Medunarodni Racunovodstveni Standardi - Novine Br 65-96

7/23/2019 Medunarodni Racunovodstveni Standardi - Novine Br 65-96

1/160

1

Hrvatski obor za raunovostvo i raunovostvene stanare objavljuje

MEUNARODNE RAUNOVODSTVENE STANDARDE

Na temelju lanka 15. stavka 1. Zakona o raunovostvu ("Narone novine", broj 90/92) i lanka 4. stavka 1. toke 9. Pravila Hrvatskog obora za raunovostvo i raunovostvenestanare ("Narone novine", 39/94.), Hrvatski obor za raunovostvo i raunovostvene

stanare na sjenici oranoj 29. svibnja 1996. usvojio je preveene Meunarodneraunovostvene stanare broj 8, 9, 11, 16, 18, 19, 21, 22, 23, 32.

Na temelju lanka 8. Pravila Hrvatskog obora za raunovostvo i raunovostvenestanare ("Narone novine", broj 39/94) Hrvatski obor za raunovostvo iraunovostvene stanare zauzeo je stav a se promijenjeni Meunaroniraunovostveni stanari broj 8, 9, 11, 16, 18, 19, 21, 22, 23 primjenjuju na financijskeizvjetaje koji poinju 1. sijenja 1996. goine ili poslije toga.

Predsjednik

Danimir Gulin,v. r.


2/160

2

Meunaroni raunovodstveni standard 8 (promijenjen 1993.)

Neto obit ili gubitak razoblja, temeljne pogreke i promjene raunovostvenih politika

Ovaj promijenjeni Meunaroni raunovostveni stanar stupa na snagu za financijske

izvjetaje koji obuhvadaju razoblja koja poinju 1. sijenja 1995. ili poslije toga i zamjenjujeMeunaroni raunovostveni stanar 8 - Izvanredne stavke, stavke prethodnog razdoblja ipromjene raunovostvenih politika.

Kazalo

Cilj

Djelokrug Toke1 - 5Definicije 6

Neto dobit ili gubitak razdoblja 7 - 30

Izvanredne stavke 11 - 15Dobit ili gubitak iz redovnih aktivnosti 16 - 18

Obustavljeno poslovanje 19 - 22

Promjene raunovostvenih procjena 23 - 30

Temeljne pogreke 31 - 40Osnovni postupak 34 - 37

Doputeni alternativni postupak 38 - 40

Promjene raunovostvenih politika 41 - 57

Usvajanje meunaronog raunovostvenogstandarda 46 - 48

Druge promjene raunovostvenih politika -osnovni postupak 49 - 53

Druge promjene raunovostvenih politika -oputeni alternativni postupak 54 - 57

Datum stupanja na snagu 58

Dodatak

Izvanredne stavke i obustavljeno poslovanje

Temeljne pogrekePromjene raunovostvene politike

Neto obit ili gubitak razoblja, temeljne pogreke i promjene raunovostvenih politika

Stanari, tiskani kurzivom, trebaju se itati u kontekstu osnovnog materijala i uputa zaprimjenu u ovom Staaru te u kontekstu Pregovora Meunaronim raunovostvenim


3/160

3

stanarima. Meunaroni raunovostveni stanari ne primjenjuju se na beznaajnestavke (vijeti toku 12 Pregovora).

Cilj

Cilj je ovog Standarda propisati razvrstavanje, objavljivanje i raunovostveni postupak soreenim stavkama u izvjetaju o obiti tako a sva pouzeda osljeno sastavljaju ipreoavaju izvjetaj o obiti. Time se poboljava usporeivost financijskih izvjetaja samogpouzeda u prethonim razobljima kao i njihova usporeivost s financijskim izvjetajimarugih pouzeda. Stoga, ovaj Stanar zahtijeva razvrstavanje i objavljivanje izvanrenihstavki i objavljivanje oreenih stavki u okviru obiti ili gubitka iz reovnih aktivnosti. Ontakoer poblie opisuje raunovostveni postupak za promjene raunovostvenih procjena,promjene raunovostvenih politika i ispravljanje temeljnih pogreki.

Djelokrug

1. Ovaj se Stanar treba primijeniti u preoavanju obiti ili gubitka iz reovnih aktivnosti iizvanrenih stavki u izvjetaju o obiti te u raunovostvu promjena raunovostvenih

procjena, temeljnih pogreki i promjena raunovostvenih politika.

2. Ovaj Stanar zamjenjuje Meunaroni raunovostveni stanar 8 - Izvanredne stavke,stavke prethodnog razoblja i promjene raunovostvenih politika, prihvaden 1977.

3. Ovaj se Stanar, meu ostalim, bavi objavljivanjem oreenih stavki neto obiti iligubitka razdoblja. Ova objavljivanja dodaju se drugim objavljivanjima koja zahtijevaju ostalimeunaroni raunovostveni stanari, ukljuujudi Meunaroni raunovostvenistandard 5 - Informacije koje treba objaviti u financijskim izvjetajima.

4. Ovaj se Stanar, takoer, bavi oreenim objavljivanjima koja se onose naobustavljeno poslovanje. On se ne bavi pitanjima priznavanja i mjerenja obustavljenog

poslovanja.

5. Porezni uinci izvanrenih stavki, temeljnih pogreaka i promjena raunovostvenihpolitika obraunavaju se i objavljuju suklano Meunaronom raunovostvenom stanaru12 - Raunovostvo poreza na obit. Tamo gje se MRS 12 poziva na neuobiajene stavke,treba ih smatrati izvanrenim stavkama, kao to ih efinira ovaj Stanar.

Definicije

6. U ovom se Stanaru sljeedi izrazi upotrebljavaju s oreenim znaenjem:


4/160

4

Izvanredne stavkesu prihoi ili rashoi koji proizlaze iz ogaaja ili transakcija koji se jasnorazlikuju o reovnih aktivnosti pouzeda i zbog toga se ne oekuje a de se pojavljivati estoili redovito.

Redovne aktivnostisu sve aktivnosti koje pouzima neko pouzede kao dio svojeg poslovanja

te s njima povezane aktivnosti pouzeda koje poravaju to poslovanje, iz nje proizlaze iliimaju popratni karakter.

Obustavljeno poslovanjerezultat je proaje ili naputanja nekog poslovanja koje prestavljazaseban, vaan io poslovanja pouzeda i iju je imovinu, neto obit ili gubitak i aktivnostimogude razlikovati fiziki, poslovno i za svrhe financijskog izvjetavanja.

Temeljne pogrekejesu pogreke otkrivene u tekudem razoblju koje su takvog znaenja ase financijski izvjetaji jenog ili vie prethonih razoblja ne mogu vie smatrati pouzanimna datum njihovog izdavanja.

Raunovostvene politikesu posebna naela, osnove, ogovori, pravila i praksa koje jeusvojilo neko pouzede pri sastavljanju i prezentiranju financijskih izvjetaja.

Neto dobit ili gubitak razdoblja

7.Sve stavke prihoa i rashoa priznatih u nekom razoblju trebaju biti ukljuene priutvrivanju neto obiti ili gubitka razoblja, osim ako neki Meunaroni raunovostvenistandard ne zahtijeva ili doputa rugaije postupanje.

8. Obino su sve stavke prihoa i rashoa priznatih u razoblju ukljuene pri utvrivanjuneto obiti ili gubitka za to razoblje. To ukljuuje izvanrene stavke i uinke promjenaraunovostvenih procjena. Meutim, mogu postojati okolnosti kada neke stavke mogu bitiiskljuene iz neto obiti ili gubitka tekudeg razoblja. Ovaj se Stanar bavi s takva vasluaja: ispravak temeljnih pogreaka i uinak promjena raunovostvenih politika.

9. Drugi se meunaroni raunovostveni standardi bave stavkama koje mogu udovoljitiefinicijama prihoa ili rashoa iz Okvira, ali se obino iskljuuju iz utvrivanja neto obiti iligubitka. Kao primjer moemo navesti revalorizacijske vikove (vijeti Meunaroniraunovostveni stanar 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema) te dobitke i gubitke kojinastaju iz prevoenja financijskih izvjetaja inozemnog subjekta (vijeti Meunaroniraunovostveni stanar 21 - Uinci promjena teajeva stranih valuta).

10.Neto dobit ili gubitak razdoblja obuhvada sljeede elemente, pri emu je svaki o njihpotrebno objaviti na prenjoj strani izvjetaja o obiti:

(a) dobit ili gubitak iz redovnih aktivnosti i

(b) izvanredne stavke.


5/160

5

Izvanredne stavke

11. Vrstu i iznos svake izvanredne stavke treba odvojeno objaviti.

12. Skoro sve stavke prihoa i rashoa ukljuene u utvrivanje neto obiti ili gubitka

razoblja proistjeu iz reovnih aktivnosti pouzeda. Stoga, samo u rijetkim prilikama nekiogaaj ili transakcija uzrokuju nastanak izvanrene stavke.

13. Razlikuje li se jasno neki ogaaj ili transakcija o reovnih aktivnosti pouzeda,oreuje priroa ogaaja ili transakcije u onosu na reovno poslovanje pouzeda, a neuestalost s kojom se oekuje a de takvi ogaaji nastati. Stoga, neki ogaaj ili transakcijamoe biti izvanrean za jeno pouzede, ali ne i za neko rugo pouzede; zbog razlikaizmeu njihovih reovnih aktivnosti. Primjerice, gubici nastali kao posljeica potresa moguse smatrati izvanrenom stavkom za mnoga pouzeda. Meutim, potraivanja osiguranikaproistekla zbog potresa ne smatraju se izvanrenom stavkom za osiguravajude pouzede

koje osigurava takve rizike.

14. Primjeri ogaaja ili transakcija koji obino uzrokuju nastanak izvanrenih stavki zavedinu pouzeda jesu:

(a) izvlatenje imovine ili

(b) potres ili druge prirodne katastrofe.

15. Vrsta i iznos svake izvanrene stavke moe se objaviti na prenjoj strani izvjetaja o

obiti ili, kaa se to objavljuje u biljekama uz financijske izvjetaje, ukupni iznos svihizvanrednih stavki objavljuje se na prenjoj strani izvjetaja o obiti.

Dobit ili gubitak iz redovnih aktivnosti

16. Kada su stavke prihoda i rashoda unutar dobiti i gubitka od redovnih aktivnosti takve

veliine, vrste ili utjecaja a je njihovo objavljivanje vano za pojanjenje uspjenostipouzeda u razoblju, vrstu i iznos takvih stavki treba ovojeno objaviti.

17. Iako stavke prihoa i rashoa opisane u toki 16. nisu izvanrene stavke, priroa i iznostakvih stavki moe biti relevantna korisnicima financijskih izvjetaja u razumijevanju

financijskog poloaja i uspjeha pouzeda te za onoenje projekcija vezanih uz financijskipoloaj i uspjeh. Takve se informacija obino objavljuju u biljekama uz financijske izvjetaje.

18. Okolnosti koje mogu dovesti do odvojenog objavljivanja stavki prihoda i rashoda

suklano toki 16. obuhvadaju:

(a) otpis zaliha o neto vrijenosti koja se moe realizirati ili nekretnina, postrojenja iopreme do nadoknadivog iznosa, kao i povrat takvih otpisa;


6/160

6

(b) restrukturiranje aktivnosti nekog pouzeda i povrat bilo kojih rezerviranja za trokoverestrukturiranja;

(c) otuenje premeta, nekretnina, postrojenja i opreme;

(d) otuenje ugoronih ulaganja;

(e) obustavljeno poslovanje;

(f) podmirenje sudskih sporova; i

(g) ostale povrate rezerviranja.

Obustavljeno poslovanje

19. Dok otuenje financijskih ulaganja ili rugih vanih srestava moe biti ovoljno vano aoprava objavljivanje onosnih stavki prihoa i rashoa, rijetko kaa pouzede proaje ilinaputa zasebni, vani io svojeg poslovanja koji se moe razlikovati o rugih poslovnihaktivnosti, primjerice, segment utvren suklano Meunaronom raunovostvenomstandardu 14 - Izvjetavanje financijskih informacija po segmentu. Kaa to prestavljaobustavljeno poslovanje, kao to je efinirano u ovom Standardu, objavljivanja navedena utoki 20. vana su korisnicima financijskih izvjetaja.

