Međimurski Pinklec br.40

pinklecpinklecME–IMURSKIME–IMURSKIGODINA XVII. - svibanj 2009. - BROJ 40

ISSN 1332-9995

Dani Meimurja u Zagrebu

od 2. - 7. lipnja 2009.

14. ME–IMURSKO

PRO©»ENJE

7. LIPNJA 2009.

OPATOVINA

2

ISSN 1332-9995

broj 40, godina XVII.,svibanj 2009.

Adresa uredniπtva:

Meimurski pinklecZaviËajno druπtvo Meimurje

Ilica 10/III10000 Zagreb

Nakladnik:

ZaviËajno druπtvo Meimurje

Naklada:

800 primjeraka

Priprema i dizajn:

Sluæba dizajna Zrinski d. d.

Tisak:

ZRINSKI d.d.,»akovec

Izvrπni urednik:

Duπan KneziÊ,tajnik Druπtva

Uredniπtvo:

Prof. dr. sc. Mijo Bergovecdr. sc. Danijel Reæek, Ivan

Novak, prof. dr. TonËi Trstenjak,ing. Josip Pevec

Suradnici:

Duπan KneziÊ, Ljudevit Fuπ,prof., Miran PintariÊ, Vlatka

GlasnoviÊ, Vera BuriÊ i prof. dr. sc. Juraj KolariÊ

Lektura:

ZRINSKI d.d.

Web stranice:

http/www.zavicajno-drustvo-medimurje.hr

E-mail:

[email protected]

I M P R E S S U M

U ovom broju “Pinkleca” æelimo vam najaviti

“14. meimursko proπËenje” koje Êe se odræati

7. lipnja 2009. godine na prostoru parka Opatovi-

na u Zagrebu. Bit Êe tu mnogobrojni KUD-ovi iz

Meimurja, pjevaËi, licitari, koπaraπi, ugostitelji,

“vulica kolaËov”, vinari, slikari, stari meimurski

zanati i drugo.

Doite na “ProπËenje” i razveselite se sa svojim

prijateljima, znancima, rodbinom, unucima...

Moæete doÊi tramvajem do Trga bana J. JelaËi-

Êa pa pjeπke preko Kaptola ili TkalËiÊevom ulicom.

NAVIK ONÆIVI KIZGINE

PO©TENO

Dani Meimurja u Zagrebu (4. - 7. lipnja 2009.)

Vrπidba æita - maπinara

Pripremio: Duπan KneziÊ, tajnik

3

Godiπnja skupπtina

Prema Ëlanku 20. Sta-tuta ZaviËajnog druπtvaMeimurje, predviena jeredovna Godiπnja skupπti-na Druπtva na kojoj sepodnose izvjeπÊa: pred-sjednik Druπtva (koji pre-dlaæe i Radno predsjedni-πtvo), predsjednik Iz-vrπnog odbora, predsjed-nik Nadzornog odbora ipredsjednik Suda Ëasti.Nakon toga slijedi raspra-va o radu Druπtva i rezul-tatima za proteklu kalen-darsku godinu.

Pripreme za ovu Skup-πtinu bile su temeljito izve-dene da bi se πto zornijeprikazao rad Druπtva uprethodnoj 2008., a i kri-

Odræana redovna Godiπnja skupπtina Druπtva 20. oæujka 2009.

Radno predsjedniπtvo: Franjo DomjaniÊ, dipl. pravnik, Ëlan, StjepanBelina, predsjednik, Pavel BuriÊ, Ëlan i prof. dr. sc. Mijo Bergovec,

predsjednik ZaviËajnog druπtva Meimurje

»lanstvo na okupu

tiËki osvrti takoer su do-bro doπli jer se time po-boljπava sam rad Druπtva.

Na poËetku rada Skup-πtine, pred prepunom dvo-ranom u naπem meimur-skom domu iliËke deseti-ce odsvirana je “Lijepa na-πa” i “Meimurje, kak silepo zeleno”, a krenula jepjesma i ushiÊenost prisut-nih Ëlanova.

Predsjednik Druπtvaprof. dr. sc. Mijo Bergovecje potom srdaËno pozdra-vio sve prisutne Ëlanove,predloæio Radno predsjed-niπtvo koje je jednoglasnoi prihvaÊeno, pa su takoizabrani dipl. pravnik Fra-njo DomjaniÊ, Ëlan, Stje-

pan Belina, predsjednik iPavel BuriÊ, Ëlan, za zapi-sniËara izabran je DuπanKneziÊ - tajnik Druπtva, aza ovjerovitelje zapisnikapredloæeni su:prof. LjudevitFuπ i MiranPintariÊ. Nakontoga je pred-sjednik RadnogpredsjedniπtvaStjepan Belinadao rijeË pred-sjedniku Druπ-tva, prof. dr.Miji Bergovcu,koji je u svomizlaganju rekaoda smo jednood najaktivni-jih druπtava.Pritom je spo-menuo da su uzadnjih πesnae-st godina bile153 izloæbe sli-ka πto i pred-njaËi u kulturnoj djelatno-sti u gradu Zagrebu, a tu sui druge djelatnosti odnosnoaktivnosti Ëlanova Druπtvaπto nije zanemarivo (sekci-je za gospodarstvo, promo-cije knjiga, do-broËinstvo, lju-bitelji prirode igljiva, izletniπ-tvo) itd.

Osvrnuo se ina dva znaËaj-na dogaaja, ato su “Dani Me-imurja u Za-grebu” i “Me-imurska ve-Ëerja”. Proπle,2008. godine,“Dani Mei-murja u Zagre-bu” ostvarenisu uz pomoÊMeimurskeæupanije. A oveÊe godine to bi-ti isto tako, s

Prof. dr. sc. Mijo Bergovec, predsjednikZaviËajnog druπtva Meimurje

tim da je Skupπtina Mei-murske æupanije na svojoj32. sjednici, odræanoj 13.3. 2009. godine donijelaodluku:

Meimurska æupani-ja Êe zajedno sa ZaviËaj-nim druπtvom Meimur-je iz Zagreba svake godi-ne poËetkom mjeseca lip-nja organizirati manife-

Dopredsjednik Izvrπnog odbora druπtva LadislavSiladi podnosi izvjeπÊe

4

Godiπnja skupπtina

staciju koja Êe se pod nazivom“Dani Meimurja u Zagrebu”odvijati u gradu Zagrebu.

Ova odluka objavljena je u “Slu-æbenom glasniku” Meimurske æu-panije.

To je veoma vaæna odluka za za-grebaËke Meimurce.

©armantni, uvijek nasmijani, aponekad i strogi predsjednik Bergo-vec na kraju svog izlaganja pozvaoje sve Meimurke i Meimurce najoπ bolju suradnju za opstojnost i do-brobit ZaviËajnog druπtva Meimur-je u Zagrebu.

Slijedilo je izvjeπÊe Nadzornogodbora, koje je podnio Florijan Hor-vat istaknuvπi da u protekloj 2008.godini nije bilo nikakvih negativno-sti ili nepravilnosti koje bi utjecalena rad Druπtva.

Nadzorni je odbor obavio uvid udokumente Druπtva te utvrdio da onoobavlja svoju djelatnost po Statutu isukladno vaæeÊim propisima Repu-blike Hrvatske o neprofitnim druπ-tvima.

Predsjednica Suda Ëasti DruπtvaAgata Hunjadi potom u svom izvje-πÊu navodi da u protekloj godini ni-je bilo nikakvih neËasnih radnji i ne-podopπtina te da je Druπtvo djelova-lo u skladu s propisima. Tako SudËasti nije imao potrebe djelovati pre-ma nekom od Ëlanova Druπtva.

Nakon podnesenih izvjeπÊa pred-sjednik Radnog predsjedniπtva Stje-pan Belina otvorio je raspravu za pri-sutne Ëlanove Druπtva, meutim, nit-ko se nije javio za rijeË pa su izvje-πÊa data na glasovanje i jednoglasnoprihvaÊena.

Na kraju Skupπtine predsjednikRadnog predsjedniπtva Stjepan Be-lina zahvalio se nazoËnim Ëlanovi-ma i pozvao ih na domjenak i druæe-nje.

Zapisnik sa odræane redovneskupπtine Druπtva dostavljen jeGradskom uredu za opÊu upravuGrada Zagreba.

Tekst i foto: Duπan KneziÊ, tajnik

Florijan Horvat podnosi izvjeπÊe Nadzornogodbora Druπtva

Agata Hunjadi - predsjednica Suda Ëastipodnosi izvjeπÊe

Bivπi predsjednik ZaviËajnog druπtva Meimurje Ignacije Maretko (prvi s desna) u druπtvusadaπnjeg predsjednika i dopredsjednika prati rad Skupπtine Druπtva

U odsutnosti predsjednika Izv-rπnog odbora Druπtva Mije ©uljaizvjeπÊe o radu podnio je dopredsjed-nik Izvrπnog odbora Ladislav Siladi.

