Lovranski list br. 40

LOVR

ANSK

I LIS

T G

lasilo

Opć

ine

Lovr

an

Iz

dava

č: O

pćin

a Lo

vran

Ul.

m. T

ita 4

1, 5

1415

Lov

ran

Godi

na: X

I

lipan

j 201

6.

IS

SN 1

845

- 96

09 Broj 40

Uz prvih 40 brojeva Lovranskog lista

Večeras je naša fešta

Adriana Žele: Dobitnica visokog Papinskog priznanja

David Čustić: Želim na Svjetsko prvenstvo u Kanadu

102430

2

Piše: Cvjetana Miletić Prvi broj Lovranskog lista tiskan je u svibnju 2005. godine.

Kao razlozi pokretanja novog općinskog glasila navodili su se: bo-

lje informiranje građana o aktivnostima lokal-ne samouprave, veća zastupljenost Lovrana u javnom glasilu, predstavljanje zanimljivih mještana i njihovih zanimanja osobito onih koja se pomalo gube, bilježenje običaja i ra-znih manifestacija, priredbi i izložbi, praćenje rada sportskih i kulturnih udruga, dostignuća u privatnim i društvenim tvrtkama... Jednom riječju željelo se zabilježiti sve što se događa u Lovranu i njegovoj bližoj okolici, a da je to vrijedno i bilježenja i nezaboravljanja.

Uoči prvog broja dogovoreno je da će list izlaziti četiri puta godišnje vezano uz Dan Općine i Šparugadu, Feštu od črešanj, Marunadu i za Božić, te da će za mještane biti besplatan i tiskan u 2.000 primjeraka. Od prvog broja urednica lista je Aleksandra Kućel-Ilić, a predsjednica Uređivačkog sa-vjeta Cvjetana Miletić, dok su se članovi Uređivačkog savjeta povremeno mijenjali.

Koncepcija lista je malo drugačija od dru-gih listova.

Zastupamo poseban način pisanja u ko-me članci teže podliježu zastari. Tako svaki napis i poslije nekoliko mjeseci ili čak godina ostaje zanimljiv iako čitatelj zna da je davno objavljen. Kada je pisanje svevremeno, pri to-me još i točno i zanimljivo, ono ima dulji vijek trajanja. A to nije uvijek ni lako ni jednostavno postići. Jednostavan i moderan način pisanja i kvalitetno opremanje članaka daje napisu dugotrajniju vrijednost i poseban značaj, a to znači da napis s vremenom ništa ne gubi ne-go dobiva posebno štovanje čitatelja.

Tko ne vjeruje – neka ponovo pročita bilo koji članak iz prve godine tiskanja, a to znači napis star jedanaest godina. Kao primjer navo-dimo nekoliko članaka tiskanih u prvom bro-ju: Voda u svakom lovranskom domaćinstvu; Prošlost je početak budućnosti; U Lovranu pri kraju rekonstrukcija hotela Park – Hotel s četi-ri zvjezdice – nova lovranska ljepotica; Hotel –

Pansion Draga di Lovrana; Mogućnosti razvitka agroturizma na Lovranštini; Vela fritaja od tisu-ću jaj; Magistarski rad Mirjane Peršić pretvoren u knjigu; Park prirode Učka – Nezaboravan dodir mora i planine; Lovranština – jedinstve-na kulturna i prostorna cjelina; Prvi spomen Lovrana potječe iz VII. stoljeća; Z Bonacun je vavek veselo; Mihalj Ivković – Prije naučio svi-rati nego čitati; Z Brseča va Lovran na konje za jedan dan; Kad stotinu ribolovaca baci udicu; Sretni kralj Saske pod ladonjom; Školani nan pišu...

NEMA RUŽNIH RIJEČINi jedan od tih napisa nije izgubio na vri-

jednosti, svi su i danas aktualni i mnogi bi ih rado iznova pročitali. Jedino su tadašnji škola-ni danas odrasli ljudi.

Prije nego se išlo u tiskanje prvog broja napravili smo popis svih odgojno-obrazovnih ustanova, hotelskih i ugostiteljskih objekata, svih privatnika, društvenih, sportskih i kul-turnih udruga, crkvenih i svjetovnih objekata, svih povijesnih i kulturnih znamenitosti ko-je postoje na području općine Lovran, kao i popis velikog broja osoba koje su na bilo koji način zadužile Lovran i Lovranšćinu pa će se razgovori s njima naći u idućim brojevima Lovranskog lista.

Tada smo sustavno počeli ostvarivati program.

Mislimo kako se sve ne može objaviti niti u jednoj godini, a niti je to moguće učiniti u prvih četrdeset brojeva, koliko ih je do sada tiskano. Mi doista težimo da ostane zapisana svaka novost koja je bitna za Lovran i njenu širu zajednicu, ali uvijek se rađaju nove ide-je, nove mogućnosti, nove perspektive, novi mladi i prosperitetni, zanimljivi i inovativni, iskusni poznavatelji starina, vrijedni i poduzet-ni ljudi s kojima je užitak razgovarati. Ipak, ako nešto nije zapisano u dnevnom tisku sigurno će biti u Lovranskom listu. Jedino nema pre-pucavanja, ružnih riječi i negativnih informaci-ja. Danas, kada nedostaje lijepih vijesti i lijepih riječi, mi nastojimo biti pozitivni!

U »maloj enciklopediji 1.637 članaka«

ČITATELJI, HVALAKada se samo prelista svih 40 brojeva vidi

se raznovrsnost i bogatstvo jednog grada i njegovih stanovnika, vidi se djelatnost i pros-peritet općine i zavičaja. Zapisana je i poneka crtica iz prošlosti, a što se tiče sadašnjosti i ona će jednog dana biti samo prošlost. Kada neka nova generacija za kojih stotinjak godi-na bude istraživala našu sadašnjost, list će im pomoći da lakše proniknu u naš način rada i življenja na početku 21. stoljeća.

Da bismo bili sigurni kako radimo na za-crtanom projektu, a opet u skladu sa željama izdavača, brine se Uređivački savjet. Pored spomenutih urednice i predsjednice Savjeta koje su to od prvog broja, u Uređivačkom savjetu su nas od početka podupirali člano-vi Boris Štanger i Martina Blečić, dok su od prvog broja u uredništvu: Edvard Primožić (idejni začetnik lista), Marija Janjetić Aničić, Ranka Janjetić i Kristina Staničić. U novom sa-zivu pridružili su nam se novi i vrijedni autori Silvana Stiglić i Radovan Trinajstić. Kao pridru-ženi član Savjeta tu je uvijek spreman pomoći i aktualni načelnik Općine Lovran. Do sada su s nama bili načelnici Edvard Primožić, Emil Gržin i Alan Sanković.

Posebno hvala autorima tekstova, čija imena zbog prostora ne možemo sve poi-mence navesti! A iskreno hvala i našim vjer-nim čitateljima!

PISALO 65 AUTORAPrva dva broja tiskana su u crno-bijeloj

tehnici u tiskari Helvetika. Zatim je lovranske listove od 3. do 26. broja tehnički uređivao Albano Vučetić, a tiskani su i dalje u tiskari Helvetika u Rijeci. List se od 3. broja tiska u boji, a tada je promijenjen i format lista i izgled naslovne stranice. Od 27. do 40. broja list se tiska u lovranskoj tiskari Buldog, a teh-nički je urednik Saša Jeletić.

U proteklih 11 godina za Lovranski list pisalo je 65 autora i objavljeno je 1.637 čla-naka. Surađivalo je 12 fotografa i objavljeno je 2.498 fotografija. Stalni suradnici fotogra-fi u početku su bili Federiko Sterle, Edvard Primožić i David Kurti, a ostali fotografi su se javljali povremeno. Koristile su se i fotografije iz privatnih arhiva. Sada je naš stalni fotograf i autor svih naslovnica David Kurti. U svakom broju objavi se između 35 i 45 napisa, te 40 do 50 fotografija.

Kako se u svakom broju pojavljuju nove teme i nove zamisli, a to novo i zanimljivo podastire se čitateljima ležerno, to je prido-nijelo da se Lovranski list željno očekuje u mnogim sredinama, koje ga potom šalju i čla-novima svojih obitelji i prijateljima po svijetu. U posljednje vrijeme može ga se čitati i na internetu, u čemu nam je osobito pomogao sadašnji načelnik Općine Lovran.

Nas ipak najviše veseli da se list nakon čitanja ne baca, nego sprema.

DRUGAČIJI OD DRUGIHPrilikom samog pokretanja tiskanja lista

napravljena je analiza dostupnih listova raznih sredina i na temelju toga određen je profil Lovranskog lista. Tada je zamišljen kao malo drugačiji od drugih. To „drugačiji“ donijelo mu je do sada niz pohvala iako smo svjesni da uvijek može biti i bolji i ljepši. Stoga cijenimo svakog suradnika, svaki novi prilog i svaki novi prijedlog, osobito ako je dobronamjeran.

Za jedanaest godina izlaženja list je po-stao neka vrsta male lovranske enciklopedije.

Iako smo se trudili objaviti sve važnije događaje u Lovranu i pripadajućim mjesnim odborima, četiri broja godišnje uvijek su premalo za pokriti sve aktivnosti i sva zbi-vanja. Stoga nam ne ide u prilog smanjivanje brojeva, ali razumijemo potrebu štednje lo-kalne zajednice. Tako su 2013. i 2014. godine tiskana po tri broja, 2015. godine samo dva broja i tada je drugi put modernizirana na-slovnica lista.

U rukama imate drugi ovogodišnji broj, četrdeseti i jubilarni.

Unatoč teškoćama hvalimo se i s nekoli-ko objavljenih knjiga, koje nije tiskao Lovranski list, ali su nastale na temelju objavljenih člana-ka u Lovranskom listu.

Tako je zahvaljujući našem stalnom su-radniku dr. Dušanu Peršiću i njegovoj ljubavi prema Lovranu tiskan prvi „Lovranski spo-menar“, knjiga koja je nastala od dvadesetak priča objavljenih u Lovranskom listu. Danas je to jedini lovranski spomenar i pisani suvenir.

Druga knjiga nastala je od razgovo-ra s poznatim i nepoznatim Lovrankama i Lovrancima, koji su po mnogo čemu za-

nimljive osobe. Razgovori su objavljeni u Lovranskom listu i u Besedi Novog lista, a knjiga se zove „Lovran i Lovranci / judi, delo i užanci / na raskršću dva milenija“. U knjizi je objavljeno 215 pogovora s osobama, koje su na bilo koji način zadužile Lovran, neki ro-đenjem, neki življenjem, neki zaposlenjem, a neki naprosto samo svojom ljubavlju. Knjiga je puna raznolikosti i zanimljivosti, pravi mo-zaik ličnosti. Kao što su različite osobe, tako je različito i njihovo djelovanje na ovom malom ali prekrasnom dijelu Lovrana i Lovranšćine.

NOVE LOVRANSKE PAĆUHARIJETreća knjiga zove se „Nove lovranske

paćuharije“. U njoj je objavljeno 150 ma-lih lovranskih istinitih i lovranskim idiomom ispričanih dogodovština, šala, podmetanja, po uzoru na Eminove paćuharije s početka dvadesetog stoljeća, a koje redovito od pr-vog broja za list piše domaća poetesa Milica Tuševljak. Knjiga je rasprodana.

Sve ove spomenute knjige tiskala je Katedra Čakavskoga sabora Lovran s kojom je uspostavljena tijesna i vrlo kvalitetna surad-nja i uz financijsku pomoć Ministarstva kultu-re RH, Primorsko-goranske županije, Općine Lovran i Turističke zajednice Lovran, Grada Opatije te brojnih i dragih nam sponzora. U pripremi je još nekoliko posebnih izdanja jer imati list, a ne ga iskoristiti za promidžbu kraja, bio bi u najmanju ruku grijeh!

A imati list i pustiti da iza sebe ne ostavi traga u tiskanim knjigama, kao spomenicima jednog vremena, bilo bi nepromišljeno!

Stoga se uredništvo zalaže i za redovito izlaženje lista, i za održavanje kontinuiteta u radu, i za razvijanje suradničke mreže, ali i za tiskanje različitih publikacija koje mogu kori-stiti promociji Lovrana i Lovranšćine.

UZ PRVIH 40 BROJEVA LOVRANSKOG LISTA

2 3LOVRANSKI LIST br. 40 LOVRANSKI LIST br. 40

Piše: Davor Žic

Lovor budi kreativnost

Zanimljivo mjesto je taj Lovran. Taj lovor koji mu je dao ime, čini se, u zraku ostavlja neku posebnu aromu, koja u mnogim njegovim

stanovnicima budi ono pozitivno, »kreativno ludilo«, što pojedine navodi na izvanredne rezulate. U drugima, pak, samo obično ludilo...

Srećom, ovo je priča o onima prvima, koji su iskoristili blagodati podneblja u kojem žive i koje ih je, makar i nesvjesno, oblikovalo, koji su svoje potencijale razvili, ili ih još razvijaju, u pravom smjeru, i koji su obilježili, i nastavljaju obilježavati, život čitavog mjesta. To je priča koju na stranicama Lovranskog lista pišem već godinama...

Odnosno, bolje bi bilo reći da ju pišu oni koji su njeni glavni likovi, jer njihov je zada-tak da upitnike iz mojih pitanja pretvore u točke ili uskličnike na kraju svojih rečenica. I tijekom svih tih godina (priča je počela još otprije krize, kada su debele krave hodale ze-mljom) razgovarao sam sa sedmero glazbe-nika, četri političke i dvije akademske ličnosti,

dvojicom sportaša, nekolicinom ekonomista, po jednim kuharom, pravnikom, doktorom znanosti, glumcem, pjesnikinjom, slikaricom i voditeljem... Sve zajedno – razgovarao sam s ukupno desetero sugovornika.

SVESTRANI LOVRANCIOčito, dakle, Lovranci su svestrani ljudi,

no tih šest razgovora koje sam vodio tek su mi odškrinuli vrata prema razumijevanju mje-sta koje u prosjeku ima desetak načelničkih kandidata, dvadesetak doktora znanosti te pedesetak virtuoza na raznim instrumentima.

Priliku za inicijaciju u Lovranski list pružio mi je Metod Sironić, tada mladi glazbenik s diplomama prestižnih europskih konzervato-rija, koji je do danas stekao reputaciju jednog od ponajboljih flautista Hrvatske i izvrsnog glazbenog pedagoga. No, k tome se pokazao i kao nadareni fotograf i vrlo uporni plivač – maratonac.

Drugi mladi glazbenik s kojim sam raz-govarao, Sanjin Štanc, tada je bio tek na po-

četku karijere, na prelasku iz orkestralne i simfonične Lovranske glazbe prema puno „distorzičnijim“ muzičkim kombinacijama. Tada, primjerice, s grupom Windfuckers koja je bila jedan od rijetkih izdanaka „ru-ralnog punka“ na ovim prostorima, a nakon toga sa čitavom plejadom bendova iz koje se izdvajaju Mustafi, Gerila, Zastoj Band te trenutačno najaktualniji – Dellboys. Štanc je, inače, nakon razgovora za Lovranski postao i „žrtva slave“ koju mu je takvo eksponiranje donijelo – zbog neopreznih izjava o nekim glazbenim nazorima svojih sumještana, ne-dugo nakon objavljenog intervjua završio je kao inspiracija za Pusta. Štanc spada među političare na ovoj listi, zbog kratke karijere „aktivista“ Akcije mladih na posljednjim lo-kalnim izborima...

Razgovor s Markom Lazarićem speci-fičan je po tome što se odvio „na gostuju-ćem terenu“ – u Zagrebu, u kojem smo tada obojica živjeli kao „liburnijska dijaspora“, pred dvoranom što nosi ime Vatroslava Lisinskog. I

zaključak koji je tada donio, vjerojatno i danas „drži vodu“ – dok je u Lovranu ostao „mali od Edija“ u Zagrebu je jedan od najpoznatijih i najtraženijih bubnjara koji sve glazbene stilo-ve drži u malom prstu.

NEZAUSTAVLJIVI BATTIFIACAJoš jedan poznati lik koji je „otišao iz

Lovrana, ali nije Lovran iz njega“ je Mario Lipovšek Battifiaca, koji je apsolutni rekorder Lovranskog lista – barem u ovim razgovori-ma koje sam potpisao – po količini objavlje-nog teksta. Tako je to kad čovjek ima – neza-ustavljiv jezik...

Leo Škec jedina je osoba koju sam za Lovranski list intervjuirao dvaput – prvi pu-ta prije otprilike šest godina, kada je prak-tički tek započeo s partnericom Albom Nacinovich raditi na projektu Alba & Leo, minimalističkom duetu gitare i glasa koji je s godinama postao sinonim za bešavno spaja-nje jazz i pop glazbe u uhu ugodna muzička istraživanja. Drugi put s Leom sam razgova-

rao prošle godine, no povod je bio znanstve-ni i manje javni dio njegovog rada, u kojem se bavi numeričkim modeliranjem slojevitih nosača. Nešto prije tog razgovora stekao je titulu doktora znanosti, i to kao jubilarni dva-deseti Lovranac koji si može dopisati „dr. sc.“ ispred imena.

Yoko Nishii unijela je dašak egzotike u Lovranski list – Japanka koja je Tokio zamije-nila Lovranom imala je čitav niz duhovitih ko-mentara vezanih uz svoju kulturnu prilagod-bu, od hrane preko, khm, zgodnih muškaraca. Pijanistica iznimnih sposobnosti, poznata kao izvrsna poznavateljica opusa Dore Pejačević naknadno je kazala kako je u Hrvatsku došla slučajnu i u nju se zaljubila. Trenutačno živi u Japanu gdje promovira hrvatske skladatelje, osobito prvu hrvatsku kompozitoricu koja je svoja djela stvarala početkom prošlog stolje-ća, čijim su notama ispunjeni albumi što ih je Nishii nedavno izdala u svojoj rodnoj zemlji.

MAŠTOVITO O MEDVEJIS Emilom Gržinom, pak, razgovarao sam

u svojoj novinarskoj i njegovoj političkoj ka-rijeri mnogo puta – sjećam se, u valjda jed-nom od prvih tekstova koje sam ikad u živo-tu objavio, za Novi list, citirao sam doslovno njegovu izjavu o političkoj konkurentici, pa je to stajalo i njega i mene mnogo prolive-ne žuči. No, niti jedan od tih razgovora ni-je bio toliko opušten poput onog koji smo vodili za Lovranski list, a za koji se kasnije ispostavilo da je, zapravo, na neki način bio i njegov oproštajni intervju, barem za neko vrijeme. Možda je razlog nešto veće opu-štenosti bivšeg načelnika, prilično nesklonog javnim istupima, činjenica da je među nama bila šahovska ploča. Naime, obojica smo lju-bitelji ove drevne igre, no Gržin se u njoj pokazao puno umješnijim – nedugo prije samog razgovora, uspio je izvući remi protiv velemajstora Ognjena Cvitana, jednog od najvećih hrvatskih šahista, na simultanki koju je on igrao protiv petnaestak ljudi iz liburnij-skog javnog života. Od tih petnaestak, ako se dobro sjećam, imao sam čast biti prvi koji je priznao poraz.

Nježniji spol na stranicama Lovranskog lista u ovim je razgovorima zastupala i Tatjana Jedriško Pančelat, poznata po svojim maštovi-tim pripovjetkama kojima oduševljava najmla-đe, a ovo je bio i jedan od rijetkih razgovora u kojima je gotovo jednako prostora koliko i sugovorniku, bilo posvećeno kraju u kojem živi, jer Tatjana je uistinu predivnim riječima opisala Medveju...

