POGLAVLJE 1 : UVOD 1 . DEFINICIJA I POJAM MEUNARODNOG PRAVAsubjekata.

A-1

MEUNARODNO PRAVO je sustav pravnih pravila koja ureuju odnose u meunarodnoj zajednici priznatih

nekad je IUS GENTIUM znaio dio domaeg prava ali su ga pisci koji su pisali latinski poeli upotrebljavati kao izraz za meunarodno pravo. meunarodno pravo moe biti JAVNO i PRIVATNO unutranje dravno pravo koje ureuje pitanje granica sustava u prostoru kad se na neki odnos dade primijeniti pravo dviju ili vie drava, mpp daje pravila o tome koja e se pravila primijeniti kolizijska pravila.

Karakteristike meunarodnog prava; 1. Meunarodno pravo je PRAVO kao i svaka druga grana prava.

od pravnog pravila treba razlikovati puki obiaj i pravila utivosti. pravila utivosti su obiaji ophoenja izmeu lanova meunarodne zajednice nisu pravno obvezatni mada se vre strogo i dosljedno. Njihovo vrenje ovisi o dobroj volji lanova meunarodne zajednice. Na njihovo se nepotivanje ne moe odgovoriti represalijama ve na nain koji ne predstavlja krenje meunarodnog prava. (doputeno je opozivanje diplomatskog predstavnika ali ne i otvaranje diplomatskepote)

pravila uitivosti mogu s vremenom postati obveznim pravilima meunarodnog prava, a pravila meunarodnog prava mogu izgubiti znaenje pravnih pravila i odrati se kao pravila uitivosti

2. Ovo je pravo SUSTAV PRAVNIH PRAVILA, unutar tog sustava je uobiajena pojava pravnih praznina zbog kojih seodreena pitanja ne mogu pravno rijeiti. To je cjelovit sustav pravnih normi u okviru kojeg je mogue rijeiti i sluaj koji nije predvien normom a to inimo primjenom vie, openitije norme. Praznine u meunarodnom pravu postupno se popunjavaju, ponekad i uz pomo analogije s drugim ve usvojenim rjeenjima u meunarodnom pravu. Meunarodno pravo je jednako ostalim granama prava jer se ono izgradilo kao sustavna cjelina i smatra se takvom cjelinom u kojoj su pojedina pravila povezana. Bez te znaajke meunarodno pravo ne bi bilo pravo.

3. Meunarodno pravo UREUJE ODNOSE MEU DRAVAMA. - ova definicija bi trebala uzeti u obzir i injenicu daosim drava postoje i drugi subjekti meunarodnog prava, meunarodne organizacije, zemlje u odnosima ovisnosti, ustanci, oslobodilaki pokreti.

4. Meunarodno pravo se ne moe zamisliti bez postojanja vie drava izmeu kojih mora postojati barem neka VEZASAOBRAAJA a tu je potrebna i neka slinost kultura. (zato se meunarodno pravo nije moglo snanije razvijati u

doba Rimskog Carstva). Taj krug nazivamo meunarodna zajednica. Danas postoji samo jedna meunarodna zajednica koja obuhvaa itav svijet ali s mnogo partikularizama. Mogue je da postoji vie odvojenim meunarodnih zajednica, tako je bilo u staro doba. ( Indija, Kina, helenske drave). Unutar iste zajednice moze biti razlicitih pravnih krugova s partikularnim normama. itava zajednica je, unato razlikama, povezana barem glavnim naelima i temeljnim pr. shvaanjima. Meunarodno pravo ureuje odnose meu subjektima u toj zajednici kao nosiocima prava i dunosti te istovremeno kao adresatima normi meunarodnog prava. MEUNARODNA ZAJEDNICA je ona zajednica u kojoj se izgradio neki odreeni sustav pravnih pravila meunarodnog prava.

5. ODNOS MEUNARODNOG I UNUTRANJEG PRAVA

B-7

obzirom da se meunarodno pravo esto usporeuje s unutranjim pravom ili se njemu suprotstavlja, pitanje Rjeavanja Tog Sukoba Rjeava Se Primjenom 2 TEORIJE:a) MONISTIKA TEORIJA iji su predstavnici Kelsen, Duguit, Guggenhaim - itavo pravo je jedinstven sustav koji sadri naela o rjeavanju sukoba izmeu pravila meunarodnog prava i propisa unutranjeg prava .

unutar tog sustava mogue su dvije varijante;

1

1. 2.

teorija o primatu meunarodnog prava prema kojoj je meunarodno pravo iznad unutranjeg prava - ne odg stvarnosti teorija o primatu unutranjeg prava po kojoj je unutranje pravo iznad meunarodnog prava obrana poslije WW2 meu pristaama teorije o primatu unutranjeg prava najradikalniji su oni koji meunarodno pravo smatraju vanjskim dravnim pravom. To nauavanje vue korjene jo od Hegela a polazi od pretjeranog shvaanja apsolutne suverenosti drave.

b) DUALISTIKA TEORIJA iji su predstavnici Trieppel i Anzelloti, bonnska kola prof. Zorna

meunarodno pravo je odijeljen i nezavisan sustav pravnih pravila i njegovi propisi ne vrijede neposredno unutar dravnog poretka a unutranji propisi ne mogu ukidati ili mijenjati pravila meunarodnog prava. postoji pretpostavka o primatu meunarodnog prava ali ona nije pravilo tek postulat. Danas su drave obvezane da usklade svoje unutranje pravo sa svojim meunarodnim obvezama ali u unutranjem poretku pojedinci su vezani propisima unutranjeg prava bez obzira na to jesu li u skladu s meunarodnim pravom odgovorni su ako je ta odgovornost predviena meunarodnim pravom. iz suenja ratnim zloincima u Nurnbergu vidljivo je da krenje meunarodnog prava postoji iako je kazneno djelo izvedeno po pravilima unutranjeg prava ili po nalogu dravne vlasti. U mnogim je zemljama proglaeno naelo da je meunarodno pravo dio unutranjeg prava to znai da se pojedinci moraju pridravati tih pravila. U SAD je meunarodni ugovor izjednaen sa zakonom to znai da se e se primjenjivati kasniji zakon koji je protivan ranijem ugovoru i obrnuto. U SAD se razlikuju ugovori prema tome jesu li izravno provedivi (self executive) ili za njihovu provedbu treba donijeti novi unutranji propis (Taft) Dualistiko shvaanje podupire i meunarodna judikatura, te moemo rei da ono odgovara i stvarno primjenjivanom meunarodnom pravu. Nije potrebno da svako pravilo meunarodnog prava bude pretvoreno u unutranje pravilo (teorija transformacije), ve je dovoljno da ono bude prihvaeno (teorija adopcije). Znai dovoljno je da ugovori budu pravovaljano sklopljeni i ratificirani. Po ustavu rh meunarodni ugovori koji su u skladu s ustavom sklopljeni i potvreni, ine dio unutarnjeg pravnog poretka a po snazi su iznad zakona ali ni to ne pobija dualistiko shvaanje jer se RH moe odrei toga izmjenom Ustava, koja ne bi znaila povredu meunar. prava. Prednost pred vlastitim zakonodavstvom daje se samo onom dijelu meunarodnog prava koje je rh dobrovoljno prihvatila.

2 . PODJELE MEUNARODNOG PRAVAPrema razliitim gleditima i znaajkama moe se meunarodno pravo podijeliti na vie naina: 1. PRIRODNO - POZITIVNO

A-3

PRIRODNO PRAVO je

sustav od prirode danih pravila i u taj sustav se samo odlukom ljudi mogu ugraditi samo pojedinosti, to se pravo moe spoznati samo umovanjem.POZITIVNO PRAVO - kao vaee pravo stvoreno uz privolu drava. Ova podjela potjee iz kole prirodnog prava. Danas se priznaje samo pozitivno pravo.

2. OPE - POSEBNO Podjela na ope i posebno pravo potjee iz kole prirodnog prava. OPE PRAVO vrijedi meu svim dravama meunarodne zajednice POSEBNO ILI PARTIKULARNO PRAVO vrijedi iskljuivo meu dravama odreenog ueg kruga (npr. europskog ili anglosaksonskog prava) 3. APSOLUTNO OBVEZATNO DISPOZITIVNO APSOLUTNO OBVEZNO PRAVO (imper. norme, ius cogens) su pravna pravila koje stranke ne mogu izmijeniti izmeu sebe. Moe nastati putem obiajnog prava i putem meunarodnih ugovora i moe se mijenjati kao i druga obiajna i ugovorna pravila meunar. prava Posao sklopljen protivno pravilima jus cogens ne vrijedi. Ne postoji nikakav slubeni popis svih pravila koji ine obvezatne norme, ve njih autoritetom ukazuju pravna znanost i sudske rjeidbe

2

te u nekim temeljnim pravima i obvezama drava kao to su zabrane agresije i zabrane mijenjanja dravnih granica upotrebom sile. DISPOZITIVNO PRAVO - to je velika veina pravnih normi meunarodnog prava, doputa subjektima da meusobno dogovore neto drugo od onog to im propisuje meunarodnopravna norma, npr. dogovor da ugovor djeluje retroaktivno iako po pravilima meunarodnog prava ugovor ne moe tako djelovati. Veina pravila meunarodnog prava je dispozitivnog karaktera; ako ne ugovore, ostat e vrijediti to pravilo 4. PRAVO MIRA PRAVO RATA Ova podjela ne znai da postoje 2 razliita sustava pravnih normi jer i za vrijeme trajanja rata u vanosti ostaju mnoga pravila mira. To je podjela u sustavnom prikazivanju gradiva meunarodnog prava 5. OBIAJNO UGOVORNO PRAVO - vidi dalje

Primjer apsolutno obvezatnog obiajnog meunarodnog prava nalazimo u podruju temeljnih prava i sloboda ovjeka

6.U

novije vrijeme esto se izdvajaju pojedine skupine unutar meunarodnog prava kao posebne grane. Tu govorimo o ustavnom, upravnom, kaznenom, postupovnom meunarodnom pravu.

3. PRAVNA PRIRODA MEUNARODNOG PRAVA: ima mnogo pisaca koji meunarodnom pravu odriu znaaj prava

B-1

1710. god je izala teza Arnolda Rotgersa pod nazivom Disertatio qua demonstratum jus gentium non dari, a tek je u 19. stoljeu poela navala raznih pisaca na pravni znaaj meunarodnog prava tvrdei da je ono to se naziva meunarodno pravo samo konvencionalna norma, nepotpuno pravo

OSNOVNI SU RAZLOZI KOJI ODRIU PRAVNI ZNAAJ MEUNARODNOM PRAVU SLIJEDEI:

nema meunarodnog prava jer se pravila tog tzv. prava esto kre ISKUSTVENI DOKAZ

Iskustveni dokaz koji su upotrebljavali prvenstveno politiari, povjesniari ali i pravnici. Ovaj se dokaz najvie upotrebljavao nakon i i ii svjetskog rata. Oni tvrde da pravila meunarodnog prava ne postoje stoga to se preesto kre, iako su se mnoge drave pozivale na ratno pravo u oba svjetska rata. - tvrde da meunarodno pravo ne postoji kao skup obvezatnih pravila. (a) PRAVO MIRA SE IPAK SMATRA REDOVITIM STANJEM. Sve drave su tvrdile da je njihovo dranje u skladu s meunarodnim pravom i optuivale su protivnike za krenje meunarodnog prava to moe posluiti kao dokaz da meunarodno pravo postoji i da njegova pravila obvezuju Drave su se pozivale na meunarodno pravo i u vrijeme mira, a dokaz njegovog postojanja je uvoenje kaznene represije za zloine poinjene u ii svjetskom ratu i na podruju bive jugoslavije. (b) Gdje postoji vie moguih mogunosti ponaanja potrebna je i norma da ih regulira NE TREBA NORMA AKO JE MOGUE SAMO JEDNO PONAANJE Povelja Ujedinjenih naroda postavlja kao cilj un-a ureenje ili rjeenje meunarodnih sporova mirnim sredstvima i u skladu s naelima pravde i meunarodnog prava.

2. nemogua je pravno-filozofska konstrukcija meunarodnog prava

Meunarodno pravo moglo bi postojati samo u sluaju da iznad drava postoji neka via organizacija vlasti pravo su samo one norme koje izdaje neka pravna vlast, a ta vlast ne postoji kod meunarodnog prava jer bi negirala suverenost NIJE NI MOGUA LOGINO PROTURJEJE (suverenost iskljuuje nadlenost pr. vlasti i norme) No prigovor da se suverenost ne spojiti s pojmom meunarodnog prava ipak ne vrijedi, jer ako shvatimo suverenost kao pravni pojam, - a svaki pravni pojam je podloan pravnim pravilima, a svako pravno pravilo je nekakvo ogranienje, suverenost je prema tome podlona pravu, dakle, i ograniena pr. pravilima. Zato je meunarodno pravo mogue i postoji i kraj postojanja suvereniteta drava.

