Utjecaj odlagališta

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ekologija

Text of Utjecaj odlagališta

  • IZVORNI I ZNANSTVENI LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS

    UDK 630* 116 + 425 (001)

    UTJECAJ ODLAGALITA OTPADA PRUDINEC/JAKUEVEC

    NA ONEIENJE OKOLIA

    IMPACT OF THE PRUDINEC/JAKUEVEC LANDFILL

    ON ENVIRONMENT POLLUTION

    Damir BARI*, Valentina IVANI**

    SAETAK: Neureena odlagalita otpada osnovni su problem zatite okoliau Hrvatskoj. U svezi navedenim, komunalni otpad i odlagalita kao Jakuevecprestavljaju za pojedine gradove iznimno velike trokove. Njihov utjecaj na oko-li je nepovoljan jer uzrokuje zagaenje voda, tla i zraka uz stalnu opasnost zazdravlje ljudi. Poetak rjeavanja problema zapoinje sanacijom neureenihodlagalita otpada. Nakon toga potreban je zaokret u odnosu prema otpadu.Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom sastavni je doprinos svihzakonskih mjera i propisa. U tom sustavu smanjuje se otpad i poveava uporaba,to donosi materijalnu i energetsku korist. Na razini grada Zagreba i cijele drave, u dananjim okolnostima provedba sustava daje viestruku korist u eko-lokom i gospodarskom pogledu. U radu je dan prikaz odlagalita otpada Jaku-evec, koje je sloeni difuzni izvor oneienja i veliki je problem u pogledumogueg tetnog utjecaja na sve elemente okolia, te je sanacija svakako bila neophodna. Zatita podzemnih voda i zatita zraka glavni su razlozi za ureenjeodlagalita. Odlagalite otpada Jakuevec-Prudinec sluilo je kao odlagalitekomunalnog, neopasnog i industrijskog otpada Grada Zagreba i njegove okolice.Nekontrolirano odlaganje otpada na podruju dananjeg odlagalita otpada za-poelo je 1965. godine, a 1995. godine prostor odlagalita zauzima 80 ha. U tomje razdoblju neprimjereno odloeno 4,5 milijuna m3 otpada, a do 2000. godinevolumen odloenog otpada iznosio je 8 milijuna m3. Sanacija neureene deponijeotpada u ureeno sanitarno odlagalite zavrena je krajem 2003. godine. Odla-galite Jakuevec-Prudinec je od 1965. godine do poetka devedesetih godinaprologa stoljea zauzelo i zagadilo gotovo milijun m3 tla (zemljanog materijala)i ozbiljno ugrozilo kakvou pitke podzemne vode. Ovim istraivanjem prikazan jeutjecaj odlagalita na podzemne vode te postupno irenje zagaenja premaistoku, to je potvreno pomicanjem granine linije zagaenja od Jakuevcaprema Mievcu, osobito u vrijeme promjenjivih hidrodinamikih uvjeta u vodo-nosnom sloju. U radu su prikazani rezultati istraivanja uzrono-posljedineveze izmeu odlagalita otpada Jakuevec i zagaenja podzemne vode (vidi slike15). Sastav organskih zagaivala na odlagalitu Jakuevec upuuje na to da jeondje uz komunalni otpad, odlagan i otpad industrijskog podrijetla, koji sadra -va brojne antropogene spojeve koji mogu nepovoljno utjecati na kakvou pod -zem ne vode. Stoga je nuno stalno praenje dominantnih antropogenih spojeva udeponiranom otpadu i procjednim vodama.

