Upload
aleksag
View
293
Download
7
Embed Size (px)
Citation preview
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
1/25
Marcel
uchamp
Muzej savremene umetnosti
eograd
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
2/25
Muzej savremene umetnosti Beograd
1984
Marcel Duchamp
izbor tekstov
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
3/25
Sadrzaj
Zoran Gavric: Rec unapred
Dzek Barnham: arsel Disan
arsel Disan:
Pismo Trisanu Cari
Muskarci pred
ogledalom
Zbornik tekstova iz Societe
Velike
nevol
je
sa
umetnoscu
u ovoj
zemlji
. Q a s t i kojima ne vladaju v r e e i prostor
Stvaralackj
cjn
.
Apropo ready-mades
5
9
5
16
16
7
45
47
R un pred
Nevezanost (sloboda) i ravnodusnost je su osnovni elementi, ina
ce paradoksnog, dadaistickog duha uopste i Djsanovog mjsljenja
s v e t o n z o r a posebno. lz takvog svetonazora, kojj
g r a l e n
alhem,j jskjm Ucenjjma, alj
na
nastrojenostj Pjronovom ucenju
grck
jh skeptjcara, kako to pokusavaju da objasne r o j n e studjje
umetnostj
Marsela
Djsana
Marcel
Duchamp,
1887-1968 ,
nastao jedan
umetojckj
opus,
cijem objektjvjsanju
pretho
djlo stvaralacko aura aprehensio. U jstorjjj u m e t o s t j od
strane samog umetnjka, to delo
o d r e l i v a n o
kao antj-umetnost,
jlj a - u m e t o s t u slucaja, naravno, s obzjrom
na
u m e ~ n o s t
u
t r a d j c i o n a l o m
srnjslu.
M e l u t j m
kao
sto
skeptjcjzam pred
stavlja jeres, odiLrcjvanje
za
jzvesne dogme, vec samo nek,u
agogu (Hegel) , tako Djsanovu meta-jroniju ataraksjju najpre
valja razumetj k a o saznajnoteorj sku
poziciju,
koja se sredstvjma
Lrmetnjckog L r o i j c a v a n j a ugraduje u samo delo. Danas, u dru
gom horjzontu recepcjje, postaje sve
j a s i j e
da
to
umetnicko delo
opus, u alhemjjskom smjslu) treba prosudivati kao remek-delo,
bas kao sto jz celokupnog stvaralastva nekog tradjcionalnog
urnetn jka jzablramo odredeno delo
n a b d e v a m o
ga jstom ozna
kom. Uprkos
postojecjm jstorjjskoumetnjckjm
podelama, stvore
njm zarad snalazenja u povesnoj
bastjnj,
odrearvanje
diferentiae
specificae
Djsanovog prjloga toj
bastjnj
dalje
ostaje
nedovrsen
posao. Dovrsenje tog posla
Lrvek
moraN da uzjma u obzjr
j z o v a razumeva ne samo
k o n k r e t a
umenicka ostvarenja, nego
tekstove koje ovaj umetn,k ostavio za sobom. Tako, u jednom
od njjh, Djsan pjse: Ne mogu se cvrsto vezati za jednu po
zjcjju.
pozjcjja da nemam njkakvu pozjcjju.
tome
se
uopste ne moze
govorjtj:
c im pocnete da
govorjte tome
,
rusjte
cjtavu -jgru.
5
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
4/25
lskaze i samosvedocanstva, u kojima se takoreci na svakom ko
raku prepoznaje osnovno obelezje jednog odnosa prema svetu,
iz kojeg proizislo dadaisticko umetnicko u o i i c a v a n j e , ostavili
su za sobom mnogi umetnici dadaistickog nadahnuca,
ili,
sto
za
istoriju umetnosti, svakako, pouzdanije,
Dade.
Ako se apstra
huje podela cirisku, berlinsku i njujorsku, ova mutatis
mu
tandis
tekla linijama dveju struja: one u kojoj su gotovo svi
blli
knjizevnici i
cije
osnovno sredstvo nihilizam, i one
ciji
su stvaraoci blli uglavnom likovni umetnioi i u okviru koje
delovao i sam Disan. Shvacena kao celina, pak, sama Dada nije
blla ni pokret, ni pravac-skola, kao sto za nje niso stajali
ni
nekakav kodifikovani kompendjum
estetickih
nacela, ni
filo
zof
sko ili pseudo-filozofsko ucenje. Ona
,
prema d Bretonovoj
(Breton) konstataciji, blla duhovno delanje, cija osnovna na-
mera blla da se dovodenjem u pitanje svekolike filozofske, este
ticke i umetnicke predaje, i najposle samog misljenja, kako poj
movnog, tako i pred-pojmovnog, premosti jaz izmedu umetnosti
i zivota.
U
tom
premostavanju,
D i s a
sa svoje strane nije posegnuo za
nekakvim prevrednovanjem svih vrednosti, sto
za
njegovo
pironsko misljenje tautoloski cin, vec pokusao da produbl
kartezijansku sumnju, i, dalje
od
toga, da svako traganje za sup
stancijalnom svrhom objasni kao od pocetka osudeno na neu
speh i otuda bezrazlozno. Tako u jednom razgovoru sa Vrilijamom
Zajcom (Will iam Seitz), Disan ve li: Sumnja u sebe samog,
sumnja u sve. Pre svega, nikada ne verovati u istinu.
na
kraju
se dolazi do sumnje u i . Nema nikakve razlike izmedu toga
da li sam ziv, kao sada, ili mrtav, buduci da to ne mogu da znam.
Vdite, ono slavno
i
znaci svest. otuda, dok spavate, vi
vise niste. ono sto mislim - stanje u s p a v a o s t i ,
jer
svest
jedna formulacija, jedna veoma proizvoljna formulacija bllo
cega, ipak ne neceg drugog. Sad, idem dalje i
tvrdim
da su
reci kao sto su istina, istinitost, umetnost i sl,cne, sebl beslo
vesne. Naravno, to tesko formulisati i zato stalno podvlacim
da svaka rec
koju
vam kazem g/upa i pogresna
Ako se ovi i slicni uzmu kao puko odbljanje mogucnosti saznanja
i s
time
povezano
o d b a c
i v a j e
svekoliko Ltmetnicke tradicije,
ataraksija tek kao tupi odjek poslednjeg saznanja, svako istrazi
vanje Disanove
misli
i citanje njegovih tekstova dovesce do ne
resivih aporija, uvida u silne paradoksije i, najverovatnije, vrhu
u netrazenom i nezeljenom agnostic izmu. Da
to
nije tako,
vec da rec teorijskim poietskim elemenHma koji ulaze u
nactt dela i podziduju ga pomaze nam da razumemo i sledeci
ispis iz
lstorije
Dade
(1931 ),
Ribemon Desenja
( R i e m o n t - D e s
saignes): Covek nesposoban da nesto razori, da na mesto
onoga sto razorio ne postavi nesto drugo. lako
Dada
imala
volju i zahtev da se razori svaka umetnicka forma koja
i l a
predmet jedne dogme, ona u isto vreme ispunjavala potrebu
da
izrazi samu
sebecc.
Vec iz ovih nekoliko napomena moze se videN da svaki izbor D-
sanovih tekstova stoji pred nagovorom da sto moguce vise
obuhvati one radne, dnevnicke i usputne beleske, koje citaocu
d o e k l e
predocile poietsko
misljenje
ovog umetnika i njegov
stav ataraksije. Medutim, tako istrgnLit iz
c e l o k u p e
pisane
za-
ostavstine Marsela Disana, takav izbor cinio jedan korpus,
cija osnovna
m a j k a v o s t
bila nerazumljivost, i
to
ne samo
za
oblcnog citaoca, nego i
za
dobro opremljenog istoricara umetno
sti . Zbog toga izbor tekstova koji se ovde nudi
na
citanje
rukovoden idejom da se pokazu oni tekstovi, cije razumevanje
ne
dolazi u pitanje, u isto vreme, pokrivaju vise o i i k a pisanih
s v e d o c a s t a v a .
su sledeci tekstovi.
Pismo Tristanu Cari
1922-1923), Muskarci
pred ogledalom
(1934), koji zapravo pred
stavlja svojevrsni knjizevni
ready-made,
ga pisao jedan
Man Rejov nemacki prijatelj, Disan kasnije potpisao, zatim
Zbornik
tekstova iz Societe Anonyme
(1934), koje Disan pisao
za kataloge izlozbl ovog drustva,
Velike nevolje sa u m e t n o s c
ovoj zem/ji (1946), koji cine Disanovi odgovori DZemsu Dzon
s o u
Sviniju (James Johnson Sweeny), objavljeni najpre u: he
Museum
of
Modern
Art
(vol. Xlll, No.
4-5
1946),
Q f a s t i
kojima
ne v l a d a j
v e m e
i
p o s t o r (1956), razgovor sa Dz. Dz .
Svinijem, objavljen najpre americkoj televiziji, januara 1956.
godine,
Stvarafacki
cin (1957), koji predstavlja Disanovo saop
s t e j e sa
sastanka
American
Federation of the
Arts
o d r z a o g
u
Hjustonu, aprila 1957. godine (prvi put objavljen u:
Artnews
vol.
56, No. 4, Summer 1957), i Apropo
ready-mades
(1961), govor
koji
D i s a
odrzao u Muzeju
d e r n e
umetnosti, u Njujorku,
19.
oktobra,
1961.
godine (prvi put objavljen
u:
Art
and
Artists.
vol. 1 No . 1966).
Ovim tekstovima prethodi jedno kratko poglavlje iz knjige S t u k
t r a m e t n o s t i , Dzeka Barnhama (Jack Burnham: he S t r c t r e
of
Art.
Njujork 1973,
Braziller,
. 82-85), koje sadrzi kt-atku
analizu Disanove
Kutije
k o f e r
Boite-en-valise}, cije izla
ganje
Ll
prostoru Muzeja savremene umetnosti, u Beogradu. ne
posredan povod da se ovaj izbor nacini.
Za
razumevanje ovog
poglavlja citaoce u p u c u j e
na
dela Rolana Barta (Roland Bar
thes) i Kloda Levi-Strosa (Ciaud Levi-Strauss), posebno
na Mito-
/ogike
ovog drugog, s cijom pojmovnom aparaturom i vrsena
doticna analiza.
Zoran Gavric
7
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
5/25
Dzek Barnham:
MARSEL DISAN: K t i j a k o f e r ili p t n o j
torbl
(Boite-en-Valise)
(1941/42, iz-danje iz 1961. godine)
Boite-en-Valise posebno zanimljivo delo,
jer
se sasvim jasno
pokazuje da potpuno k u l t u r a l i z o v a o . lz svoje celokupne pro
izvodnje Marse\ Disan pravi izbor od sezdesetosam dela. Neka
od njih su minijaturizovana , neka su, pak, napravljena u stampi.
De\a su smestena u kuti ju,
kutija
se moze
nositi
u
putnoj
torbl. U stvari, ni jedna od delatnostj ne nagovestava naturalj
zovanje onog kulturnog, osjm jedne: odablranje se,zdesetosam
u m e t n i c ~ i h dela. sezdesetdeveto delo naravno, sama jdeja
Boite-en-Valise
jzliZev sto njegova struktura ne dopusta
da
to
bude umetnjcko delo.
Tu m e l u t i m
Bartov (Barthes) nulti ste
pen opozjcjje, u kojem
odsustvo
postaje nepr,sutni izraz u kojj
uneta jmpljkacjja. Djsan, pak, posredno jzrazava prjrodnu opo
zjcjju, tako sto kulturno natural,izuje l judskjm po\njm implj-
kacjjama neprisutnog sezdesetdevetog umetnickog de\a.