3. oskudnost normi

po ovom shvaanju meunarodno pravo obuhvaa premalen broj normi pa one ne mogu ni stvarati cjelinu bez koje ne bi mogao ni postojati jedan pravni sustav. nedostaje sustavna izgraenost, velik broj normi je samo prividan jer veina toga i nisu norme nego ono to bi pisci eljeli da bude pravo, ili vrijedi samo meu ugovornim strankama => samo meunar. MORAL

3

taj prigovor se otklanja tvrdnjom da je PRAVO sustavna cjelina pravnih pravila, makar i malenoga broja, jer je mogue i njima urediti veliki broj ivotnih odnosa potrebom da se reguliraju pojedini odnosi izgrauju se i potrebna pravila sada se to zbiva u razvoju meunarodnog prava opsenim kodifikacijama pojedinih odsjeka i prinosima meunarodne judikature.

4. nepostojanje zakonodavca, suca i prisilnog izvrenja kao bitnih obiljeja prava zakonodavac

SUDAC

odavna se prigovara da u meunarodnom pravu nema zakonodavca, tome prigovaramo zakljuivanjem MEUNARODNIH UGOVORA koji kodificiraju pojedine dijelove meunarodnog prava stvaranje pravnih pravila pristankom drava svojstven je nain stvaranja prava, a razvoj i kodifikacija MP-a jedan je od glavnih zadataka UN-a a vrlo dugo je obiajno pravo bilo iskljuivi ili barem preteiti nain stvaranja prava, a zakon je danas samo jedan oblik manifestiranja prava koji je na dananjem stupnju razvoja dominantan

sudac nije preduvjet za postojanje prava jer ga on ne stvara ve ga primjenjuje. za mnoga podruja prava ne postoji sudac ni u unutranjem poretku. U veini drava nema sudaca koji bi ocjenjivaoustavnosti ili neustavnost u postupanju najviih dravnih organa

isto se tako u meunarodnoj zajednici postepeno razvija meunarodno pravosue a postoji i izvrenje sankcija iako je OVRHA slabije organizirano nego u unutranjem pravu neke drave primjene prava ima i BEZ sudaca (samopomo doputena iako danas iznimno) meunar. pravo se primjenjuje i u praksi internih sudova iako u mp nema obj. suenja (osim u nekim sluajevima sporova pred me. sucem na temelju dobrovoljnog pristanka) postoje drugi naini ocjenjivanja kreenja prava i reagiranja na njega

iznad drave nema vie organizirane vlasti. U meunarodnom je pravu sustav sankcija slabije organiziran nego u

unutranjem poretku. u starije vrijeme jedina sankcija bila je rat a ishod rata ne ravna se prema pravednosti stvari zbog koje je rat zapoet, a danas se zbog naelne zabrane rata, rat ni ne moe smatrati sankcijom odg u usporedbi s ustavnim pravom neke norme o pravima i odnosima najviih organa nemajiu sankciju, ali nema sumnje u njihovu pravnu narav ak i kod potpunog nedostatka sankcija, mp se ne bi mogla odrei pr. narav, a njih ima, samo su slabije organizirane

poto

se danas rat vie ne smatra sankcijom, postoji doputena samopomo, a takoer mz reagira prosvjedima, nepriznavanjem pp stvorenih stanja, gubitkom blagodati, ustancima postoje i neke mjere koje sami UN nazivaju sankcijama KOLEKTIVNE REAKCIJE NA NEPRAVO prekidanje ek. odnosa, prom. veza, dipl. odnosa (bez oruane sile) te demonstracije, blokade, operacije uz uporabu snaga UN-a (uporaba oruja)MEUNARODNA ZAJEDNICA NA RAZLIITE NAINE REAGIRA NA KRENJE NORMI MEUNARODNOG PRAVA;

sredstvima doputene samopomoi pojedinanim ili kolektivnim prosvjedima konstatacijom o krenju prava nepriznavanjem protupravno stvorenih stanja neorganiziranim ili organiziranim ustajanjem protiv ponovljenog ili grubog krenja meunarodnog prava gubitkom blagodati koje su osigurane nekim ugovorima ako krenje meunarodnog prava dosegne razinu prijetnje miru, naruavanja mira ili ina agresije prema Povelji UN-a doputene su razne kolektivne mjere koje UN naziva SANKCIJAMA one se mogu izvriti i bez upotrebe oruja npr. prekidom ekonomskih odnosa ili uz upotrebu oruja npr. blokadom i uz oruje (v. gore) odluke o sankcijama i drugim mjerama UN-a donose drave lanice. iz ovog vidimo da su razlike meunarodnog i unutranjeg prava razlike u stupnju razvoja - NE u biti

4

glavna slabost meunarodnog prava je u tome to ureuje ponaanje suverenih drava, dakle njegova su pravila upravljena na subjekte koji sami raspolau silom ali ne postoji oranizirana sila zajednice nad njima

4. IZVORI MEUNARODNOG PRAVA

A- 2

IZVORI PRAVA u materijalnom smislu su isti kao i kod ostalog prava - sadrani su u drutvu unutar drave odnosno meunarodne zajednice u kojem nastaju pravna pravila. izvori u formalnom smislu znae naine stvaranja prava.

sve se pravo, pa tako i meunarodno, javlja u obliku obiajnog prava ili u obliku postavljenog prava - to su u meunarodnom pravu ugovori ali to nisu jedini njegovi izvori

IZVORI MEUNARODNOG PRAVA prema Statutu Meunarodnog suda: A) OBIAJNO PRAVO B-2 obiajno pravo valja razlikovati od pukog obiaja. OBIAJNO PRAVO nastaje ponavljanim vrenjem koje prati pravna svijest (opinio iuris) tj. kad se sastanu 2 elementa: objektivni (ponovljeno i neprekinuto vrenje, moe biti i proputanje) i subjektivni element (pravna svijest) potrebni za stvaranje obiajnog prava.

Najstariji je izvor meunarodnog prava. Vrenje moe biti i proputanjem., ali uvijek mora postojati svijest da je to u skladu s mp Po statutu meunarodnog suda "meunarodni je obiaj dokaz ope prakse, prihvaene kao pravo". Postoji i miljenje da se obiajno pravo temelji na volji ili pristanku drava (voluntaristiko shvaanje, potjee jo od Grotiusa TEORIJA PREUTNE SUGLASNOSTI) - to nije tono jer kada bi tako bilo pravilo meunarodnog obiajnog prava ne bi vrijedilo za dravu koja bi mogla ustvrditi da nije ni utke dala svoj pristanak na nj, ili za novonastalu dravu koja bi izjavila da ne pristaje na neko od pravila koja vrijede u trenutku njezinog nastajanja. Obiajno pravilo nastaje tako da se postupa u odreenom smislu dulje vrijeme, da nema protivnog postupanja i da se na temelju tog ponaanja stvorilo uvjerenje kako se s tim postupanjem ispunjava pravna dunost a da je protivno postupanje zapravo krenje te dunosti. Pri stvaranju nekog obiajnog prava ne moraju sudjelovati SVE drave (practique GENERALLE, ne universalle), a iako obiajno pravo nastaje stalnim vrenjem due vrijeme mogue je da se neko obiajno pravilo stvori i u kratkom vremenu, ako je razmjerno mali broj precedenata uspio izazvati uvjerenje da je neko ponaanje pravno obvezatno (pr.:Opa skuptina UN Rezolucija u kojoj je prostor mor. dna izvann jurisdikcije proglaen opim dobrom nije bilo precedenta a postala je obvezna)

B)

Pred Meunarodnim sudom ne treba dokazivati da je jedna ili druga od parninih stranaka prihvatila za sebe obvezatnost nekih pravila obiajnog meunarodnog prava inae se nijedno od tih pravila ne bi moglo odnositi na nju Sve se ovo odnosi na obiajno pravo koje obvezuje cijelu meunarodnu zajednicu, opem obiajnom meunarodnom pravu. Ipak, Meunarodni je sud potvrdio i mogunost stvaranja i regionalnog (partikularnog) pa i lokalnog (izmeu dvije drave) meunarodnog prava (pravo diplomatskog azila u zemljama Latinske Amerike). Ovdje je pristanak svake pojedine drave to bitniji to je ui krug drava za koje nastaje neko obiajno pravilo. Obiajno pravo moe dovesti i do UKIDANJA neke norme ugovornog prava - desuetudo. Obiajno pravo nastaje kao nepisano pravilo a sam se obiaj manifestira na razliite naine, praksom drava mjere dr.organa, dipl. note, izjave, zakoni, akti, arbitrane presude moda neke zemlje imaju paralelno zakonodavstvo ali to se ne moe smatrati obiajnim pravom ako nema svijesti o obiaju to je onda samo unutranje pravo koje se preklapa i moe se slobodno mijenjati Obiajno pravo je NAJSTARIJI izvor meunarodnog prava i obvezatna snaga samih ugovora konvencija i sporazuma kao izvora meunarodnog prava temelji se na pravilima obiajnog prava koja ujedno ureuju elemente ugovora, oblike njihova sklapanja, njihovo tumaenje. Danas su ta pravila unesena u Beke konvencije o pravu meunarodnih ugovora iz 1969. I 1986.

5

UGOVORNO PRAVO

B-3

SUBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA UREUJU MEUSOBNE ODNOSE MEUNARODNIM UGOVORIMA, PRI EMU RAZLIKUJEMO

1.) ugovori - POGODBE ureuju konkretne inidbe i izvrenjem te inidbe se konzumiraju oitovanja stranaka su razliitog sadraja ali smjeraju na istu svrhu i meusobno se upotpunjuju svrha: da zadovolje suprotne ili neusklaene interese stvara obvezu na odreeno djelovanje jedne ili obiju stranaka 2.) ugovori ZAKONI ureuju ponaanje stranaka na dugo vrijeme te uvode trajna pravila toga ponaanja oitovanja stranaka imaju isti sadraj svrha: da zadovolje zajednike interese izraavaju stapanje volja vie subjekata koje su sadrajno jednake - takav se oblik naziva uglava i stvara nerazrijeivu obvezu na odreeno ponaanje. kao i pravni poslovi, veu samo ugovorne stranke ali mogu postati opim pravom ako uu u obiajno pravo stvaraju nerazrjeive obveze na odreeno ponaanje

Ugovor je kalup u koji se moe staviti razliit sadraj. Kao vanjski oblik on je uvijek pravni posao. U sadraju postoje mnoge razlike u stupnju ali i najsitnija pogodba ujedino je pravno pravilo koje se uklapa u postojei pravni poredak i donekle ga mijenja. I uglavom stvoreno pravno pravilo vee samo ugovorne strane samo kao i svaka uobiajena pogodba ali moe postati opim pravilom tek onda ako ue u obiajno pravo. Tako dolazimo do jedne od znaajnih crta ugovora kao izvora prava: on stvara samo partikularno pravo ma koliko bio irok krug njegovih stranaka, za novu dravu vrijedi tek ako su njegova pravila postala sastavni dio obiajnog prava, ali i jedan ugovor izmeu dvije drave moe dostajati da njegova pravila preu u obiajno pravo. Tako npr. Washingtonska pravila iz 1871. Koja su stvorila norme za arbitrau u alabamskom sporu kasnije su openito priznata. Prelaenje ugovornog u obiajno pravo je esta pojava. Vijee sigurnosti osnivajui meunarodni sud za ratne zloine poinjene na podruju bive jugoslavije ustvrdio je da su neke najvanije odredbe ugovornog humanitarnog prava postale dijelom obiajnog meunarodnog prava. Takoer i ugovor izmeu dvije drave moe biti dovoljan da njegova pravila prijeu u obiajno pravo. B-4

C) IZVORI MEUNARODNOG PRAVA PREMA STATUTU MEUNARODNOG SUDA

Krug pravila koja su sadrana u obiajnom u ugovornom pravu razmjerno je oskudan. u nedostatku specijalnog pravila posee se za opim naelom, a u krajnjoj liniji vrijedilo bi pravilo da je doputeno sve to nije meunarodnim pravom zabranjeno. No, takvo rjeavanje ne bi zadovoljavalo potrebe jer bi bilo odve kruto i esto nepravedno. tako se u doba pozitivizma spoznalo da uz obiajno i ugovorno pravo postoji jo neki pravni izvori: ta je spoznaja navela redaktore statuta stalnog suda meunarodne pravde 1920.