U iscrpnom izvjeπÊu Izvrπnog od-bora Druπtva dopredsjednik LadislavSiladi posebno se osvrnuo na orga-nizaciju proπlogodiπnjih “Dana Me-imurja u Zagrebu” u Ëijem sklopuje bilo i “13. meimursko proπËenje”o Êemo smo veÊ pisali u proπlom bro-ju “Meimurskog pinkleca”. Tu je i“Meimurska veËerja”, πto su najve-Êi dogaaji za Druπtvo. Dobre uspje-he postigli su: izletniËka sekcija ko-ju vodi prof. Ljudevit Fuπ, sekcijaljubitelja gljiva i prirode koju vodebraËni par Vera i Pavel BuriÊ, sekci-ja dobroËinstva, kulturne aktivnosti

- izloæbe slika, knjiæevne veËeri, pre-davanja, projekcije filmova itd. kojevodi tajnik Duπan KneziÊ. Redovnoizlazi “Meimurski pinklec” kojegureuje tajnik KneziÊ. Tu je i surad-nja s drugim druπtvima iz Slovenije,Madæarske (Sumarton), DruπtvomZagoraca, Bednjanaca itd. Pozvao jesve Ëlanove da podmiruju Ëlanarinukoja je vaæna za rad Druπtva, a sim-boliËna je. Na kraju svog izlaganjapozvao je sve Ëlanove Druπtva da seaktivno ukljuËe u rad Druπtva kakobi se ostvarili joπ bolji rezultati u ovojgodini.

5

Razgovor

Meu Meimurcima koji su svim srcem krenuli u osnivanjeZaviËajnog druπtva Meimurje u Zagrebu svakako je naπ dana-πnji domaÊin, ing. Ivan Novak. On je privatni poduzetnik i sasvojom obitelji vlasnik tvrtke Tim Novak d.o.o.

Ponosan na svoje Meimurje i svoje rodno mjesto Palinovecs ponosom istiËe napredak Meimurja u odnosu na vrijeme svo-jega djetinjstva i odlaska iz Meimurja. Roen 1944. g. u siro-maπnoj seljaËkoj obitelji od oca Luke i majke Margarete, jedanod troje braÊe, kao i mnogi Meimurci osnovnu πkolu zavrπio jeu rodnom kraju (Hodoπanu) 1959. g. U ono teπko vrijeme, naro-Ëito kod seljaËkih domaÊinstava, nije bilo moguÊnosti da rodite-lji plaÊaju πkolovanje. Zato je samoinicijativno napustio rodi-teljski dom i odluËio krenuti u novi æivot.

»lan Savjetodavnog vijeÊa ZaviËajnog druπtva Meimurje

S koliko ste godina doπli u Zagreb?Pa, evo, lagano moæete izraËunati, bio sam vrlo mlad, sa na-

punjenih petnaest godina. ZapoËeo sam jedan potpuno drugaËijiæivot od onog kojeg sam imao u Meimurju. PoËeo sam sa svo-jim daljnjim πkolovanjem, ali zbog nemoguÊnosti uËenja stra-nog jezika u osnovnoj πkoli u Hodoπanu nisam mogao upisatisrednju πkolu u Zagrebu, a da bih se prehranio upisao sam naj-prije zanat, a iza toga uz rad zavrπio sam srednju tehniËku πkoluu KlaiÊevoj u Zagrebu. Moj nemirni duh tjerao me i dalje, pasam iza toga upisao fakultet.

Vaπi poËetci u Zagrebu?Nakon zavrπena zanata u Zagrebu 1963. g. i teπka preæivlja-

vanja zapoËelo je vrijeme snalaæenja i πkolovanja uz rad. 1965.g. upoznao sam suprugu Katarinu, takoer rodom iz Palinovca.Nakon toga smo sklopili brak, osnovali svoju obitelj, a u nadola-zeÊim vremenima uz teπki rad zavrπili smo fakultete. Moja su-pruga Katarina diplomirala je na viπoj tekstilnoj πkoli, smjer tek-stilne tehnologije, a zatim je nekoliko godina radila u privredi dabi na kraju zavrπila kao predavaË struËnih predmeta u srednjojtekstilnoj πkoli.

U meuvremenu sam diplomirao i stekao zvanje ing. elek-trotehnike. Radio sam na poslovima odræavanja i montaæe ra-znih postrojenja. Spomenuo bih samo da sam 1969. g. za nje-maËko-πvicarsku tvrtku vodio montaæu prvih postojenja u tada-πnjoj dræavi za polimerizaciju (plastifikaciju) metala u tvrtki Pa-stor Zagreb, Stol Kamnik Slovenija, Autodubrava Zagreb, i dr.

Iza toga æivotni put me odveo na poslove projektiranja i nakraju sam zavrπio na komercijalnim poslovima.

Novi poËetak - vi ste jedan od onih koji su, moæemo slobodnoreÊi, uspjeli u Zagrebu i koji su u njemu stvorili nove vrijednosti?

Uz πkolovanje i teæak rad supruge i mene neπto smo postigliu æivotu. Vi ste danas u mojoj tvrtci, u prostorijama moga ureda.Nemojte misliti da smo ovo dobili na lutriji. Niπta nam nitko nijepoklonio. Prije osnivanja vlastitog poduzeÊa punih 29 godina pro-veo sam marljivo radeÊi, stvarajuÊi dom i obitelj. Zbog prirodeposla dosta sam proputovao u bivπoj dræavi i mnogim zemljamau svijetu od NjemaËke, Rusije, Poljske, Alæira, Armenije itd.

©to vas je potaknulo da krenete u poduzetniËke vode?Promjene 90-ih godina koje su se desile u Hrvatskoj nagnale

su me da nakon dugih godina staæa krenem u osnivanje vlastitogpoduzeÊa. OsjeÊao sam se sposobnim i uz suglasnost moje su-pruge i sinova 1992. g. osnovao sam vlastitu tvrtku. Bila je veli-ka, rekao bih izuzetna hrabrost tada rasprodati svu raspoloæivuimovinu, dati hipoteku na kuÊu (za kredit) u kojoj æivite i krenutiu neπto novo.

U razgovoru stalno spominjete svoju obitelj, posebno su-prugu Katarinu i sinove, pa oæenjeni ste Meimurkom?

ToËno, moja supruga je velikim dijelom pomagala u realiza-ciji svega ovoga. Razumijevanje koje postoji izmeu nas dvoje imeusobno povjerenje izuzetno su vaæni da bi jedan ovakav pro-jekt uspio. Da li pomaæe πto sam oæenjen Meimurkom iz istogmjesta Palinovca iz kojega sam i ja, zapravo ne znam, ali vjeru-jem da odreenog utjecaja ima i u tome. Stabilna pouzdana obi-telj vaæna je predispozicija da i obiteljska tvrtka bude uspjeπna.Moram spomenuti i veliku pomoÊ za postizanje ovakvih rezulta-ta svojih sinova Zlatka i Roberta, a s ponosom istiËem i njihoveobitelji, snahe Æeljku i Petru, te posebno svoje unuke, Luku, Fi-lipa i unuËicu Antoniju.

Koliko vidim, u vaπoj tvrtci imate sve potrebne sluæbe?Da, dobro ste to primijetili, bez toga ne bi bilo moguÊe po-

slovanje. Mi smo pri kraju drugog desetljeÊa uspjeπnog poslova-nja i imamo sposobnu upravu naπeg druπtva - poduzeÊa, tu jeodjel komercijale, odjel za voenje projekata, odjel za logistiku,financije i raËunovodstvo, prodajni centri Zagreb i »akovec, a tusu i drugi pododjeli i sluæbe za uspjeπno funkcioniranje naπetvrtke.

Moram reÊi da mi radimo na podruËju cijele Hrvatske, ima-mo veleprodaju i maloprodaju opreme za vodovod, grijanje, sa-nitarije i keramiku, te uËestvujemo u opremanju niza znaËajnihprojekata (hotela, javnih objekata, obiteljskih kuÊa, vila, itd.).

Ivan Novak, ing.

Kompleks poslovnih zgrada “Tim Novak” d.o.o., ©korpikova 2a

Ivan Novak, ing.

Menagement - Tim Novak d.o.o., obitelj: Ivan, Katarina i sinoviZlatko i Robert

6

Razgovor

Kakav je vaπ asortiman?Vidite, na naπu novu lokaciju u ©korpikovu ulicu u Zagrebu

doπli smo 1996. g. i kupili oko 12 000 m2 zemljiπta, te na njemuizgradili salon od oko 900 m2 i regalno skladiπte od oko 2500m2.

Tu se nalazi uprava, salon i veleprodajno skladiπte. Prodajnecentre imamo u Zagrebu, ©korpikova 2a i u »akovcu, Preloπka 1.

Tu moæete naÊi najπiri asortiman najpoznatijih svjetskihtvrtki iz podruËja sanitarija i keramike kao πto su Geberit, Gro-he, Hansgrohe, Duravit - Phillip Stack, vrhunski masaæni siste-mi Teuco, Aquaestil, kupaonski namjeπtaj Keuco, Ardeco, Ba-denhaus, keramika Mirage, Imola, Ragno, Ascot i mnogi drugi.

Kompletan asortiman moæe se vidjeti u naπim prodajnimcentrima.