F o n t a i n
potpomognuti
ready-made
orjgjnal 1917)
PRIRODNO
Urjnoar okrenut
naopako
signovan
sa
R Mutt
1917
'
KULTURNO
Bas kao
sto
jzgleda da ne
predmetna umetnost jma sa
drzaj, tako se i na ovaj pot
pomognuti
ready-made
upu
cuje kao Fountain, dok
to u stvarnosti naprosto
urinoar stavljen
izvan kontek
sta
____
_ _
___
-
Masovno projzvedenj porce
lanski urinoar
d i a j Fountajne
umetnikovom nevero\tatnom
nazivu
koji
nagovestava da
delo kojem rec neka
vrst moclemisticke
skulpture
koja sa
sobom
povl ci
izbacivanje vode
-
-
_
__
____________
____ _
-
D i s a o v o potpuno nedokucivo
1
pis nje ready-mades
i srod
noj umetnosti
k
krjticar
ovu n e t n o s t
smatraju e l o g i c n o m i besmi
slenom
9
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
6/25
EMPIRIJSKO
Urinoar
onzacen kao fontana
S t a d a r d j u r j o a r
E S T E S K O
Urinoaru dat dvosmislen
kontekst
D o e k l e m o d j f j k o v a u r j o a r
J e d j s t v e o s t zrele u m e t o s t j Marsela D j s a a pocjva
da
m j s l j e a
kao semjoti cko
s
svjh moguc jh
vrsta
u m e t o s t j
Buducj
da Fountain
p o t p o m o g
ready-m
-
de
j e g o v a struktura
upucuje ETAR vec VAZDUH .
operjse jskljucjvo kao m o d j f j k o v a predmet sadrza od -
r e d e
metajezjck+m s m . D j s a o v e beleske
za j e g o v
c u v e j e k s p e r j m e t jz
1914. g o d j e Tri standardna zastoja (The
S t a d a r d
Stops)
otkrjvaju
da ovo delo
f u k c j o i s e
gotovo
i s t o v e t a kao Fountain. Sastojj se od
tr
j podloge dobl-
j e e od obrazaca koje prave trj p a m u c k , p o s t a v l j e a ho -
r j z o t a l o
u d a l j e o s t j
od j e d o g
lakta,
v j s j
od
j e d o g
metra od poda, koja su p u s t e a da p a d u Svakj od h pada
v i j a j u c i
se kako
volja .
l z a d beleske
s l o v :
ldeja
z r a a j v a j sto sledece:
D i s a
shvata da
u m e t o s t
u
k r a j j o j fazj
n e p r e d m e t o s t i stvar
d o p u s t a j
u o b l c a j e j m
ma-
te r
jjal jma da
h t
padaju; sadrzaj svekoHke
p r e d m
umetnostj
p r j v j d o
sam proces
p r a v l j e n j
Tr i
st
andardna
z -
stoja
e l e g a t a n nacn
r a j
n e p r e d m e t e o s t i sa
sto
moguce manje rada . Ovde se
u m e t j k
bavi samo dej-
stvom nehotjcnostj, vec samjm dejstvjma sjedjnjen jm l skup
elemenata m , promenama
na
ta t r j k
Ojsanov pravj
ready-mades su
malobrojni n a r a v o k
oriste
strukturu ETRA . Najpre, su naprosto j z a b njsu
Onj poseduju elemenat temporalnog kao predvidenog u pro-
cesu pravljenja. Dis
an na
glasava da se u plan mora unetj spe-
c j f j c o vreme za zapjsivanje takvog dela, cekajucj , ako to
potrebno, estetskj odgovor ( sa svim vrstama zastoja ). On
dalje naglasava da o d r e a j v a j e vremena prj jzboru predmeta
p r e s o d o - P r i r o d o upjsatj datum, cas , mjnut , kao informaciju
rea
dy
-made-
u .
k o c e p t
l o
delo
Fountaine
tra
j
a-
j e osim v r e m e a koje
p o t r e b o
da se e e naopako. U svo-
jjm beleskama za Zelenu kutiju Disan zapjsuje ovo zapazanje :
Sat u profilu
i
inspektor
prostora
BELESKA: Kada se gleda
sa
strane (u
profjlu)
,
sat v jse kazuje vreme
MD 58
(Ducha mp H a m j l
U stvarj, D j s a ovde korjstj metaforu da s da struktura
ready-made-a p o j s t a v a dejstvo v r e m e a (kroz proces
p r a v l j e j a )
a u t o m a t s ~ i z a m e j u j e
jdeju o d r e a e o m prostoru ili u m e t
kom
k o t e k s t u
kao sredstvu
za
odredivanje
u m e t j c k o g
statusa
predmeta kojem rec . Pravj
ready-made
(ETAR) uvek ru:
k o t v o r e j , u t j l j t a r j predmet kojj
t e t j z u j e
Svetost
VATRE 1
p r o f a j j r o d j kvaljtet
VAZDUHA Z E M L ~ E
u g ~ ~
re-
cjma, u
z a v j s o s t j od o k o l o s t j ready-made
se moze
kor1st1t1
kao
orude jlj f u k c j o predmet, jlj se z posmatrati kao sjm-
bol razljcjtjh
reljgjjskjh
fsusivac
z
(pravj ready-made
o r j g j a l
1914
PRIRODNO
Voda prjdodata bocama
drzacu
za
Prema
h e r m e t i definiciji
funkcija isusivaca
z
prirodi
umetnost
buduci
da masovno proizvedeni me-
talni
predmet
(ZEM LJA) kori
sti z isparavanje
(VODA)
vazduha (VAZDUH) iz
vinskih
(VATRA)
KULTURNO
U m e t i k
odablra spravu koja
s v o j s t v e n dovodj ll
r a v o t e z u ceti rj
e l e m e t a :
VATRU, VODU , VAZDUH
ZEMLJU :
j t e n c j j a
se ovde
vezuje
za s a k r a l e
jmpljkaci-
je vina
E k v j l i r a c j j a
cetirj
nacela
10 11
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
7/25
Marcel uchamp
izbor tekstova
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
8/25
Pismo Tristanu Cari 1922-1923)
Starj moj,
vjdeo sam tvoje clanke u Vanity Fair
t a k o f e
u Secession alj
jos ne onaj kod Mansona.
Postojj m o g u c o s t za jedan v e k j projekat, kojj n a j v e r o v a t j j e
doneo nesto novca -
da se naprave jlj s jzljju okace na malj lanac cetjrj
slova OADA. Za1Jjm, da
se
napravi sasvim mali rprospekt (oko
tri
stranjce,
na
svim jezjrcima) -
l
ovom
p r o s p ~ k
blsmo
na-
brojalj vrl-ine dadajste: j e d o m recju, jnsjgnjju za dolar jlj
odgovaraju6u vrednost u drugjm valutama, kupovali ljudj
jz
svjh
zemalja - cjn kupovjne ove
j n s j g j j e
kupca posvet-io kao da-
da stu .
i s m o
mu, naravno, objasnjlj da postoje tri vrste da-
d js t anti-dadajsta, prodadajsta neutraln j dadajsta . Alj ma
sta se mjsljlo jnsjgnljja
stjtjla
od izvesnjh bolesti, mnogjh
zjvotnjh nevolja, nesto kao male ruzjcaste pjlule koje lece sve.
Naravno, prva d p r j m e d a cena slanja
tjh
trj hiljade
prospe kata. Pravlenje m e t a l j h slova ne doslo skupo. Kljuc
za
pocetnj uspeh
i
u j1azovnom
; j z a n j u
recj u prospektu,
kojj mjsljm , trebalo da bude rezjme jedne duze j l u s t r o v a e
b r o s e koja se slala zajedno
sa
jnsjgnjjom.
Preporucil.j
i s m o
da se jnsjgnjja nosj kao narukvjca,
z a c k a
dugmad
za
m a z e t n e
jlj jgla
za
kravatu. Bjlo modela u
s r e r u
zlatu p l a t i j kojj razume se, kostao vjse od jednog dolara.
U svakom vecem gradu postojao agent. Ako
tj
rasjrjo po
sao u Evropj,
i h
se pobrjnuo za S j e d j j e Drzave.
Razume se da verujem da ovo j1azvalo pravu kontroverzu me
l u pravjm dadajstjma, alj t a k o l e i l o od pomocj u fjnansjjskoj
dobltj .
Ako
te
ovo zanjma, trebalo da pokusas da napjses nacrt pro
spekta. Ako budem jmao jdeja, poslacu
tj
jh . Mozda
i s m o
moglj
da pocnemo
na
malo, sa oglasom u provjnc jskjm novjnama
ilj
revjjama.
Shvatas moju jdeju. Nikakve umetnjoke l>iterature, samo cjsta
medjcjna, unjverzalna panacea, fetjs,
na
nekj nacjn: ako jmas
z u b o o l j u
odes svome Zllbaru pjtas
ga da
lj dadajsta.
Ako sj jscrpjo argumente u
djskusjjj:
dada najboljj odgovor
na
i l o koju vrstu zastocc jtd .
Ako te
jdeja zanjma, svakako me obavestj - spomenj
Reju (Man Ray , zabavj:ce ga. Ako
n a f e s da
zan jmljjva,
na
sjre
i h
razmjsl jao njoj.
Pogleda6u Shadowland u kojem KreJmborgov (Kreymborg)
clanak Dadi. Mozda od tebe UIZetj clanak.
947 Broadway, N.Y. Cjty
Marcel Duchamp
15
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
9/25
uskarac i pred ogledalom 1934)
Ogledalo ih cesto
z a i j a v a
i cvrsto drzj.
i ,
stoje
pred
j i m .
Obuzetj su,
o d v o j e j od s t v a r o s t j
samj sa svojom
a j d r a z o m
m a o m
t a s t j o m . lako svjma s p r e m o i z o s e sve
ostale m , ovu drze u t a j o s t j , odricuci se pred a j i j z j m
prjjateljima.
Tako stoje z u predeo kojj su oni sami, l j j h o v j h o
seva, t e s a c j pregjbl
j j h o v j h r a m e a ,
ruku koze, koje su
jh
g o d i e toliko
a v i k l e
da vjse i
z a - J u
kako su
a s t a l i ;
i
m o g o b r o j e
i s k o s k e sume
j j h o v e
kose. Q
r a z j s l j a j u ,
za
d o v o l j su, pokusavaju da sebe sagledaju u l . Z su jh
a u c i l e da a g a prolazi. Z su jm rekle Sta p r j v l a c o
j i m a , alj su zaboravjlj; sada se, meautim, sastavljaju kao
mozajk, od
g
sto .zadovoljavalo
z
Jer
i
sami
z a j u
sta m p r j v l a c o . U sebe su s j g u r j samo z g o d j ljud
j
alj
z g o d j
judi j s u p o d e s j
za
ljubav: u
p o s l e d j e m
tre
u t k u
se pjtaju
da
lj jm to lezi.
Za
ljubav su
p o d e s e
velike
r u z e
stvarj koje j j h o v a lica s s ponosom kao o b r a z
i u .
VeHkj
cutljjvci kojj j>a svoje t j s j e skrivaju m o g o jli i s t a .
k ruke dugih ili kratkih prstiju, koje grabe. Potiljak koj se
dize ukoso da e s t a o u sumovitom rubu kose, z i prevoj
koze iza uva,
m i s t e r i o z a
skoljka pupka,
r a v e
casice
k o l e a ,
zglobovi j i h o v i h c l a a k a , koje obvija p o d l a i c a da iskoce
- dalje od a j d a l j j h i jos uvek e p o z n a t i h
o a s t i
tela, mnogo
starijih od g , mnogo istrosenijih, otvorenih za sva
d o g a f a n j a :
ovo lice, uvek ovo lice koje tako dobro poznaju. Jer telo imaju
samo
u , i n a
samo u
a r u c j u z . Ali
s j i m a uvek ide
njihovo svagda prisutno lice. Ogledalo >h gleda. Oni se sakup
ljaju.
