Utjecaj turizma na Španjolsku

Embed Size (px)

DESCRIPTION

FTHM

Text of Utjecaj turizma na Španjolsku

SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

EKONOMSKI, DRUTVENI, KULTURNI I EKOLOKI UTJECAJ TURIZMA NA PRIMJERU PANJOLSKE

Kolegij: Ekonomika EU i turizamMentor: dr.sc. Ana Vizjak

Opatija, 2016.SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

EKONOMSKI, DRUTVENI, KULTURNI I EKOLOKI UTJECAJ TURIZMA NA PRIMJERU PANJOLSKE

Kolegij: Ekonomika EU i turizam Student: Luka NikolacMentor: dr.sc. Ana Vizjak MB: 2260/15

Opatija, travanj 2016.SADRAJUVOD11.OPENITO O TURIZMU U PANJOLSKOJ22.UINCI TURIZMA NA SVEUKUPNI RAZVOJ43.EKONOMSKI UTJECAJ TURIZMA64.SOCIO KULTUROLOKI UTJECAJ TURIZMA95.UTJECAJ TURIZMA NA OKOLI11ZAKLJUAK14BIBLIOGRAFIJA15

I

UVOD

Kroz dugi niz godina, turizam je postao dio identiteta i vaan imbenik gospodarstva kraljevine panjolske. Turizam je vani pokreta gospodarstva zemlje koje se promatra i ini oko 5% njenog BDP-a. Od 60-ih godina prolog stoljea, panjolska postaje prepoznatljiva ljetna destinacija, ponajvie za turiste iz zemalja Zapadne Europe te spada meu najposjeenije zemlje svijeta. Vanost panjolskog turizma na globalnom nivou prepoznala je i Svjetska turistika organizacija (UNWTO), ije je sjedite u Madridu glavnom gradu panjolske.Shodno navedenom, namee se potreba pisanja rada o utjecaju turizma na ekonomiju, drutvo, kulturu i okoli panjolske, budui da se turizam proima kroz sve pore ivota te je stoga nuno izdvojiti svrhu i cilj samog seminarskog rada. Dakle, svrha ovog seminarskog rada jest provesti istraivanje o samom utjecaju turistike industrije na prethodno spomenute imbenike, a kao cilj rada podrazumijeva se upoznavanje itatelja s rezultatima istraivanja, budui da tema zasluuje pozornost turistikih djelatnika i zantieljnih itatelja. Uz to, mnoge karakteristike turizma u panjolskoj prisutne su i u naoj zemlji, ali i ostalim zemljama Mediterana. Ovaj rad sastoji se od nekoliko saetih poglavlja pomou kojih se e pokuati pronai odgovor na pitanje o utjecaju turizma na promatranu zemlju, a za potrebe rada citirani su pojedini autori iz panjolske te iz ostatka svijeta. Takoer, u radu su konzultirani podaci organizacija poput UNWTO-a, Svjetskog vijea turizam i putovanja (WTTC) te ministarstava turizma panjolske i nae zemlje.

OPENITO O TURIZMU U PANJOLSKOJ

U panjolskoj svake godine odsjeda vie desetaka milijuna turista koje privlae razvedene plae, kulturno naslijee te bogata gastronomska ponuda. Prema izvjeima Svjetske turistike organizacije, panjolska je trea zemlja u svijetu po broju turistikih dolazaka iza Francuske i SAD-a (gotovo 65 milijuna dolazaka 2014.) i druga po ostvarenom prihodu od turizma (65,2 milijardi USD).[footnoteRef:1] [1: http://www.e-unwto.org/ (preuzeto 30.3.2016.)]