Da proire krug izvora meunarodnog prava, a danas su naznaeni u l. 38. Statuta meunarodnog suda: 1. ope i posebne meunarodne konvencije koje ustanovljuju pravila priznata od strane drava u sporu (ugovorno pravo) 2. meunarodni obiaji kao dokaz ope prakse prihvaene kao pravo, 3. opa naela prava priznata od civiliziranih drava - primjena naela koja nisu nastala u meunarodnoj praksi ali su zbog svoje openite primjenjivosti zajedniko dobro svih civiliziranih naroda svijeta.

ta naela nisu iskljuivo naela unutranjeg prava ona su zajedniko dobro itavog pravnog ivota i zato nije potrebna nikakva recepcija ili transformacija iz unutranjeg u meunarodno pravo moraju biti zajednika SVIM pr. sustavima (ne samo eurposkim ili angloam. npr.) postojanje takvog naela ne treba dokazivati iz meunar. obiaja dapae, ako se oituje u ponaanju drava onda ve spada u obiajno pravo ona su zaj. dobro ITAVOG PR. IVOTA makar su se oitovali u pojedinoj pr. grani

6

4. sudska rjeenja i nauavanja najpozvanijih publicista razliitih naroda slue kao pomono sredstvo za utvrivanje pravnihpravila, ali niz jednakih presuda pridonosi stvaranju obiajnog prava. Npr. presuda suda iz 1992. o granici izmeu Salvadora i Hondurasa na kopnu, otocima i moruPrva su tri izvora prava su GLAVNI i meu sobom JEDNAKI i SAMOSTALNI i izmeu njih nema odreene hijerarhije u primjeni, dok je 4 izvor POMONI ali ne i supsidijarni, njime se ne stvaraju nova pravna pravila, nije jednake vrijednosti kao i prva tri izvora jer se putem njega ne stvaraju nova pravna pravila ve on ima sluiti tome da se iznalaze i odreuju pravna pravila (+ neprekinuti niz jednakih presuda pridonosi stvaranju obiajnog prava) U sluaju nepodudarnosti ili sukoba vrijede opa naela o sukobu jednako vrijednih pravnih pravila;

(IUS COGENS) apsolutno obvezatna norma prijei stvaranje protivnog pravila - nauavanje pisaca NIJE samostalni izvor mp (odvraanje od pozitivizma) - ona su samo pomono sredstvo za iznalaenje prava navode na nedovoljno poznata pravila - unutranje zakonodavstvo & unutranja judikatura NISU izvori, nego samo sredstvo za spoznaju to se smatra mp, a nekada su samo faktor u stvaranju obiajnog mp

(LEX POSTERIOR DEROGAT LEGI PRIORI) mlae pravilo ukida starije (LEX SPECIALIS DEROGAT LEGI GENERALI). posebno pravilo prevladava nad openitijim

D) MEUNARODNE ORGANIZACIJE I IZVORI MEUNARODNOG PRAVA :

B-5

Nakon osnivanja Lige naroda 1919.g. I Statuta Stalnog suda meunarodne pravde 1920.g. Poveava se broj meunarodnih i meudravnih organizacija. Isto tako raste u vrijeme Ujedinjenih naroda. Poevi od temeljnog dokumenta o osnivanju pojedine organizacije (najee konstitutivni ugovor) u okviru svake se stvara poseban pravni sustav primjenjiv na drave lanice. Njihov broj i utjecaj namee nam dva osnovna pitanja: 1. da li uz Statut Meunarodnog suda postoje i drugi naini stvaranja meunarodnopravnih pravila? 2. vrijede li pravila takvog pravnog sustava i izvan kruga lanica neke organizacije?

Na ta pitanja za sad nema konkretnog, slubenog i autoritativnog odgovora meunarodne zajednice a odgovori su vani jer se meunarodne organizacije danas bave gotovo svim bitnim problemima meunarodne zajednice i veinom pitanja koja se rjeavaju pravilima meunarodnog prava i izvan tih meunarodnih organizacija; javljaju se i u vezi s dokumentima koji nisu meunarodni ugovori ponekad teko razgranienje meunar. organizacija i meunar. konferencija (Konferencija o sigurnosti i suradnji u Europi -> OESS ZASAD NEMA SLUBENOG STAVA Na ta se pitanja esto osvru sudska rjeenja i znanstveni radovi a znaajne su dvije nove rezolucije instituta za meunarodno pravo i to jedna iz

1983.g o meunarodnim tekstovima koji imaju pravni znaaj u odnosima izmeu njihovih tvoraca i o tekstovima koji nemaju takav znaaj, te iz 1987.g. O rezolucijama ope skuptine ujedinjenih naroda.

Mnoge univerzalne i regionalne meunarodne organizacije, kao i brojne meunarodne konferencije posredno znatno utjeu na razvoj meunarodnog prava putem izvora koje navodi Statut Meunarodnog suda. Svi ti ugovori obvezuju samo one drave koje su ih konano prihvatile Dokumenti i akti usvojeni u meunarodnim organizacijama i konferencijama usko su povezani s meunarodnim obiajnim pravom. Ti dokumenti (rezolucije, deklaracije, odluke..) esto su izraz ve postojeeg meunarodnog prava, a s druge strane na temelju tih dokumenata ponekad se formira novo obiajno pravo ( primjeri u rezolucijama (deklaracijama) Ope skuptine UN-a). Bitno je pitanje mogu li organizacije donositi pravila koja neposredno obvezuju drave lanice ne ekajui da takva pravila postanu obiajno ili ugovorno pravo - odgovor treba potraiti prvenstveno u konstitutivnom aktu svake pojedine organizacije (u praksi je to est sluaj) ali i ugovori o osnivanju mogu ovlastiti pojedine organe da donose zakljuke koji obvezuju drave lanice u praksi velike razlike.

7

Ovlast donoenja obvezatnih odluka moe biti dana i pojedinom organu u pogledu rjeavanja konkretnih problema iz djelokruga organizacije. organizacije koje imaju neke elemente nadravnosti (u okviru kojih je provedena integracija drava lanica u kojima pravo na suvereno odluivanje u nekim pitanjima drave lanice ponekad preputaju ORGANIMA organizacije) - predviaju ovlasti pojedinih organa da donose akte koji obvezuju sve drave lanice - MOGU STVARATI PRAVA I OBVEZE I ZA SUBJEKTE u n u t r a nj e g PRAVA SVAKE D. npr ugovor o osnivanju EEZ iz 1957. predvia da organi Zajednice koji donose akte koji obvezuju drave lanice i subjekte. postoje i ugovori kojima se osnivaju meunarodne organizacije koje nemaju nadravnih elemenata i kojima se ovlauju pojedini organi da donose zakljuke koji obvezuju sve drave lanice.

Postoji nekoliko obvezujuih odluka, to su; 1. zakljuci (razliitih naziva; rezolucije, odluke) o pitanjima ije je jedinstveno rjeenje i provoenje bitno za djelovanje same organizacije (odluke o primanju i iskljuivanju iz lanstva, financijska pitanja) 2. ovlast donoenja obvezujuih odluka moe biti dana pojedinom organu i u pogledu rjeavanja konkretnih problema iz odreenog podruja djelovanja organizacije obvezujuom odlukom se tada rjeava pojedinano sluaj koji ulazi u nadlenost organizacije.

tako je u Povelji UN-a previeno da e svi lanovi UN-a prihvaati i izvravati odluke vijea sigurnosti u sluajevima prijetnje miru, naruavanja mira i ina agresije

3. ustavni akti (konstitutivni ugovori) mnogih meunarodnih organizacija propisuju da e se u njihovu krilu donositipravila ope prirode tj. pravila koja e ureivati budue postupke drava lanica u podruju djelovanja organizacije

najee su to preporuke ija obvezatnost ovisi od izriitog ili preutnog pristanka drave kojoj je preporuka upuena.

Ima organizacija za koje je dogovoreno da e odreenom veinom usvojena pravila u njihovim ORGANIMA obvezivati SVE drave lanice (meunarodna vlast za morsko dno osnovana na temelju Konvencije UN-a o pravu mora trai 2/3 veinu) Organima meunarodnih organizacija ponekad se daje i ovlast da mijenjaju pravila koja su drave usvojile sporazumno, tj na temelju meunarodnog ugovora ipak, u ustavnim aktima meunarodnih organizacija ne precizira se pravna priroda i doseg primjene svih dokumenata koji se u njima usvajaju. Najbolji su primjer rezolucije Ope skuptine UN koje mogu biti smatrane neposrednim izvorom prava barem za drave lanice ali takav stav NEMA UPORITA ni u samoj Povelji UN (zato neki pisci tvrde da su rezolucije zapravo meunarodni sporazumi sklopljeni u jednostavnom obliku

Institut za meunarodno pravo 1987. g je istaknuo da "rezolucije Osnivake skuptine UN-a; 1. doprinose boljem poznavanju meunarodnog prava

2. 3. 4.

potiu njegov razvoj poveavaju njegov autoritet osiguravaju njegovo striktnije potovanje

Povelja UN-a ne daje Opoj skuptini vlast da donosi pravila koja bi obvezivala drave u njihovim meusobnim odnosima.

rezolucije mogu odraavati ve postojee obiajno meunarodno pravo ili opa naela prava Rezolucijama se pripisuje znaaj kvaziprava , eng soft law.

ali mogu i pridonositi stvaranju meunarodnih obiaja, opih naela prava i pregovaranja o multilateralnim ugovorima od opeg interesa.

+ neki pisci vide i jednostrane akte (sud. rjeidbe) kao izvore mp E) PRAVINOST KAO IZVOR MEUNARODNOG PRAVA

B-6

8

mnogi pisci navode pravinost kao poseban izvor meunarodnog prava, odnosno kao nunu dopunu njegovih praznina. No, meunarodno pravo nema takvih praznina jer se inae neki sluaj nikada ne bi mogao rijeiti, te stoga ona ne postoji kao pravni izvor. mnogi ugovori o mirnom rjeavanju sporova upuuju arbitranog suca da pri suenju primjeni pravila ali tu valja imati na umu da se pod pravinou ne misli uvijek na isto, pa tako razlikujemo: pravinosti

tzv. akcesornu pravinost u jednom odreenom znaenju PRAVINOST je ukljuena u ispravnu primjenu prava, pa arbitrani sudac i sudac unutar drave moraju primjeniti pravila pravinosti kao ispravnu primjenu i potivanje prava a na to suca ne treba posebno podsjeati; posebnu vrstu akcesorne pravinosti kod razgranienja gospodarskog i epikontinentalnog pojasa drave se upuuju da meunarodno pravo primjene tako da se postigne pravino rjeenje, - isto tako kod plaanja doprinosa za iskoritavanje epikontinentskog pojasa izvan 200 milja, - kod izraivanja pravila postupka o podjeli plaanja upozorava se Meunarodnu vlast za morsko dno da mora omoguiti pravinu raspodjelu. CILJ PRAVINOG RJEENJA mora voditi drave u IZBORU I PRIMJENI POSTOJEIH PRAVILA dakle jedno je pravinost ukljuena u pravo a drugo je pravinost kao neto to stoj izvan prava, dopunjuje pravo. Takva pravinost nije pozitivno pravo. primjena takvih pravila pravinosti doputena je iskljuivo ako je to naroito predvieno (po Statutu Meunarodnog suda ukoliko o tome postoji sporazum stranaka sud sudi ex aexo et bono nema odstupanja od pravila ako nije izriito ovlaten od stranaka). Ovo je diktirano eljom da se postigne rjeenje prikladnije sluaju i povoljnije za stranke. Dakle pravinost sama po sebi nije izvor prava, ona je tek zamjena ili dopuna za pravo kada to stranke ele, kada ele da se postigne rjeenje prikladnije sluaju, a koje je ujedno i prihvatljivije za njih. to se u konkretnom sluaju smatra pravinou, odreuju ili stranke u ugovoru kojim upuuju na presudu po pravinosti, ili sudac

SADRAJ MEUNAR. PRAVA

ugovorno pravo - obveza registracije lanica UN u Tajnitvu organizacije koje ih mora objaviti u posebnoj zbirci drave ne registriraju, a Tajnitvo ne objavljuje na vrijeme - i drave objavljuju svoje meunar. sklopljene ugovore (RH u NN) - rano izdavanje privatnih zbornika

obiajno pravo - u raznim oblicima dr. prakse objava dipl. dopisivanjapresude sudova, arene knjige

5 KODIFIKACIJA MEUNARODNOG PRAVA

A-4

KODIFIKACIJA - openito se u pravu oznaava sabiranje postojeih pravnih propisa u jedan jedinstveni zbornik, (u praksi se obino spaja s manjom ili veom izmjenom postojeeg prava - legislacijom) ona ukida nestalnost prakse i djeluje pravotvorno. Kodifikacija je;

djelo pravotvornog organa razliitog od onog koji je stvorio propise to se ujedinjuju kodifikacijskim radom moe obuhvatiti pravila razliitog stupnja pravne moi koji se postupkom kodifikacije izmeu sebe izjednauju. kodificirana pravila izjednauju se i s obzirom na vremenski slijed njihova stupanja na snagu (sukobi i nepodudarnosti rjeavaju se po naelu lex posterior derogat legi prior) kodifikacija uvijek sadrava neku izmjenu dotadanjih pravila - kako obiajnog tako i postavljenog (ugovornog) prava. Ako u obiajnom pravu postoje regionalne ili neke druge razlike treba izabrati jednu varijantu a druge odbaciti, to se isto dogaa i pri sabiranju partikularnog pisanog prava. obiajno pravo je zbog svoje neformalnosti podatnije i lake se prilagoava promijenjenom shvaanju budui da nije utvreno nekim ustaljenim tekstom, mnoge izmjene se ni ne primjeuju, ili teko dokazuju kod pisanog prava je iz tih razloga mijenjanje i odstupanje oteano sva ova openita razmatranja vrijede i u meunarodnom pravu.prve nacrte kodifikacije meunarodnog prava izradili su Collini, Ferrater, Parodo i Alfonz Domini Petrueveki Precis dun code du droit international 1861.