    K l j u n e r i j e i : procjedne vode, odlagalini plin, sustav gospodarenjaotpadom, grad Zagreb

    *

    Doc. dr. sc. Damir Bari, Zavod za ekologiju i uzgajanje uma, umarski fakultet Sveuili-

    ta u Zagrebu, Svetoimunska 25, 10 000 Zagreb, E-pota: damir.barcic@zg.htnet.hr

    **

    Valentina Ivani, dipl. ing. agr. ure.krajobraza, E-pota: val.ivancic@gmail.com

    347

    umarski list br. 78, CXXXIV (2010), 347-359

  • D. Bari, V. Ivani: UTJECAJ ODLAGALITA OTPADA PRUDINEC/JAKUEVEC NA ONEIENJE ... umarski list br. 78, CXXXIV (2010), 347-359

    348

    1. UVOD Introduction

    U podruju zatite okolia, otpad i odlagalita otpada

    su zasigurno temeljni problem u Hrvatskoj. Naini odla-

    ganja otpada razlikuju se, i neki od njih su povoljniji

    glede ouvanja prirode i sastavnih dijelova okolia; tla,

    zraka i vode. Osnovna podjela odnosi se na ureena i ne-

    ureena odlagalita otpada. Otpad su prema Zakonu o

    otpadu (NN 178/04) tvari i predmeti koje je pravna ili fi-zika osoba odbacila ili odloila, namjerava ih ili mora

    odloiti. Otpad nastaje kao posljedica svih ljudskih ak-

    tivnosti i u svim gospodarskim djelatnostima, a pred-

    stavlja gubitak materijala i energije. Komunalni otpad je

    prema Zakonu otpad iz kuanstva te otpad iz proizvodne

    i/ili uslune djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu

    slian otpadu iz kuanstava. Donosi trokove drutvu

    koje treba osigurati njegovo sakupljanje, prijevoz i od-

    govarajue zbrinjavanje kako bi se smanjili pritisci na

    okoli. Otpad, tj. spojevi i tvari koje nastaju razlaganjem

    uzrokuju emisije u vode, zrak i tlo, koje mogu utjecati na

    zdravlje ljudi i okoli. Koliki e taj utjecaj biti ovisi o

    koliini i svojstvima otpada te o nainu postupanja s

    njim. Gospodarski rast i rastua potronja materijala re-

    zultiraju stalnim porastom koliina otpada koji se biljei

    u svim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Go-

    di nja koliina komunalnog otpada u Hrvatskoj je 1,2

    mi lijuna tona, 279 kg komunalnog otpada po stanovniku

    (R a d o v i i N u j i , 2003). Jedan od glavnih ciljeva u

    tom smislu je smanjivanje i bolje iskoritavanje (opo-

    raba) otpada. Stoga je uveden i novi nain na teorijskoj,

    a kasnije i na praktinoj razini u postupanju s otpadom,

    sustav gospodarenja otpadom. Sustav obuhvaa mjere

    za smanjivanje i cjelovito gospodarenje s otpadom (M i -

    l a n o v i et al. 2002). Gospodarenje otpadom uvijek

    tre ba zapoeti mjerama sprjeavanja i smanjivanja na-

    stanka otpada te postupanja s otpadom po gospodarskim

    naelima. Prema P o t o n i k u (1997) takav pristup ute-

    meljen na naelima odriva razvoja sadran je u cjelovi-

    tom gospodarenju otpadom kroz koncept (I.V.O.)

    Izbjegavanja (smanjenje) otpada, Vrednovanja (korite-

    nje) neizbjenog otpada, Odstranjivanje (obrada i odla-

    ganje) ostatnog otpada.

    U tu svrhu poduzimaju se akcije: sakupljanja, privre-

    menog skladitenja, obraivanja, materijalnog, biolo-

    kog i energetskog iskoritavanja s predobradom i

    obradom odvojeno sakupljnog otpadnog materijala,

    zatim otvaranje, zatvaranje i saniranje graevina nami-

    jenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom oneienih

    povrina. Kod ve nastaloga otpada treba odabrati opti-

    malnu metodu obrade ili konanoga zbrinjavanja, koja

    e proizvesti najmanji rizik za ljudsko zdravlje i okoli.