P a i v o ,
kao
da
probaju kravatu, sastavljaju svoje crte.
B e z o b z i r i , o z b > i l j i
i svesn svog izgleda, okrecu se
da
se
suoCilj
sa
svetom.
Rrose Selavy
Zbornik tekstova iz Societe Anonyme
1943-1949)
Aleksandar Arhipenko ( A i e x a d e r i p e k o )
skulptor, slikar
j p e k o d
od
malog broja skulptora koje privukla
kubl>sticka vera. lako su
j e g o v e
prve skulpture a d a h u t e re
u c j o a r i m
teorjama, u v o f e n j e m p o t p u o o v o g poi
m a j a u m e t o s t i odmah ispoljjo svoju s a z n u l i c o s t . U g l a v o m
16
od gipsa a p r a v l j e i m reljefima,
r e z b a r e i m
i
o b o j e
dao
a z i v sculpto-peintures. Ovo
p o l i h r o m o
p o i m a j e skulpture,
iako sebl
i
v i ,
i l o
svojim rezultatima upravo
zaprepascujuce. Novim idejama formi uspeo da izrazi
m o -
go vise
g
sto
to
p r i v l a c a
t e h i k a A r h i p e k o v z
d o p r i o s
skulpturi sastoij se u
o t k l a j a j u v o l u m e a .
Stari, ma
s i v a , k l a s i c i postupak v e r o v a t o
i
p r a k t i c a posledica pro
cesa i v a j a . Njegova t e h i k a e p o s r e d o g u r e z i v a j a .. u gips,
drvo i druge materijale
a c i i l a
od svakog dela o r i g j a l kojj
se moze
u m o z a v a t j
P o s l e d j j h g o d i a ,
A r h j p e k o
se vratio
k l a s i c o j
t e h j c j ipak,
g
uvek smatrati z a c e t i k o m .
Sofi
Tojber-Arp Sophe Taeuber-Arp)
s/ikar, skulptor, crtac
1943)
Ako d od karakteristika moderne umetnosti posle Kurbea
Courbet) i kult
p o d s v e s e
ruke,
d
dobar broj
u m e t i k a
u p o s l e d j i h
trjdeset g o d i a
napustio ov
a j kult
o k r e u o se sve
s o p r e c i z o j
t e h i c i , prepustajuci i s t a
s l u c a j o s t i
poteza
cetkice.
Sofi Tojber-Arp
i l a
meau prvjm
u m e t i c i m a
koji su
odustali
od o p a s o s t j p r e p u s t a j a
..automatskom .
s l i k a j u . Po
stavila sebl zadatak
da
izvede crtez kao
da p r e t h o d o ..
pla
i r a .
1
sto
a j v a z i j e ,
v
uvela geometrijsku ara
besku kao jedan od o s o v i h u m e t i c k i h pojmova. Pomalo cu
d o , volela cesto da koristi a z i v e koji su slici prizivali
analogiju ljudskog six espaces aux teintes ensoleollees). iako
slika i l a ..apstraktna
..
Nazivi, kao i same slike, stavise, blli
su k r a s e i humorom koij cesto e d o s t a j a o a p s t r a k t o j umet
o s N . svom r a v o d u s o m stavu prema sebl kao u m e t i k u ,
Sofi Tojber-Arp
s
podseca a o n i m o g
z a a t l i j u jz s r e d j e g
veka.
Zan Hans Arp ( / s / Arp)
skulptor, s/ikar, pisac
1949)
Z a s n o v a i
metafizickim implikacjjama dadaisticke dogme,
Arpovi reliefs, a s t a l i i z m e f u 1916. i 1922. g o d i e jesu najubedlji
viji
i l u s t r a t j v i
primer a t i r a c j o a l i s t i c k o g doba. V a z a e l e m e a t
koji Arp tada uveo ..humor, i to u j e g o v o m a j i s t a
c a i j e m o i i k u ; ona vrsta musjcavih pojmova kojj su dadaistic
kom pokretu dali veoma
b u j u
zivost, a s u p r o t cisto i t e l e k t u a l
j m t e z j a m a
kublzma i
e k s p r e s j o i z m a .
Arp pokazao
z
smeha u borbl protiv sofistickih teorija tog
v r e m e a .
Njegove
pesme jz istog perioda odvojile su rec od i h r a c j o n a l i h ko-
7
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
10/25
notacjja, da zahvaljuj ucj aljteracjjj cjsom besmjslu zadoblle
najneocekjvanjja znacenja. Njegov
d o p r j o s
nadrealjzmu, njego
ve concretions dokazuju njegovu majstorsku tehnjku u korjsce
nju razl
jcjtjh
materjjala, u mnogjm prjmerjma to nesto kao
t r o d j m e n z j o a l a jgra rec j - ono sto moglo da bude zen
sko telo.
Za
Arpa, umetnost Ie Arp .
Umberto Boconi
1882 1916
U m e r t o
Boccjonj)
slikar skulptor pisac
1949)
Za
razljku od drugjh umetnjckjh pokreta, futurjzam u Marjne
tiju (Marjnett
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
11/25
fJorao de i r i k o (Giorgio de Chirico)
slikar pisac ilustrator
S v e d o c e i usponu nove estetjke, u dodjru sa ra,zljcjtjm izrazjma
jz
prvjh godjna dvadesetog veka, De r j k o se 1912. godjne suo-
cjo sa p r o e m o m da lj da sledj jedan od vec otvorenjh puteva
jlj da
otvorj
novj put. lzbegavao kako kLrblzam, tako
fovi
,zam,
uveo ono sto se moglo nazvatj metaf,jzjckjm sljkar-
stvom . Umesto da jskorjscava dolazecj medjjum apstrakcjje,
on
na
svojjm platnjma
organjzovao skLtp elemenata kojj se mogu
sabratj samo u metafjzjckom
svetu .
Qvj elementj, sljkanj naj-
mjnuojoznjjom
tehnjkom,
su ;,zlozenj u horizontalnoj ravni
u ortodoksnoj perspektjvi. Ova tehnika, nasuprot kublstjckoj jlj
cisto
apstraktnoj
formulj,
koja u vreme i l a u punom procvatu,
branjla De i r j k o v polozaj omogucjla mu da postavj
temelj
za
ono
sto deset
godjna
kasnjje
postatj nadrealjzam. Oko
1926. godjne, De i r j k o napustjo svoje metafjzjcko pojmanje
okrenuo se manje strogom potezu cetkjce. Njegovj obozavaocj
njsu moglj da ga shvate
utvrdjlj
su da De i r j k o jz drugog
stjla jzgublo sjaj onog jz prvog. BLrducnost
,
medutjm, mozda
jmatj sta da kaze.
Andre Deren
(Andre
Derajn)
slikar graficar umetnik
1943)
Na kraju veka, kada su jmpresjonjzam poentili'zam postal j prj-
znata revolucjja , mlada generacjja osetjla potrebu
za
daljjm
eksperjmentjsanjem u o a s t j . Medu
fovjstjma,
Deren se
istjce
kao zacetnjk tog eksperimenta, kojj temeljjo na optjc-
kjm k o t r a s N m a zjvih , koje su p r j m e n j e e u sjstematskom
z o i j c a v a j u
p r j r o d e forme
. lako su
jntjmjstj r
(Bon-
nard), Vjjar (Vujllard) i drugi u jsto vreme p r j m e j j v a l j jmpresjo-
j s t j c k u t e h j k u za j t i m j s t j c k e prjzore, Deren i fovjstj su reha-
1toval r kao boju korjstj 1 tvrdo j z v u c e u formu kao od-
govor
i s t a c a e
maglovite
sljke
t ) Sezana
C e z a n e )
Trojjca
z h
fovjsta,
Matjs
(Matjsse), Brak
D e r e , bllj
su odvec
l i c o s t j
da se prjdrzavalj stroge
z a j e d j c k e formule. Vec 1907. g o d j e , D e r e sa pravog fo-
vjzma presao sumornju t e h j k u koja u m o g o cemu pret-
hodj
kublstickoj
paletj. Brak se
o k r e u o
kublzmu,
Matjs
po-
stao
Matjs. D e r e d o s l e d o
protjv teorija. Uvek
j s k r e o
verovao u u m e t j c k u poruku e i s k v a r e u metodskjm s
m , d a - d a a s prjpada maloj grupj u m e t j k a koj zjve
svoju u m e t o s t .
1949)
20
Katerin S. rejer (Katherine S. Dreier)
slikar predavac pisac
l
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
12/25
Luis Ejlshemijus 1864 1941 (Loujs EjJshemjus)
slikar pisac pesnik muzicar
Kod Ejlshemjjusa se suocavamo sa tragedjjom koja za s , po
red svega b e s p o m o c e svedoke duge borbe, jako se moze upo
redjtj sa tragedjjama m o g j h
u m e t j k a ,
poprjma
t j c u
formu.
Ejlshemjjusova tragedjja
blla tragedjja j e g o v e s v a k o d e v e
borbe
za
zjvot, kao kod S e z a a , o b e z b e d e o g
s k r o m o ,
dobro.
Ejlshemjjus, r o d e u S j e d j j e j m Drzavama, j k a d a uspeo
da
ubedj svoje
s u g r a d a e
da
su
j e g o v e
sJjke j.zraz
t
Amerjke,
jer
zahvaljujucj svome
o b r a z o v a j u , j e d j m
delom
s t e c e j m u j o s t r a s t v u , drugjm ovde, raevjo m u pot
p u o s t j o s l o b o d e o t e h j k a i l o koje u m e t j c k e skole toga vre
m e a .
j s t j s k j
j v j d u a J j s t a ,
kakvj trebalo da budu
u m e t j c j a s e g v r e m e a , kojj j k a d a prjstupjo d gru
pj. Ovaj stav samo
d
od razloga j e g o v o g k a s o g p r j z a
v a j a . p e s j k sljkao kao p e s j k ,
j e g o v Jjrjzam
u vezj sa
j e g o v j m
v r m o m
jzrazavao
d
odre
d e j perjod. SJjkao kao prjmjtjvac - alj prjmjtjvac
to zacetak
j e g o v e
tragedjje. NJegovj pejsazj j s u bllj pej
sazj o d r e d e o g predela; j e g o v j aktovj su
blJj
lebdece fjgure sa
e p r o u c e o m a a t o m j j o m . Njegove alegorjje j s u blle z a s o -
v a e
p r j h v a c e j m l e g e d a m a .
Tesko da se mogu
recj
koje
ga
odredjJe . Ejslhemjjusove
sljke
govore
za
sebe same.
Maks Ernst
( E r s t )
slikar skulptor autor
(1943)
Dadajstjckj pokret a t j - p o k r e t
odgovarao
u z d j
ro
denoj j,z prvog svetskog rata. lako u s u s t j j i blo nj
k j j z e v n j ,
nj sJjkarskj, dadajzam svoje
e k s p o e t e
stekao medu sljka
rjma pjscjma rasutjm cjtavom svetu. Delatnostj Maksa Ern-
sta, u
K e l u ,
1917.
g o d i
e , l su od g c e l o g predstav
j k a dada-si'ikara. lzmedu
1918
. 1921. g o d j e , njegove sljke,
crtezi kolazj, kojj predstavljaju
svet e s v e s o g ,
vec su blJj prvj
mali dozjvljaj a d r e a l j z m a Upotreba starog j e s k o g frottage.
jedno
od
njegovjh
t e h j c k j h
otkrjca,
t e h i k a
t r l j a j a ,
pokazuje
automatske teksture drveta drugjh materjjala . Kada 1924.
godjne poprjmjo svoj o i i k nadreaJjstjck pokret, Maks E r s t
blo jedjni
slikar
jz grupe dadajsta
koJj
se prjdruzjo pjscjma jz
a d r e a J j s t j o k o g
poduhvata. U stvarj, njegova
p r e t h o d a
posHg
su svakako u veljkoj merj utjcala jsrtazjvanje nesvesnog,
koje su vrsjJj k n j i z e v j c j nadreaJjstj. l z u z e t o p l o d a Maks E r s t
imao dugu a d r e a J j s t j c k u karjj eru sa svoj jm deJjma dao
potpunj expose razJ.icjtjh epoha
a d r e a l j z m a .
