Upload
aldin-memidzan
View
290
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 1/198
Menadžment
makroekonomskog okruženja
Asistent: Goran Ćurić
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 2/198
Pojam i obuhvat
• Menadžment makroekonomskog okruženja jeekonomska disciplina koja se razvila iz porodice
ranijih disciplina te sama postala svojevrstanintelektualni proizvod.
• Makroekonomija je relativno mlada nauĉnadisciplina ekonomije,a u njenom krilu i MMO .
• Makroekonomija je nastala kao potrebarješavanja aktualnih problema ekonomskograsta i razvoja.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 3/198
Pojam i obuhvat
• Pojava makroekonomije kao posebneekonomske nauke potvrdila je pravilo u razvoju
ekonomske misli po kojem su se rješenja tražila,a zatim raĊala tek pojavom novih ekonomskihfenomena dotad nepoznatih.
• Velika ekonomska kriza u SAD-u 1929/30 godine
proizvela je pravu ekonomsku revoluciju, noveekonomske fenomene – hiperprodukciju ,nezaposlenost, inflaciju, depresiju i recesiju .
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 4/198
Pojam i obuhvat
• Makroekonomija analizira funkcioniranjeprivrede kao cjeline
• Mikroekonomija objašnjava ekonomskoponašanje pojedinaca, domaćinstava i privrednihsubjekata.
• Makroekonomija se bavi analizom nacionalne
proizvodnje, zaposlenosti, opće razine cijena ivanjske trgovine.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 5/198
Pojam i obuhvat
• Mikroekonomija se bavi analizom cijena itroškova, koliĉinom pojedinih dobara i usluga te
dohocima pojedinih proizvodnih faktora.• Sve do pojave Keynesove Opće teorije zaposlenosti, kamate i novca (1936.), ekonomijase pretežito bavila mikroekonomskim
problemima. Keynezijanska revolucija uekonomskoj teoriji stvorila je novu ekonomskudisciplinu – makroekonomiju .
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 6/198
Pojam i obuhvat
• Razlika mikro i makroekonomije / primjeri:
• Mikroekonomija razmatra kako kartel možeodrediti cijenu nafte. Makroekonomija pita
zašto jaki rast svjetskih cijena nafte uzrokujeinflaciju i nezaposlenost.
• Mikroekonomija prouĉava pojedinaĉne stavkeinostrane razmjene, npr. zašto uvozimoautomobile a izvozimo teške kamione.Makroekonomija ispituje sveukupna kretanjau našem uvozu i izvozu.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 7/198
Pojam i obuhvat
• Ciljevi svake makroekonomske politike jesu:
1. Povećanje obima proizvodnje i što veća stopanjenog rasta
2. Visoka razina zaposlenosti uz što nižu stopunedobrovoljne nezaposlenosti
3. Cjenovna stabilnost
4. Vanjskotrgovinska ravnoteža (ravnoteža umeĊunarodnoj razmjeni kao i valutnastabilnost)
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 8/198
Pojam i obuhvat
• Povećanje proizvodnje je krajnji cilj svakeekonomske politike, jer se proizvodima i
uslugama zadovoljavaju pojedinaĉne i društvenepotrebe.
• Najĉešće korištena mjera proizvodnje je brutodruštveni proizvod (BDP) ili GNP (Gross
National Product ). GNP je vrijednosni izraz svihdobara i usluga pa se stoga može prikazati kaosuma proizvoda koliĉine dobara i cijena.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 9/198
Pojam i obuhvat
• Razlika izmeĊu GNP (Gross National Product ) iGDP (Gross Domestic Product )
• GNP (bruto društveni proizvod) je ukupnaproizvodnja proizvedena radom i kapitalom uvlasništvu stanovnika date zemlje.
• GDP (bruto domaći proizvod) je ukupnaproizvodnja proizvedena radom i kapitalom kojise nalaze u datoj zemlji.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 10/198
Pojam i obuhvat
• Na primjer, dio GDP-a SAD-a proizveden je utvornicama Honde koji su u vlasništvu japanskih
korporacija. Profiti iz tih tvornica ukljuĉeni su uGDP SAD-a ali ne i u GNP SAD-a nego GNPJapana.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 11/198
Pojam i obuhvat
• Instrumenti ekonomske politike kojima seostvaruju navedeni ciljevi su:
1. Fiskalna politika
2. Monetarna politika
3. MeĎunarodna ekonomska politika 4. Politika dohotka
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 12/198
Pojam i obuhvat
• Fiskalna politika se sastoji od porezne politikei politike javnih rashoda. U razdobljuprekomjerne ekspanzije kada prijeti inflacija,
primjenjivat će se kontrakcijska fiskalna politika,dok će se u razdoblju depresije primjenjivatiekspanzivna fiskalna politika.
• Monetarna politika se sastoji od kontrole
ponude novca od strane Centralnebanke,zavisno od faze privrednog ciklusa. Uuslovima inflacije primjenjivat ce se politika
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 13/198
Pojam i obuhvat
ograniĉenja novĉane ponude, a u razdobljudepresije odnosno recesije politika stimuliranjanovĉane ponude.
• MeĎunarodna ekonomska politika se sastojiu uravnoteženju vrijednosti uvoza i izvoza te ustabilizaciji deviznih kurseva.
• Politika dohotka se sastoji od kontrole nadnicai cijena u širokom rasponu od neobavezujućihsmjernica do potpune regulacije.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 14/198
Pojam i obuhvat
• Temeljne kategorije makroekonomske analize suagregatna ponuda (AS = Aggregate Supply ) iagregatna potražnja (AD = Aggregate Demand ).