    Na primjer, odlaganje moe imati potencijalno velik

    utjecaj na vode i tlo zbog tekih metala u procjednim vo-

    dama (B a r i et al. 2005), na zrak zbog emisije me-

    tana, posebno ako se otpad odlae na nekontrolirana i

    neureena odlagalita. Nastajanje otpada treba proma-

    trati kao dio sveukupnog materijalnog ciklusa, kako bi

    se mogle odabrati najbolje mogunosti glede smanjiva-

    nja oneienja i kako bi se izbjeglo prebacivanje

    nastanka otpada iz jednoga dijela ciklusa u drugi. Opti-

    miranje koritenja prirodnih bogatstava i smanjenje na-

    stanka otpada postie se poveanjem uinkovitosti

    proizvodnje te promjenama potroakih navika. Naa-

    lost u Hrvatskoj jo nema razvijenih odgovarajuih stati-

    stika koje bi omoguile praenje indikatora povezanih s

    materijalnim tokovima, niti se koja institucija sustavno

    bavi ovim pitanjima.

    1.1. Odlagalita otpada LandfillsOdlagalite otpada (deponija, smetlite) je graevina

    namijenjena za trajno odlaganje otpada, kao organi zirane

    komunalne djelatnosti. U sklopu odlagalita ot pada

    mogu se nalaziti i graevine za skladitenje te obra iva-

    nje otpada. Odlagalita se mogu podijeliti prema katego-

    rijama, odnosno pravnom statusu, veliini, vrstama

    odloenog otpada, stanju aktivnosti, utjecaju na okoli i

    opremljenosti.

    Aktivna odlagalita prema S c h a l l e r i S u b a i

    (2004), te F u n d u r u l j i i M u i n i u (2004) mogu se

    razvrstati u pet kategorija na temelju pravnog statusa (po-

    sjedovanje lokacijske, graevinske i uporabne dozvole):

    1. Legalna ureena odlagalita otpada su graevine za(trajno) odlaganje otpada, predviene odgovaraju-

    im prostorno-planskim dokumentima i sagraene u

    skladu s vaeim propisima, a rade uz odobrenje na-

    dlenog tijela na temelju provedene procjene o utje-

    caju na okoli te ishoenih dozvola. Razlikuju se:

    1a potpuno legalizirana ureena odlagalita koja

    posjeduju sve tri dozvole, 1b djelomino legalizi-

    rana ureena odlagalita koja raspolau barem jed-

    nom dozvolom, a u fazi su ishoenja preostalih,

    1c ureena odlagalita u postupku legalizacije

    koja nemaju nijedne dozvole, ali su zapoela postu-

    pak ishoenja prve od njih (lokacijska dozvola)

    2. Slubena odlagalita otpada su velika odlagalita nakoja komunalna poduzea ili koncesionari na teme-

    lju odluke nadlenog tijela lokalne uprave i samou-

    prave redovito i organizirano dopremaju i odlau

    komunalni otpad. Nisu opremljena ureenom grae-

    vinom za odlaganje otpada i ne posjeduju nijednu od

    potrebnih dozvola. Uspostavljen je samo djelomian

    nadzor i provode se neke mjere zatite okolia. Pred-

    viena su dokumentima prostornog ureenja.

    3. Odobrena odlagalita djeluju na temelju odgovara-jueg odobrenja nadlenog tijela lokalne samou-

    prave. Na njih otpad dovoze manji koncesionari ili

    sami proizvoai otpada. Nisu opremljena uree-

  • D. Bari, V. Ivani: UTJECAJ ODLAGALITA OTPADA PRUDINEC/JAKUEVEC NA ONEIENJE ... umarski list br. 78, CXXXIV (2010), 347-359

    349

    1.2. Odlagalita i zatita okolia Landfills and environmental protection

    nim graevinama, nisu predviena dokumentima

    prostornog ureenja.

    4. Dogovorna odlagalita otpada su, uglavnom, neure-eni manji prostori za odlaganje otpada koji nisu

    predvieni odgovarajuim prostorno-planskim do-

    kumentima i za koje nije proveden postupak pro-

    cjene utjecaja na okoli. Ona ne raspolau nijednom

    od neophodnih dozvola, al