(1945)
r Glez ( A I e r t GeJjzes)
slikar pisac
Na o v u prvjh opjpJ
ivjh
rezultata koje ostvarjo kublzam,
Glez
M e c j g e r
( M e t z + g e r ) su 1912.
g o d j e s k j j g u Du
Cublsme u kojoj su rasvetJjJj d u s e v u hemjju kublzma. Kroz a a
Jjzu u zakljucku Glez pokazao vezu jzmedu teorjjskog uma
cetkjce, pridobljajucj cjtalacku p u J j k u za o v u tezu. U svom
Jjcnom prjstupu kub:zmu podrobno jspjtao m o g veljke
kompozjcjje
d e s k r j p t j v o g
karaktera.
to
u
s u p r o t o s t j
sa
Brakovjm gotovo mjkroskopskjm jstrazjvanjem. Glez medu
prvjma kojj su
razumelj
p r + m e u o v j h
metoda
u a j m j s t j -
oke prizore .
a j m i
s t i su blJj
c l a o v j k j j z e v e
grupe, u
Parjzu, oko 1905 .
g o d i e ,
kojj su se zanjmaJj
za
sukobe m u
o r g a n j z o v a j m
r u s t v e j m
grupama,
iJ i
jzomedu o r g a j e o v a n j h
t v e j h
grupa d . U formj svog sJjkarstva, Glez
ispol
jo
v e i k u Jjcnost,
k a s j j e ,
kada kublstjcka
t e h j k a
po-
stala vjse dogma, manje neophodnost, Glez se ponovo o k r e u o
svome pisanju, ovoga puta sa osecanjem covekoljublja. Otud.a
bllo razumljoivo sto k a s i j e a p u s t i o svet kublzma, kao i svi
k u i s t i ,
nastavio da
r
,zvja
vlastite
ideje vizuaJi,zacije. A I e r a
Gleza jako zanimaju s o c i j a J j p r o e m j naseg
v r e m e a
posebno
onj kojj p o g a l a j u radnjka . Njegove novjje sJjke sluze o d r e d e o m
reJ.igjjskom c
Jju
postale
su
staklo njegove nove vere.
Huan Gris (Juan Gris)
slik r
( 1943)
mnogj
sljk
arj njegove g e e
r a c j j e Hu
an
Gris svoj zjvot
l Parizu kao s p o s o b a karjkaturjsta jJustrator .
sva
kodnevni dodir sa sNkarjma jz spanske kolonje naveo ga da
se prjdruzj kublstjma, u vreme kada onj njsu
j s t a
drugo
nazjv kojj nekolicina dala nekoJjcinj. Gris svome delu od
mah nametnuo svoje pojmanje k u . z m a B lo to objasnjenje
formj ,
ne
zamrsenost formj . Vlastjta pravila prjmenjjvao u
d o s l e d o m j s p j t i v a j u motiva. Na njegovim prvim platni
ma
mo
zete
osetjtj d i s c j p J i u u p r o s c a v a j a ,
koju samom sebl
a m e -
tao, umesto
da
povecava zam rsenost . Nasuprot drugim kublstj
ma, koji su oko sredisnjeg motiva gradili vestacke svetove, Gris
svoj licnj pristup i;zgradio u n u t r a s j o j strukturj motjva.
Ovaj pravac izaza sledjo do samog kraja metodskj jzbrusjo
j e d u
od na_icjstijih strana kublzma .
( 1943)
3
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
13/25
Vasilij Kandinski
(Wassily Kandinsky)
s/ikar pisac
Kandinski i svedok mnogih izama iz svoga vremena. Pri
padao onoj generaciji slikara koji su hteli da obelodane da
slika moze ponovo da se rodi uprkos jakoj vladavni impresio
nizma.
Ekspres ionizam, kao prva reakcija svoje najbolje eksponente
nasao u Kandinskom i Francu Marku (Franz Marc). Njegovi rani
spisi i:zlazu njegove
teorije
iz vremena kada stvarao svoje
prve apstraktne slike, kada rec apstraktno jos nije blla stvo
rena . Period ekspresionizma kod Kandinskog n je njegov pe-
riod apstrakcioni.zma. U pocetku uvek postojao motiv, od
kojeg jedva
da
ostao neki
naturalisticki
detalj . Kasnije
napustivsi kvalitete svoje izvezbane ruke, koju privoleo na
vecu discipHnu, dosao do cistog jzraza. lscrtavanjem ljnjja po
mo Lt lenjjra i sestara, Kandinskj posmatracu
otvorjo
nov na-
cjn gledanja sljke. vjse njsu blle ljnije nesvesnog, vec svesna
osuda emocjonalnog; jasan transfer mjsli na platno. i
stvarnj doprjnos Kandnskog koncepciji estetike koja njje stajala
u vezi
sa
prethodnim jli pratecjm jzmjma .
Pau/ / , 1879 1940 (Paul l
slikar
graficar
umetnik
pisac
1943)
Duboko razumevanje u upotrebl akvarela, ljcnj metod u sli-kanju
uljanim bojama, p r j m e j e n j h u prjvjdno dekoratj vnjm formama,
jzdvojjlj su u savremenom
slikarstvu
Klea kao umetnjka njmalo
srodnog drugjm umetnjcjma. S druge st ane,
j e g o v e
eksperj
mente su tokom poslednjjh
trjdeset
godjna drugj u m e t j c korj
stjlj kao osnovu
za
nove razvoje u razljcjtjm umetnjckim poljjma.
Prva reakcija pred slikom Paula l
p r j j a t o
prepoznavanje
onoga sto smo svi mj moglj
da
nacrtamo u d e t i j s v u . Najveci
broj njegovih kompozjcija pokazuje ovu carobnu stranu neukog ,
naivnog jzraza. Ovo
,
medutjm, samo prvj, veoma
dirljjv
dodjr
sa njegovjm delom. Pogledamo lj
p o - i Z e
odmah cemo
otkrjtj
da prvj utjsak nepotpun
da l ,
jako cesto korjstj decjju
t e h j k u , to
i
tako sto prjmenjuje
na
sasvjm zreo o i i k mj
sljenja, sto se otkrjva i analjzom njegovog dela. Njegova jzo
zetna plodnost njkada ne pokazuje znakove p o n a v l j a j a sto
cest slucaj. On jma toljko toga da kaze, da d l njje njmalo
nalj k drugom l e u .
1949)
24
Fernand Leze
(Fernand Leger)
s ikar
Leze, na primer, i k a d a nije sljkao kocke. Njegovj prvi pokusajj
u novom umetnjckom izrazu bllj su vjse u duhu djnamickjh formj,
Bio nadahnut
umetnjckjm
postjgnucjma
m o d e r o g
sveta,
prevodio jh u sazetu fragmentaciju. Njegova shema
i l a
jzrazena osnovn'im bojama koje su doprjnosjle snaz teme.
Leze za svoje crteze figura , drveca drugog korjst jo cjljn
drjcne
o i j k e
Njegove sHke
jz
1912.
godjne nazvane su
cjljn-
dristjckjm, ima le su samo dalekLt vezu sa kublzmom . Leze
1918.
godjne dostjgao punocu svog jzarza - volumeni jake
osnovne
,
plava, crvena zuta , docaravaju prjzore jz svako
dnevnog zjvota.
On
jedan od retkjh sljkara naseg vremena
kojj tehnjku sljkanja murala podvrgao modernom pojmanju.
Lezeove v veljke kompozjcjje zadjvljuju svojom neposred-
o s c u
Z ak Lipsic (Jacques Ljpchjtz)
skulptor
1943)
G l a v j jzvorj kublzma a l a z e se u poslednjjm Sezanovjm
( -
z
sljkama u
c r a c k o j skulpturj. o b j a s j a v a
za sto su
kublstjcki skulptorj radjlj,
da
tako kazem , u a z a d , pokusava
jucj da nacela kublzma p r j m e e svoje delo. Ljpsjc,
a j m l a f j
kublstjckj skulptor, u svojjm prvjm e k s p e r j m e t j m a j z o s j dokaz
utjcaju c r a c k e skulpture. Medusobno
j m a j e
ravnj obele
zava njegov drugj perjod. U trazenju hladnjje suvlje u p o t r e e
ost rih ravnj , odbacjo egzoti-cku Veran kublstjcko-j
tradjcjjj,
sve vreme u tesnom dodjru
sa
prjrodom njkada
se njje p o t p u o okrenuo apstrakcijj. Nazjvj njegovjh skulptura
pomagalj su c j t a j u kompljkovanjh l Posle rata j,z 1914
1918. g o d j
Ljpsjc postepeno jzgradjo l j c formulu, jz
koje jskljucena kublstjcka sjnteza . Uklonjvsj kompaktnost,
u skulpturu ponovo uneo vazduh. Dela
jz
tog perjoda jmaju
vjse poetskog duha vjse se dotjcu s l j e j a nego prjkazjvanja.
P o s l e d j i h
godjna se zanjma za skulpturLt u otvorenom prostotu .
postjze j z v a n r e d e rezultate u i z u c a v a j u odnosa izmedu skul
pture o d r e d e e vazdusne perspekt jve .
1945)
25
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
14/25
Man Rej (Man Ray)
slikar fotograf. pisac
Man Rej jos pre prvog svetskog rata prjpadao grupj sljkara
su dela stvarala
povest
u razvoju revolucjonarnjh jdeja u
Llmetnostj . Njegove
sljke j z m e l u 1913. 1914.
godne pokazuju
osvescjvanje
veljke ljcnostj
u njenom
vlastjtom
tumacenju ku
i z m a apst
aktnog sljkarstva. U Par
z
stjgao 1921. godjne,
vec poznat kao dadjsta, prjstupjo redovjma ove aktjvne grupe ,
sa
Bretonom (Breton), Aragonom (Aragon), Eljjarom (Eiuard),
Ca-
rom (Tzara) Maksom Ernstom kojj
trj
godjne kasnjje uteme
ljjo
nadrealjrzam . Promena okoljne dala novj podstjcaj Man Re-
jovom
radu. da se bavj fotografjjom, j e g o v o postjg
u c e sadrzano u tome sto sa fotoaparatom postupao kao
sa sljkarskom
cetkjcom, kao pukjm j s t r u m e n t o m u sluzbl uma .
Upravo u Parjzu . u
lnstitut
Poincare prjvuklj su ga matematskj
predmetj, uvek lepj samoj svojoj prjrodj ,
a s l j k a o
mnoga
p l a t a ,
j z o s e c j ovu
j h e r e t n u
lepotu u dodjru sa o r g a s k j m
temama. Danas , a t r a g , u Holjvudu, gde pjse, drzj p r e d a v a j a
sljka
, Rej zauozima
mesto
m e l u Starjm majstorjma mo
derne u m e t o s t j . Uzgred, Societe nonyme predlozjo
, a k t j v j
l od samog pocetka .
