MEDIJI I NACIONALNE IDEOLOGIJE ... Slu~aj biv{ih jugoslovenskih dr`ava primjer je podru~ja u kome masovni

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of MEDIJI I NACIONALNE IDEOLOGIJE ... Slu~aj biv{ih jugoslovenskih dr`ava primjer je podru~ja u kome...

  • MEDIJI I NACIONALNE IDEOLOGIJE Analiza izvje{tavanja o su|enjima za

    ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji

    Sarajevo, 2011. godine

  • Naslov: MEDIJI I NACIONALNE IDEOLOGIJE: Analiza izvje{tavanja o su|enjima za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji

    Izdava~: MEDIACENTAR Sarajevo, Kolodvorska 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.media.ba

    Za izdava~a: Borislav KONTI]

    Uredili: Amer D@IHANA i Zala VOL^I^

    Autori/ce: Amer D@IHANA, Karmen ERJAVEC, Sanela HOD@I], Predrag J. MARKOVI], Katarina SUBA[I], Zala VOL^I ,̂ Helena ZDRAVKOVI]-ZONTA, Biljana @IKI]

    Recenzent: Sabina MIHELJ

    Koordinatorica projekta: Ljiljana MASLO

    Tehni~ke korekcije: Adisa TURKOVI]

    Prijevod: Kanita HALILOVI]

    Lektura: Amela [EHOVI]

    Dizajn: Samira SALIHBEGOVI]

    [tampa: Bemust, Sarajevo

    Tira :̀ 500 primjeraka

    CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

    316.774:[341.322.5:341.49(497.1)(047)

    MEDIJI i nacionalne ideologije : analiza izvje{tavanja o su|enjima za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji / [autori/ce Amer D`ihana ... [et al.] ; [prijevod Kanita Halilovi}]. - Sarajevo : Mediacentar, 2011. - 272 str. : graf. prikazi ; 17 x 17 cm

    O autoricama i autorima: str. 270-272. - Bibliografija uz svako poglavlje i bilje{ke uz tekst.

    ISBN 978-9958-584-05-3 1. D`ihana, Amer COBISS.BH-ID 18838022

  • Ova knjiga rezultat je dvogodi{njeg regionalnog istra`ivanja pod nazivom ‘Pokrivanje Karad`i}a - Medijska (re)produkcija nacionalnih ideologija kroz

    izvje{tavanje o ratnim zlo~inima u biv{oj Jugoslaviji’ realizovanog uz finansijsku podr{ku {vicarskog regionalnog programa za Zapadni Balkan - RRPP (SDC -

    [vicarske agencije za razvoj i saradnju i Univerziteta iz Friburgu).

    Projekat je implementirao Mediacentar, Sarajevo od februara 2009. do februara 2011.

    Realizaciju ovog projekta pomogao je profesor Pål Kolstø sa Univerziteta iz Osla i

    Norwegian Research Council.

    www.media.ba

    www.rrpp-westernbalkans.net/

  • Stavovi i mi{ljenja koji su izneseni u knjizi su isklju~ivo stavovi autorica i autora i ne odra`avaju nu`no stavove i mi{ljenja Mediacentra Sarajevo.

    Pripremljeno u okviru Regionalnog programa podr{ke dru{tvenim istra`ivanjima na Zapadnom Balkanu (RRPP) kojeg implementira Univerzitet u Friburgu uz podr{ku [vicarske agencije za razvoj i saradnju, SDC, i Ministarstva vanjskih poslova [vicarske.

    Mi{ljenja iznesena u ovom izvje{taju su autorova i ne predstavljaju nu`no stavove i mi{ljenja SDC-a i Univerziteta u Friburgu.