AH, TI PAPIRIPetar Ležaja specifičan je u odnosu na

sve ostale s kojima sam imao čast i privi-legiju voditi razgovore – jedino sam s nji-

me bio „na ti“ davno prije nego što sam ga posjeo pred uključeni diktafon. Sreli smo se u nekoj volonterskoj priči, oko uključi-vanja mladih ljudi u projekte i upoznavanje rada lokalne uprave, pa zatim družili i na Liburnia Film Festivalu i sličnim događanji-ma, a podijelili smo i jedan od najneobičnijih trenutaka u mojoj novinarskoj (a vjerujem i njegovoj pravničkoj) karijeri – onaj kada je ekipa najgledanije ruske televizijske emi-sije snimala reportažu o jednom njihovom sunarodnjaku s „povremenom adresom“ u Lovranu. Ja sam dobio gažu kao „vodič“, i ve-za prema lokalnim ličnostima, a Ležaju sam „gurnuo u vatru“ jer su tražili pravnika koji bi interpretirao neke papire vezane uz tog Rusa. Na kraju, ispostavilo se, da je hrvat-ska medijska scena prepuna slobode kad se ugleda na rusku – kolege iz najveće svjetske zemlje očito su po partijskom zadatku htjeli „smjestiti priču“ svom sunarodnjaku, pa su uistinu izvršili „mobbing“ nad Petrom kako bi ga ubijedili da pred kamerom „prizna“ da je ovaj „kriminalac bez premca“. Jadni Ležaja pobjegao je glavom bez obzira, a u našem sljedećem „medijskom druženju“ Ruse ni-smo spominjali, nego smo pričali o njegovoj prošlosti punkera i budućnosti jazzera. Inače, Petar Ležaja jedan je od svestranijih likova s ovog popisa – glazbenik, kuhar i pravnik. Kako spaja sva tri angažmana teško je reći – možda nad „šparhetom“ pjevuši zakonske članke?

Posljednji u nizu (zasad, barem) i najsvje-žiji među intervjuiranima je Lovrancima do-bro znani sportaš i političar Toni Družeta.

TONIJEVA PRIČANjegova priča najsvježija je u pamćenju

čitatelja Lovranskog lista, no od nedavno objavljenog razgovora ipak ima novosti – naime, Toni je prilikom kategorizacije u Italiji saznao da se proteklih godina natjecao u pogrešno mu dodijeljenoj kategoriji, pa sada ima samo nekoliko mjeseci da izbori normu za Rio u novoj atletskoj disciplini. Misija teško izvediva, ali držimo mu palčeve da uspije i po-stane prvi lovranski Paraolimpijac...

Odužila se ova reminiscencija, no na-dam se da je pokoja nova informacija o svi-ma onima koji su punili stranice Lovranskog proteklih godina bila vrijedna truda uloženog u „put dolinom sjećanja“. Ovako na jednom mjestu skupljena imena, doista pokazuju da Lovran ima neograničen rezervoar talenta, volje, želje, znanja i uspjeha.

Uistinu, ima puno ljudi koji zavrijeđuju „svoje dve stranice“ u „Lovransken“, i veselim se svim budućim prilikama u kojima ću mo-ći sjesti prekoputa nekih od njih, s upaljenim diktafonom i blokićem ispunjenim zanimljivim pitanjima.

JEDAN OD AUTORA O LOVRANSKOM LISTU »IZNUTRA«, U RETROSPEKTIVNOM OSVRTU


Piše: Radovan Trinajstić

Udičarenje, jedrenje, nogomet...

LOVRANCI SU I ISTAKNUTI SPORTAŠI, PA SE ČESTO POJAVLJUJU NA STRANICAMA LOVRANSKOG LISTA

U Galeriji Laurus u čast Dana Općine Lovran i zaštitnika grada sv. Jurja promovirana je 4. knjiga „Zbornik Lovranšćine“, ko-ju je tiskala Katedra Čakavskoga sabora Lovran. Stručno su ju predstavili glavni urednik dr. sc. Igor Eterović i dr. sc. Lidija

Nikočević, dok su to poetski učinile Vlasta Sušanj Kapićeva i Cvjetana Miletić. Pokrovitelj Zbornika je Općina Lovran.

Zbornik je glavno izdanje Katedre koje se tiska svake parne godine, dok se neparne godine organizira znanstveni skup. Tako je i ova knjiga re-zultat prošlogodišnjeg znanstvenog skupa o tradicijskoj baštini Lovranštine, koji je pod nazivom „Od sagdana do blagdana“, također održan u čast Dana Općine Lovran.

Zbornik otvara tekst „Muzej od živjenja“, pisan kastavskom čakavšti-nom, a potom slijedi 8 znanstvenih i stručnih članaka, koje je za objavlji-vanje recenziralo dvadeset naših eminentnih stručnjaka iz pojedinih znan-stvenih disciplina.

OD VOJAKA DO MANDRAĆA O „Antropogenetskom pogledu na Lovranšćinu – od Vojaka do

Mandraća“ piše stručno, a opet tako jednostavno i razumljivo Grga Frangeš. On i Branko Đaković autori su i stručnog članka „Konzervatorska studija naselja Lovranska Draga“. Ana Montan i Elena Rudan autorice su također stručnog članka „Prilog očuvanju i valorizaciji lovranskog guca u turističkoj ponudi Lovrana“. Tako je lovranski guc lani dobio „Kuću lovranskega guca“, a ove godine i prvi stručni članak. Robert Doričić i Ivana Eterović, već provjereni lovranski tandem, istražili su i napisali izvorni znanstveni članak „Teštamenti lovranskog notarijata – pogled u svakodnevicu Lovranštine druge polovice 18. stoljeća.“ Također dobro poznati dvojac, Roberto

Žigulić i Sanja Biloš Žigulić, nakon detaljnog istraživanja napisali su izvorni znanstveni članak „Stanovništvo zapadnog dijela lovranske gradske jezgre u XIX. stoljeću.“ Barbara Riman napravila je veoma zanimljiv pregledni znanstveni članak o tome što su slovenske novine pisale o našem gradu pred više od stotinu godina „Lovran od 1880. do 1914. godine u starim slovenskim novinama: Edinost, Slovenec, Slovenski narod i Soča“. Jednako zanimljiv, za mnoge vlasnike terena čak i veoma dragocjen, je izvorni znan-stveni članak Igora Eterovića „Prilog istraživanju toponimije Lovranšćine: mikrotoponimija Lovranske Drage i Visoča“. Izuzetnu pažnju pobudio je i stručni članak „Konzervatorsko-restauratorski radovi na zidnim slikama u crkvi sv. Jurja u Lovranu“ kojeg je izvrsno napisala Kristina Krulić.

DRUGI DIO KNJIGEU drugom dijelu knjige dato je 14 osvrta i prikaza: o Udruzi „Ognjišće“;

o Rodoslovnom centru Kastavštine i Liburnije u Matuljima; o znanstvenim skupovima u Mošćeničkoj Dragi i Munama; o dječjoj igraonici „Žejančići“; o zbirci starih razglednica Istre iz fundusa Pomorskog i povijesnog muzeja Istre; o Cresu i njegovim stanovnicima; o Retrospektivi turizma Istre te o objavljenim knjigama.

U Pazinu, Barbanu i Puli promovirana je knjiga „Barban i mletački Loredani: život u pokretu, ljudi i događaji“ autora Slavena Bertoše, u Kastvu je predstavljena „Čakavčica - Čakavska početnica i čitanka“ Dragice Stanić, u Lipi knjiga „Lipa pamti“ autora Ivana Kovačića, Vinka Šepića Čiškina i Danice Maljavac, u Opatiji i Kastvu „Dihi i mrvice“ Luke Skorića.

Na kraju knjige je In memoriam dr. Dušanu Peršiću kojeg je s mnogo topline napisao njegov dugogodišnji prijatelj i suradnik dr. Amir Muzur i Izvješće o radu Katedre, predsjednika dr.sc. Igora Eterovića.

Piše: Cvjetana Miletić

Pred čitateljima 4. knjiga »Zbornika Lovranšćine«

Posebnu zahvalnost Katedra duguje i svojim vjernim sponzorima, a to su Turistička zajednica Općine Lovran, Grad Opatija, Komunalac Opatija d.o.o., L. Turist d.o.o., Erste&Steiermärkische Bank d.d. i Restoran „Knezgrad“ Lovran.

6 7LOVRANSKI LIST br. 40LOVRANSKI LIST br. 40

Prelistavajući stranice Lovranskog lista nakon jedanaest godi-na njegovog izlaženja ili za koje je vrijeme tiskano 40 brojeva, nezaobilazno se u svakom broju može naći tekst sportskog sadržaja. To se već od prvog broja nastojalo poštivati, kada

su bila objavljena tri priloga (ribolov, jedrenje i boćanje), do ovog po-sljednjeg. Na stranicama lista tako su objavljivani tekstovi u kojima su predstavljeni uspješni sportaši, njihove udruge ili postignuti sportski rezultati s natjecanja, koja su se održavala u Lovranu ili u drugim sredi-nama. Poseban naglasak je dat na rad s mladima i njihovim uspjesima. Amaterski sport sa svojom bazom članova uvelike je nalazio svoje mjesto u svim brojevima lista. Sveobuhvatno prezentiranje sportskih udruga, njihovo sjedište, članstvo, organi upravljanja, rezultati i uspjesi natjecatelja na raznim natjecanjima na najbolji su način svoje mjesto našli i u 39. broju Lovranskog lista kada su, između drugih udruga, predstavljene i sve sportske udruge Lovrana.

Kroz proteklo razdoblje izlaženja lista svoje kratke ili podulje tekstove objavilo je 15 autora. Oni su napisali 113 članaka sport-

skog sadržaja. Primat u objavi sportskih sadržaja sa 54 napisa drži Radovan Trinajstić, dok Sonja Španjol ima 26 napisa, zavidno uspješan broj. Iza njih slijede Cvjetana Miletić sa 9, Kristina Heger Staničić sa 7, Aleksandra Kućel Ilić i Marijana Zorić sa po 4 članka, dok Edvard Primožić, Silvana Milotić, Božidar Spasojević, Bruno Abram, Davor Žic, Sonja Sušanj, Silvana Stiglić i Mare Žužić imaju po jedan članak o sport-skim aktivnostima.

Najzastupljeniji sport sa 28 članaka bilo je udičarenje svih uzrasta i disciplina vezanih uz ŠRD Zubatac, iza toga je jedrenje s regatnih na-tjecanja standardnih i tradicijskih plovila sa 22 članka. Uspjesi lovranskih nogometaša popraćeni su sa 14 članaka kao i planinara s 12. Ostali sportovi s manjim brojem napisa bili su ovih godina o biciklizmu 7, boćanju 6, streljaštvu i brdskom trčanju 3, izbor sportaša godine 4, pli-vanje i lovci sa 2 dok atletika, karting, pikado, tenis, vaterpolo i zajednica sportova s jednim objavljenim člankom sportskog sadržaja. Možda se to čini malo, ali sa 113 napisa u 40 brojeva ispada da su se u svakom broju našla dva do tri sportska sadržaja.

NEDA SANDALJ

penzionerka (63)

– Lovranski list je moja obaveza! Moram prnest doma 3 lista, dva famejan od si-ni Sanjina i Tea, a treći za nas. Kada ga pročitamo, ta treći Lovranski fini trećemu sinu Sandrotu, ki biva v Reke. Piježa nan se ča je Lovranski list pozitivan. Redovito ga čitamo.

MAJDA TRDIĆ

butigerica (53)

- Kada prnesen doma Lovranski list pred-nost za čitat ima moj otac ki čuda puti bacila kada ću ga prnest. Pokle njega čita-mo si mi. Lovranski list je del naše fameji i seh nas veseli. Lepo me je strah da bi kemu moglo past na pamet da ga ukine. Ma neka ne da!

IVAN PERŠIĆ

penzioner (68)

- Za sen ča bivan Mošćenicah saki Lovranski list pride va našu kuću. Va lo-vranskin rodilište san rojen, kako mladić tu san prihajal va kino, sada san tu već puti na šetimanu, Lovran mi je prirasal srcu. Posebno mi je drago čitat na našen domaćen zajike, bilo bi škoda da ga se pozabi, to je naša vela bogatija.

Lovranski list slavi svoj mali jubilej, punih 40 brojeva. Kreiramo ga za Vas, dragi Lovranci, pa smo našu cijenjenu čitateljsku publiku pitali što misle o listu. Zamolili smo ih za iskrene odgovore... Anketirala: Silvana Milotić

List koji je prirastao srcu stiže u svaku kuću

NATAŠA CIBIĆ POZIĆ

djelatnica Turističke zajednice Lovran (43)

– Zahvaljujući Lovranskom listu upoznala sam mnogo stanovnika Lovrana i okolice. Oni dolaze u turističku agenciju u potrazi za njim. Strani turisti rado ga listaju pa pred-lažem da u broju koji izlazi u ljetnoj sezoni bude i jedna stranica za njih. Prepoznatljiva slika Lovrana s kratkim tekstom, što je i s kojim ciljem se tiska Lovranski list. Turizam je važna djelatnost u našem lijepom Lovranu.

KATARINA FONTANA

umirovljenica (73)

- Kroz Lovranski list bolje sam upoznala ljude koje godinama srećem. Redovno ga čitam i spremam te ga odnosim u Krapinu rodbini, želim da što bolje upo-znaju mjesto gdje živim i ljude koji me okružuju. Posebno me veseli pisanje Milice Tuševljak, to mi uvijek uljepša dan.

MARICA KIK

djelatnica Parkova Opatija (45)

- Čitan Lovranski list, jako me razveseli kada vidin va njin neki članak al sliku od lovranskeh parki. To mi potvrdi da delan lepo i korisno delo. Verujen da judi ki še-ću abadaju tu lepotu i cijene delo moje radne konpanije.

IVONA PETROVIĆ

odgajateljica (26)

- Čitam Lovranski list, sviđa mi se, ali kao odgajateljica smatram da bi trebao imati stranicu sa sadržajima za predškolsku i školsku djecu pa bi time bio zanimljiv i najmlađim generacijama.

NENAD SINČIĆ

vlasnik vinarije (48)

- Lovran i Lovranšćina su zaslužili da ima-ju svoj list, kega rado čitaju i vesele mu se. Mislin da bi za ta trošak Lovranski list mogal bit saki mesec, tako bi judi bili već puti zadovojni. Smatran da va njemu ne treba bit politiki.

KRISTINA DANČULOVIĆ

butigerica (29)

- Čitamo saki broj. Deca obrću njigove stranice pa pokažuju sliki Lovrana i judi ki su njin poznati. Mislin da va Lovranskin liste jako fali stranica za decu, bilo bi lepo da se vesele svojoj stranice i rastu z sto-renun potrebun za čitat Lovranski.

SANJA ALBANEŽE

meštrica (47)

– Vavek mi je drago pogjedat i pročitat neš o našemi Lovranci, i staremi i mla-demi... a... i o onemi va srede. Lepo je ča va Lovransken liste bude sega, ma ni niš preveć, leh jušto tuliko kuliko rabi. Samo tako naprvo! Saka čast semi ki se trude da Lovranski list bude to ča je i samo da se niki ne spameti ugasit ga “aš da je kri-za”. Bilo bi dobro da gre i saki mesec, tr imamo va Lovrane puno tega za pokazat!

BORIS VALENČIĆ

umirovljenik (70)

- Saki Lovranski list pročitan, jako mi se piježa. Ankica, moja žena, ga čuva, tako da ga hćer Sanja zame sobun kad pride doma s Puli. Mej ten, na telefon, povede drugoj hćere Silvane ka j’ va Merike, se ča bi nju moglo interesirat z lista. Sada smo dobili i skajp pa njoj ga i pokažemo, neka vidi kako je lep.

ROBERT DORIČIĆ

mag. admin. sanit. (37)

- Lovranski list je vrijedna periodična publi-kacija u kojoj je moguće pronaći informa-cije iz svih aspekata društveno-kulturnog života. Sadržajnim konceptom zahvaća sve segmente svakodnevice Lovranšćine. Osobito je vrijedan zbog toga što kroz objavljene intervjue sa stanovnicima do-nosi priče o zanimljivim sumještanima. Pohvalno je da je dostupan čitateljima be-splatno i u elektroničkom obliku.

ANKETA: ŠTO MISLITE O LOVRANSKOM LISTU


„Poštovane dame i gospodo, uvaženi go-sti, dragi prijatelji, drage Lovranke i Lovranci, dobra večer i dobro došli na večerašnju svečanost povodom Dana Općine Lovran i blagdana lovranskoga zaštitnika Svetoga Jurja! Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti Vas u ime Općine Lovran u ovako velikom broju. Lijepo je vidjeti brojne Lovranke i Lovrance, vijećnike lovranskoga Općinskoga vijeća, predstavnike Primorsko-goranske županije i susjednih gra-dova i općina, drage prijatelje iz pobratimljenih gradova Budimpešte i Bleiburga, a posebno brojne uzvanike koji su danas došli u Lovran podijeliti s nama radost današnjega dana.“

Ovim je riječima voditeljica sveča-ne sjednice Općinskoga vijeća Općine

Lovran pozdravila sve nazočne koji su se 25. travnja u večernjim satima okupili u kon-

gresnoj dvorani hotela „Excelsior“ u Lovranu, nakon što je lovranski mješoviti pje-vački zbor KUD-a „Lovor“ otpjevao hrvatsku himnu i himnu Primorsko-goranske županije „Zavičaju tebi“. Kao

što tradicija i protokol nalažu

skupu se prva obratila predsjednica Općinskog vijeća Nataša Miljak, a potom i načelnik Alan Sanković koji je, opet kako to tradicija nalaže, uz power point prezentaciju dao presjek i pregled aktivnosti i rada Općine Lovran u proteklom jednogodišnjem razdoblju i time odgovorio na naizgled „jednostavno“ pitanje voditeljice „Ča je novega va Lovrane“.

Sve ono što Općina čini, a većina njenih građana taj trud i rad i prepozna, to isto čini i Općina prema svojim mještanima, tvrtkama, udrugama, društvima i institucijama. Stoga je upravo središnji dio programa svečane sjedni-ce bio posvećen onim najboljima, onima koji su se svojim radom, aktivnostima i postignu-tim uspjesima na neki način izdignuli od ostalih i koje je načelnik Alan Sanković odabrao da budu dobitnici ovogodišnjih općinskih priznanja - Zahvalnica.

ZAHVALNICE ZA NAJBOLJEDobitnik prve ovogodišnje Zahvalnice

načelnika Općine Lovran Alana Sankovića je Osnovna škola „Viktor Car Emin“ iz Lovrana, a Zahvalnicu je preuzela ravnateljica škole prof. Iva Erceg.

Obrazloženje uz dodjelu Zahvalnice koje slijedi, govori u prilog tome da je lovranska škola za svoj rad zaista zaslužila jedno takvo priznaje od strane općinskih čelnika.

„Misija škole prvenstveno je učenje i to po-djednako učenika, nastavnika i roditelja. Škola je centar društvenog i kulturnog života mladih jed-noga grada, ali prije svega mjesto koje zadovo-ljava zahtjeve suvremenog odgoja i obrazovanja.

OŠ „Viktora Cara Emina“ zapošljava 60 dje-latnika, a pohađa ju 350 učenika u matičnoj školi te u četiri područne škole – Mošćenička Draga, Mošćenice, Brseč i Dobreć. Ciljevi su omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za daljnje školovanje, život i rad, razvijati kvalitetu od-gojno-obrazovnog rada provođenjem suvreme-nih metoda i oblika rada, kontinuirani profesionalni razvoj i napredovanje učitelja s ciljem stjecanja i usavršavanja učiteljskih kompetencija, razvoj soci-jalnih i komunikacijskih vještina, kritičkog mišljenja, samopouzdanja i međusobnog povjerenja svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Isto ta-ko važan cilj škole je kontinuirano, transparentno i motivirajuće praćenje postignuća i rezultata rada svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa s ci-ljem poboljšanja kvalitete rada. Ti ciljevi ostvaruju

se kroz redovnu, izbornu te dodatnu i dopunsku nastavu te sve češće provođenje projekata, inte-griranih dana, terenske i izvanučionične nastave i ekskurzija kao što su, primjerice, tradicionalne ek-skurzije u zemlje njemačkog govornog područja za učenike koji uče njemački jezik.