Luis Ma1kusis (Loujs
Marcoussjs)
slikar umetnik graficar
1949)
Posle samo nekoljko mesecj
p r o v e d e j h
cademie Julian
Lujs Markusjs , 1903.
g o d j e ,
uvjdeo
e d o s t a t k e
akademskog
o b r a : z o v a j a zapoceo samos talno, sl ikajucj pokusavajucj da
zarad.j za zjvot od crtanja za jlustrovane casopjse, kao sto su to
u to vreme radjlj 2ak
j l o , u
Grjs m o g j drugj. zjveo
na
Monmartru,
u to vreme naseoblnj svjh u m e t j k a , j z m e l u
1908. 1910. i e , stabu kublstjcke
revolucjje.
A p o l j e r (Apol
ljnajre), apostol, i sredjsnja fjgura okupljao r a s t u r e e po
s v e c e j k e Oko 1911. godjne, Lujs Markus (Loujs Markous) se,
posto promenjo svoje g l e d a j e sljkarstvo, prjdruzjo kubl
stjma postao Markusjs. Od dve kublstjcke
s t r a k e
(Pjkaso/Pj
oasso/,
Brak, s
d ,
Glez,
M e c j g e r ,
Leze, s druge
s t r a e ) ,
Markusjs i
l j z j
prvoj ostao d d j s c j p l j j dugo
posto
su m o g j kublstj u svoje dogme u e l j
veljke
slobode
veoma
cesto
sasvjm
napustjlj
kublzam . Markusjsov z prj
log i njegova
p r j m e a
kubl.zma u grafjcj, j e g o v portret
A p o l j e r a spada
m e i L I l grafjke
koje su a s t a l e u t 1
v r e m e u
U jlustracjjj knjjga, Markusjs t a k o l e i o v a t o r
pokazao jste kvalitete kao l Stafelajskom sljkarstvu : prjzj
v a j e prostora
s strane trjjLI djmenzjja .
1949)
6
nri
Matis
( r Matisse)
slikar skulptor umetnik graficar
Anrj
Matjs
jos
1904.
god,jne svoje traganje
za
novjm
o a s t j m a
jzraza ,
korjsteci
tanke, plosne,
p o v r s j e , uo
kvirene punjm ljnjjama u
cr
.tez -
suprotstavljajuci
se poenilj
zmu
p o s l e d j e m u t v r l e n J u jmpresjonjzma. Pokretu kojj doblti
nazjv fovjzam kumovalo
e k o l j k o
mladjh
u m e t j k a
kojj su
osetjlj u z n o s t da se
i z b e g e
cor-sokak u kojj su jh dovelj jm
p r e s j o . ~ j z a m
p o e t j l j _ z a m .
Matjs
,
m e l u t j m ,
i
vjse
nego
teoret1car trenutka. Njegova prva z n a c a j a reakcjja i l a ob
rada forme, koja polazj od prjrodnog
p r j k a z j v a j a . S v e s o
za-
e m a r j o sve k o v e n c j j e a a t o m j j e perspektjve, da uveo
i l o
kojj crtez za koje verovao da
p l - j m e r e
da se p l o j m pre
ljvjma , koje su
umetnute
unutar j t e c j o a l n j h obrjsa, da-
d e
maksjmus v r e d o s t j
Matjsova
jdeja, koja se pojavjla ne
p o s r e d o posle
p r j z a v a n j a
Van Goga (Van Gogh), Sezana
Seraa (Seureat), blla promjsljen pokusaj da se u fjzjcj sljkar
stva otvore v putevj. Oko
1907.
godjne, jzlozjo nekoljko
veljkjh
kompozjcjja koje su sadrzavale sve e l e m e t e
j e g o v e
majstorske
k .
Perspekt-iva d z a m e j e n a od
o s o
jakjh formj koje su projzvodjle svoj
vlastjtj
t r o d j m e z
a l j
efekat. Fjgure drvece su
a z n a c e n j
p u j m ljnjjama, koje
grade arabeskLI
p r j l a g o l e n u
plohama
.
Celjna stvarala
11 v prjzor, u kojem se o b j e k t j v a kompozjcjja javlja samo kao
daleka vodjla. Od vremena tjh p o s t j g u c a , Mati s svojoj fjzj
kalnoj obradj sljke dodao
domjsljatu
hemjju poteza
cetkjce
, koja
pojacava
s a v r s e o s t
j e g o v o g
k a s j j e g
dela.
Mata
(Matta)
slikar
1943)
Nekoliko
g o d j a pre drugog svetskog rata, Mata zapoceo
svoju karijerLI kao arhitekta, alj se ubrzo sasvim
o k r e u o
sljkar
stvo i
a d r e a l i s t j c k i m
teorijama, koje su, jako stare dvadeset
godjna,
i l e
sveze zahvaljujuG-j
s t a l o m
j d o l a z e j u o v i h
mla
djh
t a l e a t a .
Mata m e l u
p o s l e d j j m
novajli jama.
prosao kroz u o b l c a j e o s k o l o v a j e , vec odmah n a m e t u o
svoje ljcno v f Njegov prvj a j v a z i j i prjlog sljkarstvu i l o
otkrjce novih, do tada u o a s t j u m e t o s t j nejstrazen-ih pod
rucja. Mata u trazenju o v o g prostora sledio m o d e r e fiz -
care, koJi, iako taj
prostor,
p r i k a z a na p l a t u , i mogao da
se pobrka sa
e k o m
drugom
t r o d i m e n z i o a l o m
iluzijom. Njegov
prvi period karakterise obazrvo
i z o s e n j e
i s t r a Z . i v a j a , borba
27
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
15/25
sa svi m teskocama u l j a e slike, samim mediumom, koji do
pustao vekovima stara
t n . K a s i j e
uspeo da u svoj
prostor uvede d e s k r i p t i v e i figurative e l e m e t e , koji su do
p r i e J i d o v r s e j u
j e g o v o g
z g
p o s t i g u c a .
lako jos mlad,
Mata
a j d u i j i
slikar svoje
g e e r a c i j e .
Zan ecinger
M e t z j g e r )
slikar, pisac
1946)
Dve odvojene grupe sJjkara su 1911. godine dale o i i k novoj
teorjjj
kublzma, kojj se u to vreme pothranjjvao u jnkubacjonom
perjodu. Pjkaso Brak, na jednoj, Mecjnger, Glez Leze, na
drugoj stranj. Mecjnger u to vreme najmastovjtijj teoretj
car k L 1 i z m a u veJ.ikoj meri zasluzan za krjtjckj stalno ra-
stuc jnteres koji sjroka javnost pokazivala za ovu novu formu
j.zraza. U svojjm clancjma u knjjzj Du Cublsme, pjsanoj u sa-
radnjj sa Glezom, uspeo da da supstancjjalnj expose glav
njm j.ntencjjama novjh sJjkara i pomagao u razjasnjenju ujstjnu
nejasnjh rezultata kojj su do tada postjgnutj. Njegove sljke jz
prvog perjoda obelezava J j s t a v a tehnjcka djscjpJjna, spoje11a sa
dubokjm uvidom, kojj naginje intelektualnom. Takve delatnostj
su od Mecjngera nacjnile jednjm od vodecih p i o j r a kublzma.
Kasnjje njegov polet oslablo on vjse nije ponovjo svoja rana
postjgnuca.
Huan iro (Joan Mjro
slikar
1943)
Mjro kao umetnik sazreo bas pred kraj drugog svetskog rata.
Sa
kraje-in rata dosao i kraj sv,h novih predratnih umetnjckih
koncepcjja. Mlad sJjkar o e mogao da pocne kao kublsta iH fu
turjsta, Dada .e blla pojava crenutka.
Mi1o slikajuci seoske predele iz okoHne Barselone,
svog rodnog kraja. lako pojavj reaJjsf.icke, ove prve slike su
blle obelezene
o d r e d e i m
o s e c a j e m nestvarnog jntenziteta .
Nekolko godina kasnjje, dosao u Pariz i nasao se medu da-
djstima, koji su se u to vreme preobrazavali u nadrealiste. Upr
kos ovom dodiru, Miro se drzao podalje od bllo kakvog nepo
srednog uticaja, jzJozio
nj Z
platana, na kojima forma, pod
vrgnuta zvom obojenju, jzrazavala novu dvodimenzjonalnu ko-
smogon-i ju, ko ja n ije nj u kakvom odnosu prema apstrakcjjj.
Takode napravjo neke konstrukcjje, koje stoje u neposrednoj
ve:zj
sa
nadreaJ.izmom, ali njegova vlastitost najbolje opred
mecella u medusobnoj igrj obojenih elemenata .
1946)
28
Emil Nikol (Emile Nicolle), 1830 1894
slikar, graver
R o d e u Parizu, gde posle skolovanja u liceju studirao
u m e t o s t l d Beraa (Berat). Do 1874. i e radio u R u a u
kao courtier maritime, kada dao ostavku i zivot posve
Ho sJ.ikarstvu i g r a v i r a j u . Od 1884. godine, jzJagao u Salonu
u Parizu. Bio u g l a v o m sJi.kar pejsaza, s voleo sli
k a j e sumskog sprazja u s1ilu A r p j - j j j a H a r p j g i e s ) . Njegove
studije
o r m a d i j s k i h
seoskih
i m a j a ,
kao i
j e g o v e
m a r j e
i
Jjtica St. Valerija
pokazuoju
e k u
s r o d o s t
sa B u d e o v o m (Bou
d j ) skolom. Takode blo
s t r a s t v e i
bakropisac. C r o b e J . i
ba-
kropisj starh crkava, starih kuca i ulica u R u a u su majstorski
u r a d e i , jako se mogu uoC.iti k veze sa M e r i o o v i m
r ) pariskm u l i c pri,zorima, Emil Nikol u bakropis
u
upadljiv slikarski duh. Njegov cuveni vel:iki bakropis Notre Dame
de Paris moze se upored.iN sa bllo koj-jm remek-delom toga pe-
rioda. U d e r t i j s t v u smo blli o k r u z e j s t o t i a m a j e g o v i h slika
koje su visile z i d o v m a a s e g doma, ovaj detalj s pra
vom mogao
da
bude dodat ll i podst jcaj
za atavri
stjcke
i s p o r e d e
karijere 2aka V i l o a , D i s a a - V i l o a , S i z a D i s a (Su
a e Duchamp) i Marsela D i s a a , j e g o v e u u k e . Neke od j e
govih slika bakropisi
a l a z e
se u Muzeju u R u a u . O d e l j e j e
bakropisa u Luvru cuva sve
j e g o v e b a k a r e
ploce. Graficko
o d e l j e j e u B i / i o t h e q u e Nationale, u Parizu, ima j e d u seriju
bakropsa iz j e g o v r o g a i u m a Vieux Rouen.
Antoan Pevzner (Antojne Pevsner)
skulptor, slikar, umetnik graficar, pisac
1949)
Pevzner kao
s k a r
da radj u Rusijj, mnogo godina pre
Revolucije; njegove sJjke jz 1913. godine, raaene voskom, prjka
zuju budenje njegovog zanimanja za tehnjku p r o z r a c r s t i i vec
najavljuju njegove kasni je eksperjmente sa providnm materija
lima. Medutjm,
trompe / oeil
sljkarstvo blo odvec ogranicen
med,jjum
za
Pevznera, koji se, razumljivo, okrenuo
skulptur
.
Skulptura konstrukcjje, il i k o s t r u k t i v i z a m , jeste estetickj stav
prema zivotu koji su dva brata, Gabo (Gabo) Pevzner, zamj slili
i izrazilj u svom Manifestu, iz 1920. godine.
Pevznerovi umetnicki z.ah ev njsu mogli
z a d o v o l j j
volumen
skom skulpturom, vec su vodjJj stvaranju novog postavljanja,
nekoj vrstj kamerne arhjtekture, koja jzrazava svoju prostor
Vreme stvarnost. U anaJ.izama povrsine, svojim novjjim de-
29
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
16/25
lima, Pevzner korist: r o n z umesto
p r o v i d i h
materiJala.