• Agregatna ponuda jednaka je ukupnoj koliĉinidobara i usluga koje je nacionalna privredavoljna proizvesti i ponuditi pri datoj razini cijena
u odreĊenom vremenskom razdoblju. Ona zavisiod razine cijena kao i o veliĉini potencijalnogproizvoda.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 15/198
Pojam i obuhvat
• Agregatna potražnja je odreĊena sumomtrošenja pojedinaca, domaćinstava, poslovnogsektora, države i stranaca. Ona takoĊer zavisi odrazine cijena, ali od monetarne i fiskalne politikete ostalih faktora.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 16/198
Krivulje agregatne ponude
i agregatne potražnje
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 17/198
Krivulje agregatne ponude
i potražnje Opadajuća krivulja je krivulja agregatne potražnje ili krivulja AD . Ona pokazuje kolikobilo ko u ekonomiji, potrošaĉi, preduzeća, stranci
i država, kupuju pri razliĉitim razinamaagregatnih cijena (kada se drugi faktori kojiutiĉu na agregatnu potražnju ne mijenjaju). Izkrivulje vidimo da bi pri razini od 150 sveukupnih
cijena ukupna potrošnja iznosila 3.000 milijardi $(godišnje). Kada bi se razina cijena podigla na200, ukupna bi potrošnja pala na 2.300 milijardi.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 18/198
Krivulje agregatne ponude
i agregatne potražnje Rastuća krivulja je krivulja agregatne ponude ili krivulja AS . Ta krivulja pokazuje koliĉinudobara i usluga koju su preduzeća voljnaproizvesti i prodati pri svakoj razini cijena (kadasu druge odrednice agregatne ponudekonstantne). U skladu sa krivuljom, preduzećaće biti spremna prodati 3.000 milijardi $ pri
cijeni od 150. ona bi bila spremna prodati većukoliĉinu, 3.300 kada bi se cijena povećala na200.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 19/198
Krivulje agregatne ponude
i agregatne potražnje Makroekonomska ravnoteža – želimo naćirealni GDP i agregatnu razinu cijena koji bizadovoljili i kupce i prodavaoce. Za krivulje AS i
AD prikazane na prethodnoj slici , ukupna je ekonomija u ravnoteži u taĉki E . Jedino su u tojtaĉki, u kojoj je razina proizvodnje Q = 3.000 iP = 150, zadovoljeni potrošaĉi i prodavaoci.
Jedino su u toj taĉki kupci voljni platiti taĉnoonaj iznos koji su preduzeća voljna proizvesti iprodati.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 20/198
Krivulje agregatne ponude
i agregatne potražnje Makroekonomska ravnoteža je kombinacijaagregatne cijene i agregatne koliĉine pri kojimani kupci niti prodavaoci ne žele mijenjati svojekupovine, prodaje ili cijene.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 21/198
Krivulje agregatne ponude
i potražnje • Primjeri SAD-a:
1. Polet za vrijeme Vijetnamskog rata
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 22/198
Krivulje agregatne ponude
i agregatne potražnje Tokom rata, povećano trošenje na odbranupovećava agregatnu potrošnju, premještajućiagregatnu potražnju, s AD na AD‟ , sravnotežom proizvodnje koja ja porasla s E naE‟. Kad proizvodnja naraste znatno iznadpotencijalne proizvodnje razina cijena naglo
raste s P na P‟ i slijedi ratna inflacija.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 23/198
Krivulje agregatne ponude
i agregatne potražnje 2. Šokovi ponude i stagflacija
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 24/198
Krivulje agregatne ponude
i potražnje Mnogo viši troškovi nafte, robe ili radapovećavaju troškove poslovanja. To dovodi dostagflacije – stagnacije kombinirane s inflacijom.U okviru krivulja AS - AD , veći troškovi pomiĉukrivulju AS prema gore od AS do AS‟ , aravnoteža se premjesti iz E u E‟ . Proizvodnja se
smanji s Q na Q‟ , dok cijene rastu. Ekonomijastoga trpi dvostruku nepogodu, nižu proizvodnjui više cijene.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 25/198
Mjerenje nacionalnog
proizvoda i dohotkaEkonomija je empirijska nauka što znaĉi da senjene kategorije mogu kvantitativno izraziti imjeriti.
Osnovni makroekonomski pokazatelj je brutodruštveni proizvod. GNP se može mjeriti kao
• tok proizvodnje
• tok prihoda Promatra li se GNP kao tok proizvodnje, tada seon sastoji od potrošnje pojedinaca i kućanstava
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 26/198
Mjerenje nacionalnog
proizvoda i dohotka(C = Consumption ), potrošnje preduzeća (I =Investment ), potrošnje države (G = Government spending ) i potrošnje stranaca (X = Net export ).
GNP = C + I + G + X
Promatra li se GNP kao tok prihoda, tada se onsastoji od plata (W = Wage ), kamata (i =Interest ), rente (R = Rent ), profita (Pf = Profit ),
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 27/198
Mjerenje nacionalnog
proizvoda i dohotkaamortizacije (Dp = Depreciation ) i neizravnihporeza (T = Indirect Taxes ).
GNP = W + i + R + Pf + Dp + T
Neovisno o tome koji se pristup primjenjuje
uvijek se dobiva isti GNP.GNP se može mijenjati pod uticajem promijenecijena ili pod uticajem promijene koliĉina,
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 28/198
Mjerenje nacionalnogproizvoda i dohotka
te promjenom i jednoga i drugoga. Želi li sepratiti iskljuĉivo promjena realne koliĉineoutputa, tada se koristi realni GNP koji se
izražava u stalnim cijenama. Realni GNP sedobiva kada se nominalni GNP podijeli sa GNP deflatorom.
Osim GNP-a, kao pokazatelj ekonomske
aktivnosti koriste se neto društveni proizvod(NNP = Net National Product ), bruto domaćiproizvod (GDP = Gross Domestic Product ),
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 29/198
Mjerenje nacionalnogproizvoda i dohotka
nacionalni dohodak (NI = National Income ) iraspoloživi dohodak (DI = Disposable Income ).Neto društveni proizvod se dobiva tako da se
GNP umanji za veliĉinu amortizacije. Bruto domaći proizvod je vrijednost ukupnogproizvoda proizvedenog unutar zemlje tokomodreĊene godine. Nacionalni dohodak je
suma faktorskih dohodaka, koje su primili rad,kapital i zemlja. On je jednak sumi plata, renti,kamate i profita, a dobiva se tako da se od
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 30/198
Mjerenje nacionalnogproizvoda i dohotka
GNP oduzmu amortizacija i neizravni porezi.Raspoloživi dohodak je onaj kojidomaćinstvima ostaje za potrošnju i štednju, a
izraĉunava se tako da se od ukupnog dohotkaoduzmu osobni porezi i pridodaju transfernaplaćanja.Bruto investicije su ukupna kapitalna ulaganja
namijenjena zamjeni izrabaĉenog fiziĉkogkapitala i proširenju postojećeg. Finansiraju se izamortizacije i iz akumulacije.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 31/198
Mjerenje nacionalnogproizvoda i dohotka
Neto investicije su namijenjene proširenjupostojećeg fiziĉkog kapitala a finansiraju se izakumulacije. Dobivaju se tako da se bruto
investicije umanje za veliĉinu amortizacije.Investicije i štednja moraju biti uravnoteženi. Kako ukupnu štednju (S) ĉineosobna štednja (PS = Personal Saving ), bruto
štednja preduzeća (GBS = Gross Business Saving )i štednja države (GS = Goverment Saving ), aukupne nacionalne investicije
(IN = Investment ), domaće bruto investicije (BI)
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 32/198
Mjerenje nacionalnogproizvoda i dohotka
i neto izvoz (X) te će vrijediti identitetIn = PS + GBS + GS
GNP nije taĉan pokazatelj stvarnogaekonomskog blagostanja. Zato se kao pokazateljkoristi neto ekonomsko blagostanje (NEW =Net Economic Welfare ). NEW je jednak GNP-uumanjenom za one njegove dijelove koji nepridonose individualnom blagostanju, auvećanom za one stavke potrošnje koje neobuhvaća GNP.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 33/198
Potrošnja i investicije
Najznaĉajniji dio raspoloživog dohotka po svojojveliĉini ĉini potrošnja. Potrošnja je onaj dioGNP-a namijenjen zadovoljenju liĉnih potreba.