U školi se provodi niz programa preven-cije, a posebnu pažnju poklanja se učenicima s drugačijim potrebama. Identificiraju se nadareni, usmjeravaju se na izvannastavne i izvanškolske aktivnost kojima razvijaju i nadograđuju svoje interese i znanja. U školi djeluje i Odjel za djecu sa specifičnim teškoćama učenja, a održava se i nastava zdravstvenog odgoja.

Učenici postižu značajne uspjehe na župa-nijskim i državnim natjecanjima znanja, razvijaju likovne i glazbene talente, pobjeđuju na sport-skim terenima, promiču toleranciju i humanost. Mnoge značajne ustanove Lovrana rado sura-đuju s djelatnicima i učenicima škole, bilo da se radi o humanitarnim akcijama bilo o kulturnim i umjetničkim događanjima, kojima se škola uvijek rado odaziva. Među značajnije se ubrajaju obilje-žavanje 100 godina školstva u Lignju, Marunada, maškarana povorka, suradnja s Društvom „Naša djeca“, Lovranski dječji dan, te niz drugih doga-đanja u Lovranu i okolici. Lovranska je škola bila i domaćin 14. Državnog natjecanja iz povijesti, zavičajnog kviza Ča je ča?, te humanitarnog kviza Škviz, čiji je i idejni tvorac i pokretač. Naročito je pohvalna dugogodišnja suradnja s Parkom prirode Učka i njihovom mrežom škola, a na Učkarskom sajmu škola je prisutna od njegova osnutka. Škola provodi i ekološka istraživanja, a postignuća na temu ekologije i zaštite voda već osam godina dijeli sa studentima sveučilišta u Lancasteru iz Velike Britanije.

Lovranska škola je otvorena škola poticaj-nog ozračja, suvremeno opremljena i sigurno mjesto gdje učenici rado dolaze i osjećaju se zadovoljno kao i roditelji, učitelji i ostali djelatnici.

Postignuća lovranske škole prepoznata su i na nivou Županije primorsko-goranske te je povodom Dana učitelja Osnovnoj školi „Viktora Cara Emina“ iz Lovrana dodijeljeno priznanje kao najuspješnijoj odgojno-obrazov-noj ustanovi u 2015. godini.“

„SREBRNI“ PJEVAČKI ZBOR Ovom se prilikom Općini Lovran za uru-

čenu Zahvalnicu lovranskoj školi zahvalio školski pjevački zbor, koji se je predstavio s tri glazbena

broja i, naravno, istoga trena osvojio svu mnogo-brojnu publiku koja je nazočila svečanosti i ovom sretnom trenutku za lovransku školu. Pjevački zbor Osnovne škole „Viktor Car Emin“ broji 30-tak učenika od 2. do 8. razreda, nastupaju gdje god mogu, a njihovi nastupi nisu samo zapaženi već i višestruko nagrađivani. Dosad su ubilježili nekoliko zvjezdanih trenutaka, među kojima su nastup na festivalu „Kvarnerić“ 2014. i 2015., ka-da su osvojili prvu i drugu nagradu, a u glazbe-nom stvaralaštvu EUROPA U ŠKOLI osvajanjem brojnih priznanja za rad došli su do državne razi-ne nagrađivanja. Posebno je bio i ostao zapažen i njihov nastup na Hrvatskom dječjem festivalu 2014. u Zagrebu u dvorani „Lisinski“.

Lovranski osmoškolci nastupili i na među-narodnom natjecanju zborova VALLIS AUREA CANTAT u Požegi 16. travnja 2016., a „doma“ u školu donijeli su srebrnu medalju predstavivši se sljedećim repertoarom: „Kad bi svi ljudi na svijetu“ autora Arsena Dedića, songom „Krug života“ iz animiranog filma „Kralj lavova“, čiju glazbu potpisuje Elton John, te skladbom „Lipa mala“, zanimljivoj po tome što je to prvi ka-non na svijetu s elementima istarske ljestvice. Stihove potpisuje čakavska pjesnikinja - Opatijka Ivanka Glogović Klarić, a uglazbila ih je upravo voditeljica zbora prof. Natalija Banov, koja je uz korepetitoricu prof. Marinu Dadić, ujedno i naj-zaslužnija za ovakav uspjeh lovranskih sada još „malih“, ali vrijednih i talentiranih pjevača pred kojima je budućnost. Uživajući u izvedbi tog istog repertoara, nazočna publika na svečanosti Dana Općine ispratila je ovaj „srebrni“ školski zbor dugim aplauzom.

PODRUČNI ODJEL UMJETNIČKE ŠKOLE

Općina Lovran prepoznala je uspješan rad, zalaganje i uspjehe još jedne škole, jer druga je ovogodišnja općinska Zahvalnica dodijeljena Područnom odjelu Osnovne umjetničke škole „Matka Brajše Rašana“ iz Labina i to uz sljedeće

obrazloženje: „Već drugu školsku godinu u Lovranu

djeluje verificirani Područni odjel Osnovne umjetničke škole „Matka Brajše Rašana“ iz Labina, a nastava se odvija u prostorima OŠ „Viktora Cara Emina“ u Lovranu. Cijela priča krenula je tako što se nekoliko učenika s po-dručja Lovrana i Mošćeničke Drage upisalo u labinsku Umjetničku školu. Vidjevši interes djece, te na poticaj načelnika Općine Lovran Alana Sankovića i predsjednice Općinskog vijeća Nataše Miljak, pokrenut je u proljeće 2014. godine uspješno postupak otvaranja Područnog odjela u Lovranu. Danas ova umjet-nička škola provodi šestogodišnje glazbeno osnovnoškolsko obrazovanje i četverogodišnje osnovnoškolsko plesno obrazovanje te kraći predškolski pripremni glazbeni i plesni program. U školskoj godini 2014./15. Područni odjel u Lovranu pohađalo je 29 učenika, a u školskoj godini 2015./16. upisano je 50 učenika na glaz-bala: klavir, violinu, flautu, klarinet, saksofon, gi-taru, harmoniku, suvremeni ples te pripremnu plesnu igraonicu. S polaznicima radi tim od 11 visokoobrazovanih učitelja, među kojima su i Lovrancima dobro znana glazbena imena: uči-telj klarineta prof. Tonči Trinajstić, koji je i ujed-no i voditelj Područnog Odjela Lovran, učitelj flaute prof. Metod Sironić, učitelj klavira prof. Hrvoje Puškarić te vrsni učitelj harmonike dr. Mihalj Ivković. Osim redovite nastave, škola po-sebnu pozornost pridaje darovitim učenicima, koji sudjelujući na državnim i međunarodnim natjecanjima osvajaju zavidne rezultate. Također, kroz različite susrete, koncerte i druženja škola njeguje suradnju s glazbenim i plesnim školama Hrvatske, a velika pozornost posvećuje se i međunarodnoj suradnji kroz različite projekte s partnerskim umjetničkim školama iz Praga, Banske Bistrice, Vrhnike i Lisabona. U planu su i neke nove suradnje poput one sa Salzburgom u Austriji i Baje u Mađarskoj. Interes djece za upis u glazbene i plesne programe je u stalnom

Piše: Silvana Stiglić

Večeras je naša feštaUZ DAN OPĆINE LOVRAN – DA SE NE POZABI

Načelnik Općine Lovran Alan Sanković


porastu. Cilj škole je nastaviti s glazbenim i ple-snim obrazovanjem na ovom području, jer slije-dom dosadašnjih iskustava nastavnika evidentan je potencijal među mladim glazbenim umjetni-cima. Želja škole je da jednoga dana preraste u srednju umjetničku školu, te da što veći broj djece s našeg područja dobije mogućnost kvali-tetnog odrastanja uz glazbu i ples.“

Budući da je ravnateljica škole Melita Lasek Satterwhite bila spriječena doći na sve-čanost, općinsku Zahvalnicu iz ruku predsjed-nice Općinskog vijeća Nataše Miljak preuzeo je voditelj Područnog odjela Lovran prof. Tonči Trinajstić.

DIANA MARKOVIĆ I NJEN ČAROBNI KLARINET

Jedan od talenata, koji su glazbeni učitelji prof. Tonči Trinajstić (klarinet) i prof. Hrvoje Puškarić (klavir) prepoznali, je Lovranka Diana Marković, učenica 4. razreda Područnog odje-la Lovran koja je sa svojim klarinetom na 7. međunarodnom natjecanju mladih glazbenika ‘’Antonio Salieri’’ održanog 10. travnja 2016. u gradiću Legnago, nedaleko od Verone, uz klavirsku pratnju prof. Hrvoja Puškarića osvo-jila APSOLUTNU 1. NAGRADU s osvojenih 100 bodova u kategoriji puhači do 13 godina. Osim ove izvanredne nagrade, Diana je osvo-jila i zlatni pehar, diplomu ‘’Premio Giuseppe Magnani Young’’ za najboljeg mladog talenta te zajedno s prof. Puškarićem za izvedbu skladbe „Histriatria“ nagradu ‘Premio Musica ‘900’’ za najbolje izvedenu novu skladbu.

Osvajanjem apsolutne prve nagrade u C kategoriji puhača do 13 godina, Diana je ostva-rila pravo na nastavak natjecanja za osvajanje nagrade „Giuseppe Magnani Young“, koje je bilo na programu tjedan dana kasnije. Diana Marković nastupila je kao jedna od samo 4 kan-didata koji su ostvarili to pravo od preko 200

prijavljenih natjecatelja. U tom drugom krugu natjecanja, Diana je izvela skladbu “Histriatria” autora prof. Hrvoja Puškarića, koji ju je ujedno i pratio na klaviru. Osvojivši prestižnu nagradu, koju je podijelila sa svojom starijom kolegicom flautisticom iz Slovenije, Diana je uspjela doka-zati svu svoju raskoš talenta i umijeća.

SVEČANA SJEDNICA KAO PRVOKLASNA GLAZBENA PRIREDBA

Za „veliko finale“ svečane sjednice Općinskoga vijeća, uz veliki pozdravni aplauz, pobrinula se upravo Diana Marković izvev-ši maestaralno i pred lovranskom publikom skladbu „Histriajtrija“ uz pratnju na klaviru prof. Hrvoja Puškarića.

Dvoranom su odzvanjali zvuci klarineta i klavira, a sjaj u očima kod mnogobrojne publike govorio je sam za sebe. A posebno onaj u oči-ma prof. Tončija Trinajstića, kojemu su se zasigur-no tog trenutka kao na filmskom platnu nizali svi uspjesi koje je do sada postigao s ovom talenti-ranom mladom glazbenicom, koja je evidentno osvojila i večerašnju publiku. A k tome još, od

večeras je nagradnom „portfelju“ njihove škole pridodano i još jedno priznanje - Zahvalnica Općine Lovran.

Sjajni glazbeni nastupi lovranskoga škol-skoga zbora i nastup Diane Marković uz prat-nju prof. Hrvoja Puškarića kao i nastup mje-šovitoga pjevačkoga zbora KUD-a „Lovor“ pod ravnanjem prof. Metoda Sironića, koji je također svojim završnim nastupom i reperto-arom pridonio uzvišenom tonu ove svečane sjednice Općinskoga vijeća Lovran, publika je znala prepoznati i nagraditi dugim pljeskom oduševljenja.

Nakon protokolarnog dijela obilježava-nja Dana Općine Lovran uslijedila je fešta za koju se je u glazbenom dijelu pobrinula klapa „Nevera“, koja je već na vratima dočekala uzva-nike s pjesmom „Večeras je naša fešta“. Šef ku-hinje hotela „Excelsior“ Arturo Paladin zajedno s konobarima na čelu s ljubaznom i profesional-nom Aleksandrom Petković, pobrinuo se i za gastronomski doživljaj svih uzvanika ovogodiš-nje općinske fešte koja je u druženju i pjesmi potrajala do kasnih sati.

Ča je novega va Lovrane? Piše: Cvjetana Miletić

Prošle godine otvorena je ‘’Kuća lovranskega guca’’ uz pomoć sredstava Ministarstva tu-rizma.

U parku Komušćak dovršeno je uređenje fitnes parka na otvorenom i postavljena je javna rasvjeta. U parku nasuprot bolnice po-stavljena je prva javna skluptura ‘’struktura stvaranja’’ dar mladog akademskog kipara Ivana Valušeka.

Nakon prošlogodišnjeg proljetnog ispušta-nja biološkog neprijatelja Ose šiškarice – torymusa sinensisa, stanje s urodom maruna se popravilo. Jesenski rezultati pokazali su da se torymus uspješno udomaćio i u slijedećim godinama trebao bi se vidjeti njegov pravi učinak u suzbijanju ose šiškarice. Posebna zasluga pripada dr.sc. Dinku Matoševiću i Hrvatskom šumarskom institutu. Uskoro slije-di još jedno ispuštanje na čemu treba zahva-liti i predsjedniku Udruge Marun Anti Bistri, dr.sc. Dragi Prgometu i PGŽ županiji na za-laganju i financijskoj pomoći u spašavanju maruna. Organizirano je niz radionica, osmi-šljen je logotip i tiskane su vrećice za prodaju Lovranskog maruna, zatim su sufinancirane sadnice i sanitarna sječa za 90 stabala ma-runa. Marun je povezao i dva grada – Lovran i Petrinju – čiji je gradonačelnik Darinko Dumbović prisustvovao lanjskoj lovranskoj Marunadi i ovoj sjednici.

Uzduž obalnog šetališta i u parku Komušćak za ljubitelje četveronožnih ljubimaca postav-ljene su posebne kante koje pomažu vlasnici-ma u održavanju čistoću iza svojih ljubimaca. Na plažama Peharovo i Cipera postavljeni su tuševi, uređena je pristupna cesta uz plažu Medveja te se krenulo sa sanacijom malog mula, a sanacija plaže Kvarner prijavljena je na natječaj Ministarstva turizma i fond za turizam. Odobreno je sufinanciranje pa će se dio nužnih radova izvesti do početka kupa-lišne sezone.

Na ovo pitanje odgovor je dao Alan Sanković, načelnik Općine Lovran. Sve je odgovore popratio i slikovnim prikazom uči-njenoga kako bi se vidjelo što je učinjeno i što je pridonijelo ljepšem i boljem življenju građana u Lovranu i Lovranšćini.

Nakon pozdrava svih prisutnih, uzvanika i gostiju, vijećnika i dobitnika

Zahvalnica Alan Sanković je rekao: „Kad već moram govoriti o pro-tekloj godini , započnimo i nastavimo s lijepim stvarima pa se najprije iskreno zahvaljujem svima koji su financijski potpomogli naše projekte ili pomogli na druge načine, naročito Ministarstvu turizma, Ministarstvu gospodarstva i Primorsko – goranskoj županiji.“

Za normalan svakodnevni život građana po-trebno je redovito komunalno održavanje pa je u Lovranu i okolici učinjeno niz malih za-hvata koji mještanima tog dijela olakšavaju kretanje.Kako se u općini Lovran poštuju sve važnije obljetnice, tako su za ovogodišnju 71. obljet-nicu oslobođenja Lovrana od strane jedinica NOB-a uređeni svi spomenici NOB-a jer se poštuje povijest i ljudske žrtve dane da bi se danas na ovim prostorima živjelo slobodno.

Značajniji objekt je i ambulanta. U obno-vi ovog objekta došlo je do izvrsne suradnje Općine s Primorsko-goranskom županijom i Domom zdravlja pa je obnovljena fasada i stolarija, uređen okoliš i pristupni put do ula-za, postavljena rampa za invalide, obilježeno parkirališno mjesto za invalide, uređen po-moćni objekt u funkciji spremišta, adaptiran prostor pedijatrijske ambulante i čekaonice. Sada je na redu izmjena krovnog pokrova.

Za budućnost Općine Lovran moralo se izraditi Strategiju razvitka i ona se ovih dana našla na listi sufinanciranih strategija. Sada ona predstav-lja temelj za prijavu projekata na EU. Uskoro će morati proći i javnu raspravu, a novost je i to da Općina Lovran, pored ostalih 8 jedinica lokalne samouprave, postaje dio urbane aglomeraci-je Rijeka, čije je osnivanje propisano zakonom za četiri najveća grada – Zagreb, Split, Rijeku i Osijek. Svrha ustrojavanja urbanih područja sukladno Zakonu, osim urbanih aglomeracija uključuju i veća i manja urbana područja, u koji-ma je neophodno učinkovitije planiranje, uskla-đivanje i provedba politike regionalnoga razvoja, posebno njezine urbane dimenzije, te učinkovi-tije povlačenje sredstava iz fondova EU namije-njenih urbanom razvoju. Sukladno novom zako-nu o održivom gospodarenju otpadom, donijet je i usvojen plan gospodarenja otpadom,odabrana lokaciju za reciklažno dvorište, ishodovana gra-đevinska dozvola i nakon provedenog postupka javne nabave za izgradnju, reciklažno je dvorište u izgradnji, a s njim u obnovu ide i dio ceste.


Prošle godine rekonstruirano je 800 metara županijske ceste prema Lovranskoj Dragi. Tako je ova dionica postala dionica punog kolničkog profila, uz zaštitne ograde i izgra-đene podzide okolnog zemljišta. Obavljena je sanacija asfaltnog sloja na području Ulice dr. Nilo Cara od raskršća s naseljem Zaheji. Rekonstruiran je i nogostup za veću sigurnost osoba. Na redu je proširenje dijela ceste na području naselja Liganj. Svuda gdje je potreb-no obilježeni su pješački prijelazi i postavlje-ne zaštitne ograde.

Prošle godine otvorena je prva elektropu-nionica za automobile. Ove godine postav-ljen je i prvi samoodrživi stup javne rasvjete na snagu sunca i vjetra na području nase-lja Školarovo. Za oba projekta zaslužan je Branko Milohnić i njegov entuzijazam.

Znatna su sredstva uložena i u investicijsko održavanje objekata gdje je općina suvlasnik ili vlasnik – postavljen je video nadzor u kulu, izvršene su razne manje adaptacije prostora, obnovljen je krov na objektu kojeg koriste do-brovoljni vatrogasci, gdje se ostvarilo i pravo partnerstvo pošto su vatreni dečki sufinanci-rali polovinu iznosa krova.

Ove godine obnavlja se kino koje će služiti i kao polivalentni prostor s uklonjivim stolica-ma. S obzirom da je zgrada bila u građevinski zapuštenom stanju, te da je u pitanju objekt specifičnog tipa gradnje, pojavljuju se i spe-cifični problemi vezani za obnovu. Sama ob-nova ide sporije, ali se vide pomaci. Tijekom ljeta nabavit će se i potrebna opreme za unutrašnjost.

Prošle godine na području Rezina uređen je mali prostor za parkiranje. Uz okretište au-tobusa građevinski i hortikulturno opleme-njen je veći parkirališni plato za vozila koja gravitiraju plaži Peharovo. U blizini buduće sportske dvorane nasipavanjem i tamponira-njem uspjelo se urediti nešto manji plato za parkiranje vozila i time je proširen postojeći kapacitet za četrdesetak vozila.

Da bi građani imali više informacija informa-tički je osnažena javna uprava. U protekloj godini promijenjen je izgled Internet stranice i omogućeno više servisnih informacija, a kao poseban dodatak razvijen je i gis za građane koji bi ubuduće servisne informacije trebao prikazivati prostorno. Tu izdvajamo i virtual-nu šetnju Starim gradom.