20.Za svako obustavljeno poslovanje treba objaviti sljeede:

(a) prirodu obustavljenog poslovanja,

(b)poruje poslovanja i zemljopisno poruje za koja se izvjetava u sklau sMeunaronim raunovostvenim stanarom 14 - Izvjetavanje financijskih informacija posegmentu,

(c) atum stupanja na snagu obustavljanja za raunovostvene svrhe,

(d) nain obustavljanja (proaja ili naputanje),

(e) dobitak ili gubitak u svezi s obustavljanjem i raunovostvenu politiku koritenu primjerenju dobitka ili gubitka, i

(f) prihode i dobit ili gubitak iz redovnih aktivnosti od poslovanja razdoblja, zajedno s

podudarnim iznosima za svako prethodno prezentirano razdoblje.

21. Rezultati obustavljenog poslovanja obino se ukljuuju u obit i gubitak iz reovnihaktivnosti. Meutim, rijetki su sluajevi a je obustavljanje poslovanja posljeica ogaaja ili


7/160

7

transakcija koji se jasno razlikuju od redovnih aktivnosti pouzeda te se stoga ne oekujuponovno nastati uestalo ili reovito, a prihoi i rashoi koji proistjeu iz takvogobustavljanja smatraju se izvanrenim stavkama. Primjerice, ako je strana rava izvlastilaporunicu, prihoi i rashoi o tog izvlatenja mogu se smatrati izvanrednom stavkom.Zahtjevi za objavljivanjem u toki 20. primjenjuju se na sva obustavljanja poslovanja,

ukljuujudi ona koja ovoe o izvanrenih stavki.

22. Ako je na atum usvajanja financijskih izvjetaja poznato obustavljanje poslovanja nakonatuma sastavljanja bilance ili de biti obustavljeno, zahtjevi za objavljivanjem u toki 20.primjenjuju se u mjeri u kojoj se ta informacija moe pouzano procijeniti.

Promjene raunovostvenih procjena

23. Kao rezultat nesigurnosti koje su sastavni dio poslovnih aktivnosti, velik broj stavki u

financijskim izvjetajima nije mogude tono mjeriti, ved se mogu samo procijeniti. Postupak

procjenjivanja sari prosube zasnovane na zanjim raspoloivim informacijama.Primjerice, procjene su potrebne za sumnjiva i sporna potraivanja, zastarjele zalihe, korisnivijek trajanja ili za oekivani uzorak potronje ekonomskih koristi srestava koja seamortiziraju. Koritenje razumnih procjena bitan je io sastavljanja financijskih izvjetaja itime se ne umanjuje njihova pouzdanost.

24. Procjene se mogu promijeniti ako nastupe promjene s obzirom na okolnosti na kojima se

procjena temeljila ili kao rezultat novih informacija, vedeg iskustva ili naknanog razvoja. Posvojoj prirodi promjena procjene ne uzrokuje ispravljanje definicije izvanredne stavke i

temeljne pogreke.

25. Poneka je teko razlikovati promjenu raunovostvene politike o promjeneraunovostvene procjene. U takvim se sluajevima s takvom promjenom postupa kaopromjenom raunovostvene procjene uz ogovarajude objavljivanje.

26.Uinak promjene raunovostvene procjene treba ukljuiti u utvrivanje neto obiti iligubitka u :

(a) razoblju promjene, ako promjena utjee samo na to razoblje, ili

(b) razoblju promjene i buudim razobljima,ako promjena utjee na prvo i rugarazdoblja.

27. Promjena raunovostvene procjene moe utjecati samo na tekude razoblje ili natekude i buuda razoblja. Primjerice, promjena procjene iznosa sumnjivih i spornihpotraivanja utjee samo na tekude razoblje i stoga se omah priznaje. Meutim, promjenaprocijenjenog korisnog vijeka trajanja ili oekivanog uzorka potronje ekonomskih koristisrestva koje se amortizira utjee na rasho amortizacije u tekudem razoblju i u svakomrazdoblju tijekom preostalog korisnog vijeka trajanja tog srestva. U oba se sluaja uinak


8/160

8

promjene, koja se onosi na tekude razoblje, priznaje kao priho ili rasho tekudegrazoblja. Uinak na buuda razoblja, ako postoji, priznaje se u buudim razobljima.

28.Uinak promjeneraunovostvene procjene treba ukljuiti u istu skupinu izvjetaja oobiti kao to je koriten ko prethone procjene.

29. Da bi se osigurala usporeivost financijskih izvjetaja razliitih razoblja, uinak promjeneraunovostvene procjene za procjene koje su prije bile ukljuene u obit i gubitak izreovnih aktivnosti, treba ukljuiti u tu komponentu neto obiti ili gubitka. Uinak promjeneraunovostvene procjene, za procjenu koja je prije bila ukljuena kao izvanrena stavka,iskazuje se kao izvanredna stavka.

30. Objavljuje se vrsta i iznos promjene raunovostvene procjene, koja ima vaan uinak natekude razoblje ili za koju se oekuje a de imati vaan uinak na buuda razobljai. Ako jenepraktino kvantificirati iznos, tu injenicu treba objaviti.

Temeljne pogreke

31. U tekudem razoblju mogude je otkriti pogreke u sastavljanju financijskih izvjetajajenog ili vie prethonih razoblja. Pogreke mogu nastati kao rezultat matematikihpogreki, pogreki u primjenjivanju raunovostvenih politika, krivog tumaenja injenica,prijevare ili previa. Ispravljanje ovih pogreaka obino se provoi ko utvrivanju netoobiti ili gubitka tekudeg razoblja.

32. U rijetkim sluajevima neka pogreka ima tako velik uinak na financijske izvjetaje

jednog ili vie prethonih razoblja tako a se ti financijski izvjetaji vie ne mogu smatratipouzanim na atum njihova izavanja. Te se pogreke nazivaju temeljnim pogrekama.Primjer je temeljne pogreke ukljuivanje znaajnih iznosa neovrene proizvonje ipotraivanja financijskih izvjetaja prethonog razoblja u svezi s lanim ugovorima koje nijemogude provesti. Ispravljanje temeljnih pogreaka, koje se onose na prethona razoblja,zahtijeva prepravljanje usporednih informacija ili prezentiranje dodatnih pro forma

informacija.

33. Ispravljanje temeljnih pogreaka mogude je razlikovati o promjene raunovostvenihprocjena. Po svojoj su priroi raunovostvene procjene aproksimacije koje mogu traitipromjene im oatne informacije postanu poznate. Primjerice, dobit ili gubitak priznat kaoisho neprevienog ogaaja, koji se prije nije mogao pouzano procijeniti, ne prestavljaispravak temeljne pogreke.

Osnovni postupak

34.Iznos ispravka temeljne pogreke, koji se onosi na prethona razoblja, treba se iskazatiusklaenjem poetnog stanja zaranih zaraa. Usporene informacije treba prepraviti, osimako to nije izvedivo.


9/160

9

35. Financijski izvjetaji, ukljuujudi usporene informacije za prethona razoblja,prezentiraju se ako je temeljna pogreka bila ispravljena u razdoblju u kojem je nastala.Stoga se iznos ispravka, koji se onosi na svako prezentirano razoblje, ukljuuje u netodobit ili gubitak toga razdoblja. Iznos ispravka, koji se odnosi na razdoblja koja prethode

onima ukljuenim u usporene informacije u financijskim izvjetajima, treba ispraviti na teret

poetnog stanja zaranih zaraa u najranijem prezentiranom razoblju. Sve rugeinformacije, koje su prezentirane s obzirom na prethona razoblja (kao to su izvorni saecifinancijskih poataka), takoer se prepravljaju.

36. Prepravljanje usporenih informacija nuno ne ovoi o ispravka financijskih izvjetajakoje su usvojili ioniari, a bili su registrirani ili pohranjeni ko nalenih organa vlasti.Meutim, nacionalni zakoni mogu zahtijevati izmjenu takvih financijskih izvjetaja.

37.Pouzede treba objaviti sljeede:

(a)prirou temeljne pogreke,

(b) iznos ispravka za tekude razoblje i za svako prezentirano prethono razoblje,

(c) iznos ispravka koji se odnosi na razdoblja koja prethoe onima ukljuenim u usporeneinformacije i

(d) injenicu a su uporene informacije prepravljene ili a je to nepraktino izvesti.

Doputeni alternativni postupak

38.Iznos ispravka temeljne pogreke treba se ukljuiti u utvrivanje neto obiti ili gubitkatekudeg razoblja. Usporene informacije treba preoiti onako kako su bile prikazane u

financijskim izvjetajima prethonog razoblja. Doatne pro forma informacije, sastavljene usklau s tokom 34., treba prezentirati, osim ako je to nepraktino izvesti.

39. Ispravak temeljne pogreke ukljuuje se u utvrivanje neto obiti ili gubitka tekudegrazoblja. Meutim, oatne se informacije esto preoavaju u posebnim stupcima a seprikae neto obit ili gubitak tekudeg razoblja i u svakom prethodnom prezentiranomrazoblju, kao a je temeljna pogreka bila ispravljena u razoblju u kojem je nastala. Moebiti potrebno a se ovaj raunovostveni postupak primjeni u zemljama u kojima se zahtijeva

a financijski izvjetaji sare usporene informacije koje su u skladu s financijskimizvjetajima preoenim u prethonim razobljima.

40. Pouzede treba objaviti sljeede:

(a)prirou temeljne pogreke,

(b) iznos ispravka priznatog u neto obiti i gubitku tekudeg razoblja, i


10/160

10

(c) iznos ispravka ukljuenog u svako razoblje za koje se preoavaju pro forma informacije iiznos ispravka koji se onosi na razoblja koja prethoe razobljima ukljuenim u pro formainformacije. Ako je nepraktino preoiti pro forma informacije, tu injenicu treba objaviti.

Promjene raunovostvenih politika

41. Korisnici trebaju biti u mogudnosti usporeiti financijske izvjetaje nekog pouzedatijekom oreenog razoblja rai uoavanja trenova u njegovom financijskom poloaju,uspjenosti i novanim tijekovima. Stoga se u svakom razoblju uobiajeno primjenjuju isteraunovostvene politike.

42. Promjenu raunovostvene politike treba provesti samo ako to zahtijeva zakon, tijelo kojeonosi raunovostvene stanare ili ako bi ta promjena imala za posljeicu priklanije

prikazivanje ogaaja ili transakcija u financijskim izvjetajima pouzeda.

43. Do priklanijeg prikazivanja ogaaja ili transakcija u financijskim izvjetajima olaziona kaa nova raunovostvena politika ima za posljeicu obivanje relevantnijih ipouzanijih informacija o financijskom poloaju, uspjenosti ili novanim tijekovimapouzeda.

44. Sljeede stavke nisu promjene raunovostvenih politika:

(a) usvajanje raunovostvene politike za ogaaje ili transakcije koji se bitno razlikuju oprijanjihogaaja ili transakcija i

(b) usvajanje nove raunovostvene politike za ogaaje ili transakcije koje se nisu ranijepojavljivale ili su bile nevane.

Poetno je prihvadanje politike za knjienje srestava po revaloriziranim iznosima promjenaraunovostvene politike, ali se time postupa kao s revalorizacijom sukladnoMeunaronom raunovostvenom stanaru 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema iliMeunaronom raunovostvenom stanaru 25 - Raunovostvo financijskih ulaganja, ako

je to prikladno, a ne u sklau s ovim Stanarom. Zato toke 49. o 57. Stanara nisuprimjenjive na takve promjene raunovostvene politike.

45. Promjena raunovostvene politike, suklano zahtjevima ovog Stanara, primjenjuje seunatrag ili unaprijed. Retroaktivna primjena ovoi o toga a se nova raunovostvenapolitika primjenjuje na ogaaje i transakcije kao a je nova raunovostvena politika bilaouvijek u upotrebi. Zato se raunovostvena politika primjenjuje na ogaaje i transakcijeod dana njihovog nastanka. Primjena unaprije znai a se nova raunovostvena politikaprimjenjuje na ogaaje i transakcije koje nastaju nakon atuma promjene. U prethonimrazobljima ne provoe se nikakva usklaivanja, kako na poetnom stanju zaranih zaraa,tako i u prikazivanju neto obiti ili gubitka tekudeg razoblja, buudi se postojeda stanjaponovno ne izraunavaju. Meutim, nova raunovostvena politika primjenjuje se napostojeda stanja o atuma ove promjene. Primjerice, pouzede moe onijeti oluku a de


11/160

11

promijeniti svoju raunovostvenu politiku vezanu za trokove posube i kapitalizirati ovetrokove u sklau s oputenim postupkom u Meunaronom raunovostvenom stanaru23 - Trokovi posube. Prema primjeni unaprije nova se politika primjenjuje samo natrokove posube koji nastaju nakon atuma promjene raunovostvene politike.