Može se namjenski rašĉlaniti u tri kategorije:potrošnju trajnih dobara, potrošnju potrošnihdobara i potrošnju usluga. Na nižim razinama dohotka on se sav ili pretežito
troši na osnovne životne potrepštine kao što suhrana i stan. Povećanjem dohotka izdaci nahranu rastu jer se kvalitetnije jede, ali se urelativnom izrazu ti izdaci smanjuju.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 34/198
Potrošnja i investicije
Daljnjim porastom dohotka povećavaju se izdaciza odjeću, rekreaciju i luksuzna dobra. Povećanje dohotka je ne samo pretpostavka većepotrošnje nego i veće štednje. Štednja se definirakao neutrošeni dio raspoloživog dohotka, aizraĉunava se tako da se raspoloživi dohodak umanji za visinu potrošnje.
Odnos izmeĊu razine potrošnje(C = Consumption )i razine raspoloživog dohotka (DI = Disposable Income ) pokazuje funkcija potrošnje.
C = f(DI)
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 35/198
Potrošnja i investicije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 36/198
Potrošnja i investicije
Iz funkcije potrošnje izvodi se funkcija štednje.Ona pokazuje odnos izmeĊu štednje
(S = Saving ) i raspoloživog dohotka (DI), tj. S = f(DI)
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 37/198
Potrošnja i investicije
Veliĉina potrošnje odnosno štednje subjektivnosu odreĊene graniĉnom sklonošću potrošnji(MPC = Marginal Propensity to Consume ) i
graniĉnom sklonošću štednji (MPS = Marginal Propensity to Save ). Granična sklonostpotrošnji je odnos izmeĊu prirasta potrošnje i
prirasta raspoloživog dohotka. Granična sklonost štednji je odnos izmeĊu prirasta štednje i prirasta raspoloživog dohotka.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 38/198
Potrošnja i investicije
Porastom dohotka smanjuje se MPC, a povećavaMPS. Smanjenjem dohotka povećava se MPC, asmanjuje MPS. MPC i MPS su meĊusobnokomplementarni, pa jeMPC = 1 – MPS
MPS = 1 – MPC
odnosnoMPC + MPS = 1
Graniĉna sklonost potrošnji odreĊuje nagibfunkcije potrošnje, a graniĉna sklonost štednji
nagib funkcije štednje.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 39/198
Potrošnja i investicije
Zbrajanjem individualnih funkcija potrošnjedobiva se nacionalna funkcija štednje. Ona jeodreĊena:
1. tekućim raspoloživim dohotkom 2. permanentnim dohotkom
3. imovinom
Druga komponenta agregatne potražnje suinvesticije. One imaju dvojaku funkciju: ukratkom roku utiĉu na povećanje proizvodnje iponude, a u dugom roku, kroz povećanje
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 40/198
Potrošnja i investicije
kapitala, utiĉu na rast proizvodnih kapaciteta ipotencijalnog proizvoda. Investicije suodreĊene:
a) veliĉinom prihoda b) veliĉinom troškova investiranja meĊu kojima su
najznaĉajniji kamate i porezi
c) oĉekivanjima i predviĊanjima budućih dogaĊaja
Kako su investicijske odluke u velikoj mjeri, osimobjektivnim faktorima, odreĊene i subjektivnim
– oĉekivanjima i predviĊanjima,
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 41/198
Potrošnja i investicije
to su investicije najnepredvidljiviji dio agregatnepotražnje.
Ako pretpostavimo datu veliĉinu prihoda odinvesticija kao i oĉekivanja budućih dogaĊaja, tada
je njihova profitabilnost funkcija kamatnih stopa.Profitabilnost investicija varira obrnuto skamatama uslijed ĉega je krivulja potražnje zainvesticijama negativno zakrivljena.Porast prihoda od investicija, smanjenje troškovainvestiranja i porast optimizma u pogledu budućihdogaĊaja izazvat će pomak krivulje potražnje za
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 42/198
Potrošnja i investicije
investicijama udesno, dok će smanjenje prihodaod investicija, porast troškova investiranja i valpesimizma pomaknuti krivulju potražnje zainvesticijama ulijevo.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 43/198
Potrošnja i investicije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 44/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
Agregatna potražnja (AD) je ukupna koliĉinaproizvoda i usluga, koja će se kupiti pri danojrazini cijena uz pretpostavku ceteris paribus .
Ĉine je ĉetiri komponente: 1. liĉna potrošnja (C). Ĉine je potrošnja pojedinaca
i domaćinstava, a odreĊena je raspoloživimdohotkom,imovinom i općom razinom cijena.
2. investicije (I). Njih saĉinjava proizvodnapotrošnja privrednih subjekata, koja je odreĊenaprinosima od investicija, troškovima ioĉekivanjima.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 45/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
3. državna potrošnja (G). Nju ĉine materijalna inematerijalna potrošnja države, a odreĊena jenjenom ekonomskom politikom.