9

potreba za kodifikacijom meunarodnog prava je oita naela i pravila obiajnog prava nisu utvrena stalnim formulama, njihove su odredbe dijelom nesigurne u sadraju, dijelom nejasne ili neodreene u domaaju. Katkad se unato najboljoj volji ne moe utvrditi kakvo se pravilo treba primjeniti na konkretni sluaj (nejasna pravila, vie partikularnih pravila). Tu je potrebna kodifikacija da bi se pravila unificirala tako se i u Povelji UN govori o kodifikaciji i progresivnom razvoju meunarodnog prava kao o posebnom zadatku UN. Potreba kodifikacije meunarodnog prava je oita - odredbe obiajnog prava su dijelom nesigurne u sadraju ili nejasne i nedoreene u domaaju. Zato je potrebna kodifikacija da bi se pravila unificirala. kodifikacije istiu da bi ona znaila napredak u razvoju meunarodnog prava (usavravanje postojeeg prava), vea sigurnost mogunost pravinosti jer ne robuje formi, i kodifikacija djeluje negativno na razvoj meunarodnog prava jer ukida upravo tu sposobnost obiajnopravne norme da se prilagodi izmjenjenim prilikama. Takoer neke drave nikako nee pristati na pojedina pravila pa bi se tako moralo odstupiti od nekih koja bi i dalje mogla neometano ostati kako obiajno pravo

pristae

protivnici kodifikacije istiu njene slabije strane pravilo u kojem tekst nije utvren rijeima prilagodljiviji je vea

KODIFIKACIJA MOE BITI: openita (zasad nema mogunosti za njeno sastavljanje) ili djelomina (o pravu moru, sukcesiji drave) koja se jedino i ostvaruje i to po pojedinim dijelovima prava sustavna planska najvie uspjeha UN (prva i druga Haka mirovna konferencija 1899. i 1907), prigodna (Westfalski mir 1648). privatna - ukoliko je djelo znanstvenika pojedinaca, a ukoliko je djelo drava i meunarodnih ugovora tada je slubena.

prigodnih

kodifikacija ima ve u starije vrijeme. (Westfalski mir). U 19. st. poznati su primjeri djelomine kodifikacije; Parika pomorska dekaracije, enevske konvencije o zatiti ranjenika, Petrogradska deklaracija. mnogo izmjena dotadanjeg prava (zabrana rata, pravo na razvoj, samoupravu i nezavisnost kolonijalnim narodima, temeljna prava pojedinca i njihova meunarodna zatita). kodifikaciji i u temeljnim aktima razl. velikih meunar. organizama u tijeku WW2 i poslije, u mirovnim meunar. ugovorima su prilog novom meunarodnom pravu dali Londonski ugovor od 1945.g i Statut Meunarodnog vojnog suda u podruju kanjavanja glavnih ratnih krivaca. ovi primjeri pokazuju da je sadanje vrijeme vie naklonjeno kodifikaciji spojenoj s legislacijom se potreba daljnjeg razvijanja mp tome ne moe udovoljiti ista kodifikacija, nego ju treba svjesno usmjeriti na obnovu & usavravanje mp

sada je kodifikacija opeg meunarodnog prava dana u zadatak OUN (no ne iskljuivo) te i sama Povelja unijela prinosi

znaajan

naglaava

Uloga Ope skuptine OUN jeste da potie kodifikaciju na dva naina: 1. prouavanjem 2. davanjem preporuka lanovima OUN.

te preporuke mogu biti inicijativne prirode, ali se mogu odnositi i na gotove nacrte izraene pod okriljemOpe skuptine Os moe neka naela sama skupiti i prihvtiti u obliku rezolucije ako se eli utvrditi ili pridonijeti shvaanju to vrijedi kao pravo Opa je skuptina osnovala i poseban pomoni organ - Komisiju za meunarodno pravo a koja se sastoji od 34 strunjaka za meunarodno pravo koji se biraju kao strunjaci a ne predstavnici svoje drave. Komisija se sastaje redovito jednom na godinu, a po potrebi se sastaju manji odbori radi prethodnog ispitivanja pojedinih pitanja.

U STATUTU KOMISIJE ZA MEUNARODNO PRAVO JE ODREDILA ZNAENJE DVA POJMA

progresivni razvoj meunarodnog prava znai pripremanje nacrta konvencije o predmetima koji jo nisu bili ureeni meunarodnim pravom ili o kojima pravo jo nije bilo dovoljno razvijeno u praksi drava

10

kodifikacija meunarodnog prava oznaava formulaciju i sistematizaciju pravila meunarodnog prava na podrujima gdje su ve postojali opsena dravna praksa, precedensi i doktrina.za svako pitanje imenuje se specijalni izvjestitelj koji izrauje opsean referat i daje prijedlog kodifikacijskog teksta. Tijekom rada se vladama upuuju upitnici. Komisija alje o svom radu opsean izvjetaj Opoj skuptini. Kad komisija zavri svoj rad, alje konaan izvjetaj i nacrt Opoj skuptini koja taj predmet jo jednom raspravlja.

ukoliko se svi sloe, saziva se diplomatska konferencija svih lanica i pozvanih nelanica i na toj se konferenciji usvaja konvencija te se izlae potpisivanju i ratifikaciji drava. Na takav su nain donesene;

4 konvencije o pravu mora pravila o smanjenju sluajeva bez dravljanstva pravo o sukcesiji drava pravo diplomatskih i konzularnih odnosa pravo meunarodnih ugovora

uz

ovaj vid kodifikacije meunarodnog prava OUN djeluje i kroz druge ustanove - tako se komisija Ekonomskosocijalnog vijea bavi pravima ovjeka, a radi se i na kodifikaciji i izvan ustanova UN-a, u Meunarodnoj organizaciji rada, Nordijskom vijeu ili Vijeu Europe. rada pri kodifikaciji u svim organizacijama su sline; predmet kodifikacije se raspravlja na konferenciji strunjaka koja izradi nacrt, nacrt se alje vladama na prouavanje. Potom se saziva tzv. diplomatska konferencija na kojoj opunomoenici drava opet raspravljaju nacrt. Konaan nacrt se usvaja, izlae potpisivanju i ratifikaciji.

metode

6 POVIJEST MEUNARODNOG PRAVAUvod: Istraivanja o povijesti meunarodnog prava moraju obuhvatiti sve narode i sva vremena sve do praga povijesne spoznaje. RAZDOBLJA U KOJIMA PROUAVAMO POVIJEST MEUNARODNOG PRAVA JESU: 1) stari vijek (sumeranska kultura, Grka i Rim), 2) srednji vijek (razdoblje feudalizma od 480.g. do 1500.g.), 3) novi vijek (poetak kapitalizma), 4) najnovije doba (prvo - od francuske revolucije do I svjetskog rata i drugo - do danas). STARI VIJEK: mogunosti

B-8nae

meunarodnopravni odnosi razvijali su se svagdje gdje je bilo vie drava izmeu kojih su postojale neke veze ili barem zajednica kulture. Tako nam povijest pokazuje ugovore o arbitrai u doba sumerske kulture, dakle prije 5000 godine, ugovore o izruenju u starom Egiptu ( ugovor s Ramzesom II) te razvoj meunarodnog prava u krugu stare Indije i Kine. u staroj Grkoj, u okviru helenske kulture, nalazimo preduvjete za puniji razvoj meunarodnog prava i odnosa. Grko je meunarodno pravo, kao i unutranje, djelomino zasnovano na vjerskim temeljima, odnosi meu drava imaju esto sakralni znaaj ugovori meu dravama su se potvrivali prisegom koja se nakon nekog vremena ponavljala, a nalazimo i ugovornu odredbu o pridraju prava sporazumne izmjene. u to su doba brojni primjeri sklapanja saveza, trajnih ili prigodnih, a bili su politikog karaktera u svrhu zajednikog napada ili obrane zemlje. Meu njima su poznate amfiktionije od kojih je najznaajnija delfska u kojima je prevladavao sakralni znaaj a imale su pravne i politike zadae. U njima je esto dolazilo do vodstva jednog lana saveza (Atena, Sparta). Grci su poznavali razliite naine mirnog rjeavanja sporova- arbitraa je bila unaprijed predviena ili ugovorena, a za rjeavanje sporova primjenjivao se pravorjek proroita (Delfi), saveza ili pak tree drave ili su arbitri bili pojedinci (Temistoklo, Filip Makedonski)

11

od instituta Grci su poznavali represalije. Tu valja spomenuti androlepsiju. Ako se neka drava nije odzavala pozivu da izrui ubojicu graana druge drave, znala bi domaa drava ubijenog dopustiti porodici ubijenog da uhvati graane drave kojoj pripada ubojica. Poznavali su i objavu rata, u ratu se najvie pazilo na sakralne propise. stranci nisu bili izjednaeni s vlastitim graanima. Status stranaca se popravljao ugovorima meu dravama;

isotelia izjednaavanje u porezima i oslobaanje od poreza za strance isopolitea davanje prava braka i posjedovanje nekretnina sympolitea potpuno izjedbaavanje s vlastitim graanima

slino su se razvijale i prilike u starom Rimu dok je bio jedan od gradova Lacija. Do razvoja meunarodnog prava dolo tek u situaciji sueljavanja s nekom drugom dovoljno jakom dravom a protiv koje se rimska drava nije mogla ili eljela boriti. Tada je dolazilo do odnosa i ugovora na temelju ravnopravnosti i do izgraivanja i primjene meunarodnog prava. ugovori su se smatrali obveznima pa su ih Rimljani strogo postivali i izvravali. Za valjanost ugovora bila je potrebna ratifikacija. Takoer su visoko potovali status poslanika.

SREDNJI VIJEK (480-1492):

u srednjem se vijeku stvara vei broj meusobno nezavisnih politikih jedinica - drava. I sam je feudalizam,teio partikularizaciji, te je djelovao u smjeru vezivanja srednjovjekovnih vladara pravnim vezam u tim se prilikama meunarodno pravo moglo razvijati iz skromnih poetaka; tada se razvija uenje o pravednom ratu, uvodi se zabrana voenja borbe u odreene dane, rat se smatra pravednim ukoliko postoji pravedan uzrok i pravedna namjera. Katkada se odravaju i kongresi o rjeavanju meunarodnih pitanja. Javljaju se i pravi planovi za osiguranje svjetskog mira.

NOVI VIJEK:

zapoinje u doba kada su preivjeli feudalni odnosi ustupali mjesto razvoju velikih modernih drava a teoretski to vrijeme razvoja shvaanja o suverenosti.

je

dolazi do izoliranosti svake pojedine drave koja stupa s drugima u prolazne saveze, ali se ne smatra vezanom dubljom i trajnijm vezom. To je isto tako i razdoblje iste politike interesa u kojoj vladaju naela ravnotee sila i kompenzacija. vana je etapa u razvoju meunarodnog prava Westfalski mir 1648. kojim je i s formalne strane izbrisan svaki trag univerzalistikog gledanja srednjeg vijeka, Europa se konano konstituira kao skup formalno jednakih i nezavisnih drava. Izdie se nekoliko drava koje se bore za prevlast (panjolska, Francuska). Uz Engleski koja se razvila u veliku pomorsku silu, izdie se Pruska koja se pretvara u vojniku dravu, a dolazi i do uzdizanja Rusije. na poetku novog vijeka javljaju se prva stalna poslanstva (1455. Milana u Genovi), razvijaju se pravila diplomatskog ophoenja i ceremonijal. Razvoj pomorstva dovodi do usavravanja prava mora a razvija se i institut neutralnosti, zatita civilnog stanovnitva u ratu i arbitraa. Pobjeuje naelo slobode mora. upotrebi arbitrae protivi se pojam suverenosti kako je bila shvaena u to vrijeme, pa se arbitraa javlja na kraju 18. st ponovno tek

NOVIJE DOBA: moe se podijeliti na dva razdoblja: 1. od francuske revolucije do I svjetskog rata.

znaajke: napredak tehnike, razvoj prometa i ope pribliavanje svih dijelova svijeta, stvaranje svjetskih velevlasti i razvoj imperijalizma, budi se nacionalizam. na podruju MP-a javlja se teorija o narodu kao meunarodnopravnom subjektu a naelo samoodreenja naroda postaje jednim od najvanijih naela. pod utjecajem naela narodnosti javljaju se u 19. st nove slobodne drave na Balkanu, ujedinjuju se Italija i Njemaka, u 20. st raspada se Austro-Ugarska, nastaju ehoslovaka i Poljska meunarodna zajednica koja se na poetku 19. st nazivala europskom polako postaje svjetska