Sav trud Općine i lovranskih udruga koje rade sa djecom kao i Društva „Naša djeca“ ogra-nak Lovran, potom djelatnika osnovne škole, vrtića i Doma za nezbrinutu djecu, pedija-trice i primarne zdravstvene skrbi Lovran je proglašen Općinom prijateljem djece, najvi-šim priznanjem u Konvenciji UN-a o pravima djeteta. Taj trud prepoznala je i Županija pa je ovih dana otvoren informativno-edukativni ured za mlade PGŽ-a za područje Liburnije u Starom gradu, za čije je opremanje zaslužan Odjel sa socijalnu politiku i mlade.

Osim dogradnje javne rasvjete na dijelu žu-panijske ceste kod Sv. Roka prošle je godine zamijenjeno 130 svjetlosnih armatura s no-vim energetski učinkovitijim i to uz pomoć sufinanciranja Ministarstva gospodarstva.

U ovoj godini otkupljeno je zemljište za grad-nju buduće vodospreme Kali, izrađena je projektna dokumentacija za rekonstrukciju vodospreme Punta i buduće nove vodospre-me Kali, dobivena je građevinska dozvola za vodospremu Punta i očekuje se građevinska za vodospremu Kali. Pomoću komunalnog poduzeća Liburnijskih voda ova dva bitna infrastrukturna projekta prijavit će se za su-financiranje EU putem mjera Sedam rural-nog razvoja u čemu je dragocjena pomoć i Županijske uprave za ceste PGŽ.

Sa ciljem promicanja Parka prirode Učka na obalnom je putu postavljena izložba po-svećena parku koju šetači rado razgledaju. Zajedničkim naporom Parka prirode, Općine i Centra za brdsko planinsku poljoprivre-du PGŽ uređena je poučno-turistička staza – Šetnica maruna, koja osim ukazivanja na današnju važnost maruna i njegovu borbu s bolestima ukazuje i na dio povijesti i suživota čovjeka s prirodom te osim krajobrazne sa-drži i elemente tradicijske gradnje puteva i kuća u zaleđu Lovrana.

Uz redovno podupiranje udruga u sportu, kulturi, školskog sportskog kluba i raznih manifestacija posebna se pažnja poklanja najmlađima. Obnovljeno je dječje igralište u Zahejima, osvijetljeno školsko igralište i oko-liš škole kao i ambulante novom led rasvje-tom, a uz financijsku pomoć PGŽ-a uređeno je igralište za rukomet i košarku u nedovrše-noj sportskoj dvorani. Grad Opatija je uz sim-boličnu naknadu ustupio sanitarni kontejner i svlačionicu, čime je dodatno oplemenjen i ovaj prostor.

Kraju se privodi projektiranje obnove infra-strukture Starog grada. Prethodno su obavlje-na arheološka istraživanja i izrađena studija parternog uređenja. U uskim uličicama nije bilo lako projektirati i ispod prirodnog oplo-čenja postaviti sve instalacije koje moraju ići pod zemlju.

Nekoliko nerazvrstanih makadamskih cesta asfaltirano je: dio ceste od Omladinske ulice prema naselju Školarevo, dio ceste u Škajama, odvojak na području naselja Tuliševica, sani-rana je cesta na području Labinskog, uređene i izgrađene su dionice pješačkih puteva kod crkve sv. Nikole, pješački put Bahova – Lokva – Vojina, te mjestimično sanirana oba pješač-ka puta prema Kasarni uz postavu rukohvata i sanaciju zida.

Tijekom prošle godine Lovran je bio pravo komunalno gradilište. Izgradnja vodoop-skrbe visoke zone ušla je u posljednju fazu. Postavljeno je 3 km cijevi vodovoda, a pla-niran je i početak radova na novoj dionici u duljini od 500 metara. Izgradnja vodospreme Tuliševica prijavljena je na EU fondove, na-tječaj za izvoditelja radova je završen pa bi radovi trebali početi već ove jeseni. Bit će ovo kapitalni infrastrukturni objekt vezan uz do-vršetak radova na vodoopskrbi visoke zone. Naselja iznad Medveje još uvijek su bez te-kuće vode.

Općina sustavno pomaže organizaciju sajmo-va na kojima su prisutni lovranski gospodar-stvenici, kao što su Sajam obrtničkih zanima-nja u Permanima i Učkarski sajam. U prošloj godini uveden je i program poticanja zapo-šljavanja, a kao jedna od mjera pomoći po-duzetnicima je i smanjenje zakupnine za za-kupce koji nisu u sustavu PDV-a. Djelomično su oslobođeni plaćanja poreza na potrošnju svi oni koji prvi put pokreću obrt ili poslovnu djelatnost dok su za prvu godinu oslobođe-ni od plaćanja poreza na tvrtku. Ove godine planira se i uvođenje poticanja za poduzet-ništvo i obrtništvo kroz sufinanciranje kamat-ne stope na poduzetničke kredite.

Prošle godine Ministarstvo turizma sufinanci-ralo je postavljanje na šest lokacija uz obal-no šetalište ležećih klupa uz koje posađeno i aromatično bilje jer ono pozitivno utječe na ljudsko zdravlje. Time se na najljepšoj lovran-skoj obalnoj šetnici našao jedan posve nov proizvod – lungo relax.

Delegacija Bleiburga i Castel San Pietro Terme

Općina je uz financijsku pomoć PGŽ-a nasta-vila sanaciju obalnog šetališta pa je saniran manji dio partera obalnog šetališta, dijelovi mostne konstrukcije ispod hotela Bristol, di-jelovi najugroženijih mostova u blizini Parka Bogdana Sirotnjaka, prvog parka koji od prošle godine nosi ime po jednom Lovrancu.

Socijalna pomoć temeljem programa socijal-ne skrbi Općine obuhvaća oko četiristo kori-snika, odnosno članova njihovih obitelji, a to su: pomoć i njega u kući, učeničke marende, autobusne karte i niz drugih mjera pomoći. I u protekloj godini nastavljeno je financiranje redovnih djelatnosti predškolskog odgoja. Za školu se izdvajaju sredstva za dodatne progra-me kao što su natjecanja, sufinanciranje rada područne glazbene škole, izdavanje školskog lista, sufinanciranje programa produženog dječjeg boravka i socijalnog pedagoga, te na-bava udžbenika za polaznike prvih razreda osnovne škole. Općina pomaže mladima sa 29 stipendija, 16 za učenike i 13 za studente.


Lovran je dobio svog “elektronskog dvojnika” – zahvaljujući Geodetskom informacijskom sustavu Općine Lovran na službenim općinskim stranicama svaki zainteresirani građanin i posjetitelj ovog mjesta može odraditi “virtualnu šetnju” lovranskim ulicama, šetnicama,

infrastrukturnim tokovima i “razgledati” sve ključne lokacije u Lovranu.Iz Općine Lovran poručili su kako vjeruju da će ta baza prostornih podataka

biti od velike pomoći kao alat svim građanima, obrtnicima, poduzećima te javnim ustanovama i institucijama, ali i turistima – ne samo onima koji se već nalaze u Lovranu, već i onima koji tek razmišljaju o posjeti jer se sustavu može pristupiti iz bilo kojeg mjesta na svijetu i provjeriti "što se događa" na lovranskom području.

Sustav nudi pregled niza slojeva – tako se može pregledati administrativna granica Općine Lovran i njenih mjesnih odbora, pregledati razmještaj ulica i do-stupnih parkirnih mjesta, ali i lokacije gradskih plaža, šetnica, sportskih objekata i smještajnih kapaciteta. Na karti su "ucrtane" i sve ključne lovranske ustanove, kao što je Općina, Učenički dom, dječji vrtić, osnovna škola, župni ured, ili dom zdravlja sa svim potrebnim kontaktima – od internetske stranice do adrese i broja telefona.

APLIKACIJA GIS CLOUD- U Općini Lovran je za potrebe upravljanja prostornim podacima im-

plementirana aplikacija GIS Cloud. Radi se o hrvatskom proizvodu koji je prepoznat i cijenjen u svijetu, te je trenutačno jedan od 5 najznačajnijih do-stupnih GIS alata, a objedinjuje značajke za upravljanje prostornim podacima u oblaku. Autori inovativnog rješenja Dino Ravnić i Marko Šantić pokrenuli su ovu platformu prije osam godina, a 2010. godine dobili su nagradu za najbolju europsku startup firmu, kada je u GIS Cloud uložio londonski Seedcamp - vodeći europski start-up inkubator. Sa svojim rješenjem najviše su orijentirani na svjetsko tržište - djeluju u 43 države i imaju oko 60.000 korisnika, te tristo-tinjak klijenata u SAD-u, Južnoj Americi, Australiji, Danskoj i Velikoj Britaniji, a tek u posljednje dvije godine nalaze na veći interes korisnika u Hrvatskoj. Za razliku od tradicionalnih GIS alata koji podrazumijevaju instalaciju na lokalno računalo ili server, GIS Cloud svojom tehnologijom, pored standardnih značaj-ki za prikaz kartografije i upravljanje podacima omogućuje njihovo dijeljenje među svim korisnicima u sustavu, kolaboraciju. Također je moguće prikupljanje podataka s terena putem mobilne aplikacije instalirane na smartfonu ili table-tu. Općina Lovran, Liburnijske vode i JVP Opatija među prvima u Hrvatskoj prepoznali su i prihvatili GIS Cloud, kazao je Kristijan Ljutić, direktor tvrtke 4D Monitoring koja je odigrala značajnu ulogu u implementaciji ovog sustava. Između ostalog, sudjelovala je u prikupljanju i usklađivanju svih dostupnih pro-stornih podataka iz različitih izvora, kao što su stari dostupni podaci iz drugih sustava kojima je općina raspolagala, zatim podaci iz Državne geodetske upra-ve, nadležnih komunalnih društava i sličnih izvora, a dio podataka je prikupljen izravno s terena i to na način da se s vozilom opremljenim kamerom za izradu sfernog georeferenciranog video zapisa provezlo svim javnim i nerazvrstanim cestama Općine.

»KRVNA SLIKA« OPĆINE- Tako pripremljeni podaci preneseni su u GIS Cloud u kojem su potom

vizualizirani, te podijeljeni s korisnicima. Korisnici su s jedne strane djelatnici Općine, s druge strane komunalna društva, a s treće - javnost, te svi pristupaju istim podacima ali s različitim razinama ovlasti (pregledavanje, dijeljenje, uređi-vanje ili prikupljanje podataka). Stvoren je niz tematskih karata koje se odnose na servisne i turističke informacije, katastarske podattke, informacije o vlasniš-tvu i sl. U sustav je za Općinu Lovran dodatno integrirana i aplikacija za vir-tualnu šetnju, te tako moguće virtualno "prošetati" Starim gradom budući da je isti također snimljen kamerom za izradu sfernih fotografija, otkrio je Ljutić.

Vrlo pregledna mapa krcata je važnim podacima o Lovranu koji su go-dinama prikupljani, standardizirani i objedinjavani kako bi mogli na ovaj način biti svima dostupni, a mogućnosti same aplikacije s vremenom će dodatno rasti jer u Općini planiraju proširivati sadržaj ovisno o potrebama i želja-ma samih korisnika. Naravno, sve informacije prikupljene ovim sustavom ne mogu se smatrati "službenim ispravama", ali one predstavljaju vrlo korisnu "krvnu sliku" općine, sa svim potrebnim podacima dostupnima u trenu.

- Aplikacija korisnicima omogućuje da kartama i poda-cima pristupaju sa svih računala, pametnih telefona i ta-bleta ukoliko su povezani s internetom, te da uvijek imaju pristup najažurnijim informacijama. Ovako postavljen su-stav omogućuje da svaki dionik uređuje podatke o resursi-ma kojima raspolaže, a od ostalih korisnika dobiva podat-

ke s kojima oni raspolažu. Budući da su korisnici sustava uz Lovran i Liburnijske vode, Komunalac Jurdani, Grad Opatija i Općina Matulji, te JVP Opatija, stvoreni su dobri temelji za kvalitetno upravljanje prostornih podataka i me-đusodno dijeljenje s time u vezi važni informacija, zaključio je Ljutić.

Piše: Davor Žic

Virtualna šetnja Lovranom


Ovogodišnji Lovranski dječji dan započeo je 22. travnja u pri-jepodnevnim satima dodijelom sada već tradicionalne, pete po

redu povelje za naj dječje djelo „... I dječja dje-la mogu promijeniti svijet“. Nagrada, čiji je cilj promocija solidarnosti i humanosti među dje-com osnovnoškolskog uzrasta ove je godine pripala Dječjem forumu Lovran pri Društvu „Naša djeca“ Opatija za promicanje dječjih prava. Forum čine Jan Galić, Gloria Basan, Emili Grubić, Ana Krištić, Marinella Negrić, Deborah Peršić i Mara Lemić. Poslijepodne istoga dana na Trgu sv. Jurja okupilo se stotine mališana vrtićkog i osnovnoškolskog uzrasta s područja Lovrana i cijele Liburnije. U prigod-nom kulturno-sportskom programu sudjelo-vali su DND Opatija – ogranak Lovran, Dječji vrtić Opatija - Lovran, OŠ Viktora Cara Emina Lovran, Dječji dom »Ivana Brlić Mažuranić« Lovran i Glazbena radionica »Armunika moj-ga kraja« dr. art. Mihalja Ivkovića. Nakon na-stupa naših najmlađih, okupljene je zabavljao mađioničar Stefano, a za glazbeni dio bio je zadužen DJ Miro, dok se u ulozi voditelja na-

šao Mario Lipovšek Battifiaca. Djeca su imala priliku i zaigrati tradicijske igre u velikim di-menzijama kao primjerice »Čovječe, ne ljuti se« i domino, ali i okušati se u nekim pomalo zaboravljenim igrama s vijačom i lastikom, vrativši tako i one nešto starije u dane njihova djetinjstva. Obilježavanju Lovranskog dječjeg dana i ove su se godine pridružili i lovranski ugostitelji koji su pripremili brojne ukusne specijalitete. Sponzori ovogodišnje mani-festacije bili su Futura Trade, Radnik d.o.o. i Komunalac d.o.o.

Dan uoči Lovranskog dječjeg dana otvo-rena je izložba dječjih radova „Slikom i rječju o Konvenciji UN-a o pravima djeteta“ nagra-đenih u sklopu istoimenog likovno-literarnog natječaja u sklopu projekta „Zajedno za dječ-ja prava“. Projekt ima cilj potaknuti djecu da slobodno, spontano i originalno izraze svoje mišljenje i znanje o najvažnijem svjetskom dokumentu za djecu, a financiran je od strane MZOS-a. Na natječaj je pristiglo stotinjak ra-dova djece vrtićkog i osnovnoškolskog uzra-sta s područja Lovrana, Opatije i Mošćeničke Drage.

R aspjevani Dan škole održan je 28. travnja u školskoj dvorani u kojoj je nastupi-lo ukupno 353 izvođača iz svih razrednih odjela. Lovranski The Voice započeo je izvedbom školske himne, nakon čega je uslijedio natjecateljski dio u kojem su najprije nastupili učenici viših razreda. Dok su ocjenjivački sudovi - stručni,

učiteljski i učenički glasovali za svoje favorite odvijao se revijalni dio programa u kojem su sudjelovali školska ritmička skupina, učenik 8. razreda Toni Mataić izvedbom pjesme “O, sole mio” te školski zbor. Uslijedili su nastupi učenika nižih razreda koji su za svoje nastupe dobili priznanja, a na kraju ovog uistinu spektakularnog programa za koji je dvorana bila premala nastupili su članovi stručnog žirija: Martina Majerle, Mauro Staraj i Antonio Krištofić.

Imena dobitnika nagrada i priznanja možete pročitati na web stranici škole.

Dan škole

Primorsko-goranska županija u suradnji s Općinom Lovran uredila je prostor za informativno-edukativni punkt Ureda za mlade na adresi Stari grad 5 čiji je cilj umrežiti mlade s područja Liburnije kako bi se njihova inovativnost, energič-

nost i kreativnost usmjerile na usluge i proizvode trajne vrijednosti u lokalnoj zajednici. Naglasak je pritom na društvenom poduzetništvu i zadrugarstvu. Punkt je otvorio župan Zlatko Komadina ne skrivajući ponos što je prvi Ured za mlade u Republici Hrvatskoj otvorila upravo PGŽ. Njime se želi povećati dostupnost kvalitetnih projekata za mla-de na području Liburnije. Punkt će imati važnu i snažnu informativnu

ulogu kako bi zainteresirani mladi ljudi dobili kvalitetne informacije o programima, projektima i natječajima od kojih bi mogli imati direktnu korist. Također, imat će i funkciju u organiziranju i provođenju projekata i programa za mlade s itekako važnim ciljem zapošljavanja i samoza-pošljavanja mladih. Namjera je osposobiti mlade za pisanje projekata za EU socijalni fond i edukativnih programa temeljenih na kreativnom promišljanju o prilikama i problemima na lokalnoj razini te umrežava-nje i povezivanje mladih našeg kraja s ključnim partnerima. U suradnji s Općinom dogovorena je mogućnost korištenja i drugih adekvatnih prostora u blizini informativno-edukativnog punkta.

Otvoren informativno-edukativni punkt za mlade

OŠ VIKTORA CARA EMINA

- LOVRAN Piše: Kristina Staničić

Piše: Kristina Staničić

Piše: Kristina Staničić

Lovranski dječji dan


Lovran i Opatija su od 6.do 8. svibnja bili domaćini 24.Međunarodnog festi-vala puhačkih orkestara pod nazivom „Naš svijet je glazba“. Organizator

i domaćin ovog glazbenog događaja bio je Puhački orkestar Lovran. Na festivalu su pored domaćina po šesti put nastupili članovi ma-đarskog orkestra Balatonfüred Varos Koncert Fuvoszenekara i talijanski orkestar Corpo bandistico di Castel San Pietro Terme, kojem je to bilo prvo gostovanja na ovoj manifesta-ciji. Tijekom trodnevnog festivala 120 glazbenih amatera svojim su promenadnim nastupima u Lovranu i Opatiji uveseljavali mnogobrojne turiste i prolaznike. Festival je započeo večer-njim promenadnim koncertom na lovranskom Trgu sv. Jurja u starogradskoj jezgri, a nastupili su glazbenici mađarskog orkestra pod ravnanjem dirigenta Hegely Akosa i lovranski orkestar pod ravnanjem dirigenta Miodraga Kašića.

LJEPOTE RIVIJEREOpatijsko sunčano subotnje popodne

uljepšali su u parku ispred Ville Angioline glaz-benici iz Balatonfüreda, Lovrana i Castel san Pietra Terme. Za prisutnu publiku održali su pol satne samostalne promenadne nastupe i izveli

skladbe s kojima su predstavili svoju domovi-nu i specifičnost regije iz koje dolaze. Susret glazbenika triju orkestara iskorišten je za me-đusobna druženja, širenje osobnih kontakata i dogovaranja budućih susreta. Domaćini su svojim gostima iz Mađarske i Italije pokazali ljepote Opatijske rivijere za predstojeću tu-rističku sezonu, a završni dio festivala bio je u nedjeljno prijepodne u Opatiji i Lovranu. Najprije su sva tri orkestra na opatijskoj trž-nici izveli vesele koračnice da bi nakon toga svirajući prošli središnjom ulicom do kupališta Slatina, gdje je uslijedio kratki koncert koji je bio posebna atrakcija za brojne goste i šetače.