4. neto izvoz (X). On je jednak razlici izmeĊuvrijednosti izvoza i uvoza, a odreĊen je domaćimi inostranim dohotkom, relativnim cijenama i
valutnim kursevima.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 46/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 47/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
Agregatna potražnja se grafiĉki prikazuje krivuljom AD na dijagramu gdje je na osi X prikazan realniGNP, a na osi Y opća razina cijena. Krivulja ADima opadajući nagib što ukazuje na to da sepotražnja smanjuje s porastom cijena. To je uprvom redu posljedica efekta novĉane ponude
prema kojemu povećanje cijena pri fiksnojnominalnoj koliĉini novca smanjuje realnupotražnju za dobrima i uslugama.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 48/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 49/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
Agregatna potražnja ovisi o varijablamaekonomske politike kao i o vanjskim varijablama.Prvu skupinu varijabli ĉine oni faktori koji su pod
kontrolom domaće ekonomske politike, a druguĉine oni koji su izvan njena domašaja ili suneutralni. MeĊu prvima treba posebno izdvojitimonetarnu i fiskalnu politiku države , a meĊu
drugima dinamiku inostrane proizvodnje i kretanje cijena na svjetskom tržištu . Promijene li se cijene,doći će do pomaka po krivulji agregatne potražnje.Promjena monetarne i fiskalne politike kao i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 50/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
djelovanja vanjskih varijabli izazvati će pomak krivulje AD bilo prema ishodištu bilo od njega.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 51/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 52/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
Agregatna ponuda (AS) odreĊena je veliĉinomnacionalnog proizvoda koji privredni subjekti želeproizvesti u odreĊenom razdoblju pri datoj razini
cijena i ostalim nepromijenjenim uslovima. Grafiĉkise prikazuje krivuljom AS koja odražava odnosizmeĊu realnog proizvoda i opće razine cijena.Oblik krivulje AS ovisi o tome je li rijeĉ o
agregatnoj ponudi u kratkom ili dugom roku. Ukratkom roku krivulja AS je pozitivno zakrivljenaprema osi X, podsjećajući svojim oblikom narotirano slovo “L”. Krivulja AS u kratkom roku ima
tri dijela: horizontalni, središnji i vertikalni.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 53/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
U horizontalnom dijelu mijenja se samo output,dok cijene ostaju nepromijenjene zbog viškaneiskorištenih kapaciteta. U središnjem dijelukrivulja AS u kratkom roku je uzlaznog smjera jerse povećavaju i output i cijene uslijed porastatroškova proizvodnje. U vertikalnom dijelu krivulje
AS u kratkom roku, kada se dosegne punaiskorištenost proizvodnih kapaciteta rastu samocijene uz nepromijenjeni output. U dugom rokukrivulja AS je okomita na os X.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 54/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
d i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 55/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
Agregatna ponuda ovisi o potencijalnom GNP itroškovima proizvodnje. Potencijalni GNP je onarazina realnog GNP koji će privreda proizvesti pri
prirodnoj stopi nezaposlenosti. Po zadnjimanalizama to je stopa nezaposlenosti pri kojojnema porasta inflacije i iznosi 6% ukupne radnesnage. Od troškova proizvodnje najznaĉajnije
mjesto imaju plate. Porast potencijalnog GNP kao ismanjenje troškova povećat će AS, dok ćesmanjenje potencijalnog GNP i porast troškovasmanjiti AS. Razlike oblika krivulja agregatne
O d i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 56/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
ponude u kratkom i dugom roku proizlaze izobilježja troškova. U kratkom roku troškovi sunefleksibilni na porast cijena uzrokovan
povećanjem potražnje. U takvim uslovima cijeneidu ispred troškova, profiti rastu, a zajedno snjima i ponuĊena koliĉina. U dugom roku troškovi
postaju fleksibilni i prate porast cijena. Posljedicatoga je povećanje cijena uz nepromijenjenuproizvodnju. Ponuda ostaje ista, a njena krivuljaokomita na os X.
O d i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 57/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
O d i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 58/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
O t d i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 59/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
Oblik krivulje AS je podijelio ekonomiste. Klasiĉarisu smatrali da je agregatna ponuda uvijek narazini pune zaposlenosti i jednaka agregatnoj
potražnji, u skladu sa Sayovim zakonom tržišta.Smatrali su da su plate i cijene fleksibilne, papovećanje agregatne potražnje izaziva samoporast cijena , ali ne i proizvodnje. Stoga su
smatrali da državna intervencija usmjerena napovećanje agregatne potražnje ne daje rezultate. Suprotan stav su imali keynezijanci. Oni susmatrali da su plate i cijene u kratkom roku
O t d i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 60/198
Osnove agregatne ponude ipotražnje
nefleksibilne uslijed ĉega porast agregatnepotražnje uzrokuje i porast agregatne ponude.Zahvaljujući tome manipuliranje agregatnompotražnjom od strane države može uticati naoživljavanje odnosno usporavanje privredneaktivnosti.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 61/198
Model multiplikatora
Multiplikator (Multiplier) je pojam koji umakroekonomiji oznaĉava promjenu izvedenevarijable kao što su GDP ili ponuda novca na
jedinicu promjene neke neovisne varijable kao štosu potrošnja države ili rezerve banaka.Multiplikator troškova odnosi se na povećanjeGDP-a koje bi proizašlo iz povećanja troškova za 1
dolar (recimo na investicije).Model multiplikatora objašnjava kako agregatnapotražnja u kratkom roku utiĉe na razinuproizvodnje.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 62/198
Model multiplikatora
Pri osnovnom modelu multiplikatora nema uticajadržave i vanjske trgovine na obim proizvodnje, pa
je proizvodnja funkcija iskljuĉivo potrošnje iinvesticija. Ravnotežna razina proizvodnje bit će upresjecištu linije od 45 stepeni i krivulje ukupnepotrošnje (C+I).
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 63/198
Model multiplikatora
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 64/198
Model multiplikatora
U taĉki ravnoteže željeni rashodi za liĉnu potrošnjui investicije jednaki su razini ukupne proizvodnje.
Ako bi proizvodnja bila iznad svoje ravnotežne
razine došlo bi do gomilanja zaliha, pada profita ismanjenja obima proizvodnje na ravnotežnurazinu. Obrnuto, ako bi proizvodnja bila manja odsvoje ravnotežne razine, došlo bi do nestašice
proizvoda što bi uticalo na proizvoĊaĉe dapovećaju proizvodnju na razinu ravnoteže. U taĉkiravnoteže željena štednja domaćinstava (S) sepodudara sa željenim investicijama preduzeća (I),
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 65/198
Model multiplikatora
pa će pri tom GDP-u krivulja investicija (I-I) sjećikrivulju štednje (S-S). Ako je tekući GDP veći odravnotežnog GDP-a, štednja je veća od investicija iobrnuto, ako je tekući GDP manji od ravnotežnogGDP-a štednja je manja od investicija.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 66/198
Model multiplikatora
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 67/198
Model multiplikatora
U osnovnom modelu multiplikatora investicijeodreĊuju dinamiku proizvodnje. Investicije pritomimaju multiplikativni efekt jer proizvode lanac
dodatne potrošnje po opadajućoj stopi. Koliki ćetaj efekt biti, ovisi o veliĉini multiplikatorainvesticija. Pod multiplikatorom investicijapodrazumijeva se broj koji množeći promjenu
investicija daje promjenu proizvodnje i GDP-a. Veliĉina investicijskog multiplikatora ovisi ograniĉnoj sklonosti potrošnji (MPC) odnosnograniĉnoj sklonosti štednji (MPS).