Najvanije su etape u razvoju meunarodnih odnosa:

Beki kongres (1815.) kojim se mijenja karta Europe, omoguuje slobodna plovidba rijekama, suzbija trgovina robljem, ureuje pitanje diplomatskih zastupnika

12

Pariki kongres (1856.), - postavlja pravila pomorskog rata, Parika pomorska deklaracija i uvodi meunarodnu kontrolu ua Dunava Londonska konferencija (1871.) uvodi pravilo meunarodnog prava da se meunarodni ugovori ne mogu jednostrano raskidati Berlinski kongres (1878.), Hake mirovne konferencije (1899. i 1907.).....- osniva se i Sveta alijansa kao pokuaj uvoenja trajnog mira meu vladarima uz strogo potovanje naela legitimiteta. kao reakcija protiv intervencije Alijanse javlja se naelo neintervencije koje postaje sastavnim dijelom MP-a predsjednik Monroe objavljuje svoju doktrinu 1823. sklapaju se ugovori o zatiti knjievnih i umjetnikih djela i industrijskog vlasnitva. humanitarni interesi - dolaze do izraaja u prvoj enevskoj konvenciji (1864.). na politikom polju - velevlasti (petrarhija Rusija, Prusija, Austrija, Francuska i Britansko carstvo) si prisvajaju pravo da da diktiraju poslovima Europe i odluuju o sudbinama malih drava na temelju politike i vojne snage a ne na temelju meunarodnopravno priznatog ovlatenja velevlast su meu sobom u velikom SUPARNITVU - s jedne strane radi stjecanja to boljih poloaja za ekonomsku ekspanziju na Balkanu, istonom Sredozemlju, prednjoj Aziji, Africi, a s druge strane radi kolonijalne ekspanzije u Africi i Aziji. jo potkraj 19. st imperijalistiki su se zahtjevi zadovoljili novim podrujima, ali kad je gotovo sve bilo podijeljeno, nuno je dolo do 1. svj rata

2. od I svjetskog rata pa do danas

1.svj rat (1914.-1918.) je neizbjena posljedica imperijalizma novo je ureenje izvreno na Mirovnoj konferenciji u Parizu gdje su velevlasti izradile mirovne ugovore daljnja je znaajka ovog doba pojava zemalja sa socijalistikim ureenjem koje su se 1923.g. udruile u Sovjetski Savez. osniva se Liga naroda 1920. s ciljem odranja mira (ali bez uspjega jer usprkos njenoj politici dolazi do jaanja Njemake, osvajakih i imperijalstikih ciljeva Japana...

NA PODRUJU MEUNARODNOG PRAVA

usavravaju se sredstva za mirno rjeavanje meunarodnih sporova, jaa arbitraa, izgrauje se mirenje, te se osniva i Stalni sud meunarodne pravde. razrauje se naelo slobode prometa i prometnih puteva uvodi se zatita manjina, sustav madata nastoji se postii razoruanje Konferencija u Washingtonu 1921./22., London 1930. i 1936 potpisuju se ugovori o zabrani izvrenja agresije

osnovana i Meunarodna organizacija rada. sva ta nastojanja nisu mogla sprijeiti izbijanje novog svjetskog rata 1939.- 1945. nakon rata, 1945. osniva se organizacija s glavnim zadatkom da osigurava mir u svijetu - Ujedinjeni narodi oni

slue kao sredite za meunarodnu suradnu a za pojedine se grane osniva niz specijaliziranih ustanova. Razvoj donosi i meunarodno suenje za naroito teke prekraje meunarodnog prava, meunarodnu zatitu prava ovjeka, pomo zaostalim zemljama i novo ureenje meunarodnih gospodarskih odnosa. dolazi do nesloge u meunarodnim odnosima to prerasta u hladni rat izmeu dva sukobljena tabora. Formiraju se i suparniki vojni savezi; 1949. Sjevernoatlantska organizacija - NATO zapadni saveznici, a zatim 1955. Varavski pakt, gdje Rusija okuplja svoje saveznike.

posljedice : Austrija se obvezuje na traju neutralnost 1955., Njemaka se dijeli nakon predaje 1945. ,NA PODRUJU MEUNARODNOG PRAVA :

javlja se suenje za teke prekraje MP-a razvija se meunarodna zatita prava ovjeka ureuju se prostori izvan granica nacionalne jurisdikcije razvija se meunarodna zatita okolia razvija se ratno pravo, posebice humanitarno pravoi

13

blokovsko suparnitvo poputa tek 1990.g. , sruen je Berlinski zid, raspada se ehoslovaka, Jugoslavija, i SSSR. prestanak hladnog rata omoguava bolju meunarodnu suradnju u UN i u regionalnim organizacijama. Danas uz ekonomski jake SAD dva druga ekonomska svijeta postaju Japan i evropske drave integrirane u Europsku uniju.

7 . RAZVOJ ZNANOSTI MEUNARODNOG PRAVARazvoj:

B-9

istraivai starine navode da je Demetrije Faleronski izradio sustav meunarodnog prava i prouavao meunarodno pravo u spisima Polibija. Od toga doba pa do zaetka meunarodnog prava proteklo je vie od 1500 godina. u meuvremenu se kroz cijeli srednji vijek obrauju samo pojedina pitanja meunarodnog prava i to ne samostalno ve u sklopu drugih disciplina: pravne znanosti, filozofije i teologije. u 14. i 15. stoljeu javljaju se prve monografije o ratnom pravu i pravu poslanstva. monografije krakovskog profesora Pavla Wladkovica

16. i 17. stoljee Albericus Gentilis - porijeklom talijan, profesor rimskog prava na Oxfordu prvi je znatan teoretiar meunarodnog prava, a njegova djela prethode djelima Grotiusa; De legationibus, De jure belli Grotiusa se esto naziva osnivaem znanosti meunarodnog prava najvanija djela su De jure belli ac pacis 1625.godina izdanja se smatra godinom roenja znanosti meunarodnog prava, i Mare liberum u kojoj brani naelo slobode mora.

iako se oslanja na srednjovjekovno uenje, on je u mnogo pitanja prekinuo s dosadanjim gledanjem. On razlikuje dva izvora meunarodnog prava: 1. jus naturale, prirodno pravo koje se moe spoznati umovanjem i 2. jus voluntarium, pravo osnovano na privoli drava, ija ukupnost obvezuje drave, i svi su meunarodni odnosi ureeni pravnim pravilima, a velika veina tih pravila se moe mijenjati, uz ona koja se ne moe mijenjati - jus cogens drave mogu svoje meunarodne odnose ureivati ugovorom ali ih jednom sklopljen ugovor strogo obvezuje. kraj 19. i poetak 20. stoljea je u znaku POZITIVIZMA strogi pozitivizam uzima kao temelj meunarodnog prava VOLJU DRAVE (subjektivni pozitivizam,voluntarizam Jelinek, Tripel, Anzilotti) svrha je da pozitivno meunarodno pravo uokviri u logine oblike nekog sustava osnivaju se uena drutva i zavodi i pokreu specijalizirani asopisi.

INSTITUT ZA MEUNARODNO PRAVO 1873 sudjeluje ogranien broj strunjaka iz cijelog svijeta koji na svojim redovitim zasjedanjima na temelju iscrpnih referata izrauju nacrte i prijedloge za daljnji razvoj meunarodnog prava. - rad je Instituta vaan i za razvoj arbitrae, ratnog prava, poloaja diplomatskog osoblja. za svoj je rad Institut dobio i Nobelovu nagradu za mir. Institut izdaje poslije svakog zasjedanja godinjak Annuaire od 1969.-1971.g. njegov je predsjednik bio Juraj Andrassy, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu., 1971. god je odrano 55. zasjedanje u Zagrebu

International Law Association

okuplja pravnike iz cijeloga svijeta, udruene u nacionalnim ograncima u Hrvatskoj je to Hrvatsko drutvo za meunarodno pravo, sastaje se svake 2 godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu postoji katedra za meunarodno pravo kao i Zavod za meunarodno i poredbeno pravo (osnovao ga je prof. Andrassy 1952.) - tu se danas izuava meunarodno pravo i pravo meunarodnih organizacija te meunarodno privatno pravo, poredbeno pravo i europsko pravo. Pravni fakultet u Splitu organizira poslijediplomski teaj prava mora.

1912. god. Ameriki institut za meunarodno pravo

14

Meunarodna diplomatska akademija izdala velik zbornik leksikog znaaja Akademija za meunarodno pravou Haagu, na njoj svake godine predaju strunjaci iz razliitih zemalja

8.ULOGA PRAVNE ZNANOSTI U IZGRADNJI ME. PRAVA1.

B-9

Mnogo je puta djelovala na praksu drava i meunarodnu judikaturu (kao arbitri su esto uzimani znanstvenici i profesori meunarodnog prava, a velik dio sudaca Meunarodnog suda uzet je iz redova teoretiara meunarodnog prava) 2. Teorija o dravnoj suverenosti- vldara je ipak ogranien, prilagoava svoje vladanje propisima MP-a 3. Temelji humanog postupanja u ratu i pobjedi 4. Izgraivanje i proirivanje arbitrae i drugih sredstava za mirno rjeavanje sporova 5. Doprinos kodifikacji MP-a 6. Najznaajniji doprinos hrvatskoj pravnoj znanosti predstavljaju djela J. Andrassya, osobito o epikontinetskom pojasu i pravu susjedstva, te radovi hrvatskih pisaca o pravu mora 7. Uenje o razlikovanju pravnih i nepravnih sporova Institut za Meunarodno pravo 8. Izgradnja pojmova meunarodnog zloina

POGLAVLJE 2 : SUBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA 9. SUBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA OPI PREGLEDSubjekt meunarodnog prava ili meunarodna osoba je svatko tko je 1. po odredbama meunarodnog prava nositelj prava i dunosti, 2. djeluje izravno po pravilima meunarodnog prava i 3. izravno je podvrgnut meunarodnom pravnom poretku.

A-5

moglo bi se pomisliti da su u meunarodnim odnosima samo drave subjekti meunarodnog prava, ali to miljenje nije bilo u skladu s realnostima meunarodnih odnosa. Tako se pitanje o tome tko je sve subjekt meunarodnog prava raspravlja uvijek iznova.

neki pisci rade podjelu A) drave kao jedini subjekti koji stvaraju meunarodno pravo - redoviti, aktivni subjekti B) svi ostali kao nesuvereni, sekundarni, izvedeni ili fiktivni subjekti A - DRAVE

danas u svijetu ima oko 190 drava i ta se brojka i dalje poveava, procesom dekolonizacije, raspadom federacija u nezavisne drave bilo je suverenih drava koje su u najveoj mjeri bile ovisne o drugim dravama, tzv kvaziprotektorati: Kongo dananji Zaire - formalno nezavisan a stvarno kolonija Belgije Indija koja je iako pod britanskom upravom bila lan Lige naroda i postala lanicom UN-a Filipini su bili pod SAD ali i lan UN-a makar su samostalnost stekli kasnije. Jordan pod Britanskim carstvom pa nije mogao postati lan UN-a izvan kruga jedinica koje i najvei formalisti smatraju dravama ima i takvih zemalja iji je meunarodnopravni poloaj manje jasan. itava je ljestvica od suverenih drava do najskuenijih odnosa ovisnosti koji ipak imaju odreeni i priznati individualitet. ne postoji jedinstven tip drave, ni to se tie unutranjeg ureenja, ni to se tie meunarodnog prava i dunosti, pa moemo razlikovati; 1. neke su drave iako su formalno samostalne zadrale vezu bivim kolonijalnim gospodarima (Monaco, San Marino, Lichtenstein, Zapadni Samoa) 2. podruja pod starateljstvom i nesamoupravna podruja,

15

3.

ustanici priznati kao zaraena strana i oslobodilaki pokreti (iako nisu drava sudjeluju meunarodnim odnosima) 4. meunarodne organizacije koje isto tako imaju odreen i poseban poloaj.

nakon II svjetskog rata priznaje se svakom narodu pravo na samoodreenje i na razvoj do vlastite drave i to se odraava u pozitivnim pravnim propisima.

PRAVNA SPOSOBNOST sposobnost subjekata meunarodnog prava da mogu biti nositelji svih prava i dunosti ima subjekata sa punom pravnom sposobnosti UN i sa ogranienom pravnom sposobnosti ustanici. POSLOVNA SPOSOBNOST

sposobnost subjekta meunarodnog prava da moe svojim djelovanjem proizvesti pravne posljedice subjekti s punom poslovnom sposobnou su drave. s ogranienom poslovnom sposobnou su zemlje u odnosima ovisnosti - pri emu ogranienja mogu biti u odnosima:

aktivnog i pasivnog prava poslanstva prava sklapanja ugovora pravo na voenje ratova

subjekti bez poslovne sposobnosti su starateljstva za njih djeluju drugi subjekti.