Kako se nosite s konkurencijom?Ovo je posebna priËa, jer je hrvatsko træiπte vrlo malo, a

konkurencija u naπoj branπi je izuzetno velika. Svojom kvalite-tom i cijenom mi imamo svoje mjesto na træiπtu, a πto potvrujei zadovoljstvo naπih kupaca. No, tu naravno dolazi i do oscilaci-ja kojima se uspjeπno prilagoavamo zajedno s naπim domaÊimi stranim partnerima.

Kakva je perspektiva vaπe tvrtke i da li je namjeravate pro-πirivati?

Naravno da æelimo proπiriti posao i idemo u dogradnju pro-dajnog salona u ©korpikovoj za oko 2000 m2 i time mislimo za-posliti joπ djelatnika. Moæemo kratko spomenuti da u naπoj tvrtciimamo 35 stalno zaposlenih djelatnika.

Izloæbeni prostor, prodaja asortimana

Ing. Ivan Novak (prvi desno) nakon sjednice I.O. u druπtvo dopred-sjednika ZDM Josipa Pevca, ing. i predsjednika I.O. Mije ©ulja

Poslovni prostor veleprodaje Tim Novak d.o.o. u ©korpikovoj ul. 2au Zagrebu

Vidim da imate mnogobrojna priznanja i nagrade i velikste sponzor i donator, te humanitarac?

Poπtenim i mukotrpnim radom nagrade i priznanja dou sa-ma po sebi, naravno, na osnovi postignutih rezultata. Vidite,2002. g. bio sam meu prvih 1 % najuspjeπnijih poduzetnika iupisan sam zlatnim slovima u knjigu najuspjeπnijih hrvatskihpoduzetnika.

PoduzeÊe Tim Novak d.o.o. je u 2007. g. kroz poreze i drugadavanja u dræavni proraËun uplatilo iznos koji odgovara 36 647πkolskih udæbenika izraËunato na temelju podataka o poslova-nju u 2007. g. i prosjeËne nabavne vrijednosti udæbenika teme-ljem popisa odobrenih udæbenika Ministarstva znanosti i obra-zovanja i πporta za πkolsku godinu 2008./2009.

Isto tako uvijek pomaæemo kao donatori i sponzori u raznimprilikama. Dugi niz godina smo donatori Klinike za djeËje bole-sti u KlaiÊevoj u Zagrebu, kao i donatori u obnovi ZagrebaËkekatedrale.

Kada Ëovjek sve ovo vidi, ostaje zateËen, pa sam skoro za-boravio na naπe ZaviËajno druπtvo?

E, da smo to zaboravili, bio bi to velik grijeh. Vidite, ja samjedan od onih koji je pokretaË i osnivaË ZaviËajnog druπtva Me-imurje u Zagrebu i time se ponosim. Æeljeli smo da se zagre-baËki Meimurci imaju gdje okupljati, druæiti i meusobno bo-lje upoznati i mislim da smo u tome uspjeli i svakako to trebaodræati i unapreivati.

Vi ste doista radiπan Ëovjek, bili ste na Ëelu grupe za prikup-ljanje sredstava za adaptaciju Meimurskog doma i odigraliste veliku ulogu u tome. Od samog poËetka do danaπnjeg danauvijek ste pomagali svoje zaviËajno druπtvo na Ëemu vam sepuno zahvaljujemo.

Isto tako, u mandatnom razdoblju 1992. - 1996. (prvi Upravniodbor) bili ste dopredsjednik tadaπnjeg Upravnog odbora, u ra-zdoblju 1996. - 1998. bili ste Ëlan Izvrπnog odbora Druπtva πtose nastavilo i u mandatnom razdoblju 1998. - 2000. U razdob-lju 2002. - 2004. bili ste dopredsjednik Izvrπnog odbora, a urazdoblju 2004. - 2006. bili ste u Savjetodavnom vijeÊu, da bi urazdoblju 2006. - 2008. bili dopredsjednik ZaviËajnog druπtvaMeimurje, a sada ponovno djelujete u Savjetodavnom vijeÊuDruπtva. To je velika Ëast.

Na kraju ovog naπeg razgovora æelim vam u ime ZaviËajnogdruπtva Meimurje puno uspjeha u radu, sreÊe i zdravlja, tehvala na svemu πto ste dali svom Druπtvu.


7

Meimurska veËerja

Tradicionalna “Meimurska veËerja” ni ovaj put nije izo-stala, pa je tako uspjeπno, veÊ 17. put, organizirana u zagre-baËkom hotelu “Sheraton”. ZagrebaËki Meimurci i njihovigosti takva druæenja nikako ne propuπtaju.

U 19 sati, 20. prosinca 2008. godine u hotelu “Sheraton”okupilo se oko 300 Ëlanova ZaviËajnog druπtva iz Zagrebate gosti iz cvijetnjaka “Lijepe naπe”, malog Meimurja.

Ovoj “Meimurskoj veËerji” nazoËili su i predsjednik RHStjepan MesiÊ, zagrebaËki gradonaËelnik Milan BandiÊ, pred-sjednica Skupπtine Grada Zagreba Tatjana Holjevac, mei-murski æupan Josip Posavec, predsjednik Skupπtine Mei-murske æupanije Vladimir IvkoviÊ, gradonaËelnik Grada Pre-loga Dragutin Glavina, meimurski gimnastiËki olimpijac Fi-lip Ude s majkom Miljenkom i trenerima Marijom Vukojemi Igorom Kriajimskiim, meimurski gospodarstvenici, spon-zori i donatori te drugi πtovatelji Meimurja.

„17. meimurska veËerja”

Prof. dr. p. TonËi Trstenjak, dr. Danijel Reæek, Miljenka Ude, FilipUde, predsjednik RH Stjepan MesiÊ i prof. dr. sc. Mijo Bergovec

Predsjednik ZaviËajnog druπtva Meimurje prof. dr. sc. Mijo BergovecuruËuje Povelju zagrebaËkih Meimuraca Filipu Udeu

Dopredsjednik Druπtva dr. Antun Mikec sa suprugom Vinkom

Na poËetku ove doista prestiæne “Meimurske veËerje”Æiga Meimurski sa svojim Bandistima zapoËeo je sveËaniprogram. Potom je predsjednik Druπtva prof. dr. sc. Mijo Ber-govec pozdravio sve nazoËne goste ushiÊenim rijeËima do-brodoπlice, istaknuvπi da je tradicija zagrebaËkih Meimu-

raca i Meimuraca iz Meimurja, te drugih πtovatelja Mei-murja da se okupe, zabave i bolje upoznaju te razmijene mi-πljenja i uËvrste suradnju. Takoer se obratio nazoËnima ri-jeËima o ZaviËajnom druπtvu, njegovom postojanju, djelo-vanju, ali i teπkoÊama s kojima se Druπtvo susreÊe, a bezpomoÊi gospodarstvenika (donatora i sponzora) iz MeimurjaDruπtvo ne bi moglo djelovati. Tom prigodom predsjednikBergovec je uruËio Povelju zagrebaËkih Meimuraca mei-murskom srebrnom olimpijcu iz Pekinga Filipu Udeu i po-æelio ugodne trenutke i zabavu svim gostima ovogodiπnje“Meimurske veËerje” u elitnom zagrebaËkom hotelu “She-raton”.

Sve je goste na “VeËerji” prigodnim govorom pozdravioi predsjednik RH Stjepan MesiÊ te meimurski æupan JosipPosavec koji je rekao da se takva okupljanja Meimuraca uZagrebu moraju nastavljati, a isto tako i na drugim poljima.Meimurska æupanija Êe pripomoÊi u pojedinim aktivnosti-ma Druπtva kao πto je bilo i na “Danima Meimurja u Zagre-bu” 2008. godine, a to Êe se i nastaviti.

ZagrebaËki gradonaËelnik Milan BandiÊ je na “VeËerju”doπao neπto kasnije zbog obveza pa je i on pozdravio svegoste prigodnim govorom. Cjelokupni program vodila je Alek-sandra LiËanin, novinarka “Meimurja”, æupanijskih novina.

Æiga Meimurski i Bandisti na “Meimurskoj veËerji”

8

.Da bi sve bilo na visini, pored Bandista goste su zabav-

ljali i Æiga-Æaga bend sa “Æigom”, Mirkom ©vendom. Na“VeËerji” je bila promovirana i monografija ZaviËajnog dru-πtva Meimurje, te je svaki posjetitelj mogao istu i nabaviti,a isto tako je bila i bogata tombola i aukcija slika.

VeËerja je bila doista bogata. Tu je bila meimurska gas-tronomija, nije bilo Ëega nema, dvadesetak raznih jela, sala-ta, kolaËa, raznih specijaliteta itd., πto su ih vrijedni kuhari i

Meimurski æupan Josip Posavec sa suprugom

Veseli gosti na “Meimurskoj veËerji”

kuharice hotela “Sheraton” pripremili za Meimurce, πved-ski stol je bio vrlo lijepo aranæiran i stalno nadopunjavanjelima. Hvala im! Nakon veËerje poËeo je ples i zabava tedruæenje. Bio je to nezaboravan dogaaj, takve susrete trebai dalje njegovati.

Ovim putem ZaviËajno druπtvo Meimurje zahvaljujesvim gostima i izvoaËima programa te osoblju hotela “She-raton” Zagreb na nezaboravnoj prosinaËkoj noÊi, a isto takoi mnogobrojnim sponzorima. Pozivamo na novo druæenje,na 18. meimursku veËerju.