Usvajanje meunaronog raunovostvenog stanara

46.Promjena raunovostvene politike, koja se provoi po prihvadanju meunaronograunovostvenog stanara, treba se obraunati u sklau s propisanim prijelaznimorebama, ako postoje u tom meunaronom raunovostvenom stanaru. U neostatkubilo kakvih prijelaznih orebi promjena raunovostvene politike treba biti primjenjena usklau s osnovnim postupkom u tokama 49., 52. i 53. ili oputenim alternativnim

postupkom u tokama 54., 56. i 57.

47. Prijelazne orebe u meunaronom raunovostvenom stanaru mogu zahtijevati

retroaktivnu promjenu ili primjenu unaprije raunovostvene politike.

48. Ako pouzede nije usvojilo neki novi meunaroni raunovostveni stanar, kojeg jepublicirao Komitet za meunarone raunovostvene stanare, ali koji jo nije stupio nasnagu, pouzede se potie a objavi prirou buude promjene raunovostvene politike teprocjenu uinka na njegovu obitili gubitak i financijski poloaj.

Druge promjene raunovostvenih politika - osnovni postupak

49.Promjenu raunovostvene politike treba primijeniti retroaktivno, osim ako iznos bilo

kojeg iz toga proizalog ispravka, koji se onosi na prethona razoblja nije mogude razumnoutvriti. Svaki ispravak proizaao iz toga treba iskazati kao usklaivanje poetnog stanjazaranih zaraa . Usporene informacije trebaju se prepraviti, osim ako je to nepraktinouraditi.

50. Financijski izvjetaji, ukljuujudi usporedne informacije za prethodna razdoblja,preoavaju se kao a je nova raunovostvena politika stalno bila u primjeni. Stoga seuporene informacije prepravljaju a bi oraavale novu raunovostvenu politiku. Iznosusklaivanja, koji se onosi na razoblja koja prethoe onima ukljuenim u financijskeizvjetaje, usklauje se na teret poetnog stanja zaranih zaraa najranijeg preoenograzoblja. Sve ruge informacije u svezi s prethonim razobljima, kao to su povijesni saecifinancijskih podataka takoer treba prepraviti.

51. Prepravljanje usporenih informacija nuno ne ovoi o izmjene financijskih izvjetajakoje su usvojili ioniari, a bili su registrirani ili pohranjeni ko nalenih ravnih organa.Meutim, nacionalni zakoni mogu zahtijevati ispravak takvih financijskih izvjetaja.

52. Promjenu raunovostvene politike treba primijeniti unaprije kaa iznos usklaivanjapoetnog stanja zaranih zaraa, kojeg zahtijeva toka 49. nije mogude razumno utvriti.


12/160

12

53. Kaa promjena raunovostvene politike ima znaajan uinak na tekude razoblje, bilokoje prethono prezentirano razoblje ili moe imati znaajan uinak u iudim razobljima,

pouzede treba objaviti sljeede:

(a) razloge za promjenu,

(b) iznos usklaivanja za tekude razoblje i za svako prezentirano razdoblje,

(c) iznos usklaivanja koji se onosi na razoblja koja prethoe onima ukljuenim uusporedne informacije, i

(d) injenicu a su usporene informacije prepravljene ili a je to neizveivo.

Druge promjene raunovostvenih politika - dozvoljeni alternativni postupak

54.Promjenu raunovostvene politike treba primijeniti retroaktivno, osim ako iznos bilokojeg usklaivanja proizalog iz toga, koji se onosi na prethona razoblja, nije moguderazumno utvriti. Svako takvo usklaivanje treba ukljuiti u utvrivanje neto obiti ili gubitkaza tekude razoblje. Usporene informacije treba preoiti na nain kao to su bile iskazane u

financijskim izvjetajima prethonog razoblja. Doatne pro forma usporene informacije,sastavljene suklano toki 49., trebaju biti preoene, osim ako to nije izveivo.

55. Ispravci koji proizlaze iz promjene raunovostvene politike ukljuuju se u utvrivanjeneto obiti ili gubitka razoblja. Meutim, oatne usporene informacije esto sepreoavaju u obliku odvojenih stupaca da bi se prikazao neto dobit ili gubitak i financijski

poloaj tekudeg razoblja i svakog prethonog preoenog razoblja kao a je novaraunovostvena politika ouvijek u primjeni. Ovaj raunovostveni postupak moe seprimijeniti u zemljama gje se o financijskih izvjetaja zahtijeva a sare usporeneinformacije koje su u sklau s financijskim izvjetajima preoenim u prethonimrazdobljima.

56.Promjenu raunovostvene politike treba primijeniti unaprije kaa iznos, koji trebaukljuiti u neto obit ili gubitak tekudeg razoblje (kako zahtijeva toka 54.), nije moguderazumno utvrditi.

57.Kaa promjena raunovostvene politike ima znaajan uinak na tekude razoblje, bilo

koje prethono preoeno razoblje ili moe imati znaajan uinak u iudim razobljima,pouzede treba objaviti slijeede:

(a) razloge za promjenu,

(b) iznos usklaivanja priznatog u neto obit ili gubitak u tekudem razoblju,

(c) iznos usklaivanja ukljuenog u svako razoblje za koje se preoavaju pro formainformacije te iznos usklaivanja koji se onosi na razoblja koja prethoe onima ukljuenim


13/160


14/160

14

19X1., bili su 15.000 (35.000 - 19X0.), a dobit prije oporezivanja iznosila je 5.000 (10.000 -

19X0.).

2. 1. listopada 19X0., "Alphina" djelatnost za proizvodnju ventila za osobne automobile u

ravi R izvlatena je bez naknae o strane te rave. Rezultati te jelatnosti prethono su

bili ukljueni u inustrijski segment proizvonje ventila i zemljopisni segment Pacifik. Gubitakproistekao iz ovog izvlatenja obraunat je kao izvanrena stavka. Gubitak nastao zbogizvlatenja je neto knjigovostveni iznos srestava i obveza jelatnosti na atum izvlatenja.Priznati prihoi koji se onose na tu jelatnost o 1. sijenja 19X0. do 1. listopada 19X0.,iznosili su 10.000, dok je dobit prije oporezivanja bila 2.000.

Temeljne pogreke

Tijekom 19X2., "Beta Co." otkrila je da su neki proizvodi, koji su bili prodani tijekom 19x1.,

neispravno ukljueni u zalihe sa stanjem 31. prosinca 19x1. u iznosu 6.500.

"Betina" raunovostvena eviencija za 19X2. pokazuje priho o proaje 104.000, trokoveproane robe 86.500 (ukljujudi i greku u poetnim zalihama 6.500) i porez na obit 5.250.

U 19x1. "Beta" izvjetava:Prihod od prodaje 73.500

Trokovi proane robe (53.500)Dobit od redovnih aktivnosti prije poreza

na dobit 20.000

Porez na dobit (6.000)

Neto dobit 14.000=======

Poetno stanje zaranih zaraa 19x1. bilo je 20.000, a zakljuno stanje iste goine 34.000. "Betina" stopa poreza na dobit za 19x1. i 19x2. bila je 30%.

"Beta Co"

Izvadak iz Izvjetaja o obiti prema osnovnom postupku

19x2. 19x1.

(preprav-

ljeno)

Prihodi od prodaje 104.000 73.500

Trokovi proane robe (80.000) (60.000)

Dobit iz redovnih aktivnosti prije

poreza na dobit 24.000 13.500

Porez na dobit (7.200) (4.050)


15/160

15

Neto dobit 16.800 9.450

============

"Beta Co"

Izvjetaj o zaranim zaraama prema osnovnom postupku

19x2. 19x1.

(preprav-

ljeno)

Poetno stanje zaranih zaraa kako jeprethodno iskazano 34.000 20.000

Ispravak temeljne pogreke (bez porezana dobit u iznosu 1.950 ) - Biljeka 1. (4.550) -

Poetno stanje zaranih zaraa(prepravljeno) 29.450 20.000

Neto dobit 16.800 9.450

Zakljuno stanje zaranih zaraa 46.250 29.450==============

Izvaak iz biljeki uz financijske izvjetaje

1. Neki proizvodi koji su bili prodani u 19X1. neispravno su bili ukljueni u zalihe sa stanjem

31. prosinca 19X1. u iznosu 6.500. Financijski izvjetaji za 19X1. prepravljeni su a se ispravita pogreka.

"Beta Co"

Izvaak iz izvjetaja o obiti prema oputenom alternativnom postupku

Pro forma

19X2. 19X1. 19X2. 19X1.

(preprav- (preprav-

ljeno) ljeno)

Prihod od prodaje 104.000 73.500 104.000 73.500

Trokovi proane robe(Biljeka 1.) (86.500) (53.500) (80.000) (60.000)Dobit iz redovnih

aktivnosti prije

poreza na dobit 17.500 20.000 24.000 13.500

Porez na dobit


16/160

16

(sari uinkeispravke temeljne

pogreke) (5.250) (6.000) (7.200) (4.050)Neto dobit 12.250 14.000 16.800 9.450

===============================

"Beta Co"

Izvjetaj o zaranim zaraama prema oputenom alternativnom postupku

Pro forma

19X2. 19X1. 1 9X2. 19X1.

(preprav- (preprav-

ljeno) ljeno)

Poetno zarane zarae (kako

je prethodno iskazano) 34.000 20.000 34.000 20.000

Ispravak temeljne po-

greke (bez poreza nadobit u iznosu 1.950) - - (4.550) -

Poetno stanje zaranihzarada (prepravljeno) 34.000 20.000 29.450 20.000

Neto dobit 12.250 14.000 16.800 9.450

Zakljuno stanje zar-

anih zaraa 46.250 34.000 46.250 29.450==========================


1. Trokovi proane robe za 19X2. sare 6.500 za neke proizvoe koji su bili proani u19X1., ali su neispravno bili ukljueni u zalihe sa stanjem 31. prosinca 19X1. Prepravljena proforma informacija za 19X2. i 19X1. prezentirana je kao a je greka ispravljena u 19X1.

Promjene raunovostvene politike

Tijekom 19X2 "Gamma Co." promijenila je svoju raunovostvenu politiku u onosu napostupak s trokovima posube koji se izravno pripisuju nabavi hiroelektrane u granji zaovo pouzede. U prethonim razobljima "Gamma" je kapitalizirala takve trokove, bezporeza na obit, suklano oputenom alternativnom postupku u Meunaronomraunovostvenom stanaru 23 - Trokovi posube. Saa je "Gamma" oluila te trokovepriznati kao rashoe, umjesto a ih kapitalizira, kako bi se rala osnovnog postupka u MRS-u 23.


17/160

17

"Gamma" je kapitalizirala trokove posube u iznosu 2.600 nastale tijekom19X1. i 5.200 urazobljima prije 19X1. Svi su trokovi posube, nastali u prethonim goinama u svezi sgradnjom hidroelektrane, kapitalizirani.

"Gamina" raunovostvena eviencija za 19X2. prikazuje: obit o reovnih aktivnosti prije

kamata i poreza na dobit u iznosu 30.000, rashode za kamate 3.000 (odnose se samo na19X2.) i porez na dobit 8.100.

"Gamma" jo nije priznala niti jean iznos amortizacije hiroelektrane buudi a jo nije uupotrebi.

U 19X1. "Gamma" je izvijestila:

Dobit od redovnih aktivnosti prije kamata i

poreza na dobit 18.000

Rashodi za kamate - __Dobit od redovnih aktivnosti prije poreza na dobit 18.000

Porez na dobit (5.400)

Neto dobit 12.600

======

Poetno stanje zaranih zaraa 19X1. bilo je 20.000, a zakljuno stanje zaranih zaraa istegodine 32.600.

"Gamina" stopa poreza na dobit za 19X1. i 19X2. bila je 30%.

"Gamma Co"

Izvaak iz izvjetaja o dobiti prema osnovnom postupku

19x2. 19x1.

(preprav-

ljeno)

Dobit od redovnih aktivnosti prije

kamata i poreza na dobit 30.000 18.000

Rashod za kamate (3.000) (2.600)

Dobit od redovnih aktivnosti prije

poreza na dobit 27.000 15.400

Porez na dobit (8.100) (4.620)

Neto dobit 18.900 10.780

===============

"Gamma Co."