B) OSTALI treba zakljuiti da uz drave postoje i i drugi subjekti meunarodnog prava. taj se zakljuak temelji i na savjetodavnom miljenju Meunarodnog suda o naknadi tete za postradale funkcionere UN od 11. travnja 1949. Meunar. sud jasno izrekao da uz drave postoje i drugi subjekti mp koji se svojim pravima i obvezama mogu razlikovati od drava ima i nekih drugih razlika:

neki su subjekti trajni (drave, UN) - drugi su samo prolazni (ustanici) a neki se nalaze u prijelaznoj fazi (tako je starateljstvo jedna od etapa na putu od nekadanjih kolonija, zatim mandata prema nezavisnosti)

Dakle subjekti meunarodnog prava su; 1. drave 2. meunarodne zajednice 3. zemlje u odnosima ovisnosti 4. ustanici i oslobodilaki pokreti

10. POJEDINAC U MEUNARODNOM PRAVUje li pojedinac kao ovjek subjekt meunarodnog prava?

A-6

miljenje da jeste je tekovina novijeg doba i dobilo je dosta pristaa, iako postoji cijeli spektar pogleda na taj problem:

1. od potpunog poricanja subjektiviteta, preko 2. priznavanja poetaka subjektiviteta, i do 3. njegovog irokog priznavanja.

otkad se poela razvijati moderna arbitraa ona se iskljuivo odvijala meu dravama. Katkad su zainteresirani pojedinci sudjelovali u postupku ali u sporednoj ulozi. pojedinci e moi biti stranke pred meunarodnim sudom za pravo mora. Ali kad je u sporu pojedinac o tome se obavjetava drava iji je on dravljanin. Ta drava ima pravo sudjelovanja u postupku. oni koji zastupaju uenje o subjektivitetu pojedinca pozivaju se na primjere gdje meunarodno pravo pojedincu daje prava ili mu nalae dunosti.

16

To su sluajevi; (mp izravno kanjava pojedinca ili mu namee dunosti): 1. kanjavanja pirata ALI kod piratstva nema izravnog meunarodnopravnog odnosa izmeu pirata i drave koja ga kanjava. to je izuzetak od pravila da na otvorenom moru svaka drava vri vlast samo nad pripadnicima i nad brodovima svoje zastave jer pravilo obiajnog meunarodnog prava daje svakoj dravi vlast protiv pirata na otvorenom moru. kanjavanje se vri prema odredbama unutranjeg prava odnosne drave. Za piratstvo meunarodno pravo daje samo izuzetak od ope podjele nadlenosti na otvorenom moru

2. kanjavanje krenja blokade kod blokade nadovezuje se tetna posljedica ZAPLJENEBRODA na in krenja blokade. ALI ta tetna posljedica stie pojedinca odlukom suda- tj dravnih organa na temelju unutranjih propisa te drave i objavljivanjem blokade od strane te drave kojim se izrie prijetnja tetnih posljedica. zapljena nije kazna nego ratna mjera koju doputa meunarodno pravo MP ureuje samo odnos izmeu izmeu zaraene strane koja je odredila blokadu i izvrila zapljenu, i neutralne drave, kojoj pripada zapljenjeni brod (neutralna drava ima pravo zahtijevati da se potuje trgovina i slobodna plovidba njezinih brodova, ali je ipak duna trpjeti takav zahvat AKO je objavljena blokada)

3. pravo manjina da podnose peticije 4. mogunost da se sa svojim problemima izae pred organe meunarodnog pravosua pred Europsku komisiju za ljudska prava mogu pojedinci iznositi pritube jedino prema onim dravama koje su prihvatile takvu nadlenost Komisije (pred Amerikom komisijom NIJE potreban dravni prihvat nadlenosti) enevske konvencije iz 1949.g. daju pojedincu pojaanu zatitu ali ga s druge strane ine i odgovornim za djela protivna pravilima konvencija, iako je kanjavanje ostalo u rukama drava stranaka. Izravna je odgovornost pojedinca naglaena u pogledu kanjavanja ratnih zloina i genocida.

OITA JE TENDENCIJA PREMA PRIZNAVANJU SUBJEKTIVITETA POJEDINCA; Opa deklaracija o pravima ovjeka 1948. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima 1966. Fakultivni protokol kojim se daje pojednicima da podnose svoje albe izravno Odboru za prava ovjeka (ali ni tu nije pojedincu dan poloaj stranke ravnopravan s dravom na ije se postupke ali) pritube Sudu EU ali to se moe tumaiti kao samo unutarnji sud EU kao tvorevine, a ne naddravni Europska konvencija o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda 1950. pred Europsku komisiju za prava ovjeka pojedinci mogu iznositi pritube samo prema onim drava koje su prihvatile takvu nadlenost Komisije ali ni tu nije pojedinac stranka pred Sudom ve samo pred Komisijom enevske konvencije o zatiti rtava rata 1949. pruaju zatitu pojedincu, ali je predvieni i odgovornost pojedinca za djela protivna odredbama Konvencije kanjavanje genocida i ratnih zloina

ope prihvaeno stajalite je da zatita temeljnih prava ovjeka NE spada u iskljuivu nadlenost drave mnogim je meunarodnim ugovorima predvieno pravo drave da pokrene postupak nadzora nad ispunjavanjem prava ovjeka u drugim dravama s time to se interes za prava ovjeka u drugoj dravi ne smatra mijeanjem u njezine unutranje poslove. u meunarodnopravnom poretku pojedinac, fizika osoba, svakako nije normalan, redovan a ni osobito vaan subjekt

11. MEUNARODNI ORGANIZMI

A-7

meudravna suradnja, koja uvijek zapoinje kontaktima slubi vanjskih poslova, u mnogim se pitanjima ne moe uspjeno ostvariti jedino sastancima predstavnika drava. Vrlo je esto potrebna institucionalizacija suradnje, tj. osnivanje zajednikih meudravnih, meunarodnih organizacija a radi uspjenog postizanja ciljeva suradnje.

17

postepeno se od meunarodnih organizama s malim ovlastima (komisije i sudovi) prelazi na meudravne organizme razgranate strukture i kompetencija koje nazivamo meunarodnim (meuvladinim) organizacijama. ope usvojena definicija meunarodne organizacije ne postoji. U tijeku kodifikacije prava meunarodnih ugovora u Komisiji za meunarodno pravo g. Fitzmaurice je predlagao da se meunarodna organizacija definira kao:

udruenje drava osnovano na temelju meunarodnog ugovora (nije uvijek potrebno dovoljan je bilokakav oblik: sukladne izjave parlamenta,rezolucije ve postojee organizacije...) koje ima svoj ustav i zajednike organe, posjeduje osobnost odvojenu od one drava lanica ima aktivno i pasivno pravo poslanstva subjekt je meunarodnog prava sa sposobnou zakljuivanja meunarodnih ugovora".

ta definicija nije prihvaena,

ali je vana jer sadri bitne elemente po kojima meu raznim oblicima meudravne suradnje razaznajemo meunarodne organizacije. Takoer se tvrdi da meunarodna organizacija ima vlastitu volju. od pojave prvih meunarodnih organizacija, postavlja se pitanje njihove MEUNARODNE OSOBNOSTI, tj jesu li oni subjekti meunarodnog prava

PONEKAD SE SAM USTAVNA PRAVILA IZJANJAVAJU O PITANJU pravne sposobnosti:

Povelja UN 1945. god kae da organizacija uiva pravnu sposobnost potrebnu za obavljanje svojih funkcija i ciljeva na teritoriju svakog svog lana ; kod nelanica ima onoliku pravnu sposobnost koliku joj one PRIZNAJU

Ali glede medunarodnopr. osobnosti (je li subjekt mp):

u Ugovoru o Europskoj zajednici za ugljen i elik izriito se priznaje meunarodna sposobnost Zajednice u onoj mjeri u kojoj joj je ona potrebna za vrenje njenih funkcija i postizanje njezinih ciljeva.

Ve je starija teorija uzimala da su meunarodni organizmi subjekti meunarodnog prava:

Europska Dunavska komisija djeluje prema Dunavskom statutu iz 1921. God njoj se priznaje subjektivitet jer vri vlast na odreenom prostoru, drava Komisija za tjesnace - djelovala prema ugovoru u Lausanni - a zovu je i rijena

- to se pravdalo time da su vrile vlast na nekom ogranienom prostoru - problem je nastao kod velikih meudr. organizacija koje nisu bile prostorno ograniene:

teorija si je tada pomagala definirajui ih kao federacije ili konfederacije, ili "upravne unije". ve je Ligi naroda bila priznata odreena osobnost meunarodnog prava a to je u jo veoj mjeri uinjeno s Ujedinjenim narodima. prema Bekoj konvenciji o pravu meunarodnih ugovora izmeu drava i meunarodnih organizaciji ili izmeu meunarodnih organizacija 1986. god (kodifikacija pravila u vezi sklapanja meunarodnih ugovora) svaka meunarodna organizacija ima pravo zakljuivanja meunarodnih ugovora; to pravo ne postoji ili je ogranieno jedino u pogledu onih organizacija za koje tako propisuju njihova vlastita ustavna pravila. usvajanjem te konvencije meunarodna je zajednica priznala da su meunarodne organizacije subjekti meunarodnog prava, jer samo oni mogu biti strankom meunarodnog ugovora, kao i subjektom jednostranih meunarodnih pravnih poslova u Konvenciji pravo zakljuivanja meunarodnih ugovora osim drava i meunarodnih organizacija imaju i drugi subjekti MP-a, to znai da je meunarodnopravni subjektivitet meunarodnih organizacija priznat i IZRIITO. UN (i dr.) mogu primati i slati zastupnike kojima se priznaje poloaj slian diplomatskom => Beka konvencijao predstavljanju drava u odnosinma s univerzalnim meunarodnim organizacijama navodi meunar. org. opeg znaaja po sastavu lanstva i zadacima svjetskog znaaja meunarodna osoba postoji jednako kao i drava pa i za nju vrijedi meunarodnopravni subjektivitet. To je pitanje rijeio Meunarodni sud koji kae da su UN subjekt meunarodnog prava i prema dravama nelanicama, da nije

18

potrebno nikakvo priznanje s njihove strane. Isto tako meunarodne organizacije danas obavljaju ulogu koja je jednaka vana kao i uloga drava u meunarodnim odnosima. prema Bekoj konvenciji o predstavljanju drava u odnosima s univerzalnim meunarodnim organizacijama 1975 god. definiraju se meunarodne organizacije opeg znaenja ;

UN specijalizirane organizacije UN-a Meunarodna organizacija za atomsku energiju i druge organizacije od svjetskog znaenja pitanje meunarodnopravnog subjektiviteta UN-a je raspravljeno u savjetodavnom miljenju Meunarodnog suda o naknadi tete za postradale funkcionere UN od 11. travnja 1949, te je utvreno da je UN MEUNAR. OSOBA (to ne znai da su drava ili naddrava) I DA IMAJU ISTA PRAVA I DUNOSTI KAO DRAVE UN nastupa prema pojedinim dravama kao posebna jedinica, vodi pregovore i sklapa ugovore UN moe primati i slati zastupnike kojima se priznaje poloaj slian diplomatskom, drave lanice imaju akreditirane stalne zastupnike pri UN, a sam postupak akreditacije, zamjene ili opoziva obavlja se analogno pravilima koja vrijede za diplomatske zastupnike. UN je odgovoran i za krenje ratnog prava i drugih pravila meunarodnog prava izvrenih u tijeku akcije, dakle i za UN vrijede pravila ratnog prava u oruanom sukobu meunarodne organizacije najee se osnivaju ugovorom, pa je njihov poloaj odreen na tom temelju. postavlja se pitanje vrijedi li svojstvo meunarodne osobe samo u odnosu prema dravama potpisnicama odnosnog meunarodnog akta ili takoer i prema ostalim dravama? I TO SE PITANJE POSTAVILO PRED MEUNAR. SUD, KONKRETNO ZA UN sud je rekao da su UN SUBJEKT MEUNAR. PRAVA takoer u odnosu pred dravama nelanicama te da nije potrebno nikakvo priznanje s njihove strane! to miljenje bi se moglo primijeniti i na druge meunar. organizacije danas sve vie pisaca zastupa meunarodnopravni subjektivitet meunar. organizacija, a one sve vie proiruju krug svojih djelatnosti na nain koji to pokazuje

. 12.

DRAVE

A-8

Meunarodni pojam drave je taj da dravom smatramo zajednicu koja na odreenom podruju djeluje u obliku najvie organizacije pravnog poretka i pri tom nije podlona nijednoj drugoj organizaciji.

ukoliko na istom podruju djeluju dvije ili vie organizacija svaka u svom djelokrugu, onda se svaka jedinica u sklopu federacije moe smatrati dravom.