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 68/198
Model multiplikatora
Na višim razinama razinama dohotkamultiplikativni efekt bit će niži zbog opadajućegMPC-a odnosno rastućeg MPS-a i obrnuto.Multiplikator investicija djeluje u oba smjera, pri
porastu i pri padu GDP-a. To se djelovanje možegrafiĉki prikazati ili modelom S-I, bilo metodom AS- AD. Veoma je važno naglasiti da je primjenainvesticijskog multiplikatora ograniĉena na stanje
MPS MPC k
1
1
1
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 69/198
Model multiplikatora
depresije, kada u privredi postoje neiskorišteniproizvodni resursi. Kada realni GDP prekoraĉipotencijalni GDP, multiplikativni efekt nestaje jer
prirast investicija ne povećava GDP.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 70/198
Model multiplikatora
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 71/198
Model multiplikatora
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 72/198
Model multiplikatora
Ako se u osnovni model multiplikatora ukljuĉiuticaj države i vanjske trgovine dobiva se razvijeniKeynesov model multiplikatora. Država na
privredu utiĉe posredstvom fiskalne politike, a cilj joj je ublažavanje negativnih efekata privrednihciklusa. Fiskalna politika države sastoji se oddržavnih rashoda na dobra i usluge (G) te poreza i
transfera (T). Ako je privreda u stanju recesije,povećavanjem svojih rashoda država će uvećatiagregatnu potražnju i GNP. Grafiĉki se to ilustriradodavanjem državne potrošnje na krivulju C+I,
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 73/198
Model multiplikatora
ĉime se presjecište krivulje C+I+G i linije od 45stepeni pomiĉe prema gore udesno. U sluĉajuopasnosti od inflacije država će smanjiti svoje
rashode, pa će, uz pretpostavku neizmijenjenihporeza, presjecište krivulje C+I+G i linije od 45stepeni biti pomaknuto prema dole ulijevo. U istusvrhu država može koristiti i porezni mehanizam.
Smanjenje poreza koristit će se kao sredstvopoticanja potrošnje i investicija kako bi se urazdoblju depresije potaknula agregatnapotražnja. Povećanje poreza, naprotiv, koristi se
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 74/198
Model multiplikatora
kao sredstvo smanjenja prevelike agregatnepotražnje u uslovima inflacije. Ovi zakljuĉci vrijedepod pretpostavkom nepromijenjene državne
potrošnje i investicija. Povećanje odnosno smanjenje državne potrošnjeima multiplikativni uĉinak. Ono odreĊuje veliĉinu
multiplikatora državne potrošnje. Pod njim sepodrazumijeva porast GNP-a koji nastaje kaoposljedica jediniĉnog porasta državnih rashoda nadobra i usluge.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 75/198
Model multiplikatora
Privreda nijedne zemlje nije zatvorena negootvorena. Da bi se model zatvorene pretvorio umodel otvorene privrede potrebno je u postojeći
razvijeni model multiplikatora ukljuĉiti vanjskutrgovinu odnosno neto izvoz (X), tj. razliku izmeĊuizvoza i uvoza roba i usluga. Veliĉina neto izvozaovisit će o odnosu domaćih i stranih cijena, veliĉini
domaćeg i inostranog dohotka i proizvodnje kao io valutnim kursevima. Koliko će pak neka zemljauvoziti ovisi o njenoj graniĉnoj sklonosti uvozu(Mpm). Graniĉna sklonost uvozu pokazuje za
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 76/198
Model multiplikatora
koliko će se povećati uvoz ako GNP poraste za jedinicu. Neto izvoz multiplikativno povećava GNP.U otvorenoj privredi multiplikator potrošnje manji
je od multiplikatora potrošnje u zatvorenoj privredizbog troškova na uvoz. Multiplikator otvoreneprivrede (Mop) jednak je
)(
1
pm
op M MPS
M
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 77/198
Model multiplikatora
gdje je MPS graniĉna sklonost štednji, a Mpmgraniĉna sklonost uvozu. Kako je u zatvorenojprivredi Mpm jednak 0, multiplikator zatvorene
privrede jednak je 1/MPS.
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 78/198
Model multiplikatora
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 79/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
Ekonomske procese možemo podijeliti na dvadijela: prvo, na tokove roba ili realnuekonomiju i, drugo, na tokove novca ili
monetarnu ekonomiju. Realna ekonomija seizražava i mjeri u količinama proizvedenog iliprirodnog bogatstva (tone nafte, tone proizvedenerobe itd), zatim u broju zaposlenih radnika, u
koliĉini instaliranih proizvodnih kapaciteta i sliĉno.Novĉana ili monetarna ekonomija izražava se ukoliĉini i kretanju novca (u obliku plaća, renta,kamata, novĉane mase, depozita itd). Realnuekonomiju kontroliraju preduzeća i graĊani, a
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 80/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
monetarna ekonomija je pod nadzorom centralnemonetarne vlasti koja ima monopol na emisijunovca i na regulaciju novĉanih tokova.
Odnos realne i novĉane ekonomije je zanimljivo,složeno i važno pitanje. Novĉana ekonomija izvireiz realne, ali monetarna ekonomija ima nizspecifiĉnosti, relativnu samostalnost i povratni
uticaj na realnu ekonomiju. Regulacija novĉanogdijela ekonomije koristi se kao instrumentstabilizacije ili destabilizacije cjelokupneekonomije.
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 81/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
Novac je stvar koja služi kao općeprihvaćenosredstvo razmjene roba ili kao općeprihvaćenosredstvo plaćanja svih privatnih i javnih dugova.
Novac najlakše možemo razumjeti kroz njegovefunkcije u savremenim ekonomijama.
Novac služi:
a) kao mjerilo vrijednosti svih drugih robab) kao sredstvo razmjene roba
c) kao sredstvo plaćanja svih privatnih i javnihdugova
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 82/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
d) kao sredstvo štednje
e) kao meĊunarodno sredstvo plaćanja ako jepriznat i konvertibilan u meĊunarodnoj trgovini
Uzroci pojave novca nalaze se
a) u društvenoj podjeli rada i specijalizaciji
proizvodnjeb) u privatnom vlasništvu
c) u potrebi ljudi da trguju i razmjenjuju svojeproizvode
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 83/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
d) u robnoj proizvodnji
Prvi oblik razmjene viškova proizvoda bila jetrampa , tj. razmjena neke robe kojuima jedan proizvoĊaĉ (a ne treba mu) za nekudrugu robu, koju ima drugi proizvoĊaĉ (a ne
treba mu ta roba nego roba koju ima prviproizvoĊaĉ). Uklanjajući nedostatke trampe ljudisu otkrili novac koji, kao posrednik u trgovini,ubrzava razmjenu roba u obliku .