Najupečatljiviji dio festivala dogodio se u Lovranu gdje je na posebno slikovit način pre-zentirana poruka festivala da glazba ne poznaje granice. Svi glazbenici združeni u jedan orke-star prodefilirali su glavnom prometnicom od restorana Riviera do Trga slobode gdje je upri-ličeno zatvaranje festivala. Mnogi mještani i gosti svjedočili su posebnom glazbenom spektaklu, a tom prigodom predstavnici puhačkih orkestara i Općine Lovran razmijenili su spomen poklo-ne. Na trgu se prisutnima obratio i predsjednik Gradskog vijeća talijanskog grada Castel San Pietro Terme gosp. Stefano Trazzi zahvaliv-ši se na gostoprimstvu i upoznavanju ljepota Liburnijskog kraja kao i na dosadašnjem 33

godine dugom bratimljenju, želeći da se ono i dalje razvija na zadovoljstvo svih ljudi i gradova.

Festival je zaključen zajedničkim sviranjem koračnicama: iz Mađarske „Lajos kiraly indulo“ (dirigent Hegely Akos), Italije „Arrivederci“ (di-rigent Giuseppe Lentini) i Hrvatske „Mi smo hrvatski mornari“ (dirigent Miodrag Kašić). Uspješnosti festivala sponzorski su pomogli Općina Lovran i Grad Opatija, Turističke za-jednice Lovran i Opatija, Liburnia riviera hoteli te brojne tvrtke i udruge koje već godinama pomažu ovu manifestaciju.

41. SUSRET PUHAČKIH ORKESTARA ISTRE

Ovogodišnji 41. susret puhačkih orkesta-ra Istre održan je u Izoli.

Veliki tradicionalni skup glazbenih amate-ra okupio je 20 puhačkih orkestara iz Babića, Bala, Buja, Buzeta, Kopra, Labina, Pirana, Roča, Vižinade, Tara, Sv. Antona, Rovinja, Pule, Spinčića, Doline kraj Trsta, Marezige, Sv. Lovreća, Pazina, Lovrana i domaćina Izole.

Najdugovječnije druženje glazbenika istar-skog poluotoka održava se svake godine u dru-goj sredini s ciljem prezentiranja svojih glazbenih dostignuća uz zajedničko druženje i zbližavanje njihovih članova. Primjer je da glazba na najbolji način spaja glazbenike s područja Italije, Slovenije i Hrvatske već desetljećima još iz onih vremena kada se nije moglo zamisliti ujedinjenu Europu.

Zbog nepredvidljivosti vremena izostao je planirani mimohod gradskim ulicama Izole, već je održan samo veliki koncert u sportskoj dvorani. Kroz višesatni koncert svaki orkestar je nastupio s kratkim programom. Lovranski su glazbenici pod ravnanjem dirigenta Miodraga Kašića prisutnoj se publici predstavili skladba-ma Pick up the pieces i The third Man theme.

Na kraju koncerta domaćini su simbolično zastavu susreta predali sljedećem domaćinu, a to je za 2017. godinu prekrasan grad Buje.


Naš svijet je glazba

Prišlo je vreme va kin judi se više misle na svoje telo i zdravje. To vade i svoju decu pa skupa hode, teču, vježbaju i meditiraju, se da bi bili zdraveji, lagje i daje živeli.

Već šesto leto va lovranskoj osnovnoj škole vježba se zumba. Saki utorak i četrtak se vježba, a vodi ih Ana Cvitak z društva za sport i rekreaciju »ZUMBA RIJEKA«. Ana ima 29 let i licencirana je zumba fitnes instruktorica, ka se smirun dodatno educira da bi ča boje širila zadovojstvo s zumbun mej onemi ki vole vježbat. Kako je i učiteljica razredne nastavi prenosit znanje njoj je delo i to zaspraven z gušton i veselo dela. Naše lovranske zumba vježbačice reču da je Ana cool cura i full pozitivka. Muzika, koraki i kako koraki delat su tri elementi ki svojun konbinacijun bude va čoveke posebnu živost i veselje, dobiva se forca va tele i va glave, raste jubav pa postajemo se boji.

Va Lovrane vježbaju dve grupi, deca na 6, a oni stareji na 7 ur večer. Zumba je za judi seh let, ki oteju bit veseleji i zdraveji, a to je skoro se ča čoveku rabi.

V Reke i njijoj okolice vježba se na desetak mesti. Voditelji zberu naj-bojeh s kemi gredu na natjecanje. Va tu konpaniju od 16 divojčic prišle su i dve naše mlade Lovrančice: Marijana Patuh i Gina Uhač. Imaju 11 let i gredu skupa va peti razred, vesele se jedna drugoj i prave su prijatelice. Vredne su i jako se vesele uran kada vježbaju zumbu…

Trenerica je bila š njimi zadovojna i prijavila ih je za natjecanje. Roditelji su njin kupili robu va koj te se natjecat, a one su komać do-čekale 7. svibanj kada su šle na International dance open Zagreb 2016. pokazat ča i koliko znaju i moru… Pa sa pitala trenericu Anu kako su

pasale va Zagrebe? A ona, kuntenta i vesela je rekla: - Prije natjecanja bila sam svjesna da su cure dobre. Vrijedno smo

radili i nadali se medalji. Međutim, na natjecanju nam je samo nebo bilo granica. Osvojili smo 1., 2. i 3. mjesto. Možete misliti?! Tri prva mjesta!

Va njijin govore san oćutila ponos z tin ča su postigli, a onda je još rekla:- Grupno su djevojčice dobile tri pehara, a pojedinačno svaka po tri

medalje. Vratile smo se okićene i presretne. Jako sam ponosna na naše djevojčice. Zahvaljujem roditeljima na pomoći i podršci te im poručujem da nećemo posustati.

Pitala san Marijanu i Ginu ako su zadovojne vježbat zumbu i do kada te vježbat. Zajno su se složile da su zadovojne i da te vježbat zavavek. Sad nan ni druge nego štimat se ča imamo ove dve vredne divojčice, Marijanu i Ginu, ke okol vrata već na prven korake imaju zlatnu, srebrnu i brončanu medaju, a njiha zumba konpanije tri pehara. A komać su na početke jene lepe tancurske karijeri!

Mlade Lovranke okićene z medajami

Piše: Silvana Milotić

Lovran i Pusno društvo Toronjera bit će domaćini jesenske godišnje skupštine Hrvatske udruge karnevalista, koja će se održati od 21. do 23. listopada ove godine. Tako je odlučeno krajen travnja na skupštini karnevalista u Senju.

Priznanje je to svim ljubiteljima i organizatorima karnevalskih običaja Lovrana koji svih ovih godina vode brigu o njegovanju i očuvanju ove lijepe tradicije našega kraja.

Hrvatska udruga karnevalista okuplja 47 gradova, među kojima je i Lovran, a u kojima se na razne načine njeguje karneval. Cilj udruge je da se kroz zajedničke susrete razmjenjuju iskustva o radu i unapređuju međusobni susreti. Lovranski skup karnevalista, koji će se održati baš za vrijeme trajanja Marunade, pored izvješća o radu svečano će obilježiti i 20. obljetnicu postojanja ove udruge. Bit će to prigoda da domaćini prezentiraju prirodne i kulturne znamenitosti Lovrana i njegove okolice

Skupština karnevalista u listopadu Piše: Radovan Trinajstić


„Evo nas opet va Lovransken liste nakon osan let ča smo preuzeli frizerski salon Dota,“ rekla nan je va hode Silvija Palmić i dodala: “Niki točno ne zna koliko taj salon u stvarnosti postoji, ali računamo da je puno više od 60 let, koliko je bilo kad smo ga mi prezimali, a sada treba dodat i oveh našeh osan... Jako nan je drago da smo imeli čast prezet ga, a još veća delat pod imenon Dota i nastavit kade je fami-lija Dota stala. Nadamo se da ćemo i mi tako dočekat našeh 60 let va njen, a sve to more-mo zahvalit njihovin i našin novin mušterijan ki nas s leta va leto prate i h nan prihajaju.“

Tako sa zadovojstvon poveda mlada vlasni-ca Frizerskega salona Dota i vredna lovranska nevesta Silvija, dokle se okol nje vrte dvoja de-čina na keh mora pazit kako saka vredna mater.

DA SI BUDU ZADOVOJNIMa, sejeno nan je arivala reć da će delat

kako i do sada, a to znači da si budu zado-vojni kad z njijega salona gredu vanka lepo urejeni. Posebna njoj je žeja da se pul njih, bilo va žensken al va mušken salone, si osjećaju udobno i lepo.

Povedajuć na skosi, tako je vavek kad su dečica nablizu, Silvija govori: „Puno noveh stvari smo storili i puno noveh tehnik smo naučili, tako da je za sakega neš. Za oneh naj-manjeh storili smo malo radno mesto, da kad pridu moru se poigrat i daju se ostrić bez problema aš se osjećaju jako lepo i važno. Pomoremo i onen nastarejen ken je ki put teško prit do nas, pa njin gremo va susret i storimo se ča moremo da njin bude lagje.“

Poslije duge zime, koja i nije bila po-sebno hladna, u Lovranu nije čak ni sniježilo, počeli smo skidati dio po dio odjeće i otkrivati sve nešto što

je tijekom hladnih mjeseci bilo pokriveno i skri-veno od znatiželjnih pogleda. Ali do ljeta red je dotjerati i lice i tijelo, a ruke i noge dovesti u savršeno stanje kako bismo se osjećali lagodno dok opušteno uživamo na suncu uz more.

A za „generalku“ cijelog tijela upravo je pra-vi trenutak. Proljeće je u punom jeku pa imamo dovoljno vremena za primjenu raznih tretmana.

Ali da svom licu ne priuštimo više štete nego li koristi, najbolje je dotjerivanje lica i tijela prepustiti stručnoj osobi. Da vam olakšamo traženje vrhunske stručnjakinje, kozmetičarske i pedikerke u jednoj osobi, posjetili smo novootvoreni kozmetički salon u centru Lovrana, koji je počeo s radom polovinom travnja i već ima svoje zadovoljne posjetitelje.

S nama je nasmiješena, vedra i vesela Kristina Dukić.

* Kristina, Vi ste jedna čudna kastavska kombinacija pa Vas molim da se sama predstavite...

- San, malo čudna, ja. Tata mi je Dalmatinac s Pakoštana, mama Istrijanka, a živeli smo pul Ćiković. Rojena san v Reke, osnovnu školu hodila va Kastve, srednju Obrtničku školu za kozmetičarki finila v Opatije. Oženila san se za Kastavca, čudno ča ne? Pa sad bivan va Kastve. Imamo i dva sina, Vjekota i Domagoja, ki su već mladići... Ča da još rečen? Volin delat...

PUNO TEPLINI* Sad moren i jas malo po domaći pi-tat. Kade ste delala prej Lovrana?

- Najprvo san delala v Reke. Moja je vela sreća bila ča san teh leto dan bila pul dokto-rice Vere Kraljić i to je bilo moje prvo, lepo, dobro i korisno iskustvo ko mi je otprlo nove želji i otkrilo neke mogućnosti keh prvo nisan videla. Onda san delala va više kozmetičkeh

Frizerski salon Dota ima »nos« za dobru frizuru Piše: Cvjetana Miletić

Radno vrijemePON - PET od 8 do 20 satitel. 293 - 476

frizerski salonDota

Kako pomoć zrcalu da pokaže lepšu sliku

KRISTINA DUKIĆ, KOZMETIČARKA I

PEDIKERKA VRAĆA TIJELU LJEPOTU I ZDRAVLJE

Va sa ta leta od kako dela salon Dota va dva prostora kako muški i ženski salon pet zaposleneh stručneh frizeri nudi muško i žensko šišanje, farbanje, trajne i feniranje, pramenovi i pramenovi s folijom, extenzije, a delaju se i sve sorti kosic / pletenic. Neki vole iscrtavanje glave, neki išću lisaplex tretman za vlasi, a nudi se i farbanje za muškeh. Morda je najlepje kad se pod rukami frizerki raja mo-derna frizura za vjenčanje.

VRATA ŠIRON OPRTAVa salone se koriste samo vrhunska i

provjerena kozmetička sredstva kot ča su Revlon, Bes beauty&science i Lisap aš jako je važno da saka mušterija dobije ne ono ča želi nego ono ča je za njiji vlasi najboje.

Mej semi proizvodi lisaplex je revoluciona-ran tretman vlasi ki omogućava dubinsku obnovu uništeneh vlasi i obnavja strukturu sakega vlasa ča je za lepu žensku frizuru jako važno.

Na kraje nan je Silvija još arivala reć: „Napišite, velo hvala sen ki su s nami i oni ki bi oteli bit. Naša vrata su otprta širon za svakega i slobodno pridite. Mane veseli da je va Lovran prišla i moja draga kolegica ka je tu nablizu otprla kozmetički salon aš ćemo surađivat i poslovno se nadopunjavat s ne-kemi novemi zamisli, ča nas obeh veseli. A bit će i nagrad!“

Više ni moglo bit pogovora aš su Dante i Fani iskali da se njiha mama igra samo š njimi!

saloni i moran reć da se va saken neš novega navadi. Zadnjeh desetak let san sama svoj gaz-da, a već četire leta iman i svoj salon va Kastve.

* Kako to da ste prišla i va Lovran?- Na to me je nagovorila kolegica Silvija i nji-

ji muž Elvis, ki imaju frizerski salon Dota. Skupa smo osmislile neki zajednički program kega ćemo ponudit Lovranu. To je značilo da moran prit z delon va Lovran kako bimo delale sinhro-nizirano. I sad san tu! Posebe se veselin Lovranu. Judi su me lepo prijeli. Neki su nan Lovranci vaje dali ruku dokle smo urejevali prostor, a ženske mi se srdašno nasmeju kad pasuju ovuda. Se je tako puno teplini pa verujen da će mi Lovran postat drag kako ča mi je i moj Kastav...

* Ki tretmani delate va salone? More nutra prit ka nona, a da vanka gre lepa kako divojka?

- More. Se se more dogodit, magar ovo ni Šuma Striborova. Ali potle nekeh tretmani čovek se zaspraven ćuti i mlaji i lagji. Prostor smo po-delili na tri deli. Va jenen su samo kozmetički tre-tmani, va drugen je se za masažu, a va trećen je pedikura. Saki del je poseban i kako treba urejen. Ja san finila školu za kozmetičarku, potle i školu za pedikera, iman nameru finit i Kozmetičku akade-miju aš volin delat ovo delo, a to je od klasične

kozmetike do ozbiljnih tretmana i mezoterapije lice i tela... Pomoru mi i moje dve zaposlene di-vojki, Ivana va Lovrane i Arijana va Kastve. Kako ja volin red i čistoću, nastojin da i ovde bude se sterilizirano, ne samo aparati, nego i prostor va ken se dela. Se, od iglice do šugamana, se je belo, čisto, sterilno, besprijekorno.

DOBRA PEDIKURAVažno je storit i dobar raspored dela da smo

zadovojni i mi i naše mušterije, a kako je naše delo jako blisko medicine, treba pazit ča se dela, s čen se dela i znat ča se oteje storit. Dobra pedikura more durat uru, a more se protegnut i na tri ure, ovisi va kakoven su stanju nogi. Ni kozmetički tretmani ne moru bit kratki ako se želi postić da osoba gre do-ma vesela i zadovojna. Mislin da sada iman dosta znanja, čuda voji i fanj iskustva, a mušterije to znaju prepoznat. Zato se veselin Lovranu, Lovrankan i Lovrancen... Si moru prit...

* Kakovi preparati koristite?- Vrhunski, najboji. Moja je žeja da na prven

meste ponudin neš ča nima saki, ča je vrhunske kvaliteti, ča će najboje osvježit, nahranit, zaštitit lice i telo, ča će otkrit baršunasti sjaj vaše kože i to je naš božanski proljetni tretman. Talijanski preparati K-Surgery i španjolski Skeyndor spa-daju va dermokozmetiku a namenjeni su za tretmani lica i tela, onda je tu američki CND, a za pedikuru njemački Gehwol. Se ča je va oveh preparateh je prirodno i provjereno, aš va nekeh tobože jeftinejeh kremah more bit i neš ča ni zdravo za saki tip koži.

* Ča bi sada prej kupanja i sunčanja bilo najboje storit?

- Bilo ča, samo ne zapustit ni lice ni telo! Ja nudin medicinsku pedikuru, depilaciju, poseb-ni tretmani i njegu lica i tela, mezotherapiju, manikuru, celiranje nohti i trajni lak, ugradnju trepavic i masažu... Ča god da ziberete uz jed-no lepo šišanje va Dote dat će sakoj ženskoj moderan štih i sakemu muškemu priliku da se obrne za njun... A to pomore da se si ćute boje. Proljeće je zaspraven štajon kada treba pomoć zrcalu da pokaže našu lepšu sliku!

Piše: Cvjetana Miletić

kozmetički salon

N07Radno vrijemePON-SRI od 13 do 20 sati, UTO, ČET i SUB od 8 do 15 sati, PET od 8 do 20 sati, tel. 091 980 2123


Ovogodišnja proslava blagdana sv. Jurja mučenika u Lovranu obilje-žena je uručivanjem visokih pa-pinskih priznanja i apostolskog

blagoslova pape Franje na prigodnoj svetoj misi koju je predvodio riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić.

Za 40 godina djelovanja u lovranskoj žu-pnoj zajednici ovo visoko papinsko priznanje primili su Ana Marija Tripar i dr. Adalbert Lulić. Papinsko priznanje za 50 godina ustrajnog i predanog rada kao orguljašice, pjevačice i liturgijske čitačice u lovranskoj crkvi dobila je Adriana Žele. To je bio povod i za naš pogo-vor s Adrianom, koju mnogi znaju kao tihu i samozatajnu Lovranku Adri.

* Što za Vas znači ovo visoko priznanje?- Dobiveno priznanje znači da sam na

pravom putu, da je pjesma moja snaga jer kroz liturgijsko pjevanje i sviranje, u žalosti i rado-sti, nalazim svoj unutarnji mir. Rastem u vjeri i činim dobro drugima. Ovo priznanje me ve-seli i dijelim ga sa svojim sinom Markom, se-strom Silvanom i njenim suprugom Duškom, koji me podupiru da lakše i ljepše putujem kroz život, a u sjećanjima na sve naše pokoj-ne, roditelje Karmen i Vladimira-Ninija, none Pjerinu i Katinu i nonića Ivana Hamsu. Oni su mi bili primjer i poticaj da činim dobro. Zahvaljujem svim Salezijancima, svećenicima Družbe sv. Franje Saleškog koju je u Torinu osnovao 1859. godine sv.Ivan Bosco – otac i učitelj mladeži, a koji su kroz 33 godine vođe-nja lovranske župe meni i mnogim mladima usadili prepoznatljiv salezijanski duh i stil živo-ta. Oni su me upoznali s geslom don Bosca: „Daj mi duše, drugo uzmi!“ kojeg sam odmah zavoljela te se aktivno kao Salezijanka surad-nica kroz razne službe i aktivnosti uključila u rad s mladima i za mlade.

ČINIMO MOSTVeliku zahvalu upućujem časnim sestrama

Kćeri Marije Pomoćnice – Salezijankama koje su istim poslanjem i don Boscovom duhov-nošću radile te širile pobožnost prema Mariji u našem Lovranu. Kao njihova bivša učenica učlanila sam se u svjetsko udruženje bivših učenica Kćeri Marije Pomoćnice u Rimu. Prošle godine sam na njihov prijedlog iza-brana kao svjetska savjetnica u svjetsku kon-

ferenciju sa sjedištem u Rimu. Predstavljam Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku, Češku, Poljsku, Rusiju, Bjelorusiju i Gruziju. S ostalim savjet-nicama, ima nas 20, iz cijelog svijeta činimo most koji u skladu s novim statutom pove-zujemo mjesna laička udruženja i federacije sa svjetskom konfederacijom Salezijanaca u zajedničkom odgojnom pastoralnom posla-nju za cjelovito promicanje mladeži osobito najsiromašnijih.