  • SADR@AJ Zala Vol~i~ i Amer D`ihana UVOD: KA MIROVNOM NOVINARSTVU 7

    Karmen Erjavec SLU^AJ DOBROVOLJA^KA: ANALIZA SRPSKE I BOSANSKOHERCEGOVA^KE DNEVNE [TAMPE 39

    Predrag J. Markovi} i Katarina Suba{i} SLU^AJ VUKOVAR: UPOREDNA ANALIZA IZVJE[TAVANJA O SU\ENJU ZA RATNE ZLO^INE PO^INJENE U VUKOVARU 1991. GODINE U HAGU I BEOGRADU 75

    Helena Zdravkovi}-Zonta SLU^AJ [KORPIONI: MEDIJI, NACIONALIZAM I RATNI ZLO^INI 111

    Amer D`ihana i Sanela Hod`i} SLU^AJ KARAD@I]: ANALIZA MEDIJSKOG IZVJE[TAVANJA O HAP[ENJU I SU\ENJU RADOVANU KARAD@I]U 177

    Biljana @iki} SLU^AJ PLAV[I]: NACIONALISTI^KI I RODNI NARATIVI U SLU@BI MEDIJSKOG (NE)IZVJE[TAVANJA O SLU^AJU PLAV[I] U SRBIJI I BOSNI I HERCEGOVINI (REPUBLICI SRPSKOJ) 231

    O AUTORICAMA I AUTORIMA 270

  • 7

    UVOD: KA MIROVNOM NOVINARSTVU

    Zala VOL^I^ i Amer D@IHANA

  • Slu~aj biv{ih jugoslovenskih dr`ava primjer je podru~ja u kome masovni mediji i dalje imaju klju~nu ulogu u stvaranju i predstavljanju (etno)nacionalnih identiteta. (Etno)nacionalni identiteti zadr`ali su va`ne ideolo{ke funkcije u regiji. Kada su, krajem osamdesetih i devedesetih godina 20. vijeka, nacionalizmi u svim republikama biv{e Jugoslavije eskalirali, svaka zajednica je prvo reaktivirala ili nanovo stvorila nacionalne medije da bi u~vrstila i ponovo izgradila osje}aj nacionalnog identiteta i razli~itosti (vidjeti vi{e u Thompson 1994, Gordy 1999, Relji} 2001). Mediji su u velikoj mjeri bili odgovorni za utvr|ivanje (isklju~ivog) osje}aja nacionalnog identiteta i pripadnosti, koji isklju~uje druge osje}aje i poja~ava etni~ke napetosti. Brojna literatura iz razli~itih oblasti sugerira da su mediji u biv{oj Jugoslaviji doprinijeli {irenju nacionalnih, tj. nacionalisti~kih oblika identifikacije, koji ne nude mnogo prostora za demokratsko razrje{avanje sukoba, te da i dalje imaju veliki utjecaj na njihovu ekspanziju (Thompson 1994, Silber 1997, Kurspahi} 2003, Relji} 2001, Hrvatin i Trampuz 2000, Vol~i~ 2006, Kolstø 2009, Skopljanac-Brunner 2000). Umjesto da ponude prostor za demokratsku raspravu i kriti~ko razmi{ljanje o situaciji na terenu, nacionalisti~ke su elite podjednako u svim biv{im jugoslovenskim republikama osigurale produ`etak sistema velikom upotrebom nacionalisti~ke ideologije kao novog izvora legitimnosti svoje vladavine, uklju~iv{i i medije u taj projekt.

    Nakon ratova u posljednjoj deceniji 20. vijeka, biv{e jugoslovenske dr`ave karakterizirala je podvojena situacija u kulturnoj, ekonomskoj i politi~koj sferi. Svih sedam dr`ava biv{e Jugoslavije, tj. Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Crna Gora i Makedonija, pro{le su ili i dalje prolaze kroz proces tranzicije od centralizirane, socijalisti~ke, dr`avne ekonomije do privatizirane, tr`i{ne ekonomije. U8

    Zala VOL^I^ Amer D@IHANA

  • politi~kom smislu, u ovim novim dr`avama u toku je izgradnja specifi~ne vrste (etno)nacionalnog identiteta, jer malo koja od ovih republika ima historijsko iskustvo kao nezavisna nacija dr`ava. [to se ti~e medijske scene, etnonacionalna ideologija i dalje je dominantna ideologija kroz koju mediji predstavljaju dru{tvenu realnost. U ovim dr`avama do{lo je i do razvoja komercijalnih medija. S jedne strane, svjedoci smo potpune deregulacije u oblasti {tampe, a, s druge strane, vlade poku{avaju zadr`ati kontrolu nad elektronskim medijima (iako se i oni intenzivno komercijaliziraju kako bi se takmi~ili i opstali u sistemu slobodnog tr`i{ta). Ba{i} i Milosavljevi} (2008), govore}i o situaciji u Sloveniji i Hrvatskoj, pi{u da mali broj vlasnika nacionalnih medija, sa udjelom u razli~itim firmama (kao {to je ~uvena Tvornica piva ‘La{ko’), kontrolira ve}inu medijskih tr`i{ta. Dr`ava ne posjeduje mehanizme za uspje{no reguliranje novih komercijalnih medijskih industrija. Ekonomska deregulacija, kako sugeriraju Ba{i} i Milosavljevi}, nije omogu}ila raznolikost politi~kog sadr`aja, uglavnom zbog stapanja interesa politi~kih i ekonomskih elita, koje je poznato i drugim, prete`no komercijalnim medijskim sistemima.