Po-
vrsina, izrazena samo svojim g e e r a t i v i m elementima, tananim,
zbljenim
l i i j a m a
postaje oneprirodena
p o v r ~ n a
jos jedno
z otkrice konstruktivizma. Povrsina se nagovestava l i i -
jama, ali se ne vidi i
i
vidljiva kao stvarna povrsina.
Fransis Pikablja (Franois Picabla)
slikar pisac
(1949)
Pikabij'ina karijera kaleidoskopsk niz umetnickh iskustava. U
svojoj spoljasnjoj pojavnosti ona su jedva p o v e z a a , ali ih sa-
svim jasno obelezava jaka licnost.
Tokom svojih pedeset godina sHkanja k a i j a stalno izbega
vao da pristane na formulu i nosenje znacke. On se mogao
nazvati najve6im eksponentom slobode u umetnosti, ne samo
protiv robovanja a k a d e i z m u , vec i protiv robovanja i l o kojoj
datoj d o g i .
cetrnaestogodisnJi mladic pl1isao i p r e S i O n i z m u i pokazao
veli'ki talenat, kao mladi s l e d b e i k vec starog pokreta. Negde
oko 1912. godine, njegov prvi c n i prilog kao umetn'ika
temeljio
na m o g u n o s t i m a ne-figurativne u e t n o s t i . Uz Mondrijana
(Mondnian), Kupku (Kupka) i Kandinskog,
blo
pionir
u ovoj
o i a s t i . lzmedu 1917. i 1924. godine, dadaisticki pokret, s e i
metaNzicki pokusaj ka iracionalnom, u d i o malo prostora
za
sli'karsvo. Pikablja na svojim slikama iz tog perioda ipak po
kazao veliku srodnost sa duhom
Dade.
Posle toga, godinama
sHkao akvarele u s rogo akademskom stilu prikazujuc Spanjol
ke u narodnm nosnjama.
Kasnije Pika'blja s veHkim i m a j e m da izucava pro
~ i r n o s t u sHkarstvu. Naporedn,m stavljanjem prozirnih formi i
platno, takoreci, izrazava osecanje trece dimeneije bez po
moc'i perspekt'ive.
Sa
svoje
i z u z e t e
plodnosti
a i j a
pripada onom Npu slikara
koji poseduju s a v : r s e o sredstvo: neumornu uo'brazilju.
/
Pikaso
(Pablo Pjcasso)
slikar skulptor graficar pisac
( 1949)
Rj
kasovo jme predstavlja Z,jvi jzraz novog m'islenja u o i a s t j
estetike. lzmedu 1905. 1910. g o d n e , nadahnut primjtjvnom cr
a k o m skulpturom, koja predstavljena Evropj, on
i
spo
s o b a da odbaci naslede impresjon,
st
cke fovistjcke skole i da
30
se oslobodi svakog neposrednog utjc-aja.
i t i
Pikasov
glavnj
prjlog
umetnostj. Sposobnost da pocne od novog izvora
i da odrzi ovu svez+nu spram svakog novog izraza, obeezava
razl'ic'ite epohe u njegovoj kari
jer
. Sam k u i z a m i umetnick
pokret, u kojem Pikaso
i
samo p j o n r . Njkada se
ose
cao obavezn;jm da sledj teo11iju k u i z m a , iako mogao i t i za-
sluzan za njenu razradu. U svakoj od svojih faceta, Pikaso
s
pokazao svoju nameou da o s t a e slobodan od prethodnjh
p o s t i g u c a . Jedna od
n a j v e j h
a z k a jzmedu Pjkasa vecjne
njegovjh savremenika
jes
.e sto on u
r e ~ i d n o j
projzvodnjj
svojjh remek-dela do danas njje pokazao njjedan znak slabost-i
ponavljanja. Jedini stalnj tok kaji protice kroz njegovo delo
jeste snazn'j lirizam, kojj vremenom postao strog'j ljrizam. S
vremena na vreme, svet trazij indvdualca
na
kojeg se moze
slepo oslonit i - takvo p o s t o v a j e se moze uporediti sa religij
skim obracanjem i nalaz se s one st rane rasudivana. U potraz.i
za
natprirodnom estetskom emocijom, h ljade l
ud
se okrece
Pikasu, koj ih
n+kada
nije izneverio.
orz Ribemon-Desenj
(Georges
H i e m o n t - D e s s a i g n e s
slikar pisac
( 1943)
Moderan sHkar od samog pocetka, R i e m o n - D e s e n j izmedu
1908 . i 1912. godine redovno izlagao kod Jndependants . Savre
menik kublsa i njihov
p11i:jatelj,
nikada n je
i
pod ut'icajem
po-
kreta. Oko 1911. godne, naprotiv, bo vise zauzet z c a v a n j e m
stiN:zovanog cveta, dok njegov zivi duh lutao vatren+m ras
pravam sa teoreNcarima kublzma. lz ovoih rasprava
potpuna promena u njegovom sl Z j k e
metatilzike su
velikjm
delom blle prjlog
H j b e m o n - D e s e j a .
Posle
d a d j z m a , ovaj prilog se jskrjstal:isao u nadreaHstickjm pricama
ogledjma punjm humora
l a g o g
pesjm,zma.
(1949)
31
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
17/25
Jino Severini ( G
Severj11j)
slikar pisac
S e v e r j j
d od a j d a t " o v j t j j j h sBkara jz futurjstjcke grupe,
j e g o v a p l a t a su v e r j prevodj c u v e o g futurjstjckog m a j -
fesa. Njegovj
a s l o v j ,
j e g o v a
t u m a c e j a
formom bojom, sve
u
j e g o v o j t e h j c j i l o u p r a v l j e o p r j k a z j v a j e
sveta bu
d u 6 o s t j
u
j e g o v o j v
strukturj U vreme kada su
s l j k a e ,
S e v e r j j j e v e
slke su jzgledale
kao p r o r o c a s t v a ,
jako
i k a d a
j s u
poprjmljle
o i j k
i l . u s t r a t i ' v i h
a t i c
j p a c j j a " .
v e c j u
futurjsta, prjvlacjo
ga p r o m k r e t a j a .
Napustjvsj statjcko
p r e d s t a v l j a j e ,
p r o a s a o t e h j k u
u kojoj se , forma
l
u p o t r e i j a v a j u kao
e l e m e t s a g e
b r z j e , posmatracu pre
o s j utjsak fjgure u pokretu u svetu koj
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
18/25
posebno. Moze medu ,m, da me m prjvlacjJa Lafar
gova poez.jja, vjse njegovj naslovj.
Comice agricole
kada
to
napjse Laforg, postaje poezja. Le soir piano u njegovo
vreme to mogao da naP'jse k drugj.
Na
crtezu Encore cet astre fjgura se, naravno, penje stepen-
cama. Alj dok sam radjo na njemu, pala mj na pamet jdeja
za
Akt i l i naslov -
ne secam se sta. KonaC.no sam skjco dao
F. S. Torjju (F. Torrey)
jz
San Franojska, kojj od 1913 Ar-
mory Show kupjo Akt koji silazi niz stepenice.
Ne, j s l ' i > m da n'jje
bllo
njkakve veze j:zmedu Akta koji sizali niz
stepenice futurjzma. F u t j s t j su svoju jzlozbu odrzalj u januaru
1912. godjne, u
Galerie
Bernheim Jeune. Akt sam sHkao u to
vreme. Skjca u ulju, medotjm, bjla gotova vec 1911. godjne.
lsNna da sam p o z a v a o
S e v e r j j j a
(Severjnlj). AN, u to vreme
sam radjo potpuno s am jJi bole, sa svojom bracom. u cafe
njsam odlaz+o cesto. U to vreme u mod1
i l a
hrono-fotografjja,
kao iz
Mejbri
dzovih (Muybrjdge) a i u m a .
z a n i m a j e za slj
kanje Akta
i l o
z m a n j u k u b l s ~ a za razaranje form nego
zanimanju futurjsta
za
nagovestaj kretanja, jJi, pak za Delone
jeve (Delaunay) simultaneist nagoves.taje k r e t a j a . oilj
s
aticko
pri kazjvanje kretanja -
statjcki
sklop naznaka raz
liCi Nh
polozaja koje forma poprjma u kretanju - bez pokusaja
da se kroz sNku daju Nlmskj
efekti.
l.zgledalo mi da opravdano svodenje glave u pokretu na
p k u
Jjniju. Forma koja prolazj kroz prostor pre616e Jjniju; kako
forma pokretala linj'jo koju prelazila, ovu zameniti jos
j e d n
Nnija, jos jedna, druga. Otuda sam
mislio da
svo
denje fjgure u pokretu na l i i j u opravdanjje nego
na
skelet.
m s a o blla: svestj, svestj, svestj; ali u isto vreme moj cilj
i o k r e t a j e unutra, ne spolja. Kasnjje, sledeci ovo glediste,
sam
da
verujem
da
umetnik moze
da
upotrebl bllo sta -
tacku, Hniju, n a j u o i c a j e j J j najneuoblcajenjj.j sjmbol, da
saopstio ono sto zeleo. Na taj nacin Akt nepos,redan
korak ka velikom stakl>u
Nevesta
okruiena
neienjama sama.
Ni
na sHoi
Kralj
i kraljica koju sam naslikao neposredno posle Akta
nema ljudskih
formj
ili
naznaka anatomije.
Ali
na njoj se moze
vjdeti koja mesta zauz:jmaJu forme; i s obzrom na sva ta svo
d e j a ,
ni'kada ne i h nazvao aps raktnom sHkom . . .
Futurizam impresjoni:zam mehanckog sveta.
St
rogo uzev,
to nastavak
i m p r e s i o n s
t i c k o g poketa. Mene to nlije z a i -
malo. Hteo sam
da
se o d v o j od k a l o g vjda sl'ikarstva. Me
ne mnogo vise zan
jmalo ponovno s t v a r a j e ideje na slike.
Mislim
34
da Kurbe (Courbet) zametnuo naglasak
na
Nzikalnom, u 19.
veku. Mene su z a j m a l e ideje - ne samo vizueJnj proizvodj.
Hteo sam da
sliku
ponovo vratjm u sluzbu uma.
1
naravno, moje
slikarstvo jsprva bllo smatrano za jntelektualno, uceno
k a r s t v o . lstjna
da
sam nastojao da se smestjm sto mo
gucno dalje od
..
prijatnjh " _ P r i v l a c n i ~ : ' f i ~ j ~ a l _ n i h s_
_ika.
Na
k r a j o s t g l e d a o kao na
u c e u .
MOJ'I Kra/1 1 kra JJCa su b1l1
sahovskj kralj kraljjca.
U stvarj, do pre sto godjna svekoliko sHkarstvo i l o uceno iJj
rel,jgijsko: ono svo i l o u sluzbl uma. Ova odljka se u pro
sJom
veku malo malo
g u i l a .
Ukoliko sljka dostavljala sen
zualniju prjvlacnos t - uko lj ko postajala a'njmalnija - utoljko
vise bila n . Bilo dobro jmati Matjsovo (Matjsse) delo
zbog lepote koju dostavljalo. Ono
,
pak,
stvorjlo
novi talas
j 2 j k a l o g sl:ikarstva u ovom veku, ili bar pothranjivalo trad
-
cjju koju smo nasledili od majstora
jz 19.
veka.
Dadaizam blo krajnja pobuna protiv fjzjkalne s t r a e sJjkarstva.
to
metafizjckj stav. lntjmno i svesno obuhvatao Jjte
raturu. neka vrsta nihjJjzma prema kojem jos uvek ose
cam a k l o o s t . On bo nacin
da
se jzade jz stanja razuma -
da se jzbegne utjcaj neposredne okoli'ne, proslostj: da se
pobegne od
k l jsea
da se
p o s t a e
slobodan.