Zahvaljujem se i našem lovranskom žu-pniku velečasnom Matiji Rašpici na dobroj suradnji i što mi je omogućio da me dobiveni apostolski blagoslov pape Franje i dalje prati i bude snaga na mom životnom putu koji je ispunjen i lijep.

* Kada i kako je počeo Vaš pastoralni rad u lovranskoj župi?

- Recitiranjem i solo pjevanjem na mojoj prvoj sv. pričesti počeo je moj predani rad u Crkvi kojeg sam kasnije nastavila pjevanjem u župnom zboru, solo pjevanjem na sprovod-nim misama, pjevanjem Ave Marija na vjenča-njima te sviranjem crkvenih orgulja. Nastavila sam kasnije i sviranjem na dječjim nedjeljnim misama te liturgijskim čitanjem na misama. Kao član i tajnica župnog pastoralnog vijeća u svom radu pratile su me i pomagale mnoge drage osobe, don Đuro Žmegač, don Niko Cvitkušić, sestra Kćeri Marije Pomoćnice Terezija Težak, crkveni orguljaši Marija Tominić (Mitzi Schwarz), Rozi Mohović, Ana Marija Tripar i dr. Adalbert Lulić te sadašnji župnik velečasni Matija Rašpica.

NEOBIČAN PUT* Kao rođena Lovranka imali ste malo neobičan životni put?

- Rođena san u Lovranu 1947. godine. Djetinjstvo sam provela s obitelji, živjeli smo u Starom gradu u neposrednoj blizini župne crkve, a kuća je s drevnom kamenom voltom povezana s crkvom. Nakon osnovne škole u Lovranu srednju Ekonomsku školu završila sam u Opatiji i 1965. godine se zaposlila u tadašnjem Trgovačkom poduzeću „Opatija“ kao knjigovođa. Pripojenjem ovog poduzeća Liburnia riviera hotelima radila sam u sekto-ru komercijale do mirovine 1997. Nažalost, zbog bolesti mog supruga Silvia nakon 15 godina braka ostala sam sama sa sinom.

Lovran i Pusno društvo Toronjera bit će domaćini jesenske go-dišnje skupštine Hrvatske udruge karnevalista, koja će se odr-žati od 21. do 23. listopada ove godine. Tako je odlučeno krajen

travnja na skupštini karnevalista u Senju.Priznanje je to svim ljubiteljima i organizatorima karnevalskih obi-

čaja Lovrana koji svih ovih godina vode brigu o njegovanju i očuvanju ove lijepe tradicije našega kraja.

Hrvatska udruga karnevalista okuplja 47 gradova, među kojima je i Lovran, a u kojima se na razne načine njeguje karneval. Cilj udruge je da se kroz zajedničke susrete razmjenjuju iskustva o radu i unapređuju međusobni susreti. Lovranski skup karnevalista, koji će se održati baš za vrijeme trajanja Marunade, pored izvješća o radu svečano će obilježiti i 20. obljetnicu postojanja ove udruge. Bit će to prigoda da domaćini prezentiraju prirodne i kulturne znamenitosti Lovrana i njegove okolice.

Skupština karnevalista u listopadu u Lovranu

Početkom Domovinskog rata i prvih dolazaka prognanika u naš kraj osjetila sam potrebu da pružim pomoć ljudima kojima je rat odnio sve. Kao član i tajnica opatijske udruge Pokret kršćanskih djelatnika te kroz rad u župnom Caritasu pomagala sam u povezivanju s brojnim donatorima izvan naše zemlje u dostavljanju humanitarne pomoći koja je u tim teškim trenucima bila neophodna.

ADRIANA ŽELE, DOBITNICA VISOKOG PAPINSKOG PRIZNANJA

U svjetskoj konferenciji u Rimu predstavlja 8 zemalja




Piše: Aleksandra Kućel-Ilić

* Za svoj pastoralni rad primila ste još nekoliko visokih i vrijednih priznanja crkvenih vlasti?

- 2006. godine za 40 godina aktivnog rada u lovranskoj župi primila sam priznanje i pa-pinski blagoslov pape Benedikta XVI. koje me uvelike iznenadilo i razveselilo. Te iste godine u lipnju, na preporuku lovranskog župnika Matije Rašpice koji je tada bio i dekan opatijskog de-kanata a u povodu blagdana Sv. Vida, nagrađe-na sam Medaljom zahvalnosti sv. Vida od stra-ne riječkog nadbiskupa mons.dr. Ivana Devčića. Pored ovogodišnjeg priznanja od papa Franje za blagdan Sv. Jurja ove sam godine primila za-hvalnicu za 60 godina svestrane suradnje sa Salezijancima u Rijeci.

* U svom životu bila ste i veoma aktivna u društvenom i humanitarnom radu te kulturnom amaterizmu Lovrana?

- Šezdesetih godina prošlog stoljeća uključila sam se u rad našeg KUD-a „Lovor“ Lovran. Slobodno vrijeme provodila sam u radu dramske sekcije, mješovitog pjevač-kog zbora i vođenja poslova tajnice društva. Brojne sate odvojila sam na uvježbavanje

dramskih igrokaza ili skladbi s kojima smo na-stupali u mjestu i šire. Tako smo svi zajedno prezentirali vrlo zahtjevan i vrijedan kulturni amaterizam Lovrana. Bili su to lijepi i nezabo-ravni trenuci koji su me veselili i ispunjavali. Tih 15 godina je zaista brzo i nezaboravno prohujalo.

Kad je osnovan opatijski Lumber klub aktivno sam se uključila sa svojim suprugom

Silviom u rad kluba. Radili smo na očuvanju naših starih narodnih običaja, prvenstveno karnevalskih priredbi, a pomagala sam i u or-ganizaciji Balinjerade u Opatiji...

* Vaša poruka mladima?- Želja mi je da mladi nastave naš rad, svi-

rati i pjevati u crkvi sv. Jurja u Lovranu, Bogu na čast i na dobrobit svih naših župljana.

Ministar zdravstva Dario Nakić izja-vio je da će plaćanje dopunskog osiguranja poskupiti sa sadaš-

njih 70 na 89 kn, dakle za 19 kn mjesečno. Reakcije javnosti su bile negativne. Građani su bili nezadovoljni.

„Što je slijedeći korak, što nas još čeka?“ pitali su se sa strahom.

Najpogođeniji tim poskupljenjem su umi-rovljenici s niskim mirovinama i nezaposleni. Oni su prisiljeni pažljivo potrošiti svaku kunu

pa je njima i 19 kn puno. Središnjica HSU (Hrvatska stranka umirov-

ljenika) je dala naputak da se organizira potpi-sivanje peticije. U lovranskoj općini je HSU vrlo aktivan pa su predsjednica Đurđica Tancabel i potpredsjednik Robert Popeskić organizirali potpisivanje peticije protiv poskupljenja do-punskog osiguranja i u razdoblju od 11. do 30. travnja prikupili 1. 610 potpisa. Anketa se potpi-sivala ispred prostora HSU u Lovranu i ispred Konzumovog dućana u Mošćeničkoj Dragi.

Na pitanje: Kako je teklo prikupljanje potpisa? Đurđica Tancabel je odgovorila: „ Peticija

je prihvaćena vrlo pozitivno, ljudi su nam zahvaljivali na mogućnosti potpisivanja, tu i tamo je netko odbio ali to je bilo zaista rijet-ko.“ Robert Popeskić je dodao da je peticiju potpisalo neočekivano puno mladih.

Odluka o poskupljenju dopunskog osigu-ranja je odgođena, a to znači da vlada prati što narod poručuje. Do poskupljenja dopun-skog osiguranja doista ne bi trebalo doći...

Dobro prihvaćena peticija

Pričaonice srijedom u knjižnici Lovran

Gradska knjižnica i čitaonica „Viktor Car Emin“ Opatija i Dječji dom „Ivana Brlić Mažuranić“ Lovran već druge školske godine surađuju u vidu pričaonica za poticanje čitanja i razvoj čitalačkih

navika kod djece mlađeg osnovnoškolskog uzrasta, štićenika Doma.Na pričaonicama obrađujemo razne teme kroz igrokaze, priče,

kvizove, pogađalice, premetaljke i zagonetke te se razvija kreativnost i

mašta djece te stječe navika čitanja. Pričaonice se održavaju posljednje srijede u mjesecu, u popod-

nevnom terminu na dječjem odjelu ogranka Knjižnice i čitaonice u Lovranu i budući da su polučile jako dobre rezultate suradnja će se nastaviti i dalje na obostrano zadovoljstvo djece i djelatnika - javljaju iz Gradske knjižnice i čitaonice.


Nedeja je. Pokle lepega teplega vremena vrnula se j' zima.

Praskvi i črešnji su odcvale, rožice procvale, a sada se skupa

tresu na ovoj zime. Puše škura bura i sako ma-lo daži. Obukla san teplu jaketu i zela lunbrel, gren va kavanu na jedan pogovor. Dočekali su me, držeć se za ruki, Jasna Madhale Jadav rojena Perman i njiji muž Guruprasad, kega zovu Abhi.

* Tako ste mi lepi skupa. Povedite mi prvo ki je kade rojen?

- Ja san rojena 1991. leta v Reke i od va-vek san va Lovrane, Abhi će van za se sam reć.

Rojen san 1988. va grade Bellary va Indije. To je grad velik kako Reka, 300 km od mora. Otac i mat su mi školovani judi, pokojni otac je bil inspektor va policije, a mat dela va zdravstve. Dobila je Florence Nightingale-ovu nagradu ku će joj uručit sam predsjednik Indije. To je nagrada za veli doprinos va zdrav-stve Indije .

Povedel je pomalo, nabadajuć po domaći i išćuć pomoć od Jasni za besedi ke ni znal.

* Kako ste se upoznali ?- Vavek san bila kurijoža videt Indiju i dru-

ge zemji ke su posebne na svoj način. Abhija san upoznala kad san se spravjala va Indiju i iskala kade ću bit kada priden tamo. Iskala san i jenega ''turističkega vodiča'' (nasmela se je Jasna gjedajuć va muža). Otela san do-znat i videt ča više od Indije i judi ki tu bivaju. Posebno uživanje je ako van Indiju pokaže Indijac, a još ako van se piježa… Tako smo se upoznali i nakon leto dan san se odlučila na novo putovanje ko mi je promenilo život…

Smela se i povedala Jasna, a Abhi je dodal da je i za njega bilo posebno upoznat divojku z Hrvaske ka ima toliko velo srce da nutra stanu i Hrvaska i Indija.

ABHI PRIPRAVJA DOKTORAT* S čin se sada bavite ?

Pogjedali su se ki će prvi i Jasna je rekla: - Ja san finila diplomski studij na Ekonomskin fakultete v Reke i sada se usavršavan na Poreznoj uprave va Opatije.

Abhi je povedel: - Va Indije san finil fakul-tet elektrotehniki. Sada pripravjan doktorat na Tehničken fakultete v Reke. Mentor mi je prof. dr.sc. Miroslav Vrankić. Delamo na temu, bi se stručno reklo, asistivne tehnologije da ljudima s invaliditetom promenimo život na boje. Želin storit neč humano, Jasnu i mane je zbližilo i to ča oboje volimo pomoć po-trebnin.

Znel je s borši kup novin a ja san hitila oko na članki ki pišu o njemu i njegovemu delu. Z debelemi slovi piše:

-Indijac Guruprasad Madhale Jadav na Teh. fak. u Rijeci radi na pomagalu kojim će ljudi bez mogućnosti govora moći komunici-rati s ljudima oko sebe…

-U Rijeci prof. i studenti pokušavaju izra-diti čitač misli…

-Riječ je o doktorskom radu Guruprasada Madhale Jadava koji je u Hrvatsku stigao iz Indije, vjenčao se s Hrvaticom. On će na teh…

-U Hrvatsku me dovela ljubav, a u Rijeci razvijam komuniciranje mislima…

Složila san novini na kup, a on je nastavil: - Zahvaljuć našem istraživanju videl san velik del Hrvatske, bil san va Zagrebe, Siske, Splite, Pule, Zadre, Vrgorce… Upoznal san puno judi s invaliditetom i vela mi je želja da naše istraživanje uspije. Prava sreća je kada moreš pomoć.

JASNA MI SE NAJVEĆ PIJEŽA* Abhi, ča Van se piježa va toj našoj Hrvatskoj?

- Zna se! Najveć mi se piježa Jasna, a za njun Lovran, gradić ki je lep i ugodan za ži-vet. Na trećin meste je klima. Tamo od kuda san ja bude od 25 do 48 stupnji, vavek je teplo. Interesantna mi je ta razlika mej zi-mi i leta, to je za me novo. Zemlja je lepa

ima lepo modro more, blizu do mora bregi i planini, predjeli z niskemi brežići i zelene ravnice. Vozin se po Hrvaskoj, gjedan okol sebe i smirun uživan. Judi su ovde pristupač-ni, vidin da san prihvaćen, kad treban neku pomoć vavek ju i dobijen. Čuda puti mi tre-ba pomoć va govore, ne znan besedu, a ako onaj s kin govorin ne zna engleski, san na čude. Ovde su jako dobri uvjeti za napredak nauki aš veći del profesori i studenti zna jako dobro govorit engleski pa mi to puno po-more va dele i napredovanju. Brzo se vadin govorit hrvaski i jako mi se piježa ča se se piše onako kako se čita.

* Jasna, ča se Van piježa va Indije, osim Abhia?

- Indija je drugačja od Hrvaske i va kul-ture, va načine živjenja i va svojoj lepote. To je posebna zemja ku treba videt. Judi tamo

KAKO JE INDIJAC GURUPRASAD MADHAL JADAV PRIŠAL BIVAT VA LOVRAN

Jubav ne pozna granice Piše: Silvana Milotić

gjedaju čuda pozitivneje na život i budućnost nego mi ovde. Više vremena su s famejun, ja-ko su jednostavni i dragi. Najviše mi se piježa to ča sakega brzo prihvate kao svojga i jako njin je stalo da pomoru jedni drugin, magari se i ne poznaju čuda vremena. Mi smo ovde malo drugačiji. Jako volin njihovu hranu, naj-već mi se piježa Chicken biryani (piletina s riži), samo mi nismo navajni na njihove vrsti začini, kako ni na količini, na to moramo pri-pazit. Indija je jako velika tako da san videla jedan mali del, a ono ča san videla me se jako dojmilo i sigurno ću poć opet. Sad iman fa-miliju tamo tako da je to sigurno. Najveć mi je ostal va misleh Taj Mahal. To je UNESCO-v spomenik svjetske baštine va grade Agra, a pride ga videt i do četiri milijuni judi na leto. Storil ga je Džahan – šah na spomen svojoj žene Muntaz Mahal, ka j' mlada umrla. Zato Taj Mahal zovu i Kuća jubavi. Tamo pride pu-

no stranci i čuda agencij ga ima va svojen turi-stičkin plane. Znan čuda judi ki su šli va Indiju bar jedanput i svi su bili jako zadovoljni.

PRVI PUT VIDEL SNEG* Abhi, van se piježa sneg?

Nasmel se je i rekal: - Sneg san videl prvi put pred dve leta, jako mi se piježa i zajno san rekal Jasne da se moramo navadit skijat. Tako smo i storili. Ovo leto va febrare smo sako malo hodili na Platak i sada znamo skijat. Skijanje je pravo uživanje. Znate, opet ću reć, da volin te razliki va tenperaturah, verujte mi, ovde je jako ugodna klima.

*Ča van z Indije fali?- Fali mi cela moja familija, najviše moja

mala sestra ka ima sedan let. Teško san se navadil na vaš doručak. Mi jutro jimo dosu, zgjeda kako palačinka a ima ih više od pe-

deset raznih ukusa i punjenja. Dosa nikad ne dosadi, svaki put je drugačja. Ja san s juga Indije i mi gusto kuhamo riži za razliku od oneh ki su na sjevere, oni više vole kunpir. Va Indije se ji meso jedanput na šetimanu, a ov-de skoro saki dan. Volin kako Hrvati pripra-vjaju meso, z guštun ga pojin. Volim Jasnino kuhanje, posebno kad se odluči skuhat neki indijski obrok z riži. Jasnina mat dobro kuha, tako da san se sada navadil na vašu kuhinju i piježa mi se.

Pogovor prihaja kraju. Gjedan njihe sliki z Indiji. Na kraje me j' Abhi pital: - Ča je cilj ovega pogovora?

Rekla san mu: - Lovran ni vela sredina, pa je cilj da kada te Lovranci vide zajeno reču: „Aaaa, ti si onaj Abhi z Indije ki j' v Reku prišal storit dohtorat i kega j' za muža zibrala naša Jasna?!“

Nasmel se je veselo i zaspravje mi je zgjedal zadovojno.


Dok proljetno sunce skriva svo-je lice iza tek prolistalog lišća, a prve se sjene sutona igraju na fasadama kuća, uputila sam se u

dom Marice Žužić, umirovljene profesorice matematike i zaljubljenice u glazbeno stvara-laštvo. Otvara mi vrata sa širokim osmijehom na licu i odmah počinjemo čavrljati o našem druženju u zboru. Naša draga prisjećanja o zgodama i nezgodama Lovoraša prati tiha muzika Amadeusa Mozarta. No, da najprije predstavim našu domaćicu s nekoliko, kako je ona to nazvala, crtica iz života.

Rođena je 2. siječnja 1943. godine u Zvečaju, malom selu smještenom

uz rijeku Mrežnicu čije sli-kovite slapove i igru

vodenih kapljica pamti još i danas. To je doba 2. svjetskog rata i s obitelji pro-lazi sve teš-koće ratnog i poratnog

razdoblja. U svom rodnom

selu završava prva četiri razreda osnov-

ne škole u klupama sa tintarnicama i pločicama na

kojima se pisala domaća zadaća, a za ma-rendu je bio nezaboravan džem iz Amerike. Ostala četiri razreda osnovne škole završava u Dugoj Resi, a učiteljsku školu u Karlovcu. Prvo radno mjesto bilo je u područnoj ško-li Tinjan, gdje je upoznala i zavoljela Istru i Istrane. Ali nije tu stala. Želeći usavršiti svoje znanje upisuje Pedagošku akademiju u Rijeci, smjer matematike i fizike. Nakon završet-ka akademije radi u OŠ «Klana» gotovo 9 godina. Uz potporu obitelji, osobito supru-ga Đordana, upisuje izvanredni studij mate-matike i fizike na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, gdje diplomira 1979. Zbog preselje-nja u Lovran mijenja radno mjesto i jednu godinu radi na zamjeni u OŠ Viktora Cara Emina u Lovranu, a zatim dobiva mjesto uči-telja matematike u OŠ Kantrida gdje ostaje do umirovljenja. Za svoj samoprijegorni rad

1999. godine promovirana je u zvanje učitelja savjetnika, a jedna je od inicijatora i suradnika matematičke e-učionice od samog početka 1991. - 2001. godine.

NAŠA MALA »UROTA«Maricu sam dugo vremena željela intervjui-

rati, ali je ona to zbog svoje skromnosti i samoza-tajnosti uvijek odbijala. Ovog puta sam za pomoć zamolila njezine kćeri Natašu i Dolores i naša je mala «urota» uspjela. Pa evo i prvog pitanja:

* Za mene, ali i za mnoge, matematika je bauk. Kako ste se Vi odlučili za taj studij?