Meimurska veËerja

„Doæivljena vieËnost”Ivica Jembrih CoboviËki

ZaviËajno druπtvo Meimurje imalo je Ëast u suradnji s Kaj-kavskim spraviπËem (Druπtvo za πirenje i unapreivanje znanostii umjetnosti) iz Zagreba, Ilica 34, organizirati 7. travnja ove go-dine u dvorani Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu, pred-stavljanje nove knjige meimurskog knjiæevnika iz »akovca Ivi-ce Jembriha CoboviËkog pod nazivom “Doæivljena vieËnost”.

U prepunoj sveËanoj dvorani knjigu i prethodna djela Jem-briha predstavili su: prof. dr. Joæa Skok, voditelj tribine Kajkav-

skog spraviπËa, mr. sc. Ernest Fiπer, knjiæevnik, mr. sc. BoæicaPaæur, urednica knjige, Davor ©alat, knjiæevnik i recenzent, Bo-æidar Vadlja, dramski umjetnik, Mario SokoliÊ, ilustrator i samautor Ivica Jembrih CoboviËki. Bilo je to predstavljanje iz boga-tog opusa knjiæevnika, pjesnika i ekologa kojim se Meimurcimoraju πtimati.

... Boæek, Boæek dragi, jel bodo gda znali kam svet bodu

otpelali?!

Bodi kuπ, ti vekveËni kmet, kruna je kruna, a kmet je kmet!Al, Boæek, respet i ves svet je raspet!O, Krleæa, ti si æiv, kak i GupËev kmet!

Ivica J. C.Tekst i foto: Duπan KneziÊ, tajnik

S predstavljanja knjige

Knjiæevnost

Mr. sc. Ernest Fiπer, mr. sc. Boæica Paæur, Davor ©alat, Ivica JembrihCoboviËki i Mario SokoliÊ

9

Knjiæevne veËeri

Preloπki pisac i voditelj, te jedan od osnivaËa Kazaliπneudruge “PriloËka amaterska scena” Boæidar Glavina pred-stavio je Ëlanovima ZaviËajnog Druπtva Meimurje svojuknjigu dramskih tekstova “Komu to ftiËeki popevaju?”.

Dvorana u iliËkoj desetici bila je prepuna zagrebaËkihMeimuraca, a osim predstavljanja knjige pripremljen je dru-gi zanimljiv program.

Glumci iz“PriloËke ama-terske scene”odigrali su ne-koliko komiË-nih scena, a iuæivalo se u im-presivnoj glazbideËkiju iz “Mu-staË benda”, aFilip Huzjakpjevao je a ca-pella.

Prof. dr. sc.Mijo Bergovec,predsjednik Za-viËajnog druπ-tva Meimurje,tom je prigo-dom izrazio æe-

lju za daljnjom suradnjom te je ponovo pozvao glumce pre-loπke amaterske scene da u cijelosti odglume jednu od svo-jih predstava.

Knjigu “Komu to ftiËeki popevaju?” Ëine Ëetiri dramskateksta iz naπe lokalne svakodnevice. Tu su Ëetiri komedijeodnosa nazvane: Svinja, Regija, DeËki i Kome to ftiËekipopevaju?

Tekstovi Boæidara Glavine su dragocjeni jer ne samo πtoublaæuju “suπu” u dramskom izrazu na danaπnjoj meimur-

„Komu to ftiËeki popevaju?”

Filip Huzjak, Boæidar Glavina i prof. dr. sc. Mijo Bergovec

Prepuna dvorana posjetitelja na predstavljanju knjige

Pozornost je bila na visini

“MustaË band”

skoj spisateljskoj sceni, nego i dopadljivim jezikom i situa-cijama aktualiziraju naπe danaπnje πaljive, a u stvari æalosnezgode.

Pisac Boæidar Glavina objavio je dramu na standardnomjeziku “Ostanimo neprimijeÊeni” (2002.), zbirku pjesamana kajkavskom “Herbija i druge falinge” (2003.), i zbirkuigrokaza “Kaj se tu ima reËi?” (2005.) takoer na dijalektu.

Sa svojim tekstovima redovno sudjeluje na smotramakazaliπnih amatera Meimurske æupanije. »lan je Knjiæev-nog kruga Prelog, u Ëijim publikacijama takoer objavljujesvoje tekstove.

Boæidar Glavina sudjelovao je u - proslavi 500. godi-πnjice roenja Marina DræiÊa sa suvremenom adaptacijomDræiÊeve komedije “Dundo Maroje” pod nazivom “ovi Ta-lijani su æiva koma”, u izvedbi dramske skupine UËeniËkogdoma »akovec (Zagreb, 23. - 24. svibanj 2008.).

Glavina je jedan od vrsnih meimurskih pisaca i æelimomu puno lijepih ostvarenja i povratak u ZaviËajno druπtvoMeimurje. Hvala mu na lijepoj knjiæevnoj veËeri.


10

Obljetnice

Elizabeta Toplek - Teta Liza prva je Meimurka koja je osvojila tri „Po-rina” na dodjeli Nacionalne diskografske nagrade „Porin” u Zagrebu. Onaje osvojila tri „Porina” u suradnji s ansamblom “Lado” iz Zagreba za izvor-no izvoenje meimurskih narodnih pjesama, te time potvrdila svoj talent istatus najelitnije estradne etnozvijezde.

Meimurci se imaju Ëime πtimati jer meimurska izvorna etno glazba jenadaleko poznata.


Joæa Horvat proslavio 94. roendanJedan od najstarijih i najznaËaj-

nijih hrvatskih pisaca Joæa Horvat usvom domu na zagrebaËkom Medve-πËaku 10. oæujka 2009. godine u kru-gu obitelji i prijatelja je proslavio 94.roendan. Uvijek veseo i raspoloæenJoæa Horvat je poËetkom travnja ovegodine potpisao darovni ugovor sMuzejem Meimurja »akovec. Timugovorom Joæa je darovao svoju rad-nu sobu i druge predmete koji ÊeomoguÊiti otvaranje spomen-sobe ustalnom postavu Muzeja Meimur-ja. Sam ugovor obuhvaÊa Ëak 115 ar-

tefakata, πto iz domovine i onih ko-je je donio sa svojih dalekih putova-nja kao moreplovac (povelje, prizna-nja, grbovi, posude, fotografije i joπmnogo zanimljivih predmeta).

Naπ Joæa nije zaboravio niti svo-ju rodnu Kotoribu, pa je tamoπnjojKnjiænici i Ëitaonici darovao svojeknjige, zapise i druge zanimljivepredmete. Dragi naπ Joæa, zagrebaË-ki Meimurci æele Vam puno zdrav-lja i veselja, te da nas obradujete joπpo kojom knjigom - sretno!

Pripremio: Duπan KneziÊ, tajnikJoæa Horvat

Elizabeta Toplek - Teta Liza

Teti Lizi tri „Porina” zameimursku glazbu

Izloæbe

Likovna umjetnica Julija Weber u iliËkoj desetici je 6.veljaËe 2009. godine ponovo obradovala mnogobrojne po-sjetitelje svojim likovnim ostvarenjima. Tom je prilikomslikarica Julija Weber izloæila dvadesetak svojih slika podnazivom “Slike bez okvira”.

Julija Weber je roena u Ludbregu gdje je pohaala izavrπila osnovnu πkolu, nakon koje upisuje ©kolu primi-jenjenih umjetnosti u Zagrebu. 1969. godine maturirala jena slikarskom odjelu u klasi prof. Josipa Bifela. Na Peda-goπkoj akademiji u »akovcu 1976. diplomira likovneumjetnosti, a profesori su joj bili Josipa Vojtjehovski, Ro-ko ©tokiÊ i Josip GrgevËiÊ. Do sada je izlagala samostal-no i na skupnim izloæbama. Pored slikarstva bavi se tek-stilnim dizajnom i inovacijama. »lanica je LUDM-a (Li-kovna udruga Donjeg Meimurja, Prelog) i INOME(Udruge inovatora Meimurja, »akovec).

„Slike bez okvira”Julija Weber

“Morska pjesma”, 2008., akril na platnu, 140 x 90 cm

11

Izloæbe

Izloæbu umjetnice Julije Weber otvorio je predsjednik Za-viËajnog druπtva Meimurje prof. dr. sc. Mijo Bergovec, agovorili su i poËasni predsjednik Druπtva dr. Danijel Reæek ipovjesniËar umjetnosti Miroslav Klemm.

U umjetniËkom programu nastupio je akademski muzi-Ëar Martin Srpak s nekoliko meimurskih popijevki i flauti-stica Vlatka GlasnoviÊ i dramski umjetnici Nada Klaπterkasa svojim bratom te Eugen FranjkoviÊ, svi Ëlanovi ZaviËaj-nog druπtva Meimurje. Hvala im!