P r a . z n ~ "
sjla_
~ a d e
i l a veoma zdrava. Ona govorila: ne zaborav1 da n1s1 to
Jjko
prazan koJ.iko N se to
n i .
SHkar najcesce prjznaje
da
jma
svoja obelezja. On jde od obelezja do obelezja. U stvari,
rob obelezja - cak i savremen,h.
Dada blla veoma korjsno sredstvo za cjscenj_e: 1 _verujem
sam u ono vreme
i
potpuno s v e s t a toga, kao 1 zelje
da
u
jzvrsim ciscenje. Secam se nekih razgovora sa Pjkabljom (Pjca
bla) tome. On i inteljgentnjji od vecjne nasjh savreme
njka. OstaJj su blJj za jJi protiv Sezana (Cezanne). Nje se ni po
mjsljalo na nesto s strane Nzikalnog u slikarstvu. N i j e . ~ b l o
misljen pojam slobode. Nije se uvodi'lo
filozofijsko
stanov1ste.
Kublstj
su
svakako u to vreme dosta novotarjli. U to vreme
m
su
p ~ e v j s e p o ~ l a
da brinuJ.i
filozofjjskom
stanovjstu;
kublzam m dao mnoge jdeje za razaranje forme. sam, me
duNm, umetnostj r a ~ m j s l j a o u sirjm razmerama. U to vreme
se mnogo raspravljalo cetv
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
19/25
Brjse (Brj,sset) Rusel (Houssel) su blfj dva coveka kojjma sam
se d'jvjo zbog defjrjjuma j h o v e uobrazjfje.
Z a - P j e r
Brjsea
otkrjo
z
R o m e
(Jules
R o m a j s ) ,
preko
k j j g e
koju uzeo
sa
tezge quaisu. Brjseov rad blla
d
fjloloska a a f j z a je
zj
,ka - a a f j z a koju a p r a v j o uz pomoc e v e r o v a t e mreze
dosetkj. k vrsta C a r j j k a Rusoa D o u a j e r Rous
seau) fjfologjje
o m e
ga predstavjo svojjm prjjatefjjma.
su, A p o f j e r ( A p o l f . i a j r e ) j e g o v a bratjja, odrzaH z v a j c u
proslavu,
da
mu odalj pocast, jspred R o d e o v o g j ) Mi -
slioca,
pred
t m ,
gde
p o z d r a v l j e
kao
kraljevic
mi-
slilaca.
B11jse , medutjm, d od pravjh l j d kojj zjveo kojj
bltj z a b o r a v l j e . Rusel moj drugj z a o s
jz
mladjh d
Obozavao sam
ga
zbog toga sto stvorjo
e s t o
sto j k a d a
sarn vjdeo. d stvar koja u mom
a j u u t r a s j j j e m
blcu
jzazjva
o b o z a v a j e
- e s t o sasvjm e z a v j s o - sto m
njkakve veze
sa
veljkjm j m e j m a u cajjma. Rusel verovao
da fjlolog, fj l.ozof metafjzjcar. , medutjm, ostaje vefjkj
p e s j k .
P r v e s t v e o Rusel taj kojj o d g o v o r a za moje staklo,
Nevesta
okruzena
nezenjama, sama. lz j e g o v o g dela lmpres-
sions d A f r i q e dosao sam do opsteg prjstupa. Ova j e g o v a jgra,
koju sam vjdeo sa
A p o l j e r o m ,
p r j l i c o
mj pomogla
za
j e d u
s t r a u mog jzraza. O d j e d o m sam shvatio
da
Rusela mogao
da
korjstjm kao utjcaj. Verovao sam
da
bolje
da
kao sljkar
budem pod utjcajem pjsca g k o g drugog sHkara. Rusel
mj ukazao put .
jdeal11a
b l i j o t e k a
sadrzavala sve Ruselove spjse -
Brjsea, mozda l . : o t r e a m o a IVIalarmea. Malarme blo veljka
ljcnost. pravac k o j e
L r m e t o s t
treba da se o k r e e : j t e -
l e k t u a l o m
jzrazu, j m a l o m jzrazu.
Sjt
sam jzraza bete
comme peintre - glup kao sljkar.
6
) ) O i a s t i kojima ne vladaju
vr m
i prostor 1956)
Dzejms
Dzonson Svini
James
Johnson
Sweeney):
Dakle, Marsel, ste,
posmatrate svoje
Veljko staklo.
Marse/ Disan Marcel Duchamp}:
Da sto ga vjse gledam sve vjse mj se dopada. Dopadaju mj
se
r s ,
kojj padaju. Secate lj se, kako se
to
do-
godHo, u B r u k l j u ,
1926
g o d j e Dve ploce su
s t a v j j e d u
pre
ko
druge u k a m j o , p o l o z e e , z a j u c j sta prevoze, truckalj
jh sezdeset mjlja do
t e k t j k a t a , to
re'zultat Alj sto ga
vjse gledam, a p r s l j e m1 se sve vjse dopadaju; jzgledaju
kao razbljeno staklo. lmaju o b l k . U a p r s i a m a jma s j m e t r j j ~ :
dve r s
su
s j m e t r j c o u r e d e e , i vjse, gotovo da p o s t o r
t , dodatak - c u d a j t e n c j j a za koju j s a m o d g o v o r a ,
ready-made
t
drugjm recjma, t koju postujem
vof.i,m.
Ovo jedan od Vasih najamblcioznijih p o k s a j a , zar ne?
Daleko a j a m b l c j o z j j j . Na j e m u sam radjo osam i a , uop
ste
i
z a v r s e o .
k
i
1 1
z a m
da fj
jkada
blti z a v r s e o ;
rneauNm, k
od
ovih su z a v r s e a .
/
Drobllica
z
c o k o l a d
(Chocolate Grider)
Da
d od dve koju sam a p r a v j o ; treca
samom Ve
l ikom s t a k l .
Takoae
ste
napravili neko/iko verzija Akta kojj sjlazj z stepe
j c e , zar ?
Da
trj; ovaj meautjm, kojj j z l o z e u Armory Show
1913.
Onaj koji jedan
novinar
nazvao eksplozijom
fabrici
sindre?
Da.
to stvarno veljki redak, ko}i objavio. Evo, ovo
Boks-mec B o x j g - M a t c h ) .
vidite, crtez p o t p u o geo
metl'ljjskj, jlj m e h a j o k j , jer to perjod u kojem sam se
p o t p u o promenio -
sa
v p l a t o , apso
l u t o o d r e a e j
k o o r d j a t i
crtez, kojj m veze
sa
lukavstvom
r u k o t v o r e v
j e .
7
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
20/25
d od e/emenata Stakla koji i p r i p o j e ?
Da, tako , trebalo da bude j e m u . Nikada i pripo
j e .
Trebalo da bude tu e g d e , ali
i k a d
i bio z a v r s e . Mi
s o sam da to
i
bas sto sam zeleo.
Marsel ovo i s Vasi n a j r a i j i radovi?
Ne,
, N a j r a i j i
ovaj ovde, u uglu, crkva. Napravio sam
ga
u mome selu,
1912
g o d i e .
Tada
sam imao
p e t a e s t
g o d i a .
Nastavio sar
m,
a p r a v i o sam dosta slika, ali nisu ovde.
P r i / i c o
i m p r e s i o i s t i c k a , zar ? d bllo modi.
Da.
, i to blla samo moda, blla to j e d i a stvar kojoj smo
razgovarali. U
vreme
i l a
malo
a p r e d i j a ,
ali ako pogle
date ove
k a s i i j e ,
videcete da impresionizam vec
i
stvar
proslost>i.
vise
s t r k t r i s a e
Vise
s u s t r u k t u r i s a e .
S e z a
z )
u
vreme i velirki
covek. Ovo su moja dva brata, kako igraju sah u vrtu, ovo
moj otac. Lako se uocava
S e z a o v
uticaj .
Vasoj porodici
svi blli
slikari Vasa sestra i Vasa braca.
Da, moja sestra slika, ali
s
moj brat L:ak
V
(Jacq-ues
V ) .
a
/i
Vas
i podstica/i ovaj sezanovski i m p r e s i o i z a m ?
Ne, . Svako od s jsao svojjm o d v o j e i m putem. moj
otac
i d i v a .
U stvar, u ono vreme, kao sada,
i l o
ve
oma tesko postafi
s a m o s t a l
slikar. Kako mozes ocekjvaN da
z.jvjs od toga?
i
dobar covek.
lzg/eda
strpljiv kako se
p o k a z j e
p o r t r e t
S v i a
m
davao malo j z d r z a v a j e , o o l i r k o koHko
po
t r e b o
za zjvot. Uvek imao u r a z u m e v a j a , p o m a g r
u e v o l j a m a cak i kada smo vec i l i poodrasli. lmao
i
jdeje,
vrlo f r a c u s k e .
Govorjo
:
Dobro, dacu vam
sto zelrte,
zapamtite, jma vas sestoro. Sve sto vam dam
38
za
svoga zivota oduzecu vam
od a s l e d s t v a .
Tako
u r e d o
vo
d i-o
r a c u e ,
posle smri i, s vote su i l e oduzete od a s e g
sledstva. Nije i l a tako glupa, ta ideJa: pomogla m da
uspemo.
Dobro izgleda da postoji bas veliki pomak od tog p o r o d i c o g
portreta
do Akta koji sila:zi stepenrice.
Da, Akt a s t a o posle dve g o d i e
H i l j a d d e v e t s t o d v a a e s t e .
Da, upravo posle toga sam odlucio da se otarasim svih uNcaja
pod kojima sam Hteo sam
da
zivim u
s a d a s j o s t i ,
s a d a s j o s t
i l a
kublzam. Vrdite,
1910 1911
i
1912 g o d + e
ku
i z a m v ; pr istup toliko r a z J . i c , razlkovao
se od pristupa
p r e t h o d i h
pokreta,
da
me
i z u z e t o
privlacio
Postao sam kublsta i
p o s t e p e o
dosao do Akta.
Akt,
m e d t i m ,
sadrzi sebl kretanje
c i i
se da k b l s t e kre-
tanje nije posebno z a i m a l o
Da
.
AJ.i,
zaboravj1:e da
u
vreme postojao futurjzam.
l t a J j j a s k j f u t j z a m ,
jako za
g
j s a m z . Bo sam u M j -
l l e Cak 11jsam z da f - u t j s t j postoje. C u v e a
futur
stjcka
jzJozba u Parjz stjgJa j a u a r a , 1912 i e , upravo u vreme
kada sam
sJ
kao ovaj Akt.
Da to i l a s l u c a j o s t
jJi
i l o
u
vazduhu? Ne
z a m .
sam, medutjm,
sl
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
21/25
, razfjka z d Vaseg
g/edista
ovde bllo
koje
mrtve
prirode droblfjce
za c o k o l a d ? Da to j t e r e s za
e h a n j k da
to posredj?
Da. Tada delovao njen h k aspekt, bar
polazjste za novj o i j k tehnjke. Hteo
s
da se
v r a t j
potpu
no
s v
crtezu, s v o j koncepcjjj u m e t o s t j
N j s a g
da prj
s t u p j n a s u j c n
crtanju sJjkanju, nanosenju
.
s da vrednost tacnostj, o d r e f e n o s t vaznost slucaja.
Rezultat
i
da
rad njje vjse
f u t -
r . cak f u n kojj su volelj r s z kubl
zam.
h k
crtez za
o i i k
za tu suvu
koncepciju u e t o s t j .
dakle stvarnj pocetak Veljkog stakla. Da ste to
vreme kada ste to radili f j a s n d
sto dolazj?
Vec s da p r a v j o d r e f e j l , otjsak
za
Veliko staklo.