Izvjetaj o zaranim zaraama prema osnovnom postupku


18/160

18

19x2. 19x1.

(preprav-

ljeno)

Poetno stanje zaranih zaraa

kako su prethodno iskazane 32.600 20.000Promjena raunovostvene politikeu odnosu na kapitalizaciju kamata

(bez poreza na dobit

u iznosu 2,340 za 19X2. i 1,560

za 19X1.) (Biljeka 1.) (5.460) (3.640)Poetno stanje zaranih zaraa(prepravljeno) 27.140 16.360

Neto dobit 18.900 10.780

Zakljuno stanje zaranih zaraa 46.040 27.140

================


1. Tijekom 19X2. "Gamma" je promijenila svoju raunovostvenu politiku u onosu napostupak s trokovima posube vezanih uz hiroelektranu koja se jo grai za "Gammu". Dabi se rala osnovnog postupka u MRS-u 23 - Trokovi posube, pouzede saa te trokovepriznaje kao rashoe umjesto a ih kapitalizira. Ova promjena raunovostvene politikeobraunata je unatrag. Usporeni izvjetaji za 19X1. prepravljeni su a bi bili u sklaupromijenjenom politikom. Uinak ove promjene je povedanje rashoa za kamate u iznosu

3.000 (19X2.) i 2.600 (19X1.). Poetno stanje zaranih zaraa 19X1. smanjeno je za 5.200, ato je iznos usklaivanja koji se odnosi na razdoblja prije 19X1.

"Gamma Co"

Izvaak iz izvjetaja o obiti prema oputenom alternativnom postupku

Pro forma

19X2. 19X1. 19X2. 19X1.

(preprav- (preprav-

ljeno) ljeno)

Dobit od redovnih

aktivnosti prije

kamata i poreza na

dobit 30.000 18.000 30.000 18.000

Rashod za kamate (3.300) - (3.000) (2.600)

Kumulativni uinakpromjena

raunovostvenepolitike (7.800) - - -

Dobit od redovnih


19/160

19

aktivnosti prije po-

reza na dobit 19.200 18.000 27.000 15.400

Porez na dobit (sa-

ri uinke pro-mjena raunovostve-

ne politike) (5.760) (5.400) (8.100) (4.620)

Neto dobit 13.440 12.600 18.900 10.780

=======================

"Gamma Co"

Izvaak o zaranim zaraama prema ozvoljenom alternativnom postupku

Pro forma

19X2. 19X1. 19X2. 19X1.

(preprav- (preprav-

ljeno) ljeno)Poetno stanje zaranihzarada kako je prethodno

izvijeteno 32.600 20.000 32.600 20.000Promjena raunovo-stvene politike u pogle-

du kapitalizacije kamata

(bez poreza na dobit 2.340

za 19X2. i 1.560 za

19X1.) ( Biljeka 1.) - - (5.460) (3.640)

Poetno stanje zaranihzarada (prepravljeno) 32.600 20.000 27.140 16.360

Neto dobit 13.440 12.600 18.900 10.780

Zakljuno stanje zar-anih zaraa 46.040 32.600 4 6.040 27.140

========================

Izvadak iz biljeki uz financijske izvjetaje

1. U izvjetaju o obiti za 19X2. izvreno je usklaivanje u iznosu 7.800 koje prestavlja

uinak promjene raunovostvene politike u onosu na postupak s trokovima posubevezane uz hidroelektranu koja je u izgradnji za pouzede "Gamma". Da bi se priravaloosnovnog postupka u MRS-u 23 - Trokovi posube, pouzede "Gamma" saa te trokovepriznaje u rashoe umjesto a ih kapitalizira. Ova promjena raunovostvene politikeobraunata je unatrag. Prezentirana je prepravljena pro forma informacija koja pretpostavljaa je nova politika bila stalno u primjeni. Poetno stanje zaranih zaraa u pro formainformaciji za 19X1. smanjeno je za 5.200, to je iznos usklaivanja, a onosi se na razobljaprije 19X1.


20/160

20

Meunaroni raunovostveni stanar 9(promijenjen 1993.)

Trokovi istraivanja i razvoja

Ovaj promijenjeni meunaroni raunovostveni stanar stupa na snagu za financijskeizvjetaje koji obuhvadaju razoblja koja poinju 1. sijenja 1995. ili poslije toga i zamjenjujeMeunaroni raunovostveni stanar 9 - Raunovostvo za aktivnosti istraivanja irazvoja.

Kazalo

Cilj

Djelokrug Toke 1 - 5Aktivnosti istraivanja i razvoja za ruge

prema ugovoru 4 - 5Definicije 6 - 10

Komponente trokova istraivanja i razvoja 11 - 13Priznavanje trokova istraivanja i razvoja 14 - 20Trokovi istraivanja 15Trokovi razvoja 16 - 20Amortizacija trokova razvoja 21 - 24Otpisivanje trokova razvoja 25 - 29Objavljivanje 30 - 31

Prijelazne odredbe 32

Datum stupanja na snagu 33Trokovi istraivanja i razvoja

Trokovi istraivanja i razvoja

Stanari, tiskani kurzivom, trebaju se itati u kontekstu osnovnog materijala i uputa zaprimjenu u ovom Staaru te u kontekstu Pregovora Meunaronim raunovostvenomstanarima. Meunaroni raunovostveni stanari ne primjenjuju se na beznaajnestavke (vijeti toku 12. Pregovora).

Cilj

Cilj je ovoga Stanara propisati raunovostveni postupak s trokovima istraivanja irazvoja. Temeljno je pitanje u raunovostvu trokova istraivanja i razvoja kaa ovetrokove treba priznati kao srestvo, a kada kao rashod. Ovaj Standard koristi kriterijepriznavanja utvrene u Okviru za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja a bi seutvrilo kaa trokove istraivanja i razvoja treba priznati kao rasho, a kaa ih treba priznatikao sredstvo. On takoer aje praktine upute za primjenu tih kriterija.

Djelokrug


21/160

21

1.Ovaj se Stanar treba primijeniti u raunovostvu trokova istraivanja i razvoja.

2. Ovaj Stanar zamjenjuje Meunaroni raunovostveni stanar 9 - Raunovostvo zaaktivnosti istraivanja i razvoja, prihvaden 1978.

3. Ovaj se Stanar ne primjenjuje na trokove istraivanja i razvoja nafte, plina i mineralnihbogatstava u ekstraaktivnim jelatnostima. Meutim, ovaj se Stanar primjenjuje natrokove ostalih istraivakih i razvojnih aktinosti u takvim djelatnostima.

Aktivnosti istraivanja i razvoja za ruge prema ugovoru

4. Pouzede moe provoiti aktivnosti istraivanja i razvoja za ruge prema ugovoru. Ako jepredmet ugovaranja takav da su rizici i koristi aktivnosti istraivanja i razvoja preneseni ili debiti preneseni na rugo pouzede, pouzede koje provoi aktivnosti istraivanja i razvojaobraunava trokove u sklau s Meunaronim raunovostvenim stanarom 2 - Zalihe ili

u sklau s Meunaronim raunovostvenimstandardom 11 - Ugovori o izgradnji.Preuzimatelj rizika i koristi obraunava te trokove prema ovom Stanaru.

5. Ako je saraj ugovaranja s rugim pouzedima takav a rizici i koristi aktivnostiistraivanja i razvoja nisu preneseni ili nede biti bitipreneseni na rugo pouzede, pouzedekoje provoi aktivnosti istraivanja i razvoja obraunava trokove u sklau s ovimStanarom. imbenici koji ukazuju a rizici i koristi aktivnosti istraivanja i razvoja nisupreneseni na ruge sare:

(a) Pouzede koje provoi aktivnosti istraivanja i razvoja obvezno je po ugovoru otplatiti sva

financijska srestva koja mu je alo rugo pouzede, neovisno o ishou aktivnostiistraivanja i razvoja.

(b) Onje gje se ugovorom ne zahtijeva a pouzede koje provoi aktivnosti istraivanja irazvoja otplati financijska srestva koje mu je alo rugo pouzede, otplatu bi moglozahtijevati rugo pouzede ili ka okolnosti ukazuju a je otplata vjerojatna.

Definicije

6.U ovom se Stanaru sljeedi izrazi upotrebljavaju soreenim znaenjima:

Istraivanjeje izvorno i planirano ispitivanje pouzeto s izgleom a de odi o novihznanstvenih i tehnikih spoznaja i razumijevanja.

Razvojje primjena nalaza istraivanja ili rugih znanja u plan ili izajn za proizvonju novihilibitno poboljanih materijala, ureaja, proizvoa, procesa, sustava ili usluga prije poetkakomercijalne proizvodnje ili uporabe.

7. Vrste aktivnosti obuhvadene istraivanjem i razvojem ubino su razumljive. Meutim, upraksi moe biti teko ientificirati te aktivnosti u pojeinanim sluajevima. Dok naveene


22/160

22

efinicije u tom pogleu pomau pouzedu, ientificiranje aktivnosti istraivanja i razvojaesto ovisi o vrsti poslovanja (kako je pouzede organizirano) i vrsti projekata.

8. Primjeri aktivnosti koje se uobiajeno ukljuuju u istraivanje jesu:

(a) aktivnosti kojima je cilj stjecanje novih znanja;

(b) ispitivanje mogudnosti primjene rezultata istraivanja ili rugih znanja;

(c) ispitivanje proizvoda ili alternativnih procesa;

(d) oblikovanje i izajniranje novih mogudnosti, poboljanje proizvoa ili alternativnihprocesa.

9. Primjeri aktivnosti koje se uobiajeno ukljuuju u razvoj jesu:

(a) unaprijeenje proizvoa ili alternativnih postupaka;

(b) dizajn, konstruiranje i testiranje prototipa i modela prije proizvodnje;

(c) izajn alata, naprava, kovakih i ljevakih kalupa ukljuujudi novu tehnologiju i

(d) dizajn, konstrukcija i probni rad postrojenja koja prema ekonomskim mjerilima nisu

podobna za komercijalnu proizvodnju.

10. Primjeri aktivnosti koje mogu biti usko povezane s aktivnostima istraivanja i razvoja, alinisu niti istraivanje niti razvoj, jesu:

(a) inenjerijsko otjerivanje u poetnom razoblju komercijalne proizvonje;

(b) kontrola kakvode tijekom komercijalne proizvonje, ukljuujudi reovito testiranjeproizvoda;

(c) otklanjanje kvarova tijekom komercijalne proizvodnje;

() reovito nastojanje a se usavri, obogati ili na rugi nain pobolja kakvoda postojedeg

proizvoda;

(e) prilagoba postojede sposobnosti na pojeinani zahtjev ili potrebe kupca kao dioneprekidne komercijalne aktivnosti;

(f) sezonske ili rugim razobljima oblikovane promjene postojedih proizvoa;

(g) reoviti izajn alata, naprava, kovakih i ljevakih kalupa;


23/160

23

(h) aktivnosti, ukljuujudi inenjerijski izajn i konstrukciju u svezi s konstruiranjem,premjetanjem, prilagoavanjem i pokretanjem postrojenja ili opreme, osim postrojenja iopreme koja jesu u iskljuivoj upotrebi za pojeini projekt istraivanja ili razvoja.

Komponente trokova istraivanja i razvoja

11.Trokovi istraivanja i razvoja trebaju saravati sve trokove koji se izravno mogupripisati aktivnostima istraivanja i razvoja ili koji se razumno mogu rasporeiti na teaktivnosti.

12. Trokovi istraivanja i razvoja, kaa je primjenjivo, obuhvadaju:

(a) plade, nanice i ostale onosne trokove zaposlenih koji su vezani na aktivnostiistraivanja i razvoja;

(b) trokove materijala i usluga koritenih u aktivnosti istraivanja i razvoja;

(c) amortizaciju nekretnina, postrojenja i opreme u iznosu u kojem se ova sredstva koriste za

aktivnosti istraivanja i razvoja;

(d) opde trokove koji se onose na aktivnosti istraivanja i razvoja, osim opdihaministrativnih trokova. Ti se trokovi rasporeuju na slian nain koji se primjenjuje korasporeivanja opdih trokova na zalihe (vijeti Meunaroni raunovostveni stanar 2 -Zalihe);

(e) ostale trokove, kao to je amortizacija patenata i licencija u iznosu u kojem se tasrestva koriste za aktivnosti istraivanja i razvoja.