- Bila je to slučajnost! U osnovnoj školi Kringa, područna škola Tinjan, zamolili su me da držim nastavu matematike i fizike u 7. i 8. razredu, te u kombiniranim odjelima mlađih razreda. Bilo je to vrlo zahtjevno i naporno. Cijeli dan u školi, a navečer pripreme za na-stavu. Uvidjevši koliko problema učenici imaju s razumijevanjem matematike i silno im že-leći pomoći upisala sam studij matematike i fizike na Pedagoškoj akademiji, a kasnije i na Pedagoškom fakultetu u Rijeci.

* Je li matematika uistinu tako teška? Može li biti i zabavna?

- Nije teška, ovisi o tome kako joj se pristupa. Ima profesora koji imaju puno matematičkog znanja, ali to ne znaju preni-jeti učenicima. Bitna je metodika rada i to-me sam u potpunosti posvetila svoj rad. Naravno da matematika može biti zabavna i zanimljiva,važno je odabrati sadržaje koje učenici razumiju i koji odgovaraju njihovom uzrastu.

* Mnogo je iskustva iza Vas, što možete poručiti učenicima koji se boje mate-matike?

- Matematike se ne treba bojati, treba jednostavno od početka učiti i stalno rješava-ti zadatke. Ona je kao lanac, jedna karika ne može bez druge, ako bilo koja karika popusti, lanac se raspada.

* Koji su Vam bili najljepši, a koji najte-ži trenuci pedagoškog rada?

- Najljepše je kada vaši učenici postignu uspjeh na natjecanjima, kada s njima dijelite uzbuđenje u iščekivanju rezultata i veselite se kada su oni pozitivni. Više puta sam stigla s učenicima do državne razine, a 1993.godine bili smo državni viceprvaci. Najteže mi je pa-dao nerad učenika koji nisu imali ambicija ni želja za usvajanjem znanja.

* Matematika je racionalna nauka o kvantitativnim odnosima i prostornim oblicima stvarnog svijeta, kako se u nju uklapa osjećajna glazbena umjetnost?

- Matematika i glazba su usko povezane, obje imaju pravila koja treba poštivati, note imaju svoje brojevne vrijednosti, i obje se mora jako puno vježbati bez obzira na talent.

LJUBAV PREMA GLAZBI* Od kuda ljubav prema muzici?

- Obožavam muziku, osobito klasičnu, ona je moj stalni pratilac. Od malena sam pjevala u školskom zboru, to me oduševlja-valo i jedva sam dočekala priliku da ponovo zapjevam nakon 20 godina pauze.

* Kada i kako ste se uključili u KUD «Lovor»?

- Bilo je to 1982. godine, na inicijativu mojih kolegica prof. povijesti Vinke Ban Vlašić i prof. matematike Dorti Kinkela. Odluka nije bila nimalo laka zbog poslovnih (svakodnev-nog putovanja u Rijeku) i obiteljskih obveza. Za mene je to značilo vraćanje pjesmi i uži-vanje u glasovnom muziciranju, uključivanje u novu sredinu, upoznavanje i druženje s ljudi-ma i to je prevagnulo.

* Što vam se sviđalo u radu zbora, a čime niste bili baš zadovoljni?

- U mojih 29 godina rada u zboru bilo je mnoštvo lijepih trenutaka kojih se rado sje-ćam, a svaki voditelj našeg zbora ostavio je karakteristični trag u našim srcima. Kada sam se uključila u zbor vodio ga je prof. Ramiro Palmić do 1989., tada dolazi maestro Franjo Bravdica koji vodi zbor punih 20 godina, a 2009. dolazi mladi prof. Metod Sironić koje-mu je to bilo prvo takvo iskustvo i uz sve-srdnu pomoć i podršku cijelog zbora donosi

MARICA ŽUŽIĆ, DUGOGODIŠNJA TAJNICA I ČLANICA KUD-A „LOVOR“

Matematika može biti zabavna, a rješavanje zadataka me opušta

Piše: Sonja Španjolnove metode i načine rada. S lovranskim zbo-rom, gdje sam pjevala altovsku dionicu, nastu-pala sam na mnogim koncertima diljem naše domovine, ali i u Njemačkoj i Mađarskoj, a najviše me se dojmio nastup i druženje s čla-novima prijateljskog zbora «Liederkranz» iz Schwanewedea 2002. i 2011. godine kada je njihov zbor slavio 100. obljetnicu postojanja i kada smo nastupili na 9. europskim danima pjevačkih zborova u Bremenu.

NOĆNE PRIPREME ZA NASTAVUJedino čime nisam bila zadovoljna bio je

povremeni odlazak članova zbora koji odu-staju od pjevanja ili iz poslovnih, obiteljskih ili zdravstvenih razloga, što otežava rad vo-ditelju i ostalim članovima zbora, a naročito nisam voljela pisati zapisnike i izvješća, jer mi je to oduzimalo mnogo vremena

* Bila ste i tajnica KUD-a «Lovor»?- Da. Godine 1993. od Nadice Čepar

preuzela sam posao tajnice i tu dužnost obavljala u dva navrata od 1993. - 2001. i od 2007. - 2011, a od 2003. - 2007. bila sam i predsjednica KUD-a. Biti tajnica, a pogotovo predsjednica, traži puno odricanja, upornosti, kreativnosti, suradnje i razumijevanja s različi-tim ljudima te uvažavanje i poštivanje njiho-vih mišljenja. Tijekom 16 godina, uz redovito dolaženje na probe, koje su osobito pred nastupe i koncerte zbora naporne, trebalo je obavljati i administrativni dio posla: zapi-snici sa sjednica Upravnog odbora, izvještaji o radu KUD-a, programi rada, statut 1997. godine, razne zamolbe, tekstovi za konferan-su uz program koncerta i dr. Posebno mi je drago bilo pratiti nastupe zbora u razdoblju od 2003. - 2006. kroz jezično-slikovni album, a uz 50.obljetnicu KUD-a upustila sam se uz Jelenu Tesarik, tadašnju predsjednicu, i uz još nekoliko članova, u pisanje Biltena KUD-a, pr-vog od njegova osnutka. Na drugom Biltenu u povodu 60. obljetnice, uz mene su radile članice UO Marija Vukelić i Katica Štiglić te predsjednica KUD-a Doreta Mohorovičić.

* To je bila zahtjevna uloga, kako ste uspijevali uskladiti obiteljske, poslovne i zborske obveze?

- Dobrom organizacijom uz pomoć su-pruga uspjevala sam. Naravno, to je tražilo i puno osobnog odricanja, nisam imala slo-bodnog vremena za opuštanje i relaksaciju. U školi moraš dati maksimum, obitelj zahtijeva svoje, a redoviti odlazak na probe bio je ob-vezatna i ugodna dužnost koju nisam željela propustiti pa makar se noću pripremala za nastavu.

PRAZNIK ZBORSKOG PJEVANJA* Je li teže raditi s djecom ili s odraslima?

- S odraslima. Iz iskustva znam da dobra

riječ i srdačan osmijeh otvaraju sva vrata, a osobito dječja srca, dok je to u komunikaciji odraslih ponekad vrlo teško postići.

* Sa zborom se mnogo pu-tuje, koje Vam je putovanje bilo najupečatljivije?

- To je svakako putovanje u Njemačku 2002. godine, kada smo uz još desetak europskih zborova imali čast nastupiti na 9. europskim danima pjevačkih zborova u Bremenu. Bio je to im-pozantan i nezaboravan praznik zborskog pjevanja gdje smo do-bili gromoglasan pljesak publike i ostalih nazočnih zborova.

* Već nekoliko godina zbog zdravstvenih teškoća niste aktivni u javnom i društve-nom životu Lovrana, kako provodite svoje umirovlje-ničke dane?

- Nakon toliko aktivnih godina povukla sam se u «drugu mirovinu», običajem reći. Puno čitam, surfam po internetu, pomažem obitelji da lakše podnosi svakodnevne obveze i ovaj užurbani ritam života, a kad imam inspiraciju rješavam zadatke iz matematike i fizike, to me opušta. Posebno me raduju uspjesi u školi, spor-tu i muzici moja tri unuka Tonka, Luke i Marka, tri najveće nonine i nonićeve ljubavi.

* Pratite li i dalje rad zbora i što biste im poručili?

- Naravno, u kontaktu sam s mnogima i znam sve što se radi i kakvi su bili pojedini koncerti. Tolike zajedničke godine u kojima smo dijelili radosne i tužne trenutke, uspjehe i brige, bili jedni drugima utjeha, potpora i ohra-brenje, su neprocjenjiva vrijednost koja trajno ostaje u nama. Što reći nakon četiri godine odmaka? Hvala svim bivšim i sadašnjim člano-vima zbora za svaku toplu riječ i suradnju kroz svih 29 godina druženja. Želim da i dalje vole i pjevaju, da imaju još mnogo uspješnih nastu-pa i koncerata, i svakako bih željela povećanje broja pjevača osobito mladih.

* Jeste li zadovoljni svojim postignući-ma u životu?

- Jesam, zadovoljstvo poučavanja, sklad u obitelji, uspješna djeca i unuci, što više po-željeti? Jedino što bih mijenjala je tijek mog školovanja, odmah bih upisala četverogodišnji studij matematike i fizike pa ne bih toliko vre-mena izgubila na doškolovanje.

* Osim matematike i pjevanja,Vi imate još jedan hobi - pisanje, je li to još uvi-jek aktualno?

- Da, volim pisati, volim čuti lijepu riječ od drugih ljudi, pametne misli, mudre izreke. To sakupljam i uvijek im se vraćam, kad god osjetim potrebu za nečim lijepim i poučnim.

POEZIJA U SRCU* Što više volite poeziju ili prozu?

- Poeziju. Uvijek ju čitam uz klasičnu glaz-bu. Poezija je ustvari glazba koju sklad riječi i ritam stihova stvara u našoj duši. U njoj na-lazim utjehu kada sam tužna i veselje kada sam radosna.

* Objavljivali ste svoje radove u Lovranskom listu, o čemu ste pisali?

- Na pripremi jedne čakavske večeri 2006. godine upoznala sam čakavsku pjesnikinju i jednu od urednica Lovranskog lista Cvjetanu Miletić i tada počinje naša suradnja. U razdo-blju od 2006. - 2011. godine pisala sam član-ke o KUD-u, opisivala i komentirala nastupe i koncerte na domaćim i stranim pozorni-cama (Mađarska i Njemačka), a svoj kutak u Lovranskom listu našlo je i više članova zbora. Svi pogovori s njima objavljeni su potom u knjizi „Lovran i Lovranci / judi, delo i užanci“.

* Imate li još neki hobi?- Bavim se jednom vrstom likovne um-

jetnosti, izradom čestitki i cvjetova od papira. Čini mi se da tako papiru udahnjujem novi život, a sebi pružam zadovoljstvo kreativnog izražavanja.

* Vaš životni moto?- Misliti pozitivno u svakom trenutku, ne

prepuštati se crnim mislima. I u najtežem tre-nutku života postoji izlaz, svjetlo je uvijek na vidiku.


Mladi i perspektivni sportaš David Čustić aktivno se bavi plivanjem, a svojim posljed-njim rezultatima ozbiljno se

nametnuo sportskom svijetu. Iako je David devetnaestogodišnji mladić, tih i samozatajan, zanimalo nas je zašto je odabrao baš plivanje pa smo ga potražili kod kuće u lovranskom naselju Lokva.

- U početku sam pokušavao naći sebe kroz neki sport s loptom, ali nije išlo. Jednog dana tata mi je predložio plivanje i upisao sam se u školu plivanja u riječkom PK „Primorje“. Zavolio sam taj sport iako zahtijeva puno na-pora, a roditelji su me uvijek podržavali, poma-gali mi, prevozili na treninge, čekali i godinama bili na usluzi.

* Kada je sve počelo?- U drugom razredu osnovne škole. Imao

sam osam godina i od tada sam stalno u tom sportu. Bilo je uspona i padova, svega. Budući da sam u plivanje krenuo malo stariji, odmah su me prebacili u mlađe kadete, a nakon dvije godine u kadete. Tako sam svake dvije godine napredovao, najprije u mlađe juniore pa ju-niore, a danas sam u mlađim seniorima gdje mogu biti do 28. godine.

* Uporedo s plivanjem redovito si poha-đao osnovnu potom i srednju školu. Kako si to uskladio?

- Pa nije bilo lako. Bilo je kriza. Pubertet je učinio svoje, htio sam čak napustiti pliva-nje, ali, neplanirano u klubu sam sreo glavnog trenera Miloša Miloševića, koji mi je odlučno rekao da se odmorim, razmislim, sredim glavu

i nastavim. Bilo je to presudno za moju daljnju karijeru. Nastavio sam s treninzima i plivanjem. Nije bilo lako ni u Ekonomskoj školi u Rijeci. Pri kraju drugog razreda pomogao mi je tre-ner Robert Dorčić da učinim jači zaokret u treninzima i dokažem se u plivanju pa su slije-dili redovit i naporan rad, treninzi i odricanja...

VELIKO HVALA RAZREDNICI* Prihvatio si nov sustav pohađanja škole i pojačani trening plivanja?

- Prvi iskorak bila je kategorizacija po kojoj sam ušao u 3. kategoriju kao vrhunski sportaš. Školovanje u Ekonomskoj školi sam nastavio po posebnom planu i programu. Dogovoreno je da ću u svakom mjesecu prvi tjedan više dana biti na nastavi uz samo 1 do 2 treninga, drugi tjedan mogao sam izostati svaki drugi dan, a kada sam bio u školi mogao sam izo-stati prva dva i zadnja dva sata nastave. Treći i četvrti tjedan nisam pohađao nastavu, ali sam zato trenirao dva puta dnevno, a to je oko 5 sati na bazenu. Pohvalio bih veliko razumijeva-nje i podržavanje moje razrednice prof. Kerol Musul-Perić na čemu joj veliko hvala. Rezultati su ubrzo dolazili i to mi je bio podstrek za rad pa sam prema pravilniku Hrvatskog olimpij-skog odbora napredovao u 2. kategoriju. U dogovoru s profesorima polagao sam ispite, položio sam i maturu i moram reći da je bilo vrlo iscrpljujuće samostalno učiti.

* U međuvremenu si promijenio klub?- Da. Promijenio sam sportsku sredinu.

Od rujna 2015. godine član sam novoosno-vanog plivačkog kluba „Rijeka“ u kojem sad treniram uz pomoć trenera Roberta Dorčića

(plivanje) i Gregora Habijanića (suhi trening-teretana). Dobra smo ekipa koja sve više i zapaženije ostvaruje lijepe sportske rezultate.

* Dosadašnji treneri i treninzi?- Bilo je više trenera i svi su u određenom

trenutku pridonijeli mom plivanju. Počeo sam u školi plivanja s Karlom Kalajzićem, potom s Matkom Kalajzićem, u mlađim juniorima s Davorkom Tomljanovićem, u juniorima s Robertom Dorčićem i Vladom Petkovićem. Trening počinje jutarnjim uzimanjem potreb-ne i medicinski propisane doze suplementa-cije, vitamini i minerali u obliku tableta. Jutarnji trening na Kantridi počinje 15 minutnim za-grijavanjem van bazena pa pola satnim zagri-javanjem u bazenu. Tada slijedi najintenzivniji dio treninga, a to je plivanje u sprintu u tra-janju od pola sata za koje se vrijeme ispliva 1,5 do 3 km. Veliki je to napor za cijelo tije-lo pa se to može ostvariti samo redovitim treniranjem. Srce je izloženo velikom naporu kada puls ima 180 do 200 otkucaja u minuti. Plivački dio treninga završava tzv. hlađenjem – pola sata laganog plivanja. Za kraj u jutarnjem terminu odlazi se u teretanu, podižu se ute-zi, rastežu se i razgibavaju mišići. Sve to traje oko dva sata. Popodnevni trening je skoro isti u bazenu. Nižu se kilometri uz nekoliko plivača kluba koji to čine zajedno sa mnom. Popodne nema teretane. Tako izgledaju in-tenzivne pripreme za neko važno natjecanje. Sada sam u najboljoj formi. Radim intenzivno i naporno pa rezultati dolaze sami od sebe. To me potiče da još više dam od sebe, a sa-vjeti i upute trenera Roberta Dorčića drago-cjeni su mi.

DAVID ČUSTIĆ, MLADI PLIVAČ NAJBOLJI U NAJTEŽEM - DELFIN ILI LEPTIROV STIL PLIVANJA

Želim na Svjetsko prvenstvo u Kanadu


POSEBAN REŽIM ŽIVOTA* S kojom plivačkom disciplinom si ostvario vrhunske rezultate?

- Moja je disciplina delfin ili leptirov stil plivanja. To je vrlo zahtjevna, naporna i specifična disciplina. Prošle 2015. godine u Rijeci sam isplivao rekord Hrvatske u plivanju 200 m delfin u malom 25 me-tarskom bazenu što je rekord u kategoriji juniora i mlađih seniora. Osim toga apsolutni sam prvak u velikom bazenu od 50 m u disciplini 200 m delfin kojeg sam ostvario ove godine u Splitu. Viceprvak sam Hrvatske na 100 m delfin za juniore koje sam ostvario 2015. godine u Zagrebu. Svi ovi rekordi imaju posebnu vrijednost jer su neki stari i do 8 godina, kada se plivalo pod nekim drugim uvjetima. Zbog toga skinuti te rekorde bilo je posebno teško. Moramo znati da se tada plivalo u neoprenskom odijelu što je olakšavalo plivanje i prolaz kroz vodu, a danas je to zabranjeno.

* Uz sve obaveze imaš li slobodnog vremena?- Slobodnog vremena baš i nemam previ-

še. Trenutačno pauziram od daljnjeg školovanja jer škola i ovako naporni treninzi ne idu zajedno. Uglavnom se odmaram iako sam podvrgnut po-sebnom režimu života. Užici koje imaju mladi, izlas-ci do kasnih sati, konzumiranje pića ili neke vrste hrane ne dolaze u obzir. Ljeti kada se svi kupaju i sunčaju ja to ne smijem, moram izbjegavati sun-ce i odmarati se što više uz posebnu ishranu koju mama strogo provodi. Praktično kroz godinu dana imam dva slobodna tjedna kada trener dozvoljava lagano opuštanje i uživanje u mladenačkom životu.

* Planovi za budućnost?- Želio bih otići na svjetsko prvenstvo krajem

ove godine u Kanadu i plivati za Hrvatsku reprezen-taciju 200 m delfin u malom bazenu do 25 m. Moj sadašnji rekord na 200 m delfin je po vrijednosti 8. u Evropi. Žao mi je da sa ovako ozbiljnim treninzima nisam krenuo znatno ranije jer bih sigurno isplivao rezultat koji bi me ove godine odveo na Olimpijadu u Rio. Šteta, ali to je škola za budućnost. Osobno bih želio nastaviti plivanje negdje u inozemstvu, u SAD-u se uz studij mogu postići i vrhunski plivački rezultati jer je sve podređeno sportu. Želio bih za-vršiti studij... Možda jednog dana ostanem uz bazen kao trener nekih novih plivačkih zvijezda... Tko zna?!

Za kraj treba reći da tata Zoran i mama Žanet već 12 godina prate Davida na svim treninzima i natjecanjima, a to nije nimalo lako ni jednostavno. Ali, oni će to nastaviti raditi i dalje jer su primjerom najstarijeg brata Davida krenula i njegova dva mlađa brata, Antonio (15 godina) i Marko (8 godina). I njima želimo puno sreće i uspjeha u ovom napornom i zahtjevnom sportu.


Ribolovna sezona SRD-a »Zubatac« traje od jedne do druge Zubijade. Maškarano i veselo počinju pripre-me a slijede mnogo ozbiljnije, teže

i zahtjevnije pripreme za prvenstveno službena natjecanja i prigodne kupove.