Droblfjca
za c o k o l a d i l a d polaz:jste, z a N usput
dosla
K l i z a j c a a s i n a
(Sijdjng Machine). Sve bllo z a s o -
vano p e r s p e k t i v i s t i c k o stanovjstu, sto znacj potpuno pozna
vanje
u r e f e n j a
delova. Njsta se nije
o g l o
uradjtj
a s u m j c e
sa
n a k n a d j z n .
Sve moralo
da
se uradj planu,
da tako
k a z e .
, p r e t p o s t a v l j a da
mislite
da
Dro blJjca za cokoladu
najavjfa
nesto
Vasem
r a d , nesto od onog
/
k ste
cesto govorifj.
Da
to
zaista veoma vazan trenutak u
zjvotu.
Tada
s r
da
d o n o s j
veHke odluke. Najteza bila ona kada
s sebl rekao: a r s e l vjse slikanja , n a f j posao. Tra
zjo s takav posao koji omogucio dovoljno v r e e n a da
s l i k a za sebe. D . s posao blbliotekara u Parjzu, u B i / i o
t h e q e St. Genevjeve. to
divan posao,
jer
sam jmao
n o -
go
v r e e n a
za sebe.
Mjsfjte da s/ikate za sebe ne s da zadovoljavate d r g e
l j d e ?
Upravo to, 1 to navelo na zakljucak da sj profesjonalnj
slikar, ilj to njsi. Postoje dve vrste umetnjka: u e t j k kojj se
bav drustvom jnrt:egrjsan
,
drugj kojj potpuno sa-
o s t a l a n bez jkakvjh obave:
za.
4
Mjsfjte da covek da
pravj
jzvesne s t p k e d r s t v , da
ga zadovo/jjo?
, tacno, s zeleo da zjvot zavisj
od
g sJjkar
stva.
/ Marsel kada govorjte
n e v a z a v a n j
od strane jroke jav
nostj kazete da sfjkate za sebe zar to ne
prjhvatate
kao sfjkanje
za j d e a l n
/ i k ,
za / k koja Vas v a z a v a l a ,
s
ako
se
p o t r d j f a ?
Da
zai sta. U pitanju samo n a c i koj se s p o s t a v l j a
u pravj polozaj
za
tu i d e a l u p u i j k u
O p a s o s t
se
a l a z j
u
za-
d o v o l j e j u e p o s r e d e
p u i j k e , koja oko vas,
r
vas,
pr-ihvata o o g u c u j e v uspeh sve ostalo. Umesto toga, valja
cekatj pedeset, sto
g o d j a
svoju pravu,
j s N s k u p u i j k u .
publjka koja
z
prjfjcno
estetsko
g/edjste.
V r
da j k a d a j s t e j s f j f j
da p r a v osoba koja zjvj
k f j od slonovace
ne v a z a v a
i n t e / i g e n t n n a k l o n j e n / i k .
Ne, ne, j k a k v a kula od
s l o o v a c e
jdeja.
S
se
jednog
e s t a
d e l Anri-Pjera Rosa H e r j - P j e r r e
Roche),
koje k a z j e da ste rekli kako
se
v e k
t r d i t e
da n a d e t ~ .
naCin da protivrecite s sebl. P r e t p o s t a v l j a da to znac
das te p o k s a v a f j da izbegnete s a o p o n a v l j a n j e . Da li to
tacno?
Vidjte, opasnost u t da dovedete sebe u
k k s ,
cak i ukusa Drobllice
za c o k o l a d .
Za Vas dak/e u k s znacj ponavljanje
g
sto prihvaceno
da
li
i s l i t e to?
Tacno, to navika. Ponavljajte jstu stvar dovoljno dugo, ona
postatj ukus. Ako prekjnete svoj rad, m j s l i posto
ga
uradae,
onda post.aje ostaje stva r
za
sebe.
AJ.i
ako se ponovj neko
liko puta, postaje ukus.
kako ste s v o
/ i c n o i z r a z
pronasli nacin da izbegnete
dobar ili los
k s ?
Tako sto sam korjstjo t e h j k e mehanike. MehanjcoJ
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
22/25
Zato sto odvojen od konvenciona/nih izraza s l i k a r s t v ?
Upravo tako, bar sam u to
vreme
tako mjsljo, tako mjsljm
sada .
Da
li
onda
to
odvajanje od svake
l j d s k e intervencije c r t e z
i s l i k a n j srodno Vasem z a n i m a n j z
ready-made?
Posto sam pokusao da jzvucem zakljucak jlj posledjcu
jz
dehu
manjzacjje ume-tnjckog dela,
i l o
prjrodno
da
d o l e m
do jdeje
ready-made-u. naZJjv
kojj sam, kao
sto
znate , dao onj:m
deHma koja su u
stvarj
vec potpuno zavrsena . Da Vam pokazem :
ovo
ready-made
kavez za ptjcu sa, ako me
vjdjte,
njje mj nj
malo lako, jer ovo njje secer, to
mermer
tez.ak cjtavu
tonu , i jedan od
e l e m e a t a
kojj me zanjmao dok sam
ga pravjo.
ready-made
u kojem secer zamenjen merme
rom. neka
vrsta
mjtoloskog
dejstva
. Ovo
ready-made
koj 'j potjce
jz 1916. g o d n e k l p k o
upredenog konca
i z m e l u
dve bakarne, mesjngane ploce. Pre nego sto sam
ga
zavrso,
Arensberg
Arensberg)
stavjo nesto u klupko od kanapa, nj
kada njje rekao sta, njsam nj hteo da znam . Bjla to neka
taj>oa m e l u nama; klupko pravj buku,
tako
da smo
ga
nazvalj
ready-made
sa skrjvenom bukom. Cujte ga . Ne z a m njkada
necu
s a z a t j
da lj
to djjamant
jlj novcjc.
Da
li
ste Arensberga poznavali pre nego
sto
ste dos/i Sjedi
njene Drzave?
Ne. U Njujork sam doS.ao 1915.
g o d j e .
Arensbergov dom blla
moja prva usputna luka ovo1n k o n t j e t u ; to i pocetak
ve'iljkog prjjateljstva. s moj'jm prj:ateljjma objavjo dva mala
casoP'jsa, kojj su dozjvelj samo jedan ilj dva broja,
Rongwrong
8/indman .
Casopjsj su
l r i
ako
ne
dadajstjckj ,
a d a h u t j
dada-pokretom.
Dadu vjse
za 1jmale plastjcke
umetnost
,
da pravo kazemo, njsu jh vjse zanjmala t t e h
j k e
jlj pokre
ta pre Vjse jh zan
r
mala
literatura
. U stvarj ,
Dada
blla
e g a t j v a p o t p u o o d b a c j v a j e
Arensbergova g r p a
blla vezi sa
mnogim d r g i m g r p a m a
zar ?
Da, tu
i l a
K a t e r j
Drejer
(Katherjne Drejer), koja
t a k o l e
blla zastjtnjk umetll'Ostj, o s o v a l a muzej pod j m e o m So-
ciete . Cjlj tog muzeja da se jz inost1anstva do
nesu sHke kako se
ostvarjla k
vrsta saobracaja
z m e l u
4
dveju strana moderne umetnosti, sasvjm USpesan. Upra
vo od tada
Amerjka stekla
modernu
umetn
'jcku svest, sto nj
kada
r njje
mogla.
R a z m e m .
No Katerin
Drejer
takoae pripada/o Vase
Veliko
staklo
koje smo
ma/ocas videli.
Da, al se nalazjlo u Arensbergovoj zblrcj jz 1920. godjne , u
vreme
pre nego
sto
z a v r s e o . Kada su 1921. godjne,
jz
Nju
jorka k r e u l j
za
K a i o r i j u , j s u
zelelri da ga
p o e s u jer
pre
vjse osetljjvo za prevoz, s obzjrom na veljcjnu.
Marsel iz onoga
sto
rekoste
sledi
da
Staklo stvari nije z -
vrseno.
Ne, . P o s l e d j j put na j e m u sam radjo 1923. god'ine .
Onda ono
ostaje
neka vrsta nezavrsenog
. Meni
se takoae
cini
d
k z to
da nikada
niste blli stvarno predani
konvencionalnom
s l i k a r s t v o b l c a j e n o m s m i s f
reci. Pretpo
stav/jam da Vasem p o i m a n j
m e t n o s t i postoji
nesto
sire
od
p k o g sl karstva.
Da .
Sljkarstvo
smatram
sredstvom j z r a z a v a j a
cjljem
za
sebe.
J e d i m
sredstvom jzrazavanja
m e l u
drug ma, ne potpu
j m
z j v o t j m cjljem; jsto tako, boju smatram samo
sredstvom
jzraza u slrikarstvu, ne ciljem . DrL1g>m recjma, sljkarstvo
sme i t j iskljucjvo
r e t j n a l o
jlj vizuelno; mora jmatj k
veze
sa
s'jvom
materjjom,
sa nasjm g o n o m
za
razumevanjem .
uglavno111 sto voljm. Njsam hteo da se uhvatjm za
d mal.i k11ug , pokusao sam da budem k r z a l a n ko
ljko
sa:m
mogao. Zato sam da jgram sah .
Sah s e i
h jgra, svako moze da jgra sah. sam ga,
m e l u t j m
uzeo
v1lo
z
uzjvao,
jer
sam s k z a j e d j c k e tacke jz-
m e l u saha sHkarstva. U
stvarj,
kada jgrate sah, to kao da
p11avjte
plan
za
nesto ilj
j z g r a l u j e t e e k u vrstu m e h a j z m a
po
mocu kojeg dobljate jlj
g u t e .
Takmljcarska
s t r a a
nema znacaja,
cjtava stvar veoma, veoma p l a s t j k a , to v e r o v a t o
sro
1 1 1 prjvuklo
'
tO
jgrj .
Da
li
pod
time mislite
zadovoljstvo
p n i j i
naCin zivljenja?
to
reci
d r g i o / i k
izraza?
Da, bar d11uga strana jste vrste
d u s e v o g
jzraza, jntelektualnog
jzraza, jedna mala
st
rana, ako hocete, ali
d o v o l j o
razHcjta
da
postane s dopunj moj Z,jvot.
4
8/10/2019 Marcel Duchamp - Izbor tekstova
23/25
Marsel,
k a s i m tridesetim
i ranim
cetrdesetim
godinama dosta
vremena ste posvecivali Vasem Valjse. a
li
to smatrate poseb-
nim izrazom Vase licnosti
Da. Apsolutno. Za mene to
i o i j k
jzraza. ldeja blla da,
umesto da sljkam, u
m t
reprodukujem sl'ike koje sam to
Hko
voleo. Njsam znao kako da to urad:jm. Pomjs.l'jao sam na
knjgu. aN m1 se jdeja
dopala. Zatjm sam razm'jsljao dejj
male
kutjje
u kojoj blla smestena sva moja dela, kao u malom
muzeju, muzeju kojj se moze o s j t j , da tako kazem, evo ga u
ovoj
torbl
.
neka vrsta r e a d y ~ m a d e - k a t a l o g a zar ? Mislim da su
tu
sva Vasa dela.
Gotovo sva . Ovo su roto-reljefj, serjja od dvanaest crteza po
stavl'jenjh
na
ovoj spjralj,
za
upotrebu fonografa, ako jh okre
cete prj o d r e l e n o j b r z . j j , reoj mo trjdesetjtrj obrtaja u j u t j ,
dob'jcete efekat rastuce forme t kupe jl:j vadrcepa. Crtezj
su, m e l u t i m , razloicjtj. Ovaj na prjmer, casa. UopSte ne izgleda
kao casa, ali kada se okrece, ovo se razvjja kao u trecoj
d i m e
zjji. Zati-m jmamo ovaj ovde, i