Slike bez okviraVeÊ sam imao priliku postaviti izloæbu slika u istom ovom,

ambijentalno veoma zanimljivom prostoru ZaviËajnog dru-πtva Meimurje u Zagrebu. SjeÊam se susretljivosti domaÊi-na i zainteresiranosti publike koja je s velikim simpatijamagledala radove iste umjetnice, slikarice Julije Weber iz »a-kovca. Tada joj je svojom nazoËnoπÊu na otvorenju izloæbeodao priznanje i gradonaËelnik Zagreba Milan BandiÊ. Ukrat-ko, bio je to lijep susret zaviËajnika s NJIHOVOM umjetni-com. Vjerujem da Êe s istom naklonoπÊu primiti i njene naj-novije radove.

Julija Weber jeveÊ afirmirana slika-rica Ëija su djelaznana meimurskoj,posebno ËakoveËkojkulturnoj javnosti.Poznaju ih i ËlanoviZaviËajnog druπtvaMeimurje koji suslikaricu, eto, pono-vo pozvali da izlaæeu njihovom zagre-baËkom prostoru.Ovom prilikom Ju-lija Weber izlaæe nji-hovom sudu 22 uljai akrila na platnu ve-likog formata podsimboliËkim nazi-vom “Slike bez

okvira”. Radovi nastali tijekom posljednje dvije godine poka-zuju autoriËin umjetniËki razvoj u odabiru motiva i pronala-æenju novog “slikarskog rukopisa”.

Izloæba prikazana u ovom istom prostoru prije nekolikogodina svjedoËila je o Juliji Weber kao suptilnoj umjetnicikoja nalazi ostvarenje svojih slikarskih zamisli u njeænimprikazima cvijeÊa raenim na svili te pastelom, temperom ikombiniranim tehnikama na papiru i kartonu. Danas paksvjedoËimo o njenom istaknutom temperamentu iskazanomsnaænom slikarskom gestom, Ëvrsto ucrtanim linijama for-mi i æestokim koloritom koji zapanjuje.

Najnovije slike Julije Weber svjedoËe o razigranosti njenemaπte kojom na istom platnu simboliËki povezuje materijal-no i prostorno raznolike forme, likove ljudi, graevina, bilja-ka i æivotinja.Neke od slika posve su apstraktnog sadræaja ipotvruju autoriËinu stalnu potragu za novim oblicima. Ta stra-st prema novom glavni je pokretaË njenog umjetniËkog ra-

Dr. Danijel Reæek, Eugen FranjkoviÊ, Nada Klaπterka,prof. dr. sc. Mijo Bergovec, Julija Weber i Miroslav Klemm

PovjesniËar umjetnosti Miroslav Klemm

BraËni par Julija i Dragutin Weber

zvoja o kojem ovaizloæba u potpunostisvjedoËi.

Julija Weber jesteËenom slikar-skom naobrazbomu ©koli primijenje-nih umjetnosti u Za-grebu i osobnim ta-lentom veÊ steklaopravdani umjet-niËki status u »a-kovcu i Meimurju.

Ova zagrebaËkaizloæba ponovo pro-πiruje prostor njenadjelovanja i prilikaje da se s njenim ra-dom upoznaju i dru-gi stanovnici hrvat-ske metropole. Vje-rujemo da Êe njena djela prihvatiti sa zanimanjem i da Êe ihpovoljno ocijeniti.

Miroslav Klemm, prof.povjesniËar umjetnosti


Flautistica Vlatka GlasnoviÊ izvodi Mozartai Bacha

12

Izloæbe

Prelijepu likovnu veËer priredila nam je 28. studenoga2008. godine slikarica Ivanka Matotek iz Ljubljane. Njeneslike obasjale su Meimurski dom u iliËkoj desetici.

Pred prepunom dvoranom posjetitelji su uæivali u ljepotiIvankinih likovnih ostvarenja a govorili su: prof. dr. MijoBergovec, dr. Danijel Reæek, likovni kritiËar Ivan BeπliÊ iveleposlanik Republike Slovenije u RH dr. Milan Oroæen--AdamiÊ.

Meimurski krajIvanka Matotek

Dr. sc. Danijel Reæek, Ivanka Matotek, Milan BeπliÊ iprof. dr. sc. Mijo Bergovec

Prof. dr. sc. Mijo Bergovec i veleposlanik Republike Slovenije u RHdr. Milan Oroæen-AdamiÊ prate pjevanje Martina Srpaka

Posjetitelji na otvaranju izloæbe

Stara hiæaHiæa moja, stara hiæa!

Tak si lepa i srameæliva.

V tebi sam se rodil i lepe

dane provodil.

Hiæa moja, stara hiæa!

Bila si πopom a ve si s Ërepom

pokrita, pa zakaj si tak srameæliva.

Tu si negdi vu sredini sela

s cvetjem ograjena.

Joko te je lepo videti da

dojdeπ bliæe, al si sama, v

tebi niπËi ne æivi, ni baka, ni

deda, ni otec ni mati, pak

si tak sama.

Da pak jo dojdem dimo

si zapopevlem nekπu storo

viæu, pak mi se prijateli

pridruæiju i fino vince piju,

pak se si skupa veseliju.

Duπan KneziÊ

Ivanka Matotek roena je 1964. godine u Donjoj Dubra-vi u Meimurju, osnovnu πkolu zavrπila je u svom rodnommjestu, a od 1979. godine boravi u Ljubljani gdje je zavrπilaPedagoπku akademiju i radi kao odgajateljica u Ljubljani.

Slika ljude, polje, vodu, travu, trstiku i cvijeÊe koji suplemeniti, grmlje koje silnom snagom prijeËi drveÊu pogledna vlastita stopala. Njeno drveÊe se opire u prostoru i nasla-nja na horizonte koji se kao obeÊanje vjeËnosti gube u pu-poljcima æivota. Kao πto se æivot svojom raznolikoπÊu pre-tvara u cjelinu, tako isto i Ivanka s razliËitim tehnikama iprincipima pjeva vjeËnu himnu, na svoj naËin... kistom.

Nije joj æao truda, slike koje nosi u svojoj duπi precrtatina platno.

Joπ viπe, kada se slika bliæi cilju, Ëini se kao da Êe seponovo izliti i postati dio nje. Tako su njene slike kao sunËa-ne zrake koje πalje meu ljude da bi joj donijeli odgovore napitanja i radosti koje nosi u duπi. Da, æeli izgraditi ogledalou Ëiji Êe fokus projicirati svoj vlastiti ja, u nadi da Êe se raπi-riti oplemenjen ljepotom ljudi i zaigrati u harmoniji radosti isreÊe.

Hvala!


13

Izloæbe

Izabrane slike 1960. - 2007.Marike ©afran BerberoviÊ i O. BerberoviÊa - Berosa

Ljubav za πtafelajem!Prostor od osamdesetak Ëetvornih meta-

ra dvoriπne zgrade u zagrebaËkoj JuriπiÊe-voj ulici, u kojem posljednjih 15 godina mar-ljivo stvaraju Osman BerberoviÊ i Marika ©a-fran-BerberoviÊ mnogi nazivaju malom obi-teljskom radionicom portreta. Upravo su por-treti obiljeæili stvaralaπtvo 80-godiπnjeg sli-kara i njegove πest godina mlae supruge,koju je uvijek doæivljavao kao najveÊu kon-kurenticu. Stoga ne Ëudi da u atelijeru imajuzasebne sobe, a svoje radove - dok ih ne za-vrπe - Ëuvaju kao najveÊu tajnu. InaËe, sveostaje unutar dva umjetniËka svijeta koja jeljubav spojila prije skoro πest desetljeÊa. Sto-ga je retrospektivna izloæba, otvorena do 17.veljaËe u Starogradskoj vijeÊnici u Zagrebu,rijetka prilika za kompletan uvid u cjeloku-pan opus dvoje osebujnih liËnosti na naπojlikovnoj sceni. Posjetitelji Êe vidjeti njihoveradove pohranjene u fundusima brojnih ga-lerija, kao i djela u vlasniπtvu privatnih ko-lekcionara i osjetiti snagu koja je OsmanaBerberoviÊa i njegovu suprugu pratila krozcijeli njihov zajedniËki æivot.

SluËajni susret- Viπe volimo slikati nego izlagati - kaæe

Osman BerberoviÊ - stoga i danas, usprkosvisokoj æivotnoj dobi i zdravstvenim tego-bama, svaki dan barem pet sati provodimo uatelijeru.

Njihova priËa poËela je sredinom pede-setih u Zagrebu. Osman BerberoviÊ, jedanod naπih ponajboljih portretista poslijeratne

ZaviËajno druπtvo Meimurje orga-niziralo je 3. vejaËe 2009. godine velikusamostalnu izloæbu slika braËnog paraMarike ©afran-BerberoviÊ i OsmanaBerberoviÊa - Berosa u Galeriji KristofaStankoviÊa Gradske skupπtine Zagreb,Ulica ∆irila i Metoda br. 5, pod nazivomIzabrane slike 1960. - 2007. Pred prepu-nom dvoranom Galerije Kristofa Stan-koviÊa izloæbu je otvorila Tatjana Holje-vac, predsjednica Gradske skupπtineGrada Zagreba, a umjetnike su predsta-vili: akademik Tonko MaroeviÊ, knjiæev-nik Joja Ricov, prof. dr. sc. Mijo Bergo-vec, predsjednik ZDM i dr. sc. DanijelReæek, poËasni predsjednik ZDM. Bioje to velik opus likovnih ostvarenjaumjetnika u vremenskom razdoblju1960. - 2007. godine.

