elastinost uvoza spram domaeg proizvoda za koliko e postotaka porasti uvoz ako Y poraste za 1%

vanjskotrgovinska bilanca razlika izmeu uvoza i izvoza robe; VTB = E U

uvoz djeluje na smanjenje multiplikatora, a time i na smanjenje amplituda u ciklikom kretanju domaeg proizvoda dok poveanje izvoza dovodi do poveanja domaeg proizvoda

porast autonomnih izdataka u zemlji 1 utjee na porast proizvodnje u inozemstvu

pogoranje vanjskotrgovinske bilance zemlje znai poboljanje vanjskotrgovinske bilance inozemstva i obrnuto

porast autonomnog uvoza inozemstva utjee na porast domaeg proizvoda u zemlji i na smanjenje proizvodnje inozemstva

odljev kapitala iz zemlje moe biti u obliku zajmova danih inozemstvu, depozita u inozemnim bankama ili kupnje vrijednosnih papira od stanaca; vraa se u zemlju u obliku otplate zajmova inozemaca, povlaenje depozita iz inozemnih banaka ili otkupa vrijednosnog papira od stranaca

kretanje kratkoronog kapitala u razvijenim zemljama uvjetovano je prije svega razlikama u kamatnjacima

hedging operacija na terminskom tritu kojom se potraivanje pokriva dugovanjem u jednakom iznosu i na jednak rok

promptne (spot) transakcije one koje se izvravaju 2 radna dana nakon zakljuenja

terminske transakcije nakon 2 dana, obino mjesec, 3 mjeseca, 6 mjeseci nakon zakljuenja

ako je terminski teaj vei od promptnog kae se da deviza ima terminsku premiju, obrnuto onda ima terminski diskont

zarada (ili gubitak) od ulaganja kapitala u inozemstvo se sastoji od promjene teaja i inozemnog kamatnjaka

u maloj, otvorenoj zemlji, domai je kamatnjak rd jednak inozemnom kamatnjaku uvean za terminsku premiju

kamatni paritet kada je razlika izmeu terminskog i promptnog teaja jednaka razlici izmeu odgovarajueg domaeg i inozemnog kamatnjaka

promjene kamatnjaka u zemlji na poveanje uvoza i smanjenje izvoza to utjee na porast teaja domae valute i opadanje teajeva stranih valuta to na kraju dovodi do pogoravanja bilance vanjske trgovine

to god je vea granina sklonost uvozu uz danu sklonost izvozu kapitala, to e krivulja BP biti okomitija i obrnuto

istodobno uspostavljanje unutarnje i vanjske ravnotee dovelo bi do smanjenja domaeg proizvoda i poveanje kamatnjaka

u uvjetima fiksnog teaja i perfektne mobilnosti kapitala domai kapital u maloj, otvorenoj zemlji mora uvijek biti jednak svjetskom (monetarne vlasti nemaju kontrolu nad novanom ponudom); uravnoteenje bilance plaanja moe se vriti promjenom teaja nacionalne valute devalvacijom ili revalvacijom

u uvjetima fluktuirajueg teaja, devizni teaj se mijenja pod utjecajem promjena u funkciji ponude i potranje (utjee na uvoz i izvoz); aprecijacija domae valute utjee na smanjivanje izvoza i poveavanje uvoza

analiza uspjeha devalvacije pristup elastinosti klasini pristup; uspjeh devalvacije tim vei to je elastinost potranje (domae i inozemne) vea

pristup apsorpcije keynesijanski pristup; analizira utjecaj devalvacije na domai proizvod; nuno da domaa potronja (apsorpcija) opadne u odnosu na domai proizvod

monetarni pristup naglaava efekte devalvacije na kupovnu mo i preko nje na razinu potronje; D. Hume-promjena relativnih cijena efikasno obavlja uravnoteenje bilance plaanja

to je vei stupanj privredne i teajne stabilnosti to je vei udio dugoronog kapitala u neto-uvozu kapitala

devizna kontrola cilj je racioniranje deviznih izdataka i alokacija oskudnih deviznih sredstava u skladu s unaprijed odreenim prioritetima