POSTANAK DRAVE je injenica vanjskog bivanja. Pravila meunarodnog prava samostalno odreuju koje injenice tvore uinak postanka drave: 1. odreeno podruje neovisno o veliini, 2. stanovnitvo, 3. organizacija vlasti neovisna o drugoj dravi. + neki navode sposobnost vladati se po pravilima mp

dovoljno je da vlast vri neki privremeni organ, neovisan o drugoj vlasti nema uinka nastanka drave po meunarodnom pravu ako nedostaje koji od ovih elemenata glavno je i odluno da organizirana vlast djeluje u zemlji i meunar. odnosima ISKLJUIVO&NEOVISNO od bilo koje druge vlasti postanak drave mora biti efektivan a sa gledita meunarodnog prava odluno je da li je drava zasnovana na pravnim aktima proradila vlastitim ivotom (tako npr. saveznikim priznanjem ehoslovake nije jo nastala nova drava jer ta vlada nije vrila nikakve vlasti na podruju koje je traila za novu dravu) sluajevi priznanja drava koje nisu efektivno nastale a pojedne drave i meunarodne organizacije podravaju tenju za njihovim stvaranjem;

19

1. PLO (Palestinsko nacionalno vijee) 1988. je proglasilo je nezavisnost dravePalestine, a Opa skuptina UN priznala je taj proglas u znak podrke tenjama palestinskog naroda da ostvari svoju suverenost nad podrujima koji su bili pod izraelskom okupacijom. 1993. god je u Washingtonu potpisan sporazmu izmeu PLO-a i Izraela kojim se palestinskom narodu priznaje prave na samoupravu ali NE i nezavisnost 2. Saharska Arapska Demokratska Republika nju je proglasio pokret otpora POLISAHARIO na podruju koji je pod potpunom vlai Maroka primljena je u Organizaciju afrikog jedinstva ali UN je ne priznaje kao drave ali joj priznaje pravo na samoodreenje i nezavisnost

mogue

je da je dravnost stvarno bila prekinuta ali se po volji i sporazumu svih sudionika smatra da je meunarodni kontinuitete NEPREKINUT (prije II. Svjetskog rata Etiopija, Austrija, ehoslovaka- prestale su stvarno postojati krenjem meunarodnog prava - agresijom, no nakon ponovnog uspostavljenja vlasti, vladale su kao da njihov opstanak nije ni prekinut) se uzima u obzir injenica da je dravnost stvarno bila prekinuta tj. da je meunarodni kontinuitet PREKINUT samostalnost tek 1991.

nekad

Estonija, Latvija i Litva su nasilno prikljuene Sovjetskom savezu 1940. god i ponovno su steklejednom stvorene drave moe u nekim sluajevima biti znatno smanjena ili ograniena a da to ipak ne utjee na njezin opstanak. tog ogranienja moe doi; ogranienje ratom (BiH 1992.), 2. ovlasti dravnih organa mogu preuzeti UN (Kamboda 1992.), 3. vlast mogu preuzeti pobjednici u ratu - okupacijom (Njemaka i Japan 1945.) moe dobrovoljno prenijeti dio svojih ovlasti na drugu dravu (Monaco, San Marino, Liechtenstein) bez da izgube status drave u smislu meunarodnog prava moe prenijeti dio svojih ovlasti na organe meunarodnih organizacija koje imaju elemente nadravnost (EU) bez da izgube status drave u smislu meunarodnog prava jer su prenesene dobrovoljno, a drava moe svojom odlukom i istupiti 6. sluajevi zavisnih drava - drave koje su na putu iz potpune ovisnosti prema potpunoj nezavisnosti, ali tu u svakom sluaju treba gledati radi li se o privr. ograniavanju vlasti drave ili nekoj kategoriji nesamoupravnog podruja koje uope nema status drave (inae u suprotnosti sa zahtjevom da drava ima organizaciju vlasti neovisnu o drugoj dravi)

VLAST

do

1. 4. 5.

veliina zemlje NIJE bitna za postanak drave San Marino, Monaco, Grenada za postanak drave NIJE bitno da joj sve granice budu potpuno utvrene (Belgija granice su joj utvrene tek 1939. iako postoji od 1930.) meunarodno pravo moe ZABRANITI POSTANAK novih drava koji ne bi bio u skladu s postojeim poretkom (nastanak Turske Republike Sjeverni Cipar) sankcija bi bila u nepriznavanju nove dravne tvorbe, ali mogue su i druge sankcije sve do kolektivnih mjera oruanim snagama (SV. Alijansa, Liga naroda) sankcija takve zabrane bila bi nepriznavanje nove dravne tvorbe ali je mogua i kolektivna upotreba oruanih snaga.

Povelja UN titi lanice te organizacije od: nasilnog unitenja njihovog opstanka, ugroavanja teritorijalne cjelovitosti ugroavanja politike nezavisnosti od strane drugih drava (kad je turska etnika zajednica Repubiku sjevernog Cipra) proglasila Tursku

POSTANAK DRAVE moe biti : 1. ORIGINARAN postanak drave a) kada nova drava nastaje na teritoriju na kojem do sada nije bilo drave ili je bio nenaseljen (Liberija, Natal, Burske republike) danas rijetko b) kada nova drava nastaje uz prekid pravnog poretka stare drave nisu se potivala pravila drave/a iji su elementi uli u novu dravu (znaajno kod sukcesije prava i obveza novih drava) 2. DERIVATIVAN postanak drave - svaki drugi postanak bio bi derivativan.

20

Nove drave nastaju; 1. raspadom Jugoslavija, ehoslovaka, Austro-Ugarska, Sovjetskai savez 2. otcjepljenjem nekog dijela Belgija od Nizozemske, Singapur od Malezije 3. osamostaljenjem zavisnih pokrajina, vazalnih drava, ili kolonija Egipat 4. spajanjem vie drava u jednu Njemaka , Jemen

nova drava moe nastati nasilnim ali i mirnim putem. Postoje i primjeri fuzije gdje nova drava nastaje spajanjem vie dotadanjih drava. U povijesti Latinske Amerike tako su nastale i opet se raspale Kolumbija, a u Europi Jugoslavija. postanak drave NE mora se zbiti u jednom asu. On moe biti rezultat duljeg procesa. drava moe imati i temelje svog postanka u meunarodnom sporazumu (Cipar). razvrgavanjem (kon)federacije ne nastaje nova drava

PRESTANAK DRAVE kao to drava nastaje, tako i prestaje zbog neke injenice, i to najee prestankom jednog od elemenata koji su potrebni za njezin postanak - uglavnom je to sluaj da postojea dravna vlast prestane djelovati nestanak teritorija ili naroda su teorijski mogui, ali se to jo nije dogodilo; a razlozi tome mogu biti razliiti. U prolosti je najei razlog bio osvajanje podruja debellatio ono mora biti konano ni potpuno zaposjedanje podruja ne ovlauje na aneksiju ako potisnuta drava nastavi borbu iz inozemstva uz pomo saveznika

primjeri da neka drava nestane mirnim putem 1. jednostranim aktom dravne vlasti (Njemako carstvo, Sovjetski Savez, ehoslovaka) 2. meudravnim sporazumom, tj dvostranim aktom (Egipat i Sirija u Ujedinjenu Arapsku republiku).

izmjena oblika vladanja, makar i revolucijom, NE dovodi do propasti drave - ova je vlada organ istog subjekta meunarodnog prava i praksa je u tome slona (primjer SSSR koji je odbio platiti dugove Carske Rusije). Ima miljenja koja doputaju da bi potpuni preijelom u socijalnom i politikom poretku opravdavao drugaije rjeenje. Rijeka drava prestala je postojati i bila je podjeljena prema jugoslavensko-talijanskom ugovoru 1924. - to je primjer nestanka drave meunarodnim ugovorom izmeu treih drava i podjelom njena podruja izmeu drava ugovornica.

SFRJ

19. 5. 1991. RH se na referndumu velikom veinom izjasnila za suverenost i nezavisnost 25.6. 1991. Sabor RH je donio Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne RH i Ustavnu odluku RH o suverenosti i samostalnosti. 7. 7. 1991. RH je pristala na moratorij od 3 mjeseca tj odgoda provoenja tih odluka Brijunska deklaracija 8.10. 1991. Sabor je donio Odluku o raskidanju svih dravnopravnih veza na temelju kojih je Hrvatska zajedno sa ostalim republikama tvorila dotadanju SFRJ. 29.11. 1991 europska arbitrana komisija je sluaju bive SFRJ utvrdila da je drava u postupku raspadanja i da su cjelokupno podruje i stanovnitvo te bive drave obuhvaeni novostvorenim dravama i da zajednika federalna tijela vie ne postoje.

. 13.

PRIZNANJE DRAVE

B-10

drave su u meusobnim odnosima koji se temelje na injenici njihovog istovremenog postojanja i na odluci da te odnose podravaju pojavom nove drave nastaje za ostale drave pitanje uspostave odnosa to je POSTUPAK PRIZNANJA nove drave.

Institut za meunarodno pravo donio je 1936.g. rezoluciju po kojoj se trae dvije temeljne pretpostavke za priznanje: nezavisnost i jednakost drava zahtijeva da se potuje pravo svake nacije da stvara i mijenja svoje institucije, potrebno je osiguranje kontinuiteta drava unato moguim promjenama.

21

priznanje nove drave slobodan je akt koji jedna ili vie drava koja time konstatiraju postojanje nove drave i pokazuje svoju volju da je smatraju lanom meunarodne zajednice nepriznavanje nove drave nije meunarodni delikt ve samo neprijaznost tim vie to se ne moe dugo ignorirati stvarnost postoje primjeri da neka drava ne eli priznanje iz politikih razloga iako ispunjava sve uvjete (Tajvan jer se smatra jedinom vlau cijele Kine) ili se pitanje priznanja esto politizira (Banglade) rijetki su primjeri da neka drava, iako ispunjava sve uvjete za priznanje iz politikih razloga ne eli takvo priznanje

NAINI PRIZNANJA: 1.) de jure - koje je stalno i potpuno te neopozivo (ak i ako priznata drava ne izvri obvezu preuzetu tijekom priznanja!) te retroaktivno (od dana kad je drava nastala u skladu s deklaratornim znaenjem priznanja) 2.) de facto - koje je privremeno ili ogranieno na neke odnose. 3.) izrijekom, INDIVIDUALNO - u vie ili manje sveanom obliku uglavnom ugovorom s treom dravom KOLEKTIVNO sveaniji oblik- kolektivnim aktom na nekoj konferenciji 4.) utke - konkludentnom radnjom iz koje se vidi NAMJERA PRIZNANJA recimo uspostava diplomatskih odnosa, ALI samo odravanje diplomatskih odnosa na u novoj drave koja su bila akreditirana kod drave prednice ne znai namjeru priznanja ne predmnjeva se kada neka drava sudjeluje s nepriznatom dravom na nekoj konferenciji.

priznanje svakako ima deklaratoran uinak jer nova drava postoji i na nju se primjenjuju pravila meunarodnog prava te se samo KONSTATIRA postanak novog pravnog subjekta, a nova drava postaje subjektom meunarodnog prava automatski im su se ispunile sve injenice koje se zahtjevaju (suverena vlast nad stanovnitvom odr. podruja) prema naelu efektivnosti drava postoji u trenutku uspostave vlasti nad stanovnitvom na odreenom podruju, na nju se odmah primjenjuju pravila meunarodnog prava i ona je duna drati se tih pravila pojedine drave ili skupine drava te meunarodne organizacije mogu utvrditi vlastite kriterije za priznanje pojedine drave. tako su ministri vanjskih poslova drava lanica Evropske zajednice 1991. god Deklaraciji o smjernicama za priznanje novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom Savezu prihvatili legitimitet stvaranja novih drava ali su se sporazumjeli da e o tome pojedinano odluivati jedino ukoliko one ispune odreene uvjete : 1. potovanje Povelje UN, Helsinke i Parike povelje, posebno s obzirom na vladavinu prava, demokraciju i prava manjina, 2. jamenje prava etnikim i nacionalnim skupinama i manjinama, 3. potivanje nepovredivosti granica, koje se mogu mijenjati samo miroljubivim putem i zaj. sporazumom 4. aktivna uloga u razoruanju, sigurnosti i regionalnoj stabilnosti, 5. sporazumno rjeavanje svih pitanja sukcesije i regionalnih sporova. istovremeno su izjavile da nee priznati jedinice koje su rezultat agresije i da e voditi rauna o uinku priznanja na susjedne drave. u sluaju drava koje su nastale raspadom SFRJ, europske su drave uz materijalne uvjete za priznanje utvrdile i postupak za ocjenjivanje ispunjavanja odreenih uvjeta i za davanje priznanja. RH je morala promjeniti Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikih i nacionalnih zajednica i manjina. priznanje ima deklaratorni uinak. Nova drava postoji bez obzira na priznanje temeljem pravila objektivnog meunarodnog prava.

. 14.

PRIZNANJE VLADE

B-10

ukoliko se promjena vlade dogodi ustavnim putem sigurno je da nova vlada ima legitimitet da zastupa dravu prema vani, ali se pitanje priznanja postavlja ukoliko u nekoj dravi doe do promjene vlade na nain koji nije u skladu s dotadanjim ustavnim poretkom (revolucija, dravni udar). npr Kamboda, Liberija i Haiti.