    Do{lo je do zna~ajnog priliva privatnoga kapitala, a s njim i stranih investitora, koji uglavnom favoriziraju komercijalni sadr`aj. Komercijalni nacionalni, tj. nacionalisti~ki model medija, koji se trenutno stvara u regiji biv{e Jugoslavije, zasnovan je na efikasnosti, predvidivosti i sna`nom naglasku na (nacionalnim) slikama i stereotipima, koji privla~i gledaoce i kao gra|ane i kao konzumente (Vol~i~ i Andrejevi} 2009, 2010). S pravnog stanovi{ta, ove dr`ave se bave pro{lo{}u i predstavljaju je na razli~ite na~ine (Bet-El 2004, Budak 2004, Brunnbauer 2004, Hoepken 1999).

    Ova publikacija predstavlja poku{aj izno{enja istra`ivanja uloge nacionalizma u medijskom izvje{tavanju u tri dr`ave — Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Generalno, zanima nas da istra`imo kako je traumati~na pro{lost jugoslovenskih ratova predstavljena u medijima i kako se medijska predstavljanja savremenih politi~kih procesa odnose prema traumati~noj pro{losti. Konkretno, pa`nju smo 9

    UVOD

  • usmjerili na medijske prikaze su|enja za ratne zlo~ine koja su dobila veliki publicitet. Za medije, kao i za politi~ke institucije, izvje{tavanje o su|enjima za zlo~ine koji su po~injeni za vrijeme jugoslovenskih ratova predstavlja va`an na~in iskazivanja, barem simboli~no, prekida s biv{im re`imima. Svrha tih su|enja nije samo su|enje po~iniocima zlo~ina, ve} transformacija ukupne politi~ke paradigme. Zbog toga je od klju~ne va`nosti da se istra`i kako su su|enja za ratne zlo~ine prikazana u medijima i kako je trauma koju oni predstavljaju ugra|ena u javno pam}enje. Da li na~in na koji se dru{tvo nosi s pam}enjem ratnih trauma ima historijske posljedice? Kakvu ulogu imaju mediji u stvaranju pam}enja? Koje komunikacijske obrasce koriste mediji u pra}enju su|enja za ratne zlo~ine? [ta se mo`e uraditi u rje{avanju dilema pam}enja koje }e vjerovatno oblikovati budu}nost u regiji biv{e Jugoslavije? Ova su pitanja motivirana {irim ciljem davanja doprinosa prou~avanju promjena u strukturama i odnosima izme|u medija, novinarstva, nacije, etniciteta, pam}enja, mo}i i pomirenja nakon ratova u biv{oj Jugoslaviji.

    Cilj je ovog projekta oslanjanje na rezultate istra`ivanja u regiji da bi se prikazao niz perspektiva i intelektualnih tradicija u biv{oj Jugoslaviji. Svako od pet poglavlja predstavlja originalan metodolo{ki pristup istra`ivanju sljede}ih pitanja:

    a) Koji obrasci predstavljanja su|enja za ratne zlo~ine otkrivaju ideolo{ko pozicioniranje medija?

    b) Da li mediji reproduciraju etnonacionalnu podijeljenost publike? c) Da li pojedini mediji/pojedine zemlje vi{e od ostalih nastoje reproducirati

    nacionalne ideologije? d) Da li je mogu}e utvrditi da li se razli~ite vrste medijskog vlasni{tva i regulacije

    podudaraju s razli~itim obrascima nacionalisti~kog diskursa u medijima? Naprimjer, da li se mediji u vlasni{tvu stranih korporacija razlikuju u ovom smislu od medija u doma}em vlasni{tvu?

    e) Kakav je odnos izme|u ideologije etnonacionalnih elita i