13. Trokovi proajenisu ukljueni u trokove istraivanja i razvoja. Meutim, ukljuuju li seili ne trokovi prosube u trokove razvoja, utvruje se u sklau s alternativnim postupkom uMeunaronom raunovostvenom stanaru 23 - Trokovi posube.

Priznavanje trokova istraivanja i razvoja

14. Rasporeivanje trokova istraivanja i razvoja na razliita razoblja oreuje se onosomizmeu ovih trokova i ekonomskih koristi koje pouzede oekuje a de ostvariti o

aktivnosti istraivanja i razvoja. Kaa je izgleno a de se trokovima ostvariti buudeekonomske koristi i kaa je trokove mogude sigurno izmjeriti, trokovi se priznaju kaosrestvo. Priroa je istraivanja takva a postoji mala sigurnost ostvarenja buudihekonomskih koristi koje de se ostvariti kao rezultat oreenih izataka istraivanja. Stoga setrokovi istraivanja priznaju kao rasho u razoblju u kojem su nastali. Priroa je aktivnostirazvoja takva a, zato to je projekt vieg stupnja nego faza aktivnosti istraivanja, pouzedemoe u nekim sluajevima oreiti vjerojatnost ostvarenja buudih ekonomskih koristi.Stoga se trokovi razvoja priznaju kao srestvo kaa ispunjavaju oreene kriterije kojipokazuju vjerojatnost a de takvi trokovi povedati buude ekonomske koristi.


24/160

24

Trokovi istraivanja

15. Trokovi istraivanja trebaju se priznati kao rasho u razoblju u kojem su nastali i netrebaju se priznati kao sredstvo u kasnijem razdbolju.

Trokovi razvoja

16.Trokovi razvoja nekog projekta trebaju se priznati kao rasho u razoblju u kojem sunastali, osim ako se uovoljava kriteriju za priznavanje srestva navenom u toki 17.Trokovi razvoja, koji su poetno priznati kao rasho, ne trebaju se priznati kao srestvo ukasnijem razdoblju.

17.Trokove razvoja projekta treba priznati kao srestvo kaa su ispunjeni svi sljeedikriteriji:

(a) Proizvo ili proces jasno je utvren, a trokovi koji se pripisuju proizvou ili procesu moguse odvojeno utvrditi i pouzdano izmjeriti.

(b) Tehnika izveivost proizvoa ili procesa moe se okazati.

(c) Pouzede namjerava proizvesti i prodavati ili koristiti proizvod ili proces.

(d) Postojanje trita za proizvo ili proces, a ako se proizvo ili proces namjerava internokoristiti i ne proati, njihova se korisnost za pouzede moe okazati.

(e) Postoje odgovarajudi resursi ili je objektivno oekivati a de biti na raspolaganju a seovri projekt i plasira na trite proizvo ili upotrebi za aljnji proces

Trokovi razvoja projekta priznati kao srestvo ne trebaju prelaziti iznos koji je mogudenadoknaditi iz buudih ekonomskih koristi nakon ouzimanja aljnjih trokova razvoja,onosnih trokova proizvonje i trokova proaje i aministrativnih trokova izravno nastalihkod prodaje proizvoda.

18. Iako trokovi razvoja nekog projekta mogu uovoljiti efiniciji srestva, ovi trokovimoa nede uovoljiti kriteriju priznavanja srestva, buudi je sigurnost a de buudeekonomske koristi pouzede ostvariti kao rezultat trokova razvoja neovoljna. U takvim se

okolnostima trokovi razvoja priznaju kao rasho u razbo lju u kojem su nastali, a ne priznajuse kao sredstvo u kasnijem razdoblju.

19. Oekivane ekonomske koristi koje se oekuju o aktivnosti razvoja, obuhvadaju prihoeo proaje proizvoa ili procesa te uteene trokove ili ruge koristi koje proizlaze izkoritenja proizvoa ili procesa samog pouzeda. Procjene prihoa i utee trokova temeljese na buudim cijenama i trokovima, ako je vjerojatno a de buude proajne cijene bitinie o cijena koje prevlaavaju koncem razoblja te a te nie proajne cijene nede biti upotpunosti kompenzirane oatnim trokovima za utee. U rugim se sluajevima procjene


25/160

25

prihoa i utee trokova temelje na cijenama ili uvjetima koji prevlaavaju koncemrazdoblja.

20. Primjena kriterija priznavanja srestva u toki 17. obuhvada i ocjenu nesigurnosti, kojaneminovno okruuje aktivnost razvoja. Te nesigurnost treba uzeti u obzir ko primjene

naela razboritosti kaa se izvoe prosube potrebne u oreivanju iznosa trokova razvojakoji se trebaju priznati kao sredstvo. Ova primjena razboritosti ne oputa namjernopodcjenjivanje sredstava.

Amortizacija trokova razvoja

21.Iznos trokova razvoja, koji je priznat kao srestvo, treba amortizirati i priznati kaorasho sustavno, tako a oraava nain na koji se priznaju onosne ekonomske koristi.

22. Onos izmeu trokova razvoja i ekonomskih koristi koje pouzede oekuje ostvariti

obino se moe utvriti samo uopdeno i neizravno zbog priroe aktivnosti razvoja. Kaa sesustavno amortiziraju trokovi razvoja tako a oraavajunain na koji se priznaju onosneekonomske koristi, pouzede razmatra:

(a) prihoe ili ruge koristi o proaje ili koritenja proizvoa ili procesa ili

(b) vremensko razoblje u kojem se oekuje a de se proizvo ili proces proavati ili koristiti.

Amortizacija zapoinje ka je proizvo ili proces raspoloiv za proaju ili koritenje.

23. Tehnoloko i ekonomsko zastarijevanje stvara nesigurnost koja ograniava procjenukoliine proizvoa i vremensko razoblje u kojem se trokovi razvoja trebaju amortizirati.Osim toga, obino je teko procijeniti buude trokove i s njima povezane buude prihoenovog proizvoa ili procesa, izuzev za kratko razoblje. Zbog tih razloga trokovi razvojaobino se amortiziraju u razoblju koje nije ulje o pet goina.

24. U nekim okolnostima ekonomske koristi koje proistjeu iz trokova razvoja pouzedeapsorbira u proizvonji rugih proizvoa te ne olazi o rashoa. U tom sluaju, amortizacijatrokova razvoja obuhvada io trokova rugih proizvoa i ukljuuje se u knjigovodstveniiznos tog rugog srestva. Primjerice, trokovi razvoja, koji su prethono priznati kaosrestvo, mogu biti ukljueni u trokove gotovih proizvoa. Trokovi razvoja, koji su ukljueni

u knjigovostveni iznos rugog srestva na ovaj rugi nain, priznaju se kao rashod u istovrijeme ka i ostali trokovi tih srestava.

Otpisivanje trokova razvoja

25.Trokovi razvoja nekog projekta trebaju se otpisati u visini u kojoj se neotpisani salo,zajeno s aljnjim trokovima razvoja, onosnim trokovima proizvonje te trokovima

proaje i aministrativnim trokovima (izravno nastalih ko proaje proizvoa) vjerojatnovie ne moe naknaiti o buudih ekonomskih koristi. Neotpisani salo trokova razvoja


26/160

26

projekta treba se otpisati im se ispuni bilo koji okriterija iz toke 17. za priznavanjasrestva. Iznos otpisa, bilo jelominog ili potpunog, treba priznati kao rasho u razoblju ukojem nastane otpis.

26. Neotpisani salo trokova razvoja projekta, koji je priznat kao srestvo, preispituje se na

kraju svakog razoblja. Trenutne okolnosti ili ogaaji mogu ukazivati a neotpisani salo,zajeno s ostalim relevantnim trokovima, prelazi s njima povezane buude ekonomskekoristi. Alternativa ovome je a neotpisani salo vie ne moe uovoljavati kriterijuzanjegovo priznavanje kao sredstva.

27.Iznos trokova razvoja, otpisan jelomino ili u potpunosti u sklau s tokom 25., treba seponovno vratiti u srestvo, ako okolnosti i ogaaji koji su oveli o jelominog ili upotpunog otpisa prestanu postojati i kaa je evientno a de novonastale okolnosti iogaaji postojati i u previivoj buudnosti. Iznos koji je otpisan pa ponovno vraden trebalobi umanjiti za iznos koji je priznat kao amortizacija u sklau sa 21. a nije jelomino ili u

potpunosti otpisan. Ovaj ponovno vradeni iznos treba priznai kao smanjenje iznosa trokovarazvoja koji je priznat kao rashod razdoblja.

28. Okolnosti ili ogaaji koji su oveli o otpisa trokova razvoja, jelominog ili potpunog,u sklau s tokom 25. mogu se promijeniti tako a je iznos jelominog ili potpunog otpisamogude ponovno priznati kao srestvo. U tom se sluaju iznos otpisa, jelominog ilipotpunog, vrada natrag kao srestvo.

29. Iznos otpisa, jelominog ili potpunog, vradenog natrag kao srestvo umanjuje se zaiznos amortizacije, koji bi trebalo priznati kao rashod tijekom razdoblja u kojem je sredstvo

bilo otpisano, jelomino ili potpuno. To je neophono kaa je, primjerice, pouzedepriznalo priho ili rugu korist o proaje ili koritenja proizvoa ili procesa tijekomrazoblja u kojem je srestvo bilo otpisano, jelomino ili potpuno.

Objavljivanje

30.U financijskim izvjetajima treba objaviti:

(a) raunovostvene politike usvojene za trokove istraivanja i razvoja;

(b) iznos trokova istraivanjai razvoja priznat kao rashod razdoblja;

(c) koritene metoe amortizacije;

(d) korisni vijek trajanja ili koritene stope amortizacije;

(e) usklaenje sala neotpisanih trokova razvoja na poetku i na kraju razoblja prikazujudi:

(i) trokove razvoja priznate kao srestvo u sklau s tokom 17.;


27/160

27

(ii) trokove razvoja priznate kao rasho u sklau s tokama 21. ili 25.;

(iii) trokove razvoja rasporeene na ostala konta sre stava;

(iv) trokove razvoja koji su otpisani pa ponovno vradeni kao srestvo u sklau s tokom 27.

31. Pouzede se potie a otpis svojih trokova istraivanja i razvoja ukljui u financijskeizvjetaje ili u goinje izvjede te opie aktivnosti istraivanja i razvoja. Takoer se potie aobjavi okolnosti ili ogaaje koji su oveli opriznavanja rashoa kao otpisivanje trokovarazvoja u sklau s tokom 25. i povrata otpisanih trokova razvoja u sklau s tokom 27.

Prijelazne odredbe

32.Ako se prihvadanjem ovog Stanara mijenja raunovostvena politika, pouzede sepotie a usklaisvoje financijske izvjetaje prema Meunaronom raunovostvenom

standardu 8 - Neto obit ili gubitak razoblja, temeljne pogreke i promjeneraunovostvenih politka. Alternativa je ovome a pouzede treba priznati kao srestvosamo one trokove razvoja koji su nastali poslije stupanja na snagu ovog Standarda i kojiuovoljavaju kriteriju iz toke 17. ovog Stanara.

Datum stupanja na snagu

33.Ovaj se Meunaroni raunovostveni stanar poinje primijenjivati za financijskeizvjetaje koji obuhvadaju razoblja koja poinju 1. sijenja 1995. ili poslije toga.

Meunaroni raunovostveni stanar 11(promijenjen 1993.)

Ugovori o izgradnji

Ovaj promijenjeni meunaroni raunovostveni stanar stupa na snagu za financijskeizvjetaje koji obuhvadaju razoblja koja poinju 1. sijenja 1995. ili poslije toga i zamjenjujeMeunaroni raunovostveni stanar 11 - Raunovostvo ugovora o izgranji.

Kazalo

Cilj

Djelokrug Toke 1 - 2Definicije 3 - 6

Spajanje i segmentiranje ugovora o izgradnji 7 - 10

Prihodi iz ugovora 11 - 15

Trokovi iz ugovora 16 - 21Priznavanje prihoa i trokova iz ugovora 22 - 35Priznavanje oekivanih gubitaka 36 - 37


28/160

28

Promjene procjena 38

Objavljivanje 39 - 45


Dodatak

Objavljivanje raunovostvenih politikaOreivanje prihoa i rashoa iz ugovoraObjavljivanje ugovora

Ugovori o izgradnji

Stanari, tiskani kurzivom, trebaju se itati u kontekstu osnovnog materijala i uputa zaprimjenu u ovom Staaru te u kontekstu Pregovora Meunaronim raunovostvenimstanarima. Meunaroni raunovostveni stanari ne primjenjuju se na beznaajnestavke (vijeti toku 12 Pregovora).