21
R R
21 R N R
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 84/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
Ekonomska historija poznaje razne vrste novca.Period trampe (razmjena robe za robu)zamjenjeno je periodom robnog novca u kojemu
su ulogu općeg ekvivalenta imale neke rijetkerobe, npr. školjke, vino, srebro, zlato isl. Poslijerobnog pojavio se i metalni novac. Krajem 17. ipoĉetkom 18. vijeka pojavio se papirni novac,koji nema svoju vlastitu vrijednost kao roba, negosamo simbolĉnu vrijednost, tj. traži se i posjedujesamo radi roba koje se njime mogu kupiti.
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 85/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
Danas razlikujemo gotovinu ili efektivni novac (u obliku metalnog ili papirnog novca koji emitiraCentralna banka neke države) te depozitni
(bankarski ili knjižni) novac koji se pojavljujeu obliku depozita (uloga novca u banku), ĉekova ipotraživanja na raĉunima u bankama. TakoĊer seširi elektroniĉki prijenos novca s jednog na drugi
bankarski raĉun, što vodi formiranju digitalnog ilielektroničkog novca. Razvijen je i finansijskitelematiĉki servis i tzv. kućno bankarstvo, tj.praćenje svojih raĉuna u banci i plaćanje svojih
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 86/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
dugova pomoću kompjuterskih komunikacijaizmeĊu graĊana ili preduzeća, s jedne, te banaka,s druge strane.
U platnom prometu i na tržištu novca pojavljuju serazni supstituti novca u obliku bonova, mjenica,ĉekova, državnih obveznica i ostalih vrijednosnihpapira.
Najznaĉajnije finansijske institucije umodernim državama su banke, osiguravajućadruštva, penzioni fondovi, štedno – kreditnaudruženja isl. U bankarskom sistemu razlikujemo
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 87/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
centralnu banku i poslovne komercijalnebanke. Centralna banka emitira tzv. primarni novac , opskrbljujući ekonomiju potrebnom
koliĉinom novca. Ona regulira aktivnosti poslovnihbanaka i brine o vrijednosti domaćeg novca, ostabilnosti cijena, o finansijskim obavezamadržave prema inostranstvu itd.
Poslovne banke su finansijski posrednici kojiprikupljaju (u obliku štednih uloga ili depozita)trenutaĉne viškove novca od graĊana i preduzećai daju prikupljeni novac na zajam drugim
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 88/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
graĊanima i preduzećima. Poslovne bankeostvaruju dobit kao razliku izmeĊu aktivnih ipasivnih kamata. (“kamatna margina”)
Odobreni kredit predstavlja novu kupovnu moć ipojavljuje se kao novi depozit u drugoj poslovnojbanci. Ova druga banka zadržava kod sebe samo
jedan dio novog depozita (u skladu sa propisanomstopom obavezne rezerve likvidnosti), adrugi dio, tj. višak rezervi ona daju na zajam uzkamatu. Taj novac dolazi u treću banku i tako se
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 89/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
proces multiplikacije depozitnog novca nastavljasve dok se ne iscrpi multiplikativni uĉinak inicijalnog (poĉetnog) depozita (ID), tj. dok se ne
stvore nove rezerve (NR) koje su jednake iznosuinicijalnog depozita. Ako je, npr., stopa obaveznerezerve /r/ = 1/10, a stopa viška rezervi /s/ =9/10, tada bankarski sistem iz inicijalnog depozita
od 1.000 KM može stvoriti nove depozite (ND)koji su deset puta veći od inicijalnog depozita.Proces multiplikacije depozita možemomatematiĉki prikazati kao opadajući konvergentni
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 90/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
geometrijski niz koji za bazu ima stopu viškarezervi i ĉiji limes pokazuje maksimalni iznosnovih depozita, što u navedenom primjeru iznosi:
ND = ...729810900000.1
n
)10 / 9(...)10 / 9(10 / 910 / 91*000.132
000.10)1,0 / 1(*000.1)10 / 91 /(1*000.1
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 91/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
Povećanje stope obavezne rezerve /r/ idobrovoljno povećanje rezervi iznad propisanih,smanjuju mogućnosti povećanja ponude novca
(novĉane mase). Pad stope obaveznih rezervi ipovećanje viškova rezervi – povećava mogućnostekspanzije kredita i novĉane mase. Ekspanzijaponude novca odvija se u skladu s veliĉinom
monetarnog multiplikatora (m.m). On je jednak reciproĉnoj vrijednosti stope obaveznihrezervi, tj. m.m = 1/r. možemo ga izraĉunati i kaoomjer izmeĊu zbira novokreiranih depozita,
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 92/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
s jedne, te primarnog novca (monetarne baze) iliinicijalnog depozita, s druge strane.
Monetarni multiplikator je, dakle, broj koji
(u pozitivnoj multiplikaciji) pokazuje zakoliko puta se maksimalno može povećatikoličina depozitnog novca u bankarskomsistemu (tj. novčana masa), ako se primarni
novac (koji emitira Centralna banka) iliinicijalni depozit, koji štediše ulažu uposlovne banke, poveća za jednu novčanu jedinicu.
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 93/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
Kreditni multiplikator (k.m) je broj kojipokazuje koliki maksimalni iznos kreditabankarski sistem može stvoriti iz povećanja
viška rezervi za jednu jedinicu. Kreditnimultiplikator je za jedan manji odmonetarnog multiplikatora pa možemopisati: k.m = 1/r – 1.
Ako bi privredni subjekti i komitentiposlovnih banaka željeli poslovati sgotovinom, tj. plaćati svoje robno – novčane
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 94/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
obaveze samo efektivnim novcem, tadaposlovne banke ne bi mogle povećavatikupovnu moć i multiplicirati depozitnu vrstu
novca.
Proces bankarske kreacije novca, odnosno procesbankarskog povećavanja ili smanjivanja kupovne
moći, ograniĉen je s mnogo faktora. Posebno suvažna dva: • prvo, pretvaranje depozitnog novca u gotovinu ili
„odljev‟ depozita po viĊenju u druge vrste
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 95/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
oroĉenih depozita, i • drugo, povećanje rezervi likvidnosti iznad iznosa
koji je zakonom propisan, što banke ĉesto (svojim
odlukama) ĉine.
