MEDIJSKA ANALITIKA(BILJENICA) 1. MASOVNA KOMUNIKACIJA Bvi se prouavanjem medija i procesa komunikacija kao i analizom tehnolokih, kulturnih, drutvenih i politikih i ekonomskih aspekata medija ne izostavljajui i analizu medijskog tekst, publika i znaenja kroz dva kriterija: komunikcijski tok i znaenje komunikcije. potencijal znaenje poruke Osnovne teme: masovna komunikacija mediji mediji kao drutvena institucija mediji javnosti i publike novi mediji KOMUNIKACIJSKI TOK Vezan empirijskim istraivanjima procesa rezultata ljudskog djelovanja Harold Lasswell tko kae to kae kojim kanalom s kojim uinicima, ali najprihvaenija je proiren verzija Lasswelove formule Richarda Braddocka, za razumijevanje komunikacijskoga toka: WHO says WHAT to WHOM under WHAT CIRCUMSTANCES through WHAT MEDIUM for WHAT PURPOSE with WATH EFFECT? ZNAENJE KOMUNIKACIJE Oznaava: Selektivnost i zadovoljavanje potreba publike Upotreba medija ili sadraja Dekodiranje poruka Humanistike disicpline Kritiki i interprettivni pritupi O MEDIJIMA Lat. Mediu srednji, koji je izmeu, posrednik Institucije koje zadovoljavaju potrebu drutva za javnom komunikacijom u kojoj mogu sudjelovati svi pripadnici drutva. MEDIJI KAO DRUTVENA INSTITUCIJA Proizvodi i distribuira simbolik dobra koja su prikazana na mediju i mogu se reproducirati neogranien broj puta. Posreduje drutvene procese, obrazovanje, komunikaciju, socijalizciju, mo. Nastaje kao odgovor na potrebe drutva.

MEDIJSKA ORGANIZACIJA etiri elementa ije sadrajne vrijacije dovode do razvoja pojedinih masovnih medija. - specifini komunikacijski ciljevi,potrebe, ili upotrebe - novine CILJ (jo uvijek) informirati - TV CILJ zabaviti Upotrebom razliith medija publike zauzimaju razliite pozicije. Prvi mediji bili su ljudi. Tehnologije kojima se moe komunicirati javno i na daljinu. PRIJE - sadraj ogranien vremenom i prostorom (rdio, tv, tisak), a udrugima je neogranien(knjiga, glazba); mediji visoke i niske tehnologije. SADA - novi mediji omoguavaju prekoraenje tih ogranienja. Takva podjela ima sve manje smisla jer je digitalizacija postala nova vrsta medija. Oblici drutvene organizacije koji osiguravaju vjetine i okvir za proizvodnju i distribuciju simbolinih dobara. Kabelska TV usmjerena je na distribuciju poruke, dok su u televizijskoj medijskoj organizaciji kljune i poruka, njezina proizvodnja i distribucija. OSIGURANI OBLICI UPRAVLJANJA U JAVNOM INTERESU Koncetracija medija openito znai nadzor nad proizvodnjom, zapoljavanjem, distribucijom i porukom. Vea konkurencija manja koncetracija Zapravo govori o malom broju medijskih kompanij ili medija kojima na nekom manjem tritu kontroliraju veliki dio publike ili trita. - horizontalna koncentracija - vertikalna koncentracija Monopoli oznavavaju trite gdje postoji samo jedna tvrtka, tetni su za pluralizam. Proizvode ogranienje pristupa i opcija. MEDIJI, JAVNOST I PUBLIKE JAVNOST drutveni kolektiv koji svojom meusobnom komunikacijskom interakcijom stvara javno miljenje. OPA JAVNOST stanovnici neke zemlje ili regije, drutvo u cjelini GLASAKA JAVNOST potencijalni ili stvarni glasovi na izborima za politike predstavnike PALJIVA ili POZORNA JAVNOST (PUBLIKE) - prati politike, umjetnike, sportske, znanstvene ili medijske dogaaje, o njima stvara sudove i raspravlja s drugima. AKTIVNA JAVNOST (ELITA) politiki angairana do izbora formalne ili neformalne politike participacije. JAVNO MNIJENJE: Ukljuuje razliita i esto suprotstavljena miljenja i stavove o istim drutvenim pitanjima i zato se ne moe smatrati samom voljom graana.

PUBLIKA usmjeravaju joj se poruke s naglaskom na imidu umjesto na informaciji, kritiki neaktivna. MEDIJI I MEDIJSKA KULTURA Popularne medijske tekstove dijelimo prema dvjema karakteristikama: realnosti i razini emitiranosti = anrovska matrica. anrovi realnosti niska emotivnost, visoka realnost. anrovi natjecanja - visoka emotivnost i realnost anrovi uvjeravanja visoka realnost i emotivnost anrovi fikcije nizak odnos stvarnosti i povezan niskom emotvnou Na drutveni status i vrijednost popularnih medijskih proizvoda danas se gleda na dva naina: - uz kritiare (pripadnici Frankfurtske kole) mediji upropatavaju visoku kulturu proizvodima niske kvalitete. - uz pripadnike medijskih i kulturnih studija sapunica kao najnegativniji anr popularne kulturne kulutre kojega karakteriziraju kao anr enskog osloboenja. - hibridni anrovi odnos medijskog anra prema realnosti.