Cilj

Cilj je ovog Standara propisati raunovostveni postupak s prihoima i trokovima kougovora o izgradnji. Zbog prirode aktivnosti koja se poduzima u ugovorima o izgradnji,

atumi poetka i zavretka te aktivnosti esto paaju u razliita obraunska razoblja. Zbogtoga je prvenstveno pitanje raunovostva ugovora o izgranji raspore prihoa i trokova izugovora na obraunska razoblja u kojima je posao izgranje obavljen. Ovaj Stanar koristikriterije priznavanja postavljene u Okviru za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetajakako bi se utvrilo kaa se prihoi i trokovi iz ugovora trebaju priznati kao prihoi i rashoi

u izvjetaju o obiti. On takoer prua praktine smjernice za primjenu naveenih kriterija.

Djelokrug

1.Ovaj se Standard treba primijeniti u raunovostvu ugovora o izgranji u financijskimizvjetajima izvoaa raova.

2. Ovaj Stanar zamjenjuje Meunaroni raunovostveni stanar 11 - Raunovostvougovora o izgradnji, usvojen 1978.

Definicije

3. U ovom stanaru koriste se sljeedi izrazi s naveenim znaenjem:

Ugovor o izgradnjije ugovor koji je posebno sklopljen za izgradnju nekog sredstva ili skupine

srestava koja su meusobno usko povezana ili meuovisna prema obliku, tehnologiji,funkciji te prema konanoj namjeni ili upotrebi.


29/160

29

Ugovor s fiksnom cijenomje ugovor o izgranji u kojem izvoa raova prihvada fiksnuugovorenu cijenu ili fiksnu stopu po jeinici proizvoa, koja je u nekim sluajevima sariklauzulu o povedanju trokova.

Ugovor tipa trokovi plusje ugovor o izgradnji u kojem se izvoau raova naoknauju

trokovi koji se mogu priznati ili rugaije efinirani trokovi uvedani za postotak tih trokovaili za fiksnu naknadu.

4. Ugovor o izgranji moe biti sklopljen za izgranju pojeinanog srestva kao to je most,zgraa, brana, cjevovo, cesta, bro ili tunel. Ugovor o izgranji takoer se moe onositi naizgranju skupine srestava koja su meusobno usko povezana ili meuzavisna premanjihovu obliku, tehnologiji i funkciji ili prema njihovoj svrsi ili namjeni. Primjer takvih ugovora

je ugovor o izgranji rafinerije i ostalih sloenih ijelova postrojenja i opreme.

5. Za potrebe ovog Stanara ugovori o izgranji ukljuuju:

(a) ugovore u pruanju usluga koje se neposreno onose na izgranju srestva, primjericeusluge rukovoenja projektom i usluge arhitekta i

(b) ugovore o unitavanju ili obnavljanju srestva i obnavljanju okolia nakon unitenjasredstava.

6. Ugovori o izgranji oblikuju se na razliite naine, a za potrebe ovog Stanara svrstani suu ugovore s fiksnom cijenom i ugovore tipa trokovi plus. Neki ugovori o izgranji mogusaravati karakteristike oba naveena ugovora, tj. i ugovora s fiksnom cijenom i ugovora

tipa trokovi plus, primjerice u sluaju ugovora tipa trokovi plus s ogovorenom najvedomcijenom. U takvim sluajevima izvoa raova mora sagleati sve uvjete opisane u tokama23 i 24 kako bi mogao utvriti kaa de priznati prihoe i trokove iz ugovora.

Kombiniranje i segmentiranje ugovora o izgradnji

7. Zahtjevi iz ovog standarda uobiajeno se primjenjuju zasebno za svaki pojeini ugovor oizgranji. Meutim, u oreenim okolnostima bit de neophono primijeniti ovaj Stanar nakomponente pojeinanog ugovora koje se mogu zasebno ientificirati ili zajeno na skupinuugovora kako bi se na pravi nain mogla sagleati sutina nekog ugovora ili skupine ugovora.

8.Kaa se ugovor onosi na vie srestava, izgranja svakog srestva treba se smatratizasebnim ugovorom o izgradnji ako:

(a) postoji zasebna namjera za izgradnju svakog pojedinog sredstva;

(b) svako srestvo premet je posebnog ogovaranja, a izvoa raova i naruitelj umogudnosti su prihvatiti ili obiti io ugovora koji se onosi na pojeino srestvo i

(c) trokovi i prihoi svakog pojeinanog srestva mogu se utvriti.


30/160

30

9. Skupinu ugovora, bez obzira rai li se o jenom ili vie naruitelja, treba smatratipojeinanim ugovorom o izgranji ako:

(a) skupina ugovora sklopljena je u jednom paketu;

(b) ugovori su tako usko povezani a su zapravo io jenog projekta s prosjenom maromprofita i

(c) ugovori se izvravaju istovremeno ili u kontinuiranom slijeu.

10. Ugovorom se moe previjeti izgranja oatnog srestva po naruiteljovoj elji ili semoe opuniti tako a ukljui izgranju oatnog srestva. Izgranju oatnog sredstvatreba smatrati zasebnim ugovorom o izgradnji onda kada:

(a) dodatno sredstvo po obliku, tehnologiji ili funkciji bitno se razlikuje od sredstva ili

sredstava iz originalnog ugovora ili

(b) cijena izgradnje dogovorena je bez obzira na cijenu u originalnom ugovoru.

Prihodi iz ugovora

11. Prihodi iz ugovora trebaju obuhvatiti:

(a)poetni iznos prihoa ogovorenih u ugovoru i

(b) izmjene u ugovorenim raovima, potraivanjima i stimulativnim pladanjima:

(i) u mjeri o koje je vjerojatno a de oni rezultirati prihodima i

(ii) kaa ih je mogude sigurno izmjeriti.

12. Prihoi iz ugovora mjere se po fer vrijenosti primljene naknae ili potraivanja. Namjerenje prihoa iz ugovora utjee mnotvo nesigurnosti koje ovise o ishou buudihogaaja. Njihove procjene esto treba promijeniti po nastanku ogaaja i razrijeenjemnesigurnosti. Zato se priho iz ugovora moe povedavati ili smanjivati iz jenog razoblja udrugo. Na primjer:

(a) Izvoa raova i naruitelj mogu ogovoriti izmjene ili potraivanja koja povedavaju ilismanjuju prihoe iz ugovora u razoblju koje slijei onome u kojem je ugovor bio poetnodogovoren.

(b) Iznos prihoa ogovorenog u ugovoru s fiksnom cijenom moe se povedati kao rezultatklauzula o povedanju trokova.


31/160

31

(c) Iznos prihoda iz ugovora moe se smanjiti kao posljeica kazni koje nastaju zbogizvoaevih zakanjenja pri ispunjavanju ugovora.

(d) Kaa ugovor s fiksnom cijenom ukljuuje fiksnu cijenu po jeinici outputa, prihoi izugovora povedavaju se kako se povedava broj jeinica.

13. Izmjena je naruiteljeva uputa za promjenu obujma raa koji treba izvriti premaugovoru. Izmjena moe ovesti o povedanja ili smanjenja prihoa iz ugovora. Primjeriizmjena su promjene u specifikacijama ili nacrtu sredstva koje se gradi te promjene u

trajanju ugovora o izgranji. Izmjena se ukljuuje u prihoe iz ugovora ona kaa je:

(a) vjerojatno a de naruitelj oobriti izmjenu i iznos prihoa koji proizlazi iz nje i

(b) iznos prihoa mogude sigurno izmjeriti.

14. Potraivanje je iznos koji izvoa nastoji naplatiti o naruitelja ili ruge stranke kaonaknau (povradaj) trokova koji nisu ukljueni u ogovorenu cijenu. Potraivanje moenastati, primjerice, iz zakanjenja koje je prouzroio naruitelj, zbog pogreki uspecifikacijama ili nacrtu i iz spornih izmjena u ugovornom poslu. Mjerenje iznosa prihoda

koji nastaju o takvih potraivanja povrgnuto je visokoj razini nesigurnosti i esto ovisi oishou pregovora. Stoga se takva potraivanja ukljuuju u prihoe iz ugovora ona kaa:

(a) pregovori tako napreuju a je vjerojatno a de naruitelj prihvatit potraivanje; i

(b)je iznos koji de naruitelj vjerojatno prihvatiti mogude pouzano izmjeriti.

15. Stimulativna pladanja su oatni iznosi ispladeni izvoau ako su specificirani stanariizvrenja postignuti ili premaeni. Primjerice, ugovorom se moe previjeti stimulativnopladanje izvoau za prijevremeno ispunjenje ugovora. Stimulativna pladanja ukljuuju se uprihode iz ugovora kada:

(a) ispunjenje ugovora otilo ovoljno aleko te je vjerojatno a de specificirani stanariizvrenja biti postignuti ili premaeni i

(b) iznos stimulativnog pladanja mogude je pouzano izmjeriti.

Trokovi iz ugovora

16.Trokovi iz ugovora trebaju obuhvatiti:

(a) trokove koji se izravno onose na oreeniugovor;

(b) trokove koji se opdenito mogu pripisati aktivnosti iz ugovora te se mogu rasporeiti napojedini ugovor i


32/160

32

(c) takve ruge trokove s kojima se moe posebno teretiti naruitelj prema uvjetima uugovoru.

17. Trokovi koji se izravno onose na oreeni ugovor ukljuuju:

(a) trokove raa i nazora na grailitu;

(b) trokove koritenog materijala u izgranji;

(c) amortizaciju postrojenja i opreme koji se koriste u izvrenju ugovora;

(d) trokove prijevoza postrojenja, opreme i materijala na grailite onosno s grailita;

(e) trokove najma postrojenja i opreme;

(f) trokove izrae nacrta i tehnike pomodi koji se izravno onose na ugovor;

(g) procijenjene trokove oravanja u garantnom roku ukljuujudi i oekivane ostaletrokove garancije i

(h) obveze prema tredim stranama.

Ovi trokovi mogu se smanjiti bilo kojim oatnim izvorom prihoa koji nisu ukljueni uogovorene prihoe, primjerice prihoom o proaje vika materijala i proajompostrojenja i opreme nakon izvrenja ugovora.

18. Trokovi koji se mogu opdenito pripisati ugovoru i koji se mogu rasporeiti na pojeiniugovor ukljuuju:

(a) osiguranje;

(b) trokove projektiranja i tehnike pomodi koji nisu izravno vezani samo na jean ugovor;

(c) opde trokove izgranje.

Takvi trokovi raspojeljuju se koritenjem metoa koje su sistematine i racionalne te ih je

mogude osljeno primijeniti na raspojelu svih trokova koji imaju sline karakteristike.Raspojela se temelji na normalnoj razini aktivnosti izgranje. Opdi trokovi izgranjeobuhvadaju i takve trokove kao to su trokovi pripremanja i izrae platnih listi zagraevinarsko osoblje. Trokovi koje je opdenito mogude pripisati ugovoru i koji se moguraspoijeliti na oreeni ugovor takoer ukljuuju i trokove posube kaa izvoa radovaprimjenjuje Meunaroni raunovostveni stanar 23 - Trokovi posube.


33/160

33

19. Trokovi kojima je na temelju uvjeta ugovora mogude posebno teretiti naruitelja moguukljuivati neke opde aministrativne trokove i trokove razvoja ije naoknaivanje moebiti specificirano u uvjetima ugovora.

20. Trokovi koji se ne mogu rasporeiti na aktivnosti izgranje ili se ne mogu raspoijeliti na

ugovor razmatraju se zasebno o trokova obuhvadenih ugovorom o izgranji. Takvi trokoviobuhvadaju:

(a) opde aministrativne trokove ije naoknaivanje nije specificirano u ugovoru,

(b) trokove proaje,

(c) trokove istraivanja i razvoja ije naoknaivanje nije obuhvadeno ugovorom i

(d) amortizaciju postrojenja i opreme koja nije u funkciji i koja nije koritena pri izvrenju

oreenog ugovora.

21. Trokovi iz ugovora obuhvadaju trokove koje je mogude rasporeiti na ugovor oatuma zakljuenja ugovora o konanog ispunjenja ugovora. Meutim, trokovi koji sedirektno odnose na ugovor i koji su nastali pri zakljuivanju ugovora takoer se ukljuuju kaoio trokova ugovora ako ih je mogude posebno utvriti (ientificirati) i pouzano mjeriti te

je vjerojatno a de ugovor biti zakljuen. Kaa se trokovi nastali pri zakljuivanju ugovorapriznaju kao rashod razdoblja u kojem su nastali oni se, u sluaju zakljuivanja ugovora usljeedem razoblju, ne ukljuuju u trokove ugovora.