Godina 2015. bila je vrlo uspješna. Kao društvo s ostvarenih 507 bodova zauzeli smo 3. mjesto u Primorsko-goranskoj županiji, iza SRD-a »Kantrida« Rijeka i SRD-a »Arbun« Crikvenica te 7. mjesto sa 240 ostvarenih bodo-va na državnoj razini. Imali smo 31 natjecatelja na međuopćinskom, 22 na županijskom, 12 na međužupanijskom i 7 na državnom prvenstvu.

Krenut ćemo od najnižeg natjecanja i na-vesti one najuspješnije.

U svibnju su održana međuopćinska natje-canja za sve kategorije: U16 – 1. pojedinačno Tonko Pavičević, 2. pojedinačno Luka Hajdaraj i 1.ekipno /Angela Basan i Lucija Koprivnjak, 3. ekipno / U21 obala 1. pojedinačno Jakov Šumberac, 2. pojedinačno Edi Bertok i 1.eki-pno / U21 brodica: 1. pojedinačno Edi Bertok, 2. pojedinačno Jakov Šumberac i 1. ekipno

te 3. pojedinačno Alan Gojanović. Seniorke: 2. pojedinačno Sonja Španjol i s Marinom Mavrinac Matulja 2.ekipno / Damjana Darišić i Jelena Lučin 3.ekipno, a seniori brodica 1. po-jedinačno Željko Darišić.

U srpnju nastavljena su županijska pr-venstva u Vozu, Selcu i Crikvenici: U16 – 1. pojedinačno Luka Hajdaraj, 3. pojedinačno Tonko Pavičević i 1. ekipno / seniorke Marina Mavrinac Matulja i Sonja Španjol 2.ekipno.

Krajem kolovoza i početkom rujna odr-žana su međužupanijska natjecanja u Umagu i Pagu: U16 – 2. pojedinačno Tonko Pavičević i s Lukom Hajdarajem 2. ekipno / seniorke Marina Mavrinac Matulja i Sonja Španjol 3. ekipno.

Krajem rujna i početkom listopada odr-žana su državna prvenstva u Zadru i Rijeci: U16 – 2. pojedinačno Tonko Pavičević i s Lukom Hajdarajem 2. ekipno / seniorke 3. pojedinačno Marina Mavrinac Matulja.

NOVI DRŽAVNI REPREZENTATIVCI

Zasigurno naš najveći sportski uspjeh u

2015. godini su naša dva nova državna repre-zentativca u kategoriji U16 - Tonko Pavičević i Luka Hajdaraj. Ovi skromni momci izrasli su iz naše škole Mali ribar i svojom marljivo-šću, zalaganjem i trudom ostvarili san svakog sportaša, ušli su u državnu reprezentaciju i pred cijelim svijetom predstavljati svoju do-movinu. U listopadu putuju u Španjolsku na svjetsko prvenstvo gdje im želimo mirno mo-re i uspješan ribolov.

Moramo još istaći da je Tonko Pavičević prema ostvarenim rezultatima proglašen naj-boljim juniorom do 16 godina u Primorsko-goranskoj županiji i najboljim sportašem Općine Lovran, a u stopu ga slijedi Luka Hajdaraj, koji je bio drugi najbolji sportaš u Primorsko-goranskoj županiji. Ne manje uspješne bile su i naše seniorke te je Marina Mavrinac Matulja na razigravanju za državnu reprezentaciju, koje se održalo u Medveji i Mošćeničkoj Dragi od 22. 4. do 24. 4.2016. nakon 4 ribolova i vrlo neizvjesne borbe do samoga kraja uspjela osvojiti 3. mjesto i ula-zak u Hrvatsku reprezentaciju seniorki koja

JOŠ JEDNA USPJEŠNA SEZONA SRD-A ZUBATAC

Od Zubijade do Zubijade svi se planovi ostvaruju Piše: Sonja Španjol

ove godine u studenom putuje u Irsku. Ona je proglašena najboljom sportašicom Općine Lovran, a zajedno sa Sonjom Španjol dobiva priznanje za najbolju žensku ekipu Općine Lovran. Damjana Darišić je svojim 6. mjestom na međužupanijskom i državnom prvenstvu izborila direktan plasman za ova natjecanja u 2016. godini.

Na Kupu Hrvatske u Rogoznici, u sasta-vu reprezentacije PGŽ-a, nastupila su 4 naša člana: Luka Hajdaraj, Tonko Pavičević, Alan Gojanović i Željko Darišić i svojim uspješnim nastupima pridonijeli su osvajanju zlatne me-dalje.

Vrhunac službenih natjecanja u sport-skom ribolovu je svakako svjetsko prven-stvo, a i tu je SRD »Zubatac« Lovran imao svog predstavnika, našeg predsjednika Srećka Šobota. On je kao izbornik reprezentacije se-niorki u portugalskom gradu Algrave osvojio srebrnu medalju, a Tea Radil iz Crikvenice po-stala je svjetska prvakinja.

Tijekom godine bili smo na gotovo svim prigodnim kupovima na području IŽ-a,

PGŽ-a i Slovenije. Tu su opet najviše uspjeha imali naši najmlađi natjecatelji koji tako stječu iskustvo, druže se, uče i stvaraju nova prija-teljstva. Osvojili su 2. mjesto na Odprtom prvenstvu Občine Piran, 1. mjesto na Kupu 6. svibnja u Umagu, na Mićem kupu Preluka, na Kupu sv.Vida, na Kupu Galeb Raša u Prtlogu, na Kupu Delfin u Puli, na Novogodišnjem ku-pu u Ičićima...

Oni su: Tonko Pavičević, Luka Hajdaraj, Angela Basan, Iris Matulja, Lucija Koprivnjak, Teo Hajdaraj, Luko Pavičević, Mistral Matulja, Val Matulja, Luka Brubnjak, Marko Železnik, Fania Pilčić, Nileo Pilčić i najmlađi Mihael Basan. Da bi oni mogli sudjelovati i bezbriž-no loviti ribu, mnogo vremena, truda i dobre volje ulažu i njihovi roditelji i zbog toga im od sveg srca hvala!

VOLIM LOVRANSeniori i seniorke sudjelovali su na uku-

pno 25 prigodnih natjecanja, a najuspješnije su bile seniorke koje su osvojile 2. mjesto u Umagu, 1. mjesto u Opatiji i 3. mjesto u

Rijeci, a nastupile su Marina Mavrinac Matulja, Sonja Španjol, Damjana Darišić, Aleksandra Hajdaraj, Božica Vizintin i Željka Srdić.

Članovi sekcije podvodnog ribolova pod vodstvom Marka Richardsona uspješno dje-luju i sudjeluju na natjecanjima kao što su: Kup Rovinja, DIVE in Cup Zadar, Kup Tonsa, Zlatna peraja Opatija, Kup Šototajer Lovran...

Toliko o natjecanjima, a od ostalih aktiv-nosti treba spomenuti školu ribolova i njihov tematski i tradicionalni izlet u Banju, surad-nju s pobratimljenim klubom »Meduza« iz Rovinja, sudjelovanje u akciji Volim Lovran, suradnja s Parkom prirode Učka... Iako klub djeluje u otežanim uvjetima, bez prostora u kojem bi se održavali sastanci IO i radilo s mladima, zahvaljujući donatorima i ljudima dobre volje koji vole naš klub, a osobito tru-du i požrtvovnosti svih članova IO i tajnika Ivice Škeca te predsjednika Srećka Šobota, uspjeli smo ostvariti sve planirane zadatke. Što drugo reći nego ROGI RIBARU svim čla-novima i natjecateljima, osobito reprezenta-tivcima i reprezentativkama i u 2016. godini!


Prolazeći ispred Cafe bara Oaza primijetila sam da su u njemu nastale znatne promjene. Znatiželja je naglo porasla te sam ušla. Prodavačica me ljubazno dočekala i pozvala da slobodno razgledam: namirnice ekološke proizvodnje naše regije, nakit, vina, suvenire, kozmetiku… Iznenadila sam

se širokim asortimanom proizvoda što se ne primjeti prolazeći ulicom. Lijepo složene police plijene pažnju. Veliki izbor kvalitetnih vina može zadovo-

ljiti svakog ljubitelja dobre kapljice. Ukoliko kupujete vino pogledajte i u hladnjak s obiljem mesnih delicija i sireva poznatih proizvođača. Paleta proizvoda od meda, tartufa, tjestenine, maslinovih ulja… ugodno golica nepce i priziva zdravlje. Sve su to fine delicije koje vrijedi degustirati.

Keramički suveniri oslikani maslinama i lavandom dati će strancima dodatno saznanje da Kvarner obiluje kvalitetom maslina i mirisom lavande. Dok razgledam prodavačica Sonja Petrović me znalački upoznaje s ponudom pa se u sebi pitam: Kako ona zna što mene interesira?

Proizvodi prirodne kozmetike čekaju svoje kupce. Biljke koje su korištene u kozmetici rasle su po obroncima Učke, a kozmetiku je proizvela Žaklina Štroligo iz Mošćenica. Veliki izbor nakita od murano stakla raznovrsnim bojama i oblicima zaustavio me pred izložbenim ladicama. Dugo sam uživala u ljepoti tog nakita.

Drage čitateljice, uđite u trgovinu, pogledajte, jer ta je ljepota namijenjena vama.

Vlasnicu trgovine Korinu Orleančić upitala sam:

* Kako ste došla na ideju otvoriti trgovinu ovog tipa i ovako otmjenog izgleda?

- S obzirom da smo godinama vlasnici restorana Oaza, koji nudi istarska i mediteranska jela često smo gostima odgovarali na upit gdje mogu kupiti nešto što mi sada imamo u ponudi? Tako smo u našoj trgovini ponudili dio proizvoda i suvenira ovog kraja koji posjetitelji i gosti Lovrana mogu ponijeti za uspomenu na nas, naš grad, Kvarner… Želim istaknuti da je cjelokupna ponuda u trgovini proizvedena na Kvarneru i u Istri.

Dok je gospođa Sonja zadovoljno premještala pojedine predmete, ja sam izabrala poklon za snahin rođendan. Izašla sam ponosno držeći lijepi paketić sa certifikatom, pazeći da mi se ne zgužva.

OPĆINA LOVRANCentrala tel. 291-045Načelnik: Alan Sanković tel. [email protected]

Predsjednica Općinskog vijeća Općine Lovran Nataša MiljakPitanja i prijedlozi mogu se postaviti i na e-mail: [email protected]

Pročelnica: Jelena Markić tel. 291-045 ODJEL ZA FINANCIJEVoditeljica Odsjeka:Jadranka Ognjenović tel. 292-880

Računovodstveni referent:Jasna Konić tel. 291-045

KOMUNALNI SUSTAVVoditeljica: Tamara Mittel tel. 291-045Samostalni referent: Hermes Negrić tel. 291-045Komunalni referent: Branka Radić tel. 291-045Komunalni redar : Milan Škorić tel. 291-045

DRUŠTVENE DJELATNOSTIVoditeljica: Velinka Sušanj tel. 291-045Tajnica: Azela Mandžo tel. 291-045E-mail: [email protected] vrijemeponedjeljak, srijeda, četvrtak 08,00 - 16,00utorak 08,00 - 17,00petak 08,00 - 15,00dnevni odmor 11,30 - 12,00Prijem stranaka svaki radni dan 08,30 - 11,30utorak 13,00 - 17,00

MATIČNI URED LOVRANMatičarka: Zdenka Zorica tel. 291-101Primanje stranaka:ponedjeljak– petak 08,30 - 11,00 11,30 - 14,00dnevni odmor 11,00 -11,30

Mjesni odbor Lovran - Bahovapredsjednik Robert Popeskić tel. 291 - 682

Mjesni odbor Lovran - Rezinepredsjednik Miroslav Petković tel. 291 - 623

Mjesni odbor Lovranšćinapredsjednik Arsen Brumnjak tel. 292 - 512

Mjesni odbor Medvejapredsjednica Tatjana Pančelat tel. 292 - 385

STUBICA d.o.o. LOVRAN tel. 291 - 475Za komunalnu djelatnost, pružanje usluga i razvoje-mail: [email protected] radno vrijeme uprave: od ponedjeljka do petka 7,00 - 15,00

DOM ZDRAVLJA OPATIJA AMBULANTA LOVRAN

dr. med. Ivone Obradović, dr. opće medicine tel. 291 - 208radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - popodneutorak - četvrtak - petak - ujutro

dr. med. Marin Tripar, u zamjeni dr. med. Viktor Simunović dr. opće medicine tel. 292 - 080radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - petak - ujutro; utorak - četvrtak - popodne

dr. med. Dragana Marković, dr. opće medicine tel. 294 - 027radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - petak - ujutro; utorak - četvrtak - popodne

dr. Suzana Surijan, spec. pedijatar tel. 291 - 042radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - popodneutorak - četvrtak - petak - ujutro

STOMATOLOŠKE ORDINACIJE

dr. stom. Jasna Potočki - Vidaković tel. 293 - 770rad s pacijentima: ponedjeljak - srijeda - petak 7,30 - 12,30utorak 14,00 - 19,00četvrtak 14,00 - 19,30svaka druga subota u mjesecu radna

dr. dent. Dimitrije Ilijević tel. 293 - 770rad s pacijentima: ponedjeljak - srijeda - petak 14,00 - 19,00utorak - četvrtak 7,00 - 12,30 VETERINARSKA SLUŽBA

Veterinarska ambulanta Opatija (Volosko) tel. 701 - 280radno vrijeme svaki dan od 0 - 24,00

Veterinarska ambulanta “RiVet” Rijeka (Kantrida) ex “Vau-Vau” tel. 561 - 451 i 561 - 452radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 8,30 - 12,00 i 17,00 - 20,00subota 8,00 - 13,00

Komunalno društvo “Komunalac” d.o.o. Jušići tel. 505 -201

Uprava groblja Opatija tel. 505 - 100od ponedjeljka do petka 7,00 - 15,00subotom dežurstvo 7.00 - 15,00preuzimanje pokojnika poslije 15,00 sati na tel. 505 - 100 Turistička zajednica Općine Lovran turistički ured tel. 291 - 740radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 8,00 - 14,30subota 9,00 - 13,00

Liburnijsko društvo za dobrobit životinja “Lunjo i Maza” Lovran mob. 091/763 - 8892radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 9,00 - 14,00 i 18,00 - 21,00subota 9,00 - 14,00

Policijska postaja Opatija tel. 710 - 111

Dobrovoljno vatrogasno društvo Lovran tel. 291 - 048zapovjednik Nenad Gašparinić mob. 091/545 - 8219Javna vatrogasna postrojba Opatija tel. 271 - 800

Hrvatska elektroprivreda Rijeka - Pogon Opatijaobračun računa tel. 204 - 692tehničar za priključak tel. 204 - 669radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - petak 7,30 - 11,30utorak - četvrtak 11,30 - 14,30

Pošta Lovran tel. 525 - 883radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 7,00 - 20,00subota 7,00 - 14,00

Tržnica Lovran tel. 293 - 769radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 6,00 - 13,00subota i nedjelja 6,00 - 11,00

Ljekarna Lovran tel. 291 - 051radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 7,00 - 20,00subota 7,30 - 15,00

Noćna dežurna ljekarna “Centar” Rijeka, Riva 18 tel. 213 - 101

Mjenjačnica “Lagos” Lovran tel. 293 - 144 i 293 - 530radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 8,00 - 15,00subota 8,00 - 13,00

Croatia osiguranje d.d. Lovran na tržnici tel. 212 - 015radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 8,00 - 16,00subota 8,00 - 12,00

Knjižnica Lovran tel. 293 - 035 ponedjeljak - srijeda - petak 14,00 - 20,00utorak - četvrtak 8,00 - 14,00

Župni ured Lovran tel. 291 - 611 velečasni Matija Rašpica

Javni bilježnik Lovran Radmila Mandić tel. 293 - 426radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - četvrtak - petak od 8,00 - 16,00utorak 12,00 - 19,00

Benzinska postaja Lovran mob. 091/4971 - 155radno vrijeme: od ponedjeljka do subote od 6,00 - 20,00nedjeljom i blagdanom od 6,00 - 13,00

Javna ustanova Park prirode “Učka” Liganj tel. 293 - 751

Osnovna škola Viktora Cara Emina tel. 291 - 133

Dječji vrtić Lovran tel. 291 - 134

Gradski Crveni križ Opatija tel. 712 - 577

Dimnjačar - Krešimir Kovačić, obrt za dimnjačarske usluge mob. 095/582 - 7590

Taksist Miroslav Dobrnjac mob. 098/215 - 213

Erste&Steiermärkische bank d.d., poslovnica Lovran, M. Tita 41, radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - četvrtak - petak - ujutro od 8,00 do 15,00; utorak - popodne od 12,00 do 19,00 tel. 072-376-690, info besplatni broj 0800-78-90

Izbor korisnih adresa i telefonskih brojeva

Glasilo Općine LovranGodina XI – izlazi povremeno

Izdavač: Općina LovranUlica m. Tita 41, 51415 LOVRAN

Za izdavača: Alan Sanković

Naklada: 2000 primjeraka, ISSN 1845-9609

Glavna urednica: Aleksandra Kućel – Ilić

Uređivački savjet: Cvjetana Miletić (predsjednica), Marija Janjetić – Aničić, Ranka Janjetić, Edvard Primožić, Kristina Staničić, Silvana Stiglić, Radovan Trinajstić

Fotografije: David Kurti

Grafička priprema: Saša Jeletić

Design i tisak: Buldog d.o.o.43. istarske divizije 1/8, LOVRANTel: 051/292-266, www.buldog.hr

LOVRANSKI LIST

ŽENITAVNekada su se mladi ženili najveć va svojen meste al sele aš da ki va svojen meste ne naštrapa da ni pravi čovek!

NONIĆ I IVIĆIvića ni bilo voja jako va školu hodit pak je vaveki neč zmislel za ne poć. Jedan dan nonić mu govori: „Iviću, skrij se aš gre meštrica!“ „Ne, ne, nonić, brzo se skrij ti aš san njoj rekal da si ti umrl!“

OKRUTINekada nan je teško večer okruti oprat, a moja nona Vica je uževala reć: „Večer ćeš okruti oprat z jednun vodun, a jutra dan ćeš morat z dvemi!“

BARBA IVENi mogal bes pića zamislet dan i vavek je bila bocica pronta. „Barba Ive, ma ča baš mora bit to vražje piće prvo nego niš drugo?“ užala san ga pitat. “Znaš ča, Milo,“ tako me j’ on zval, „ki ne pije vino i rakiju, on ne voli Boga ni Mariju.“

PAMETANKada ti život dodija malo špaga preko grani i va menute j’ se gotovo, su užali reć. Na to bi naš nono rekal: „Dobro j’ to rečeno aš pametan živeje dokle mu se pijaža, a nem dokle ne umre!“

RODILIŠTEDeca plaču i celo rodilište odzvanja. Dohtor pita babicu: „Ča to plaču oni četvorki noćas rojeni?“ „Ne, ne, dohtore, to plače njihov otac!“

MUŠ PIJANDURAMuš prihaja večer doma pijan kako čep. Žena jadna zija: „Obećal si da nećeš više pit, da ćeš bit drugi čovek!“ A muš će: „Ja i san drugi čovek, ma ča da storin kada i ov drugi pije?!“

JOŽE I FRANE„Znaš ti Jože ča j’ jubav?“ pita Frane svojega prijatela. „Znan, jedna bačva puna dreka i zgora malo meda. Kada ono zgora poližeš ti ono šoto ustane.“

Piše: Milica Tuševljak

Nove lovranske paćuharije


MALE NOVOSTI ZA VELIKO ZADOVOLJSTVO

Bistro cafe bar i trgovina Oaza


Vremeplov

Documents

Lovranski list br. 40