1. Svrha projekta:

Nezdrava ishrana dovodi do pojave ozbiljnih bolesti pa i smrtonosnih

Fast food uticaj na zdravlje ljudi

Ciljevi:

Upoznati suštinu fast food ishrane

Fast food kod nas i u svijetu

Uticaj na zdravlje

Prednost i nedostatci

Hranjiva i energetska vrijednost fast food proizvoda

Koraci izrade:

Anketa

Intervju

Internet

Literatura

Analiza ciljeva:

Problem Cilj2. Definicija

Fast food (eng. riječ Fast food brza hrana) je termin i vrsta hrane koja se u restoranima vrlo brzo priprema i servira i uz to je i jeftina, pa se zbog toga i naziva BRZA HRANA.

Neki ljidi smatraju da fast food dobra za zdravlje te zbog toga

ne obraćaju pažnju na količinu sećera, masti i aditiva koje fast food sadrži, a štetne su po njihovo zdravlje.

U brzu hranu spadaju: hamburger, hot dog, pomfrit, brzo pripremljena piletina , pizza… Kao prilog uz fast food najčesće se koriste gazirana pića ( Coca cola). U fast food takođe spadaju i razne grickalice: krekeri, ćips, stapići, ribice...

3.

Namirnice u fast food ishrani i njihova

nutritivna i hranjiva vrijednost

3.1. Meso

Meso je životinjsko mišićno tkivo koje se koristi za ishranu ljudi i životinja. Meso se sastoji od mišićnih vlakana sa

određenim sadržajem masnoće i veznog tkiva.

Vrsta mesa Voda (g)

Belančevine (g)

Masti (g)

Holesterol (mg)

Gvožđe (mg)

Kalcijum

(mg)

Fosfor (mg)

kCal

Jagnjetina 75,2 g 20 g 2,2 g 78 mg 1,9 mg 9 mg 191 mg 100 kCal

Piletina 68,7 g 19,1 g 11,0 g 90 mg 1,5 mg 11 mg 194 mg 175 kCal

Ćuretina (prsa) 70,2 g 22 g 4,9 g 49 mg 2,5 mg 23 mg 290 mg 132 kCal

Ćuretina (batak) 69,2 g 20,9 g 11,2 g 81 mg 2,5 mg 23 mg 257 mg 184 kCal

Teletina 76,9 g 20,7 g 1,0 g 60 mg 2,3 mg 14 mg 214 mg 92 kCal

Govedina (masna) 52,1 g 15,8 g 29,2 g 60 mg 2 mg 10 mg 172 mg 336 kCal

Govedina (srednjemasna)

64,8 g 18,8 g 15,4 g 65 mg 2,1 mg 10 mg 180 mg 214 kCal

Govedina (posna) 72,1 g 20,7 g 5,1 g 59 mg 2,3 mg 11 mg 200 mg 129 kCal

3.2.3.2.3.2.3.2.3.2.3.2.3.2.3.2.3.2.3.2.

Majoneza

Majoneza je naziv za hladni umak i namaz napravljen od žumanjca jajeta i ulja.Može se začiniti limunovim sokom, octom, paprom, hrenom, senfom... Majoneza se rabi kao umak kod jela ili je sastavni dio jela.

Nutritivna vrijednost: 100 g Energetska vrijednost: 2942 kCalUgljikohidrati: 2 g Bjelančevine: 1 g Masti: 78 g

3.3. Kečap

Kečap je hrana umak, obično izrađena od rajčice, ocata, sladila i miješanih začina. Sladilo najčešće šećer ili fruktoza. Začini razlikuju se po receptu, ali obično uključuju luk, ciment, klinčiće, češnjak, celer.

Energetska vrednost 63 kcal/100g, sadrži stabilizatore (guar i ksantan guma) i konzervans (kalijum sorbat ili natrijum benzoat).

Kečap često se koristi kao začin uz čips, hamburgere, sendviče i prženo meso. U Australiji i Novom Zelandu, to je uobičajena pratnja za mesne pite.