O veliĉini, mjerenju, smanjivanju i povećavanjuagregatne ponude novca brine Centralna
banka u svakoj državi. Osnovna mjera agregatne ponude novca jetransakcijski novac koji oznaĉavamo simbolomM1 (Money = novac). On se sastoji od gotovine
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 96/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
(Got) i depozita po viĊenju (D). Gotovinu ĉinekovani novac izvan banaka i papirni novac. Novacu širem smislu ili šira mjera agregatne ponude
novca (koju oznaĉavamo simbolom M2) ukljuĉujeu sebe M1 te novĉana sredstva oroĉena (dogodinu dana) na štednim raĉunima u bankama isliĉna sredstva koji su dobri supstituti
transakcijskog novca i lako se mogu pretvoriti ulikvidna sredstva.
Agregatna ponuda novca nije osjetljiva napromjene kamatne stope pa se grafiĉki prikazuje
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 97/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
kao pravac koji je okomit na apcisu. Individualnaponuda novca je, naprotiv, osjetljiva na promjenukamatne stope.
Agregatna potražnja za novcem je zbirindividualnih potražnji novca koje iskazuju graĊanii preduzeća. Novac se traži i drži zbog mogućnosti
da se njime kupuju i plaćaju druge robe, a nezbog njegove unutrašnje vrijednosti. Zadržavanje jednog dijela imovine u novčanom obliku obiĉno je ograniĉeno zbog oportunitetnog troška
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 98/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
koji je jednak veliĉini kamata koje možemo dobitiako novac držimo u banci.
Transakcijska potražnja za novcem ĉini najvećidio agregatne potražnje novca, a javlja se zbogpotrebe ljudi da razmjenjuju i plaćaju robe i
usluge.
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 99/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 100/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
Špekulacijska potražnja novca nastaje zbogneizvjesnosti kretanja na finansijskom tržištu ipokušaja ljudi da ostvare neku zaradu u brzoj
zamjeni raznih vrsta novca ili u zamjeni novca zavrijednosne papire, koristeći oscilacije kamatnihstopa, deviznog kursa i dividendi u svoju korist.
Sigurnosna potražnja novca nastaje zbog
potrebe ljudi da jedan dio novca drže u gotovini ida u teškim i nepredviĊenim situacijama imajufinansijsku sigurnost u pribavljanju potrebnih robai usluga.
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 101/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
Imovinska potražnja novca nastaje iz potrebeljudi da jedan dio svoje imovine (aktive) drže uobliku novca – nastoje da diverzificiraju svoj
portfolio. Teorija koja objašnjava metode i tehnikeuspješnog upravljanja diverzificiranim oblicimaimovine (kao što su novac, nekretnine, vrijednosnipapiri, preduzeća isl.) naziva se teorija portfelja.
Na tržištu novca kamata se pojavljuje kao cijena upotrebe tuĎeg novca u nekom vremenu.Cijenu upotrebe (posuĊivanja) novca zajmodavciobiĉno raĉunaju kao realnu kamatnu stopu,
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 102/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
koju dobijemo tako da od nominalne ilinovčane kamatne stope oduzmemo stopuinflacije.
Bitna specifičnost tržišta novca je u tome štose oscilacijom cijena, tj. kamatnih stopa ne možepromijeniti agregatna (nego samo individualna)
ponuda novca. Ovdje se, naprotiv, promjenaagregatne ponude novca koristi kao naĉinpromjene kamatnih stopa i kretanja na novĉanomi robnom tržištu.
Novac i poslovno
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 103/198
Novac i poslovnokomercijalno bankarstvo
Berze efekata su institucije u kojima se kupuju iprodaju dionice javnih kompanija, tj. vrijednosnipapiri koji njihovim vlasnicima daju pravo na
dividendu i pravo na suvlasništvo u poduzećimakoja su emitirala te papire. Hirovito i nepredvidivomijenjanje cijena pojedinih dionica odgovor je nanepravilne i nepredviĊene dogaĊaje. Kretanjecijena na berzama efekata iskazuje se prekoindeksa cijena dionica.
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 104/198
e a o a a s omonetarna politika
Centralna banka je glavna monetarna institucija unekoj državi. U raznim državama ona se pojavljujepod razliĉitim nazivima: u SAD-u ona se naziva
Sistem federalnih rezervi (Fed), u Hrvatskoj – Hrvatska narodna banka (HNB). Centralna banka je zadužena za kreiranje i provoĊenje monetarnepolitike, za osiguravanje domaće i meĊunarodne
likvidnosti te za kontrolu rada poslovnih banaka.Svaka centralna banka je u uskoj vezi sa državomkoju ĉesto financira otkupom državnihvrijednosnih papira ili dodjelom kredita za pokriće
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 105/198
monetarna politika
deficita u državnom budžetu. Centralnom bankom upravlja vijeće ili savjetguvernera ĉije ĉlanove i guvernera obiĉno
predlaže šef države, a potvrĊuje parlament.Uspješnost rada centralne banke mjeri seiskljuĉivo s obzirom na ostvarivanje proklamiranihciljeva monetarne politike, a ne na temelju
prihoda koje ostvaruje.
Monetarna politika je vrsta makroekonomskepolitike koju (u ime države) kreira i provodi
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 106/198
monetarna politika
centralna banka kada regulira ukupnu ponudunovca, kamatne stope, devizni kurs i uslovekreditiranja. S obzirom na smjer kretanja
novĉane mase (ili druge varijable kojepredstavljaju agregatnu ponudu novca),monetarna politika može biti:
a) ekspanzivna (kada se novĉana masa
povećava po stopi većoj od stope rasta brutodruštvenog proizvoda) b) restriktivna (kada novĉana masa, odnosno
ponuda novca raste sporije od stope rasta
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 107/198
monetarna politika
bruto društvenog proizvoda) i c) neutralna (kada novĉana masa raste po stopi
koja se kreće približno na razini stope rasta
bruto društvenog proizvoda).
U procesu mijenjanja ukupne koliĉine novca uopticaju sudjeluju ne samo monetarne
institucije. Monetarne institucije su vrstafinansijskih institucija koje prepoznajemo potome što one u svojoj pasivi imaju takveobaveze koje se smatraju novcem, tj. koje ulaze
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 108/198
monetarna politika
u novĉanu masu – M1.