Priznavanje prihoda i rashoda iz ugovora

22.Kaa je isho (rezultat, izvrenje) ugovora o izgranji mogude pouzano procijeniti,prihodi ugovora i trokovi ugovora koji su povezani s ugovorom o izgranji trebaju se priznatikao prihoi i rashoi zavisno o stupnja ovrenosti aktivnosti izgranje na atum bilance.Oekivani gubitak prema ugovoru o izgranji treba se omah priznati kao rashod u skladu stokom 36.

23.U sluaju ugovora s fiksnom cijenom, rezultat (isho, izvrenje) ugovora o izgranji moese pouzano procijeniti kaa su zaovoljeni sljeedi uvjeti:

(a) Ukupan priho ugovora mogude je pouzano izmjeriti.

(b) Vjerojatno je da de ekonomske koristi povezane s ugovorom pritjecati u pouzede.

(c) Trokove ugovora za ovrenje ugovora i stupanj ovrenosti ugovora na atum bilancemogude je pouzano izmjeriti.

(d) Trokovi ugovora, koji se mogu pripisati ugovoru, mogu se jasno utvriti i pouzdanoizmjeriti kako bi se saanji trokovi ugovora mogli usporeiti s prethonim procjenama.


34/160

34

24.U sluaju ugovora tipa trokovi plus, rezultat (isho, izvrenje) ugovora o izgranjimogude je pouzano procijeniti kaa su zaovoljeni sljeedi uvjeti:

(a) Vjerojatno je a de ekonomske koristi povezane s ugovorom pritjecati u pouzede.

(b) Trokovi ugovora koji se mogu pripisati ugovoru, bez obzira jesu li ili nisu naoknaivi,mogu se jasno identificirani (utvrditi) i pouzdano izmjeriti.

25. Priznavanje prihoa i rashoa prema stupnju ovrenosti ugovora uobiajeno se nazivametoom stupnja ovrenosti. Prema toj metoi prihoi ugovora sueljavaju se s trokovimaugovora nastalim u postizanju stupnja ovrrnosti, rezultat ega je izvjetavanje prihoda,rashoa i obiti koje je mogude pripisati ijelu ugovora koji je ovren. Ta metoa osiguravakorisne informacije o obujmu ugovorenih aktivnosti i izvrenju tijekom razoblja.

26. Prema metoi stupnja ovrenosti prihoi iz ugovora priznaju se kao prihoi u izvjetaju

o obiti u raunovostvenim razobljima u kojima je posao izgranje obavljen. Trokovi izugovora uobiajeno se priznaju kao rashoi u izvjetaju o obiti u raunovostvenimrazdobljima u kojima je posao s kojim su oni u vezi obavljen. Meutim, svaki oekivani viakukupnih trokova iz ugovora izna ukupnih prihoa iz ugovora za oreeni ugovor omah sepriznaje kao rasho u sklau s tokom 36.

27. Izvoa raova moe biti izloen trokovima iz ugovora koji se onose na buudeaktivnosti obuhvadene ugovorom. Takvi trokovi iz ugovora priznaju se kao imovina uz uvjetpostojanja vjerojatnosti a de oni biti pokriveni. Ovi trokovi prestavljaju obvezu naruiteljai uobiajeno se klasificiraju kao proizvonja u tijeku ko ugovora.

28. Rezultat (isho) ugovora o izgranji jeino je mogude sigurno procijeniti kaa jevjerojatno a de ekonomske koristi povezane s ugovorom pritjecati u pouzede. Meutim,kaa naplata iznosa, koji je ved ukljuen u prihoe iz ugovora i koji je ved priznat u izvjetajuo obiti, postane nesigurna, nenaplativi iznos ili iznos za koji vie ne postoji vjerojatnostpokrida raije se priznaje kao rasho, a ne kao ispravak (usklaenje) iznosa prihoa izugovora.

29. Pouzede je, opdenito, u mogudnosti izvriti pouzanu procjenu nakon to je prihvatilougovor koji utvruje:

(a) ostvariva prava svake strane s obzirom na srestvo koje de se izgraiti;

(b) naknae koja de se razmjeniti i

(c) nain i rokove pladanja.

Takoer je uobiajeno i neophono a pouzede ima uinkovito interno financijskoplaniranje i sustav izvjetavanja. Pouzede nazire i, kaa je to neophono, popravljaprocjenu prihoa i trokova iz ugovora zavisno o tijeka izgranje. Potreba za takvim


35/160

35

prepravkama ne treba znaiti a se rezultat (isho) ugovora o izgranji ne moe se sigurnoprocijeniti.

30. Stupanj ovrenosti ugovora moe se utvriti na itav niz razliitih naina. Pouzedekoristi onu metou koja pouzano mjeri izvrene raove. Zavisno o vrste ugovora metoe

mogu ukljuiti:

(a) udio koji imaju trokovi iz ugovora za ovrene raove o oreenog atuma u onosuna procijenjene ukupne trokove ugovora;

(b) premjeravanja (preglei) ovrenih raova ili

(c) kompletiranje utvrenih fizikih proporcija u ugovorenom poslu.

Uplate po fazama ostvarenja i preujmovi primljeni o naruitelja ne oraavaju uvijek

stupanj ovrenosti raova.

31. Kaa se stupanj ovrenosti utvruje s obzirom na trokove iz ugovora koji su nastali ooreenog atuma, samo oni trokovi iz ugovora koji se onose na izvrene raoveukljuujuse u trokove nastale o toga atuma. Primjeri trokova ugovora koji se iskljuuju jesu:

(a) trokovi ugovora koji se onose na buudu aktivnost po ugovoru, kao to su trokovimaterijala koji je isporuen na grailite ili pripremljen za koritenje u ugovoru, ali koji jonije ugraen, upotrijebljen ili iskoriten tijekom izvoenja ugovora, osim materijala koji suposebno napravljeni za ugovor i

(b) preujmovi poizvoaima raova za raove izvrene prema pougovoru.

32.Kada se rezultat (ishod, izvrenje) ugovora o izgranji ne moe sigurno procijeniti:

(a)prihoe treba priznati samo o iznosa nastalih trokova iz ugovora za koji je vjerojatno ade biti naoknaen i

(b) trokove iz ugovora treba priznati kao rasho u razoblju u kojem nastaju.

Oekivani gubitak po ugovoru o izgranji treba omah priznati kao rasho u sklau s tokom

36.

33. Tijekom ranijih faza provebe ugovora esto se ogaa a je teko sigurno procijenitirezultat (isho) ugovora. Unato tome moe biti vjerojatno a de pouzede pokriti(naoknaiti) nastale trokove po ugovoru. Zato se prihoi iz ugovora priznaju samo otolikog iznosa nastalih trokova za koji se oekuje kako de biti naoknaiv. Ako se rezultat(isho, izvrenje) ugovora ne moe sigurno procijeniti, obit sene priznaje. Meutim, ak ikaa se rezultat (isho) ugovora ne moe sigurno procijeniti, mogude je a ukupni trokovipo ugovoru buu vedi o ukupnih prihoa iz ugovora. U takvim se sluajevima svaki


36/160

36

oekivani viak ukupnih trokova po ugovoru izna ukupnih prihoda iz ugovora odmahpriznaje kao rasho u sklau s tokom 36.

34. Trokovi iz ugovora koji moa nede biti pokriveni (naoknaeni) priznaju se omah kaorashoi. Primjeri okolnosti u kojima pokride (naoknaivost) nastalih trokova iz ugovora nije

vjerojatno i u kojima se trokovi iz ugovora moa trebaju omah priznati kao rashoiobuhvadaju one ugovore:

(a) koji nisu u potpunosti proveivi i ija se valjanost ozbiljno moe ovesti u pitanje;

(b) ije ovrenje zavisi o ishoa nerijeenog suskogspora ili zakonskih ogranienja;

(c) koji se onose na imovinu koja de vjerojatno biti zaplijenjena ili ouzeta;

(d) gje naruitelj raova ne moe pomiriti svoje obveze ili

(e) kaa izvoa raova nije u mogudnosti izvriti ugovor ili rugaije pomiriti svoje obvezeiz ugovora.

35.Kaa nesigurnost koja je onemogudila pouzanu procjenu rezultata (ishoa) ugovora,vie ne postoji, prihoe i rashoe povezane s ugovorom o izgranji treba raije priznati usklau s tokom 22. nego s tokom 32.

Priznavanje oekivanih gubitaka

36. Kaa je vjerojatno a de ukupni trokovi iz ugovora biti vedi o ukupnih prihoa izugovora, oekivani gubitak treba priznati omah kao rasho.

37. Iznos takvog gubitka utvruje se bez obzira:

(a)jesu li ili nisu zapoeli raovi po ugovoru;

(b) na stupanj ovrenosti poslova po ugovoru ili

(c) na iznos obiti koja se oekuju o rugih ugovora koji se ne smatraju kao jean ugovor oizgranji u sklau s tokom 9.

Promjene procjena

38. Metoa stupnja ovrenosti primjenjuje se na kumulativnoj osnovi u svakomobraunskom razoblju na tekude procjene prihoa i trokova iz ugovora. Zato se uinakpromjene procjene prihoa iz ugovora ili trokova iz ugovora obraunava kao promjenaraunovostvene procjene (vijeti Meunaroni raunovostvenistandard 8 - Neto dobit iligubitak razoblja, temeljne pogreke i promjene raunovostvenih politika). Promijenjene


37/160

37

procjene koriste se pri utvrivanju iznosa prihoa i rashoa priznatih u izvjetaju o obiti urazoblju u kome je olo o promjene i u buudim razobljima.

Objavljivanje

39.Pouzede treba objaviti:

(a) iznos prihoda iz ugovora koji su priznati kao prihodi u razdoblju;

(b) metoe koritene za utvrivanje prihoa iz ugovora koji su priznati u razoblju i

(c) metoe koritene u oreivanju stupnja ovrenosti ugovora koji su u tijeku.

40. Pouzede treba objaviti sljeede poatke za ugovore u tijeku na atum bilance:

(a) zbirni iznos nastalih trokova i priznatih obitaka (umanjen za priznate gubitke) ooreenog atuma;

(b) iznos primljenih predujmova i

(c) iznos zaranih isplata.

41. Zarane isplate iznosi su o postupnih zaraunavanja, tj. privremenih situacija koje senede platiti sve o ispunjenja uvjeta naveenih u ugovoru za pladanje takvih iznosa ili ok seuoeni neostaci ne isprave. Postupna zaraunavanja iznosi su fakturirani za zavrene raovepo ugovoru bez obzira je li ih naruitelj ved platio ili nije. Preujmovi su iznosi koje je izvoaprimio prije ovrenja s njim povezanih raova.

42. Pouzede treba prezentirati:

(a) bruto iznos koji de platiti naruitelj za ugovorene raove kao imovinu; i

(b) bruto iznos koji de isplatiti naruitelji za ugovorene raove kao obvezu.

43. Bruto iznos koji de platiti naruitelji za ugovorene raove je neto iznos:

(a) nastalih trokova uvedanih za priznate dobitke i umanjen

(b) za zbroj priznatih gubitaka i postupno zaraunatih iznosa.

Za sve ugovore, u tijeku ko kojih su nastali trokovi uvedani za priznate obitke (umanjeniza priznate gubitke), vedi o postupno zaraunatih iznosa.

44. Bruto iznos koji de se isplatiti naruitelji za ogovoreni posao je neto iznos:


38/160

38

(a) nastalih trokova uvedanih za priznate obitke; i umanjen

(b) za zbroj priznatih gubitaka i postupno zaraunatih iznosa

za sve ugovore u tijeku ko kojih postupno zaraunati iznosi nailaze nastale trokove

uvedane za priznate obitke (umanjeni za priznate gubitke).

45. Pouzede objavljuje bilo koje nepreviene (mogude) obitke ili gubitke u sklau sMeunaronim raunovosvenim stanarom 10 - Neprevieni ogaaji i ogaaji nastalinakon atuma bilance. Neprevieni (neoekivani) obici i neprevieni (neoekivani) gubicimogu proizadi iz takvih stavki kao to su trokovi garancije, reklamacije, kazne ili rugimogudi gubici.