Marika ©afran BerberoviÊ i OsmanBerberoviÊ - Beros

Osman BerberoviÊ - Beros“Kartaπi” 1969., ulje na platnu 208 x 249 cm

Marika ©afran BerberoviÊ“Moje drago serdce” 2003., ulje na platnu 60 x 80 cm

generacije, doπao je iz Bijeljine na studij uZagreb nakon Drugog svjetskog rata. Po-Ëeo je studirati arhitekturu, alise nakon Ëetiri semestra preba-cio na slikarstvo. Bio je viπe gla-dan no sit, ali od kista i platnanije odustajao. Diplomirao je uklasi Marina Tartaglije, slikarakoji je 1918. izlagao u Rimu svodeÊim umjetnicima talijanskeavangarde. Od takvog profeso-ra Osman BerberoviÊ doista jeimao πto nauËiti, ali i ponuditizagrebaËkoj gimnazijalki Mari-ki ©afran, kad ga je 1955. za-molila da je pripremi za prijem-ni ispit na slikarstvu.

Marika i OsmanKako li se divno upotpunjuju,skladopreËna li pjeva!Osman gradi, slaæe, reæira,Marika miluje san.

Tada nisu ni slutili da Êe‘sluËajni susret’ obiljeæiti njiho-ve æivote. Kad su poËeli dobi-vati narudæbe, od portreta su li-jepo mogli æivjeti. Osman Ber-beroviÊ je zaraivao i kao ilus-trator u Vjesniku, Institutu “Ru-er BoπkoviÊ”, te u Klinici zatumore, gdje je dvadeset godinabio zaposlen kao medicinski ilu-strator. Æivjeli su povuËeno isretno, u svom svijetu boja i ma-

πte, s dvoje djece, kÊeri Leilom i sinom Ne-venom, u stanu u MeduliÊevoj ulici. Ali sre-Êa, izgleda, nikoga predugo ne mazi. Njiho-va Leila imala je samo 26 godina kad ih je1983. napustila podlegavπi zloÊudnoj bole-sti. Utjehu su pronaπli u sinu, danas profeso-ru latinskog, i u radu.

- Izgleda da nam je bilo predobro da bitrajalo. Iako se od tog gubitka i te boli nikadnismo oporavili, odluËili smo nastaviti radi-ti. Svijet je æeljan njeænosti, suÊuti i empati-je, a mi tome barem malo pridonosimo, kaoljudi i kao umjetnici. U svom atelijeru dosadsu naslikali oko 160 portreta. NaruËitelji suuglavnom intelektualci koji u svom domu nazidu æele jedan od tipiËnih simbola graan-skog druπtva kojem pripadaju njihove obite-lji. A Osman i Marika, unatoË visokoj æivot-noj dobi, njihove æelje ispunjavaju sigurnimpotezima kista, ali i specifiËnim izriËajem.U svakom od tih portreta, kao i u Osmano-vim velikim platnima, te Marikinim lirskimtemama, utkan je i dio njih samih.


14

Ljudi i dogaaji

Naπi najstariji ËlanoviJedna od najstarijih Ëlanica ZaviËajnog druπtva

Meimurje je i gospoa Anela Trstenjak, roena ulistopadu 1943. godine u Meimurju u Dragoslavcu.Vrlo je vitalna i æivahna gospoa, uvijek spremna zaπalu, ali zna i uputiti ozbiljnu kritiku, πto naravno po-maæe za bolji rad Druπtva. Sa svojim, sada pokojnimsuprugom, u grad Zagreb doπla je davne 1969. godi-ne. Njenoj obitelji tada sigurno nije bilo lako. Treba-lo se skuÊiti, pa je poËela gradnja obiteljske kuÊe uzagrebaËkoj Dubravi, briga o djeci, kÊeri Mariji i si-nu Zdravku i, naravno, o suprugu koji je stalno radiona terenu da bi obitelj bila materijalno osigurana. Ka-ko sama kaæe, nije bilo lako, ali æivot joj je bio lijepi sretan. Nije bila u radnom odnosu, ali u æivotu ni-kada nije posustala, pa ni danas kada je preæivjela itragediju u svojoj obitelji. Naime, u mjesecu kolovo-zu 2008. godine izgubila je sina Zdravka kojega jetako voljela i uvijek o njemu rado priËala. Anela je,kao prava Meimurka, ponosna na svoje korijene iZaviËajno druπtvo Meimurje u kojem sudjeluje uradu.

Gospoi Aneli æelimo puno zdravlja i sreÊe u dalj-njem æivotu, te da i dalje aktivno sudjeluje u raduDruπtva na koje je tako ponosna i koje tako iskrenovoli. Sretno!

Foto i tekst: Duπan KneziÊ, tajnik

Anela Trstenjak

U rano proljeÊe kad selastavice i rode vrate,najprije u moje bregovesvrate i poljubac miiskreni vrate, pa merodnom zaviËaju natren vrate.

Kada se probudi i cvijeÊemojoj duπi nema veÊe sreÊepa i ono πarenim povorkamau nepoznato s vjetromkreÊe i mene u mojrodni kraj vuËe i tihoponizno πapuÊe.

Duπan KneziÊ

Povratak

Ljubitelji prirode i gljivaXI. meunarodna gljivarijada “SmrËkijada” odræana je 18.

travnja 2009. godine u Gornjem Kurπancu, a organiziralo ju jeGljivarsko druπtvo “SmrËak” iz »akovca.

Kao i svake godine do sada i ove je godine uËestvovala iekipa ZaviËajnog druπtva Meimurje iz Zagreba u sastavu P.BuriÊ, K. Fanjak, P. Toto i V. BuriÊ.

Zajedno sa joπ 41 ekipom (273 sudionika) iz Slovenije iHrvatske. PrikljuËili su se traæenju proljetne gljive SmrËka(Morchelle s.p.) po πumama uz obalu rijeke Drave, po lijepomsunËanom vremenu.

Uz veÊ tradicionalnu gostoljubivost domaÊina i odliËnu or-ganizaciju same manifestacije, druæenje uz glazbu je nastav-ljeno do kasnih popodnevnih sati, nakon Ëega su se uËesnicizadovoljni naenim gljivama i poæeljevπi si ponovni susret idu-Êeg proljeÊa vratili svojim kuÊama.

Pripremila: Vera BuriÊ

Ljubitelji prirode i gljiva

Saπa JurgijeviÊ - predsjednik Gljivarskogdruπtva »akovec i Pavel BuriÊ

15

Kap dobrote

Sveti NikolaU ZaviËajnom druπtvu Meimurje postoji tradicija pro-

slave Nikolinja za najmlae unuke naπih Ëlanova, pa jetako 6. prosinca 2008. godine upriliËen susret Svetog Ni-kole i djece.

Prepuna dvorana djece, roditelja, baka i djedova odje-kivala je radoπÊu i veseljem. Naπi najmlai pripremili su

Nikolinje u ZaviËajnomdruπtvu Meimurje

sveËani program - recitirajuÊi i pjevajuÊi svoje pjesme, a Sveti Nikola- pater Lujo, neumorno je obilazio djecu i darivao ih darovima dok sudjeca obeÊavala: “Bit Êemo dobri, doi nam opet Sveti Nikola, ËekatÊemo te!”

Nakon uzbudljivog programa i predstave, kako to veÊ priliËi, vese-lje i pjesma se nastavila, a maliπani su bili poËaπÊeni slatkiπima i soko-vima te su nastavili svoju igru.

IgraËke i πkolski pribor darovala je tvrtka “Tetec” iz Zagreba, sli-kovnice tvrtka “Naπa djeca” iz Zagreba, a za kupnju darova i drugihpotrepπtina donacije su dale tvrtke TIM Novak iz Zagreba i V.M.D.Promet iz Zagreba. Darove je pomogla pakirati Katarina JuraËiÊ, Jele-na Ekart i Ana VukeliÊ. Hvala im!


Najljepπe æelje uz darove

Sveti Nikola - pater Lujo i aneli

Izletniπtvo

IzletniËki niz nastavio se izletomk vinogradaru Ivanu Oreπkiju,veseljaku i nekadaπnjem glaz-beniku. U Sv. Urbanu doËekao nasje kuhanim vinom i kobasicama.Bili smo i u njegovom podrumui degustirali nekoliko vrsta mei-murskih vina. Nakon jela, piÊa ipjesme krenuli smo na daljnjeslavlje i krπtenje moπta u restoran“Fontana” u MaËkovec kod obiteljiHozijan. Bilo je lijepo i zabavno.Posebno su neumorni bili plesaËi ipjevaËi.

Martinje u Sv. Urbanu i MaËkovcu

Krπtenje moπta u MaËkovcu

16

I ove godine proslavili smo Valentinovo 14.veljaËe. VeÊ u autobusu poËelo je veselo jer meunama su bila dva Valenta - Mikulaj i Habuπ, naπidugogodiπnji Ëlanovi Druπtva. Prije podne posjetilismo Ivanovec, Kulturno-umjetniËko druπtvo“Katruæe” koji su viπe puta uËestvovali u programu“Meimurskog proπËenja” u Zagrebu. DoËekao nasje njihov predsjednik Druπtva, gospodin StjepanMesariÊ i ostali Ëlanovi Druπtva. Nakon pozdravnerijeËi i predaje meusobnih darova priredili su namprigodni program. Uslijedilo je druæenje uz stol punmeimurskih specijaliteta. Uz pjesmu Ëak smo izaplesali.