3.4. Senf

Senf je gusti začin u obliku umaka/namaza koji se proizvodi iz sjemenki biljke gorušice.Da bi se stvorio ovaj začin prvo je potrebno samljeti sjemenke gorušice, te se onda taj prah pomiješati vodom, octom te drugim tekućinama. Ponekad se u ovu mješavinu mogu dodati još i drugi okusi i začini.Jaki senf može prouzročiti suzenje očiju, ljuti okus u ustima i na nepcu te osjećaj topline u nosnim putevima. Takve vrste senfa mogu također izazvati i alergijske reakcije.

Nutritivna vrijednost: 100 g Energetska vrijednost: 75 kCalVoda: 80%Proteini: 4,7 g Ugljikohidrati: 6,4 g Masti: 4,6 g

3.5. Coca-Cola

Coca-Cola je bezalkoholno piće od biljnih ekstrakata. Najpoznatije je piće, a ujedno i druga najpoznatija riječ na svijetu. Njezina je formula jedna od najvećih svjetskih tajni.Sva bezalkoholna gazirana pića na svijetu imaju približno istu formulu: 90% vode i 10% šećera. Voda i šećer su, dakle, osnovni sastojci i Coca-Cole, kojima se dodaje ugljični dioksid, karamel, ortofosforna kiselina, prirodne arome i kofein.Šećer u Coca-Coli ima 100 grama po litri. Uz pomoć kiselina, šećer se pretvara u glukozu i fruktozu.

Nitritivna vrijednost: 100 ml Energetska vrijednost: 42 kCal Proteini: 10,6 g Ugljikohidrati: 10,6 g

3.6. Pizza

Pizza je vrsta jela koje potječe iz talijanske kuhinje, a koja se sastoji od tankog, najčešće okruglog tijesta premazanog umakom od rajčice, na koje se zatim stavljaju razni dodaci, prije svega sir, a zatim se peče u krušnoj peći.Pizza je vrlo popularno jelo u svijetu, prije svega zbog jeftinih i lakodostupnih osnovnih sastojaka te jednostavnosti spravljanja.

Nutritivna vrijednost: 100 g Energetska vrijednost: 331 kCal Bjelančevine: 11 g Ugljikohidrati: 39 g Masti: 14 g

3.7. Proizvodi za grickanje

Proizvodi za grickanje su namirnice u suhom obliku i načinjene na bazi žitarica, soje, krumpira, šećera i raznih dodataka (kokice, slani prutići, krekeri, kolutići, krumpirov čips, itd.).

a) Krekeri

Hrskavi keksi, proizvodi dobiveni od masnog tijesta, kvasca, vode i dodataka. Mogu sadržavati do 8% masti pa su velike energetske vrijednosti. Za aromatiziranje krekera koriste se različite tvari: sirevi, šampinjoni, pržena slanina i drugo.

b) Čips

Je proizvod koji se najčešće pravi od krumpira, ali i drugog povrća. Namirnica narezana na tanke ploške, pržena u ulju te zasoljena pakira se u vrećice. Jede se između obroka ili kao predjelo. Zbog velikog sadržaja masti i natrija ne preporučuje se često uživanje takvog oblika hrane. Osim od povrća postoje i čipsevi od voća, kao npr. od jabuka, koji se proizvode rezanjem voća na tanke ploške i sušenjem u komorama.

Nutritivna vrijednost : 100 g

Energetska vrijednost: 511 kCal

Proteini: 6,0 g

Ugljikohidrati: 50 g

Šečeri: O,o5 g

Masti: 33 g

Vlakna: 5,7 g

Natrij: 0,45 g

c) Kokice

Kokice naziv za zrna posebne vrste kukuruza (t.zv. pucavac) koja nastaju pri zagrijavanju na oko 200 °C . Nemasne nezasoljene ili nezaslađene kokice su niskokalorične i spadaju kao cjelovite žitarice u kategoriju zdrave hrane.

Bogate su: vlakana, vitamina B1 B2, kalija, ugljikohidrata i magnezija. Nešto manje sadrže bjelančevine, niacina i folata.