Kroz dugi niz godina panjolska je smatrana jednom od vodeih destinacija masovnog turizma, budui da se gostima nudio jednostavan turistiki proizvod sunce i plaa to i ne treba uditi zbog povoljnih vremenskih prilika. Naime, veina panjolskih regija u prosjeku ima oko 300 sunanih dana godinje, ljeta su izrazito topla, a zime blage.[footnoteRef:2] Zbog sveprisutnih klimatskih promjena, pretpostavlja se da e se broj turistikih dolazaka u budunosti smanjiti.[footnoteRef:3] Iako e priobalne regije poput Katalonije izgubiti znaajan udio prihoda od turizma, regije u unutranjosti mogle bi privui vie gostiju zbog povoljnijih klimatskih uvjeta. [2: http://www.eurometeo.com/ (preuzeto 30.3.2016.)] [3: Bestard and Nadal. Modelling environmental attitudes toward tourism]

S druge strane, u posljednje vrijeme sve vie raste interes za kulturnom ponudom zemlje, budui da postoji itav niz znamenitosti zatienih od strane UNESCO-a poput katedrale u Cuenci, starog grada u Santiagu de Composteli, damije u Cordobi ili, primjerice, katedrale i srednjovjekovnog lokaliteta u Burgosu itd. Najposjeeniji gradovi za koje se vee kulturni turizam su Madrid i Barcelona.panjolska gastronomija jo je jedan od vanih segmenata turistike ponude. Poznata su jela gazpacho, paella, madriki odrezak te iberijska unka. Osim spomenutih jela postoji veliki broj jela s ribom i morskim plodovima. Osim toga, poznato je i panjolsko maslinovo ulje koje se uvelike koristi u pripremi brojnih jela.Spomenutoj turistikoj ponudi panjolske treba dodati i raznoliki krajolik zbog kojeg se esto naziva malim kontinentom te je 45% zemlje prekriveno nizinskim krajolikom, dok je ostatak zemlje planinsko podruje s vrhovima viim od 3000 metara. Trenutno, panjolska ima 15 nacionalnih parkova, od kojih je 10 na kopnu, 1 na Balearima te 4 na Kanarskom otoju. Treba istaknuti da je turistima najprivlaniji nacionalni park Teide s istoimenim vulkanom. Uz to, panjolska je zemlja s najvie plavih zastava za plae i marine. Inae, Plava zastava u svijetu predstavlja cijenjenu turistiku oznaku koju brojni turisti uzimaju kao presudni kriterij za odabir plae i destinacije za ljetovanje.U tablici 1. prikazan je broj ostvarenih dolazaka i noenja (u milijunima) u panjolskoj u periodu 2007.-2014. te usporedba s naom zemljom.

Tablica 1. Dolasci i noenja u panjolskoj i HrvatskojGODINAPANJOLSKAHRVATSKA

DOLASCINOENJADOLASCINOENJA

2010.52.677153.92710.60456.416

2011.56.700175.23611.45660.354

2012.57.900178.55811.79362.375

2013.60.600185.39612.43364.818

2014.64.900190.53013.12866.439

Izvor: Ministarstvo industrije, turizma i trgovine panjolske te Ministarstvo turizma RH

Kao to se moe primjetiti, panjolska prednjai u broju dolazaka i noenja to je i za oekivati, budui da se radi o mnogo veem tritu od naeg. Takoer, moe se zakljuiti da su dolasci i noenja u uzlaznom trendu kod obe promatrane zemlje to odgovara tezi UNWTO-a da e u budunosti turistiki dolasci u svijetu i dalje rasti.U tablici 2. prikazan je udio turizma u BDP-u promatranih zemalja. Iz tablice 2. vidljivo je da je udio turizma u ukupnom BDP-u dosta manji kod panjolske, nego li kod nae zemlje, tj. turizam u ukupnom BDP-u panjolske ima tendeciju slabog rasta, naspram turizma u Hrvatskoj, iji je utjecaj na BDP svake godine sve vei te oslikava katastrofalno stanje u naem gospodarstvu koje bi bez turizma bilo u jo veim neprilikama.