Na obliænju πodericu poveli su nas predstavniciribolovnog druπtva u njihov ribolovni dom. Posjetilismo i crkvu u kojoj nas je doËekao æupnik, gospodinBistroviÊ.

Putujemo dalje do grada Preloga gdje nas jedoËekao predsjednik TuristiËke zajednice, gospodin

Vincekovo u Kloπtru PodravskomU tijeku prijepodneva 17. sijeËnja 2009. g. posjetili

smo Kloπtar Podravski. U restoranu “Royar πport”odræana je prezentacija proizvoda tvrtke “PavletiÊ”iz Rijeke. Nakon ruËka, put ravnicom, vodi nas u seloGrabovica, u rodnu kuÊu i muzej jednog od najveÊihhrvatskih pjesnika, Petra PreradoviÊa. Njegovo imevezano je za ilirsko doba, odnosno buenje hrvatskenacionalne svijesti. U njegovoj rodnoj kuÊi doËekaonas je kustos muzeja i upoznao sa æivotom i djelomPetra PreradoviÊa.

Dalje nas put vodi u Villu AnËicu. Uz prekrasnupanoramu Bilogore oËekuje nas degustacija vina i

Valentinovo u Prelogu i Ivanovcu

DoËek i pozdrav u Ivanovcu

Izletniπtvo

goriËanski gablec. Potom slijedi narodni obiËaj kojimse posebnim ceremonijalom obiljeæava poËetakvinogradarskih radova - orezivanje trsja. Navincekovo okiti se loza domaÊim kobasicama,zalijeva i blagoslovi vinom. Obred blagoslova izvodimartinski biπkup, dok glazba izvodi pjesmu autoraJosipa Glavine iz Preloga “Trsek moj, zbudi se, dostisi spal...” uz podrπku svih izletnika. Veselje i plesnastavlja se u “Villi AnËica” nakon Ëega se snijeænomstazom vraÊamo do autobusa i zadovoljno putujemou Zagreb.

Izletnici u Villi AnËica

“Trsek moj, zbudi se, dosti si spal...”

Ivan GradeËak. Posjetili smo mjesnu crkvu sv. Jakobai susreli se sa æupnikom, gospodinom AntunomHoblajem. U Pastoralnom centru razgledali smoizloæbu slika autora Ljube Laha. Valentinovo smoproslavili u restoranu “Prepelica” i u predveËerjeplesni podij prepustili mlaima.

17

Izletniπtvo

Mjesec dana kasnije, 21. oæujka 2009. veÊ smo uZagorju u stubiËkom kraju. Kavu smo popili uOroslavlju u restoranu “Bibi” vlasnika VladePreseËkog. Dalje prolazimo kroz StubiËke Toplice,Donju Stubicu i stiæemo u Gornju Stubicu. KodGupËeve lipe stare 400 god. posjeÊujemo crkvu sv. Jurjakoja datira od 1669. god. O crkvi nam je govorio mjesniæupnik. Crkva ima 5 zvona, a najstarije je iz 1713. god.,teæine 900 kg. Okolo crkve zasaena su egzotiËna stabla(55) kao πto su cedar, sekvoja (mamutovac).

Ispred crkve u Gornjoj Stubici

Park i spomenik pilotu Rudolfu Pereπinu

Oroslavlje - Gornja Stubica - Marija Bistrica

Nakon crkve sv. Jurja posjetili smo park i spomenikRudolfa Pereπina poginulog u Domovinskom ratu.Hrabri pilot slijeÊe 25. 10. 1991. god. s MIG-om 21 uKlagenfurt. Prilikom izlaska iz aviona je rekao: “Jasam Hrvat! Ne mogu i neÊu pucati u Hrvate! Drugogsvibnja 1995. u akciji Bljesak njegov zrakoplovpogoen je iznad Bosanske Gradiπke. Hvala i slavamu!

U Gornjoj Stubici joπ smo posjetili dvorac - muzejseljaËkih buna i grofova OrπiÊa te spomenik seljaËkojbuni, djelo kipara Antuna AugustinËiÊa koji je otkriven1973. god. povodom 400. godiπnjice seljaËke bune.

Slijedi posjet Mariji Bistrici i restoranu “Dobro midoπel prijatelj” gdje smo i ruËali. U tijekuposlijepodneva posjetili smo Svetiπte Majke BoæjeBistriËke.

Obiπli smo kalvariju i bili u crkvi. Posjetili smo ipark skulptura - forma viva u drvu na obliænjembreæuljku.

Organizator i voditelj izleta Ljudevit Fuπ, prof.

SjeÊanja

SjeÊanjeProf. dr. Ivan Zvonarek

... kad bi moglo vrijemestati,da se naemo kao prije,kad bi moglo da se vratiπto je bilo i πto nije...ZaviËajno druπtvo Meimurje

SjeÊanje

Franjo RepalustTuæni i teπki dani su iza,joπ teæi ispred nas.Joπ uvijek te oËekujemoi kao da Ëujemo tvoj glas.ZaviËajno druπtvo Meimurje

Park skulptura u drvu u Mariji Bistrici

18

SjeÊanje

Antun ©tefanËiÊ

Utihnulo je srce tvoje,

utihnuo je tvoj glas,

ali ti Êeπ uvijek biti tu,

izmeu nas.

ZaviËajno druπtvo Meimurje

SjeÊanja


U spomen

Zvonimir BartoliÊ (20. II. 1930. - 10. II. 2009.)In memoriam

Zvonimir BartoliÊ, knjiæevnik, sveu-Ëiliπni profesor, politiËar, pisac, pjesnik,znanstvenik, esejist, knjiæevni kritiËar,povjesniËar, jezikoslovac, erudit, enciklo-pedist, nacionalni i duhovni velikan Hrvat-ske i hrvatskog Meimurja, zaljubljenik ukajkavsku rijeË i knjigu, ispisao je 10. ve-ljaËe 2009. godine posljednju stranicu bo-gate knjige svoga æivota, a Bog u koga jevjerovao, zaklopio je njezine korice. Umroje nad knjigom, kojoj je posvetio najveÊidio svoga æivota.

Zvonimir BartoliÊ roen je u DonjojDubravi. Roditelji Imbro i Katarina, ro.Ujlaki odgojili su ga u krπÊanskom duhu iucijepili mu ljubav prema hrvatskom na-rodu i rodnom Meimurju. Zvonimir je biodeveto i najmlae dijete. Njegov æivotniput nalikuje na pravi “kriæni put” i pred-stavlja povijesnu metaforu kako Hrvatsketako i Meimurja. PuËku πkolu polazio jeu Donjoj Dubravi, Ëetiri hrvatska i tri

maarska razreda, jer se Meimurje tadanalazilo pod maarskom okupacijom(1941. - 1945.). Stariji Zvonimirov bratMijo, bio je od maarskih vlasti uhiÊen iodveden u logor u Dachau. Obitelj Barto-liÊ teπko je stradala, jer je tijekom grana-tiranja bugarske vojske, koja je u travnju1945. godine uπla u Meimurje, poginulaZvonimirova sestra Liza, izgorio je “πke-denj” (ostava za poljoprivredne alate i sje-nik), a bile su teπko oπteÊene i gospodar-ske zgrade. U granatiranju je bila ranjenai Zvonimirova majka, a rane na ruci zado-bio je i sam Zvonimir.

Niæu gimnaziju Zvonimir je pohaaou Prelogu (1945. - 1948.), a od 1948. do1951. godine pohaao je gimnaziju u Va-raædinu. Meutim, u godini kada je tre-bao maturirati bio je 14. veljaËe 1951. uhi-Êen zbog izmiπljenog “neprijateljskog ra-da protiv naroda i dræave” i osuen na 26mjeseci strogog zatvora, a kaznu je izdræa-vao u logoru na Golom otoku, tada naj-straπnijem zatvoru u Europi. S Golog oto-ka upuÊen je 1953. godine na dvogodiπnjeodsluæivanje vojnog roka. Nakon povrat-ka iz vojske 1955. godine bilo mu je do-puπteno da u Varaædinu “privatno” poloæi8. razred gimnazije i veliku maturu. Takoje tek u jesen 1955. godine mogao upisatistudij na Filozofskom fakultetu u Zagre-bu, grupu Jugoslavenska knjiæevnost,hrvatski i ruski jezik. Tijekom studija slu-πao je joπ poljski i slovenski jezik te kom-parativnu knjiæevnost. Da bi se za vrije-me studija mogao materijalno uzdræavatisuraivao je u tadaπnjim listovima i Ëaso-

pisima, a godinu dana radio je kao stalnisuradnik u kulturnoj rubrici zagrebaËkogVjesnika.

Nakon diplomiranja 1961. godine za-poslio se u »akovcu u Ekonomskoj πkoligdje je predavao hrvatski i ruski jezik. ZapredavaËa na Pedagoπkoj akademiji u »a-kovcu bio je izabran 1963. godine, a trigodine kasnije postao je profesorom za vi-πe πkole. Tezom “Knjiæevno djelo JurjaHabdeliÊa” doktorirao je 1983. godine.