Datum stupanja na snagu

46.Ovaj meunaroni raunovostveni stanar primjenjuje se za financijske izvjetaje kojiobuhvadaju razoblja koja poinju 1. sijenja 1995. ili poslije toga.

DODATAK

Dodatak je samo ilustrativne prirode i nije dio standarda. Svrha je ovog dodatka ilustriranje

primjene standarda kako bi se pomoglo u razjanjavanju njegova znaenja.

Objavljivanje raunovostvenih politika

Primjeri objavljivanja raunovostvenih politika su sljeedi:

Prihodi iz ugovora o izgradnji s fiksnom cijenom priznaju se prema metodi stupnja

ovrenosti i mjere se prema postotku ranih sati ostvarenih o oreenog atuma uodnosu na procijenjeni ukupan broj radnih sati za svaki ugovor.

Prihoi uz ugovora tipa trokovi plus priznaju se prema naoknaivim trokovima nastalimtijekom razoblja uvedanim za zaraenunaknau i mjere se ujelom koji trokovi nastali ooreenog atuma imaju u procijenjenim ukupnim trokovima ugovora.

Oreivanje prihoa i rashoa iz ugovora

Sljeedi primjeri ilustriraju jenu metou utvrivanja stupnja ovrenosti ugovora ivremenski raspore priznavanja prihoa i rashoa iz ugovora (vijeti toke 22. o 35.Standarda).

Izvoa raova ima ugovor s fiksnom cijenom o 9.000 za izgranju mosta. Poetni iznosprihoa ogovorenih u ugovoru je 9.000. Izvoaeva poetna procjena trokova iz ugovora je8.000. Potrebno je tri godine za izgradnju mosta.


39/160

39

Na kraju prve goine izvoaeva procjena trokova iz ugovora povedala se na 8.050.

U rugoj goini naruitelj oobrava izmjenu koja ima za posljeicu povedanje prihoa izugovora za 200 kao i povedanje procijenjenih oatnih trokova iz ugovora za 150. Na krajuruge goine nastali trokovi obuhvadaju 100 za stanarni materijal koji je usklaiten na

grailitu rai upotrebe u tredoj goini prilikom ovrenja projekta.

Izvoa raova utvruje stupanj ovrenosti ugovora izraunavajudi uio trokova iz ugovoraza ovrene raove o oreenog atuma u onosu na zanju procjenu ukupnih trokova izugovora. Saetak financijskih poataka tijekom izgranje obuhvada:

god. 1. god. 2. god. 3.

Poetni iznos prihoaprema ugovoru 9000 9000 9000

Izmjena - 200 200Ukupni prihodi iz ugovora 9000 9200 9200

Trokovi iz ugovora nastali odatuma 2093 6168 8200

Trokovi iz ugovora za ovre-nje radova 5957 2032 -

Ukupno procijenjeni trokoviiz ugovora 8050 8200 8200

Procijenjena dobit 950 1000 1000

Stupanj ovrenosti 26% 74% 100%

Stupanj ovrenosti u rugoj goini (74%) oreuje se iskljuivanjem stanarnog materijalao 100, koji je usklaiten za koritenje u 3. goini, iz trokova iz ugovora nastalih zaovrenje raova o atuma.

Iznos prihoa, rashoa i obiti priznat u izvjetaju o obiti u tri goine prikazan je kao toslijedi:

Priznat u Priznat u

Do datuma preth. god. tekud. go.

Prva godina

Prihod (9200 0.26) 2340 2340

Rashodi (8050 0.26) 2093 2093

Dobit 247 247

Druga godina

Prihod (9200 0.74) 6808 2340 4468

Rashodi (8200 0.74) 6068 2093 3975

Dobit 740 247 493


40/160

40

Treda goinaPrihod (9200 1.00) 9200 6808 2392

Rashodi 8200 6068 2132

Dobit 1000 740 260

Objavljivanje ugovora

Izvoa raova zavrio je prvu goinu svojeg poslovanja. Svi njegovi trokovi nastali izugovora pladeni su novcem i sva njegova postupna zaraunavanja (privremene situacije) ipredujmovi primljeni su u gotovini. Trokovi iz ugovora nastali za ugovore B, C i E ukljuujutroak materijala koji je kupljen za izvrenje ugovora, ali koji jo nije iskoriten o togatuma. Za ugovore B,C i E naruitelji su ali preujmove izvritelju za raove koji jo nisuizvreni.

Stanje njegovih pet ugovora u tijeku (neispunjenih ugovora) na kraju prve godine je kako

slijedi:

Ugovor

A B C D E Ukup-

no

Ugovoreni prihodi

priznati uskladu s

tokom 22. 145 520 380 200 55 1,300

Rashodi iz ugovo-ra priznati u

sklau s to-kom 22. 110 450 350 250 55 1,215

Oekivani gubi-tak priznat u

sklau s tokom36. - - - 40 30 70

Priznata dobit

umanjena za pri-

znati gubitak 35 70 30 (90) (30) 15

================================

Trokovi iz ugovo-ra nastali u razdob-

lju 110 510 450 250 100 1,420


41/160

41

Nastali trokovi izugovora priznati

kao rashodi iz ugo-

vora u sklau s to-kom 22. 110 450 350 250 55 1,215

Trokovi iz ugo-vora koji se odnose

na buudu aktivnostpriznati kao

imovina u skladu

s tokom 27. - 60 100 - 45 205==================================

Prihod iz ugovora

(vidjeti gore) 145 520 380 200 55 1,300

Pladeno unaprije(toka 41.) 100 520 380 180 55 1,235

Nenapladeni priho-di iz ugovora 45 - - 20 - 65

==================================

Preujmovi (toka41.) - 80 20 - 25 125

==================================

Iznosi koji de biti objavljeni u sklau sa Stanarom su slijeedi:

Prihodi iz ugovora priznati kao prihodi u

razoblju toka 39. (a) 1,300

Nastali trokovi iz ugovora i priznati dobici(umanjeni za priznate gubitke ) na atum toka40 (a) 1,435

Primljeni preujmovi toka 40 (b) 125

Bruto iznos potraivanja prema kupcu za ugovorene raove - prikazankao imovina u sklau s tokom 42 (a) 220

Bruto iznos obveza prema kupcu za ugovorene

radove - prikazan kao obveza u sklau s tokom


42/160

42

42 (b) (20)

Iznosi koje treba objavitiu sklau s tokama 40 (a), 42 (a) i42 (b) izraunavaju se na slijeedi nain:

A B C D E Ukup-

no __

Nastali trokoviiz ugovora 110 510 450 250 100 1,420

Priznati dobici

umanjeni za priz-

nate gubitke 35 70 30 (90) (30) 15

145 580 480 160 70 1,435

Pladeno unaprije(postupna ura-

unavanja) 100 520 380 180 55 1,235

Potraivanja onaruitelja 45 60 100 - 15 220

Obveza prema

naruiteljima - - - (20) - (20)

Meunaroni raunovostveni stanar 16

(promijenjen 1993.)

Nekretnine, postrojenja i oprema

Ovaj promijenjeni Meunaroni raunovostveni stanar stupa na snagu za financijskeizvjetaje koji obuhvadaju razoblja koja poinju 1. sijenja 1995. ili kasnije i zamjenjujeMeunaroni raunovostveni stanar 16 - Raunovostvo nekretnina, postrojenja iopreme.

Kazalo

Cilj

Djelokrug Toke 1 - 6Definicije 7

Priznavanje nekretnina, postrojenja i opreme 8 - 14

Poetno mjerenje nekretnina, postrojenja i opreme 15 - 23Sastavni ijelovi troka 16 - 21


43/160

43

Razmjene sredstava 22 - 23

Naknadni izdaci 24 - 28

Mjerenje nakon poetnog priznanja 29 - 42Osnovni postupak 29

Doputeni alternativni postupak 30

Revalorizacija 31 - 42

Amortizacija 43 - 55

Preispitivanje vijeka upotrebe 52 - 55

Preispitivanje metode amortizacije 55

Naoknaivanje knjigovostvenog iznosa 56 - 60Umanjenje 56 - 58

Naknano povedanje naoknaivog iznosa- osnovni postupak 59

Naknano povedanje naoknaivog iznosa- oputeni alternativni postupak 60

Povlaenja i otuenja 61 - 65Objavljivanje 66 - 71


Nekretnine, postrojenja i oprema

Stanare, koji su tiskani kurzivom, treba itati u kontekstu osnovnog materijala i uputa zaprimjenu u ovom Stanaru te u kontekstu Pregovora Meunaronim raunovostvenimstanarima. Meunaroni raunovostveni stanari ne primjenjuju se na beznaajnestavke (vijeti toku 12. Pregovora)

Cilj

Cilj je ovog Stanara propisati raunovostveni postupak za nekretnine, postrojenja iopremu. Glavna pitanja raunovostva nekretnina, postrojenja i opreme su vremenski okvirpriznavanja srestava, utvrivanje njihovih knjigovodstvenih iznosa i s njima povezanihtrokova amortizacije koje treba priznati te utvrivanje i raunovostveni postupak s ostalimumanjenjima knjigovodstvenih iznosa.

Ovaj Standard zahtijeva da se neki predmet nekretnina, postrojenja i opreme treba priznati

kao sredstvo ako zadovoljava definiciju i kriterij priznavanja za sredstvo u Okviru za

sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja.

Djelokrug

1.Ovaj se Stanar treba primijeniti u raunovostvu nekretnina, postrojenja i opreme osimkaa rugi Meunaroni raunovostveni stanar zahtijeva ili oputa razliitraunovostveni postupak.


44/160

44

2. Ovaj Stanar zamjenjuje Meunaroni raunovostveni stanar 16 - Raunovostvonekretnina, postrojanja i opreme, usvojen 1981. Ovaj Standar, takoer zamjenjujeMeunaroni raunovostveni stanar 4 - Raunovostvo amortizacije, u pogleuamortizacije nekretnina, postrojenja i opreme. Iako primjena naela saranih u ovomStanaru takoer moe biti priklana za ruga srestva, kao to je ugotrajna

nematerijalna imovina, MRS 4 - Raunovostvo amortizacije i alje se primjenjuje na takvasredstva.

3. Ovaj se Standard ne primjenjuje na:

(a) ume i sline obnovljive prirone resurse, i

(b) prava na iskoritavanje runih bogatstava, istraivanje i vaenje rua, nafte, prironogplina i slinih neobnovljivih resursa.

Meutim, ovaj se Stanar primjenjuje na nekretnine, postrojenja i opremu koji se koristi zarazvoj ili oravanje aktivnosti ili srestava naveenih po (a) i (b), ali koji se moguodvojitiod takvih aktivnosti ili sredstava.

4. U nekim okolnostima Meunaroni raunovostveni stanari oputaju a se poetnopriznavanje knjigovostvenog iznosa nekretnina, postrojenja i opreme orei koristedi sepristupom koji se razlikuje od propisanog u ovom Stanaru. Primjerice, prema oputenomalternativnom postupku za negativni goowill Meunaroni raunovostveni stanar 22 -Poslovna spajanja zahtijeva a se nekretnine, postrojenja i oprema steeni poslovnimspajanjima poetno mjere po fer vrijenosti, ak i ona ka to premauje troak nabave.

Meutim, u takvim se sluajevima svi rugi aspekti raunovostvenog postupka za takvasrestva, ukljuujudi amortizaciju, oreuju prema zahtjevima ovog Stanara.

5. Meunaroni raunovostveni standard 25 - Raunovostvo ulaganja oputa pouzeduda postupa s ulaganjima u nekretnine kao s nekretninom (u skladu s ovim Standardom) ili

kao s ugoronim ulaganjem (u sklau s Meunaronim raunovostvenim stanarom 25 -Raunovostvo ulaganja).

6. Ovaj Stanar ne bavi se oreenim aspektima primjene sveobuhvatnog sustava kojioraava uinke promjena cijena (vijeti Meunaroni raunovostveni stanar 15 -Informacije koje pokazuju uinke mijenjanja cijena i MRS 29 - Financijsko izvjetavanje uhiperinflacijskim privreama). Meutim, o pouzeda koja primjenjuju takav sustav zahtijevase a se priravaju svih aspekata ovog Stanara, osim onih koji se bave mjerenjemnekretnina, postrojenja i opreme nakon njihovog poetnog priznanja.

Definicije

7.U ovom se Stanaru sljeedi izraz

Documents

Medunarodni Racunovodstveni Standardi - Novine Br 65-96