Tablica 2. Udio turizma u BDP-u panjolske i HrvatskeGODINAUDIO TURIZMA U BDP-u

PANJOLSKAHRVATSKA

2010.5.1%13.6%

2011.5.3%14.7%

2012.5.3%15.1%

2013.5.5%16.6%

2014.5.6%17.2%

Izvor: WTTC

UINCI TURIZMA NA SVEUKUPNI RAZVOJ

Suvremeni turizam zauzima znaajno mjesto u svjetskim drutveno-ekonomskim odnosima zbog svojih ekonomskih uinaka, ali i zbog utjecaja na drutvo. Utjee na turiste, sve sudionike u turistikoj ponudi, drutvenu i lokalnu zajednicu itd. Za panjolsku je turizam jedan od najvanijih nositelja gospodarskog razvoja, ali potrebno je upozoriti da se gospodarski rast i razvoj promatrane zemlje ne ovisi samo o turizmu kao to je sluaj kod Hrvatske. Uz to, turizam ima velik utjecaj na rast izvoza preko potronje inozemnih turista. Na taj nain ini nacionalnu valutu stabilnom, suzbija inflaciju, smanjuje deficit bilance plaanja te se smanjuje ovisnost o uvozu. Kako se cijela ekonomska znanost sve vie nastoji razvijati u skladu s okoliem, isto se odnosi i na turizam. esto se moe uti pojam odrivi razvoj ili odrivi turizam koji se upravo razvija u tom smjeru. Navedenom problematikom treba se pozabaviti i Turistika zajednica panjolske, budui da je panjolska danas okarakterizirana kao destinacija masovnog turizma. Neki od ciljeva odrivog razvoja su zadravanje bioloke raznolikosti, svjesno djelovanje prema okoliu na globalnoj razini, poticanje drugih da djeluju u skladu s odrivim razvojem, gospodarski razvoj uz uvanje prirodnih bogatstava itd.U skladu s prethodno navedenim, mogu se istaknuti tri vrste uinaka turizma u panjolskoj i svijetu, a to su: socio-kulturoloki, ekoloki i ekonomski uinci:[footnoteRef:4] [4: Kruja, The Impact of Tourism Sector Development in the Albanian Economy]

Socio-kulturoloki uinci govore o tome koliko turizam utjee na drutvo. Prije svega, ovaj uinak se primjeuje na ponaanju turista, koji se bitno drukije ponaa na putovanju nego u mjestu svog stanovanja. Na primjer, ovjek se na putovanju oblai leernije nego na svom radnom mjestu. Na njegovu odluku o putovanju mogu utjecati poticaji iz svakodnevnog okruenja. Primjerice, kolega s posla prepriava svoja iskustva s putovanja, a istodobno i financijski aspekt utjee na odluku o putovanju. Vaan je i uinak na lokalnu zajednicu koja esto ostaje po strani u interakciji turistike potranje i turistikih poduzea, ali upravo je lokalna zajednica na kraju ta koja osjea promjene koje je uzrokovao turizam. U panjolskoj stanovnitvo je uglavnom otvoreno prema stranim gostima i promatra turizam kao kvalitetan doprinos rastu gospodarstva, a s druge strane, manji dio stanovnitva doivljava turistike dolaske kao imbenik koji negativno utjee na ve uhodani ritam ivota, ivotne navike i sl.Ekoloki uinci takoer mogu biti pozitivni i negativni. Kao pozitivan uinak moe se istaknuti ouvanje flore ili faune odreenog podruja. Negativan ekoloki uinak jesu masovna turistika kretanja na zatienim podrujima, primjerice, velik broj dolazaka ostvaruje se, primjerice, u nacionalnom parku Teide to predstavlja izuzetno velik problem za to zatieno podruje. Pri tome moe se spomenuti podatak da je spomenuti nacionalni park bio najposjeenije zatieno podruje u svijetu 2007. godine.Ekonomski uinci se veinom analiziraju kroz turistiku potronju. Odnos turizma i gospodarstva je prilino snaan, te takoer moe imati pozitivan i negativan predznak. Turizam nosi prilino visoke prihode i moe biti jedan od najjaih pokretaa razvoja u zemlji ili dodatni poticaj za rast gospodarstva kao to je sluaj u panjolskoj, a s druge strane postoji rizik da lokalno gospodarstvo pretjerano ovisi o turizmu. Zahvaljujui povoljnim uvjetima, panjolsk