Zbog svog znatnog knjiæevnog opusaZ. BartoliÊ je 1984. godine bio izabran zasveuËiliπnog profesora. Na Pedagoπkojakademiji, koja je postala odsjek Fakulte-ta pedagogijskih znanosti, Zvonimir Bar-toliÊ je djelovao do svoga umirovljenja1997. godine., kada je bio postavljen zadekana novoutemeljene ËetverogodiπnjeVisoke uËiteljske πkole u »akovcu.

BartoliÊeva ljubav za pisanu rijeË po-javila se veÊ vrlo rano. On je, naime, po-Ëeo pisati veÊ 1947. godine u dobi od se-damnaest godina kao ak treÊeg razredagimnazije u Prelogu. Od te godine Z. Bar-toliÊ je nanizao Ëitav niz knjiæevnih bise-ra oËitovavπi jedinstvenu i neponovljivuljubav prema kajkavskom govoru, kojeganikad nije smatrao jednim od hrvatskognarjeËja, veÊ hrvatskokajkavskim jezikom.Suraivao je u ovim listovima: Srednjo-πkolac, Omladina, Studentski list, Nemiri(Bjelovar) i Meimurska revija, koju je po-krenuo i ureivao (1959.) zajedno s Iva-nom Lajtmanom i Draæenom Jambrovi-Êem. Bio je glavni i odgovorni urednikHrvatskog kajkavskog kolendara u dosa-

19

daπnjih 17 godiπta. Pokrenuo je i urei-vao 11 teËajeva Ëasopisa Hrvatski sjever.Pokrenuo je i uredio dvije Spomenice Ma-tice hrvatske Ogranka »akovec (1997.,1998.). U svim tim izdanjima bio je za-stupljen svojim mnogobrojnim prilozima,studijama i raspravama. Kao urednik Knji-ænice Matice hrvatske Ogranka »akovecuredio je 41 knjigu. U 15. teËaju Hrvat-skog kajkavskog kolendara 2007. Z. Bar-toliÊ u soËnom kajkavskom jeziku istiËe:“Znamenuvali smo 70 ljet od vutemelje-nja Matice hrvatske u »akovcu... Za teh70 ljet ËakoveËka Matica, koja je samo jed-na sveræiËka Matice hrvatske, vun je dala38 knjig, 14 knjig Hrvatskoga kajkavsko-ga kolendara, 14 broji Ëasopisa Hrvatskisjever, postavila 36 spomen-ploË i orga-nizirala okolo 300 predavanji. Tulikajπesmo preπesno ljeto zaznamenuvali 440.obljetnicu smrti velikoga horvatskoga ju-naka Mikule ©ubiÊa Zrinskoga i njegovihvitezov, 130. obljetnicu smrti ©tefa Stje-pana MlinariÊa PriloËanca, 60. obljetnicukanonika, prepoπta dr. Josipa LonËariÊa,30. obljetnicu naπega velikoga skupljaËahorvatskih pesem dr. Vinka Æganca i ob-ljetnicu smrti znamenitoga skupljaËa et-nomuzikologa Miroslava Vuka Croate”.

Z. BartoliÊ je pokrenuo glasilo Hrvat-ske demokratske zajednice Meimurskeæupanije Hrvatski obzor, zatim Dobravskenovine zajedno s dr. Dragutinom Feleta-rom. Za æupanijski HDZ Z. BartoliÊ je1990. godine napisao prvu Programsku de-klaraciju, a od 1996. do 1999. u Meimur-

skim novinama napisao je viπe od 150 kul-turoloπkih feljtona. Kao istaknuti ËlanHDZ-a bio je od 1993. do 1997. godinezastupnik u Æupanijskom domu Hrvatsko-ga sabora.

Svoje djelovanje u mnogobrojnim in-stitucijama, kako znanstvenim, kulturolo-πkim tako i u druπtvenim i politiËkim, Zvo-nimir BartoliÊ nije nikada doæivljavao kaosvoj cilj, veÊ kao sredstvo za obnovu hrvat-skih potisnutih ideja nacionalnih i duhov-nih vrijednosti. U komunistiËkom susta-vu bio je zbog svojih stajaliπta i ideja pro-ganjan. Raanje samostalne i neovisneHrvatske doæivljavao je kao najveÊi darkoji Bog moæe podariti jednom narodu.Zbog toga se je aktivno ukljuËio u hrvat-sko viπestranaËje. Njegovom inicijativomproglaπen je 30. travnja, dan pogubljenjaPetra Zrinskog i Frana Krste Frankopana,Danom Meimurske æupanije. Z. Barto-liÊ je jedan od utemeljitelja Zrinske gardeu »akovcu, a Udruga vinogradara prihva-tila je 1999. godine njegov prijedlog da seUdruga vinogradara Meimurja nazoveHortus Croatiae (Cvijetnjak Hrvatske). Z.BartoliÊ je bio Ëlan Druπtva hrvatskih knji-æevnika, poËasni Ëlan Druæbe “BraÊaHrvatskoga Zmaja”, te poËasni Ëlan Vara-ædinskog knjiæevnoga druπtva. Nositelj jemnogih nagrada i odlikovanja.

Zvonimir BartoliÊ je sve svoje umne itjelesne snage, kao i svoje mnogobrojnetalente stavio u sluæbu hrvatskoga narodai svoga dragog Meimurja. SudjelujuÊi naotvaranju Meimurskog doma ZaviËajnog

druπtva Meimurje u Zagrebu 30. lipnja1995. godine veliki Meimurec jakog du-ha i slabaπnog tijela rekao je, oduπevljenËinjenicom πto su Meimurci konaËno“udomljeni” i u Zagrebu, “najveÊem me-imurskom gradu”: “Meimurci u Zagre-bu su konaËno podigli most koji Êe Mei-murje trajno i djelotvorno povezivati saZagrebom, naπom dragom hrvatskom me-tropolom!” Njegov knjiæevni i znanstveniopus predstavlja najljepπi dar Hrvatskoj iMeimurju. U svojim djelima otkrio jehrvatskoj javnosti mnoga zaboravljenaimena hrvatskih velikana: ©tefana Belo-varija, ©tefana Stjepana MlinariÊa, TomaπaGoriËanca, Franju Glada, Antona Lucija,Martina Seline i Luku PuriÊa. Njegova jevelika zasluga πto je hrvatska kajkavskarijeË ponovno u hrvatskoj knjiæevnosti za-dobila respektabilno mjesto. Sa svojimknjiæevnim i znanstvenim opusom Zvo-nimir BartoliÊ ne samo da je obogatiohrvatsku kulturu, veÊ je za æivota postaoknjiæevna i znanstvena institucija, a nje-govo Êe ime ostati trajno upisano u povi-jesti, kako Meimurja, tako i Hrvatske.

I dok njegovoj supruzi Mariji, sinovi-ma Saπi i Ivanu, snahama Mirjani i Karo-lini te unucima Katarini i Lovri i ostalojtugujuÊoj rodbini u ime ZaviËajnog druπ-tva Meimurje u Zagrebu izriËemo najis-kreniju suÊut, usuujemo ih se tjeπiti rije-Ëima Biblije: “Umnici Êe blistati kao sjaj-ni nebeski svod i koji su mnoge uËili kaozvijezde na vijeke!” (Dn 12, 3)

Prof. dr. Juraj KolariÊ

Dani Meimurja u Zagrebu

14. meimursko proπËenje

6. i 7. lipnja 2009.

Organizator

ZaviËajno druπtvo Meimurje Zagreb, Ilica 10/III

tel./faks 01/483-1545

Program

Utorak 2. lipnja 2009. Promocija knjige “Sedam glavnih”

autora Vladimira MesariÊa

»etvrtak 4. lipnja 2009. U 19,30 sati u Dramskom kazaliπtu “Gavella”

prikaz “Nikola VII.” koji izvodiHNK - Varaædin i druæina “Pinklec” iz »akovca

Subota 6. lipnja 2009.Promocija 14. meimurskog proπËenja

od 10 sati, Trg bana Josipa JelaËiÊa - Zrinjevac

Nedjelja 7. lipnja 2009.8,30 - 9,30 nastup PuhaËkog orkestra Belica na

Trgu bana Josipa JelaËiÊa10,00 sati sveta misa u zagrebaËkoj Katedrali

uz pratnju zbora “Josip ©tolcer Slavenski” »akovec(izravni prijenos HRT-a)

12,30 sati otvorenje 14. meimurskog proπËenja(park Opatovina)

Nastupaju:- Zrinska garda »akovec

- KUD Kotoriba- KUD Domaπinec

- KUD Sumarton (Madæarska)- tamburaπki sastav “Frankopani” D. Dubrava

- tamburaπki sastav “Garavuπe” Kutjevo- Elizabeta Toplek - Teta Liza

- Martin Srpak- Æiga Meimurski

- Voditelj programa - Miljenko OvËar

OGLASNA PLO»AOGLASNA PLO»AOGLASNA PLO»AOGLASNA PLO»AOGLASNA PLO»A

Documents

Međimurski Pinklec br.40