4. Laboratorijska vjezba

Procedura za određivanje proteina Kjeldah-ovom metodom

Sljedeći test opisuje Kjeldahl-ovu analizu korak po korak,koja se može primjeniti na široki spektar uzoraka.Procedura može biti optimizirana da odgovara zahtjevima pojedinačnih laboratorija i tipovima uzoraka:

1. Pripremi se reprezentativan uzorak i izvaga 1 g. s tečnošću 0,1 mg. u epruvetu za digestiju.

2. Dodaju se dvije tablete Kjeltab-a Cu 3,5 (ili 7 g. K2SO4 i 0,8 g. CuSO4*5H2O)

3. Pažljivo se doda 12 ml. Koncentrovane H2SO4 i lagano promješa da se uzorak navlaži kiselinom.Uzorci sa visokim sadržajem masti (>10% masti) ili karbohidrata koriste 15 ml. H2SO4

4. Spoji se ispusni sistem sa epruvetama za digestiju i staviti aspirator vode na puni efekat.

5. Podigne se rack sa ispustom u predhodno zagrijani digestivni blok (420 C).

6. Nakon oko 5 minuta spusti se aspirator vode sve dok pare kiseline ne budu unutar ispusta.

7. Nastavi se digestija sve dok svi uzorci nisu jasno plavo/zelena otopina.Ovo će obično biti nakon 30-60 min. ,zavisno od tipa uzorka.

8. Ukoliko se rack i epruvete sa ispustom i stave da se hlade 10-20 minuta.Korištenjem ventilatora može se ubrzati hlađenje.

9. Pažljivo se doda 80 ml. Dejonizirane vode u epruvete.

10. Doda se 25-30 ml. Prijemne otopine u konusnu bocu i smjesti u destilacionu jedinicu i podigne platformu tako da je destilacioni izlaz uronjen u prijemnu otopinu.

11. Smjeste se epruvete za digestiju u destilacionu jedinicu i zatvore sigurnosna vrata.

12. Odmjeri se 50 ml. 40% NaOH u epruvetu.13. Otvori se ventil za paru i destilira približno 4 minute.14. Na oko 90% vremena destilacije spusti se destilaciona

platforma.15. Prijemna otopina u destilacionoj boci će sada biti zelena

indicirajući prisustvo baze amonija.16. Destilat se titrira sa standardizovanom HCl (obično 0,1000

N ili 0,2000 N) sve dok ne postigne plavo/sivo završna tačka.Zabilježi se volumen korišten za titraciju.

Određivanje slijepe probe

Slijepe probe treba pokrenuti prije svake serije analiza da se kompenziraju za bilo koji doprinos korištenih reagensa.Slijepe probe trebaju biti tretirane identično kao uzorci.U ovom primjeru 12 ml. H2SO4 i 2 Kjeltab-a Cu 3,5 bi trebalo digestirati i tretirati tačno kao uzorke.

Izračunavanje rezultata

Njačešći način izvještavanja Kjeldahl-ovih rezultata su % Nitrogen,% Protein, mg. N/1 (ppm), g N/1 i mg N/100 ml.

Izračunavanje

-% Nitrogen=(T-B)*N*14,007*100/težina uzorka (mg)-% Protein=N*F-mg N/1=(T-B)*N*14,007*1000/volumen uzorka(ml)-g N/1=(T-B)*N*14,007/volumen uzorka (ml)-mg N/100 ml=(T-B)*N*14,007*100/volumen uzorka (ml)

T=Titracioni volumen za uzorak (ml)B=Titracioni volumen za slijepu probu (ml)N=Normalitet kiseline na 4 decimaleF=Konverzacioni faktor za N u proteinu npr. 6,25,5,6,7,38 ovisno od uzorka.

Red. Br Lab.br. uzorka

Naziv uzorka

% Proteina

1

683

Hamburger 1

19,91

2

684

Hamburger 2

20,14

3

685

Hamburger 3

19,27

4

686

Hamburger 4

16,35

Srednja vrijednost protein u ova 4 hamburgera je 18.91%.