22

zato je stari obiaj da drave posebnim aktom priznaju novu vladu a to znai da se nadovezuju diplomatski odnosi i oituje se pripravnost da se nova vlada smatra pravno relevantnom te da se vlastitim aktima preuzimaju obveze prema novoj vladi priznanje vlade je slobodan akt za koji ne postoji nikakva obveza, a daje se redovito kada se neka nova vlada dovoljno ustalila i sposobna je i voljna ispunjavati svoje dunosti po pravilima meunarodnog prava. otezanje priznanja neke vlade koja se ustalila znailo bi mjeanje u unutranje prilike te drave i odricanje njenog prava na samoodreenje nije bitno je li nova vlada nastala mirnim putem ili nasilnom promjenom vlasti, ALI:

primjeri nepriznavanja nasilne promjene vlade; 1. praksa Svete Alijanse koja je titila neelo legitimiteta, te je intrevencijom suzbila pokuaje revolucije u Napulju i panjolskoj 2. Tobarova i Wilsonova doktrina, Ministar Ekvadora Tobar predloio je da se ne prizanju vlade koje su proizile iz dravnog udara ili revolucije. Wilson je to naelo primjenio prema Meksiku. S druge strane meksiki ministar Estrada postavio je naelo da priznanje vlada znai uvredljivo mijeanje stranih drava u njene unutranje prilike.

to se tie naina priznanja, ono moe biti izrijekom ili utke, pojedinano ili kolektivno a u svakom je sluaju retroaktivno tj njime se priznaju akti priznate vlade unutar vremena kada je preuzela vlast i ima deklarativan karakter.

. 15.

USTANICI I OSLOBODILAKI POKRETI

B-11

problem priznanja nove vlade odnosi se na stanja kad je na neustavan nain, nova vlada preuzela vlast u itavoj zemlji. to se zbiva kada naglim inom ili kratkotrajnim zbivanjem dosadanji ustavni poredak bude prekinut i nova vlast potpuno prevlada. mnogo se puta nova vlast uspijeva ustaliti tek nakon due borbe - to je pojava GRAANSKOG RATA = situacija kada se u zemlji vodi borba izmeu 2 stranke od kojih: jedna eli stei a druga odrati vlast jedna eli poluiti vlast u jednom dijelu drave kao samostalnoj dravi odvija se unutar granica jedne drave i kao takav se ne tie ostalih drava ve ga one samo promatraju i zauzimaju stavove prema svojim interesima i afinitetima, te pruaju podrku materijalnu ili moralnu jednoj ili drugoj strani za njih postoji samo jedna vlada koja je priznata od prije i ona treima odgovara za eventualno nastalu tetu. to se tie graanskih ratova u kojima USTANICI vode borbu protiv dotada jedino priznate vlade, za druge drave postoji samo jedna vlada, ona poznata od prije i ona je odgovorna dravama za tetu koju bi pretrpjele protivno odredbama meunarodnog prava NAELO NEINTERVENCIJE ustanici nisu subjekti meunarodnog prava, osim ukoliko ustanak toliko ojaa da ih prizna: o vlada protiv koje se bore

o

ostale drave.

ako ustanak ojaa i ustanici postanu jai initelji unutar zemlje tada priznanje ustanicima daje ogranieni meunarodnopravni subjektivitet vrijede pravila mp izmeu vlade koja je dala priznanje i ustanika - oni postaju odgovorni za djela koja se zbivaju na podruju pod njihovom vlau te nastupa obveza potivanja ratnog prava, a priznati ustanici se imaju prema treim dravama koje su ih priznale drati propisa neutralnosti i drugih mp pravila ustanici postaju odgovorni za djela koja se zbivaju na podruju koje se nalazi u njihovoj vlasti, a u isto vrijeme PRESTAJE ODG zaraene drave prema dravi koja je priznala ustanike! priznanje ustanika ima konstitutivan i relativan uinak (stjee se meunarodnopravna sposobnost samo u odnosu prema onome tko ih je priznao), a moe se obaviti izrijekom, utnjom ili konkludentnim radnjama to je PRIVREMENO PRIZNANJE MP SPOSOBNOSTI s OGRANIENIM OPSEGOM DJELOVANJA kad potpuno istisnu zaraenu dravu, vie se ne postavlja pitanje priznanja kao ustanika, nego priznanja NOVE VLADE, a ako su uspjeli izvojevati samostalnost jednog dijela, to je pitanje priznanja NOVE DRAVE ustanici koji nisu priznati ne mogu poduzimati ratnih ina koji bi vrijeali prava treih drava (ne mogu vriti zaplijenu na moru osim ako se ne radi o brodu te drave u kojoj se vodi borba inae piratstvo)

23

priznanje ustanika odnosi se samo na borbu na zaraenom podruju priznanje vlada i odbora koji se stvaraju u inozemstvu za osloboenje neke drave ima samo POLITIKO znaenje bez obzira na priznanje ustanika moraju se primjenjivati pravila meunarodnog prava o humanizaciji ratovanja. temelj te tenje moe se nai u Martensonovoj klauzuli u uvodu u Haaku konvenciju o zakonima i obiajima ratovanja na kopnu 1907. 4 enevske konvencije o zatiti rtava rata 1949. u oruanom sukobu koji nije meunarodni svaka stranka se treba drati nekih temeljnih pravila; primjenjuju se u svakom oruanom sukobu koji nema meunar. karakter a izbije na podruju jedne od zemalja o primjena pravila enevskih konvencija i Protokola NE OVISI O PRIZNANJU USTANIKA njih se automatski mora pridravati svaka stranka tih ugovora, a njihova primjena NE ZNAI preutno priznanje ustanika kao zaraene strane o to takoer nije samo ugovorno pravo nego OPA pravila OBIAJNOG KOGENTNOG mp obvezuju SVE drave i ustanike pokrete NEOVISNO o njihovom prihvaanju Konvencija i Protokola 2 Dopunska protokola 1977. na podruju zemlje izmeu njenih i pobunjenikih oruanih snaga (ne unutranji nemiri i napetosti, izolirani incidenti) Institut priznannja ustanika kao zaraene strane razvio se u 19. st. u vrijeme stvaranja samostalnih drava na amerikom kontinentu. Kasnije se sve manje koristi.

OSLOBODILAKA BORBA = borba koju vodi stanovnitvo zemlje protiv stranog kolonijalnog gospodara tu su se u poetku primjenjivala pravila koja vrijede i za graanske ratove ali je postepeno praksa unijela neke nove elemente i uivala je velike simpatije u mnogim zemljama i smatrala se pravednom i opravdanom.

protukolonijalno raspoloenje veine drava dovelo je do toga da su se sve jae podupirali oslobodilaki pokreti i borbe a UN su priznali legitimitet takvog sredstva za osamostaljenje od kolonijalne vlasti kao krajnje sredstvo za osloboenje od kolonijalne uprave, te su esto njihovi predstavnici bili pozivani na razne meunarodne sastanke u krilu UN-a i dr meunarodnih organizacija uz PRIZNANJE OSLOBODILAKIH POKRETA od strane pojedinih drava za afirmaciju njihove meunarodne sposobnosti posebno je vano priznanje od strane meunarodnih organizacija u UN se predstavnici oslobodilakih pokreta koje priznaje Arapska liga i Organizacija afrikog jedinstva redovito sudjeluju kao promatrai na sastancima glavnih odbora Ope skuptine i njezinih pomonih tijela, a ako je rije o pitanjima koja se posebno tiu njihova naroda pozivaju se i na raspravu u plenumu Ope skuptine oslobodilaki pokret mogu zakljuivati i neke meunarodne ugovore (u svrhu nastavka oslobodilake borbe ili zavravanja borbe i stjecanja neovisnosti) a moe biti primljen i za lana neke meunarodne organizacije.

oslobodilaki pokreti NE mogu postati strankama Konencije UN-a o pravu mora ali mogu potpisati Zavrni akt Konvecije na kojoj je konvencija usvojena a oni su sudjelovali u svojstvu promatraa. Oslobodilaki pokreti mogu potpisivati i neke meunarodne ugovore; 1. u svrhu nastavka oslobodilake borbe (PLO s Libanonom, Jordanom i Tunisom) 2. u svrhu zavretka borbe i stjecanja dravnosti (Alir, Angola) - stranke takvih ugovora su : 1. vlada drave dotadanje upraviteljice 2. organizacija koja je preuzela meunarodne obveze za dravu u nastajanju

posljedica priznavanja prava naroda na oruanu borbu radi ostvarivanja prava na samoodreenje u postupku dekolonizacije znailo je priznavanje takvih borbi kao meunarodnih sukoba u smislu enevskih konvencija o zatiti rtava rata vlasti, tj oslobodilakom pokretu daje se PRAVO da se obvee da e primjenjivati enevske konvencije i 1. Protokol uz njih i na temelju te izjave ugovora se moraju pridravati: a) vlast koja je je dala izjavu (oslobodilaki pokret) b) sve drave stranke enevskih konvencija i Protokola koje bi bile s njima u sukobu danas opada vanost takvih subjekata meunarodnog prava jer proces dekolonizacije ide k svome kraju i broj se takvih pokreta - koje priznaju UN - neumitno smanjuje. ipak, u dokumentima UN se kao oslobodilaki pokreti definiraju oni pokreti koji se bore protiv :

24

kolonijalne dominacije, strane okupacije rasistikih reima a neki od tih problema ne prestaju nestankom kolonija, npr. rasizam

takoer, status oslobodilakih pokreta ne moe se protezati na nove pokrete koji se javljaju u dravama stvorenim u poslijeratnoj dekolonizaciji

. 16.

TEMELJNA PRAVA DRAVA

A-9

meusobni odnosi drava su sa pravnog stajalita, mnotvo meusobnih prava i dunosti, tako da svakom pravu jedne zemlje odgovara dunost druge zemlje.

staro je razlikovanje na:

apsolutna, temeljna ili prvotna prava ona koja pripadaju nekoj dravi po samoj injenici njenog postojanja izvedena ili steena prava ona koja pripadaju dravi na temelju posebnog ugovora ili drugog izvora nastanka nestankom kole prirodnog prava nestalo je i poimanje temeljnih prava, a kritika ih takoer odbacuje, no u novije vrijeme, kada se pokuava stvoriti vra organizacija meunarodne zajednice i pokuavaju kodificirati norme meunarodnog prava, opet se javlja teorija o temeljnim pravima i dunostima (ali u drugom obliku)

Kodifikacija temeljnih naela o pravima i dunostima drava - u biti temeljnih naela Povelje UN (tada nazivana NAELA KOEGZISTENCIJE) - pokrenuta je u UN 1962.g. na zasjedanju Ope skuptine a u odboru za pravna pitanja sastavljen je popis SEDAM NAELA o kojima e se raspravljati na slijedeim zasjedanjima: 1. naelo da se u meunarodnim odnosima drave moraju suzdravati od prijetnje i upotrebe sile (protiv teritorijalne cjelovitosti i politike nezavisnosti bilo koje drave) 2. naelo o rjeavanju sporova mirnim sredstvima, bez ugroavanja meunarodnoga mira, sigurnosti i pravde 3. naelo da se ne intervenira u poslove unutranje nadlenosti DRUGIH drava u skladu s Poveljom, 4. naelo da drave meusobno surauju u skladu s Poveljom, 5. naelo ravnopravnosti i samoodreenja naroda, 6. naelo suverene jednakosti drava, 7. naelo o ispunjavanju u dobroj vjeri obaveza prihvaenih Poveljom UN. 1963. osnovan je poseban odbor sa zadatkom da prouci navedenih 7 naela i da podnese svoje preporuke i zakljuke.

nacrtu je dodana i opa primjedba da se nita u njemu ne smije tumaiti kao da na bilo koji nain dira u odredbe Povelje ili u prava i dunosti drava lanica prema povelji ili u prava naroda prema povelji. rad Ope skuptine UN je prihvaen i 24.10. na sam dan UN-a 1970.g. donesena je Deklaracija sedam naela (pun naziv je Deklaracija o naelima meunarodnoga prava o prijateljskim odnosima i suradnji izmeu drava u skladu s Poveljom UN-a)

1974.g. izglasana Povelja o ekonomskim pravima i dunostima drava koja utvruje temeljne elemente meunarodnih gospodarskih odnosa: 1. suverenost, 2. teritorijalnu cjelovitost, 3. politiku nezavisnost, 4. suverenu jednakost, 5. zabranu agresije, 6. neintervenciju, 7. miroljubivu koegzistenciju, 8. pravo naroda na samoodreenje i 9. druga naela iz Deklaracije sedam naela. Temeljna prava ostaju netaknuta i u ratu (samoodranje, tovanje, jednakost, nezavisnost) Znaajke temeljnih prava su; 1. nema stupnjevanja (npr. polusuverenost) 2. u sluaju sumnje predmnjeva govori u prilog tumaenja koje se s