U procesu mijenjanja ukupne koliĉine novca uopticaju sudjeluju ne samo monetarne institucijenego i drugi subjekti: graĊani, preduzeća inemonetarne institucije. U taj proces one ulaze srazliĉitim ciljevima, motivima, razliĉitom snagom i
na razliĉite naĉine. Glavnu ulogu i najveću snaguima centralna banka.
U procesu mijenjanja koliĉine novca možemorazlikovati tri razine odluĉivanja i tri razine
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 109/198
monetarna politika
aktivnosti. Prvu ili primarnu razinu ĉini centralnabanka i njena emisija primarnog novca kojaodreĊuje maksimalno mogući iznos novĉane
mase. Drugu razinu ĉine ostale monetarneinstitucije (poslovne banke) i njihovo kreiranjedepozitnog novca. Treću razinu ĉine nemonetarnisubjekti (graĊani, preduzeća isl.) i njihoveaktivnosti u odnosu prema monetarniminstitucijama.
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 110/198
monetarna politika
Glavni i konaĉni ciljevi monetarne politike obiĉno su slijedeći:
a) osigurati privredi i društvu potrebnu koliĉinu
novca u opticajub) uspostavljanje monetarne ravnoteže, tj.
jednakost agregatne ponuda i potražnje novca,što proizvodi stabilnost opće razine cijena
c) stabilnost domaćeg novca i njegovog deviznogkursa
Uz ostvarivanje ovih ciljeva, neke centralnebanke obiĉno pokušavaju ostvariti i druge ciljeve
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 111/198
monetarna politika
iz svijeta realne ekonomije, npr.
a) povećanje zaposlenosti b) porast proizvodnje i realnog GNP-a
Posredni ciljevi centralne banke su: kontrolabankarskih rezervi likvidnosti, kontrola ukupneponude novca, i kontrola kamatnih stopa. Kada
želi postići neki konaĉni cilj, centralna bankanajprije mijenja varijable koje su pod njenimnadzorom (stopu obavezne rezerve, ponuduprimarnog novca isl.) i tako posrednim
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 112/198
monetarna politika
ciljevima i instrumentima pokreće zbivanja ukojima se ostvaruju njeni konaĉni ciljevi. Glavni zadaci centralne banke obiĉno su
slijedeći: a) emisija novĉanica ili povlaĉenje novca iz
opticaja, što zavisi o stanju ekonomije i ciljevima
monetarne politikeb) reguliranje deviznog kursa, tj. vanjske
vrijednosti domaćeg novca i deviznog tržišta nadomaćem teritoriju
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 113/198
monetarna politikac) reguliranje finansijskih obaveza države prema
inostranstvu (davanje kredita inostranimsubjektima, uzimanje kredita iz inostranstva,vraćanje inostranih kredita, kontrola platnogprometa sa inostranstvom isl.), briga za platnibilans i devizne rezerve
d) osiguranje uloga na štednju (depozita) i kontrola
zakonitosti rada poslovnih banaka.
Glavni instrumenti pomoću kojih centralnabanka ostvaruje ciljeve monetarne politike su
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 114/198
monetarna politika
slijedeći: Prvi i danas najĉešće korišteni instrument poznat je pod nazivom operacije na otvorenom
finansijskom tržištu, tj. kupovina i prodajadržavnih i drugih vrijednosnih papira ilideviza.
Kada centralna banka prodaje državne obvezniceili devize ona time povlaĉi novac iz opticaja i takosmanjuje agregatnu ponudu novca, jer hoće daukloni višak ponude novca i opasnost od inflacije.
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 115/198
monetarna politika
Drugi instrument je diskontna ili eskontnastopa. To je vrsta kamatne stope po kojojcentarlna banka odobrava kredite poslovnih
banaka i obavlja ekontovanje mjenica i drugihvrijednosnih papira. Centralna banka smanjujediskontnu stopu kada želi povećati ponudu novcau obliku kredita radi uklanjanja nelikvidnosti ilipovećanja investicija i proizvodnje. Povećanjadiskontne stope izaziva suprotne uĉinke:smanjenje agregatne ponude novca, povećanjetržišnih kamatnih stopa i smanjenje investicija.
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 116/198
monetarna politika
Treći instrument je stopa obavezne rezerve likvidnosti /r/. Ona predstavlja postotak novca,odnosno depozita koje su deponenti (graĊani,
preduzeća isl.) uložili u poslovnu banku i kojibanka mora (radi osiguranja likvidnosti) držatikod sebe ili na raĉunima centralne banke.Centralna banka povećava stopu obaveznerezerve kada želi smanjiti višak rezervi likvidnosti (u poslovnim bankama) i kredite kojise odobravaju iz tih viškova. Tako se smanjujemonetarni multiplikator (m.m.), depozitni novac i
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 117/198
monetarna politika
ukupna ponuda novca. Ovaj potez monetarnevlasti obiĉno se koristi kao instrumentrestriktivne monetarne politike kojom se
uklanjaju viškovi ponude na tržištu novca iopasnost od inflacije.
Smanjivanje stope obavezne rezerve izazivasuprotne uĉinke: povećavaju se viškovi rezervi
likvidnosti u poslovnim bankama, povećavaju sekrediti, monetarni multiplikator i ukupna ponudadepozitnog novca, što smanjuje tržišne kamatnestope, povećava investicije i likvidnost preduzeća.
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 118/198
monetarna politika
Ovaj potez monetarna vlast obiĉno koristi kao dioekspanzivne monetarne politike kojompokušava ukloniti manjak agregatne ponude
novca, recesiju i nelikvidnost u ekonomiji.Četvrti instrument je tzv. selektivna kreditnapolitika. Centralna banka može usmjeravatikredite iz primarne emisije u odreĊene(selektirane) poslovne banke i privredne sektore,s namjerom da pomogne obnovu ili razvoj nekogpodruĉja ili da ostvari neke druge ciljeve
ekonomske politike
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 119/198
monetarna politika
Bilans centralne banke je posebno važan zarazumijevanje, analizu i evidenciju potezamonetarne vlasti. Bilans centralne banke možemo
definisati kao sistematski pregled podataka osredstvima, odnosno aktivi ove institucije naodreĊeni dan, te podataka o obavezama (pasivi)monetarne vlasti, s druge strane.
U aktivi bilansa nalaze se podaci o monetarnomzlatu, specijalnim pravima vuĉenja sredstava odMMF-a, efektivnom stranom novcu (devizama),depozitima i vrijednosnim papirima te podaci o
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 120/198
monetarna politika
potraživanjima od središnje državne vlasti,domaćih banaka i ostalih domaćih sektora. Sve toĉini monetarnu rezervu centralne banke koja je
temelj za emisiju novca i plaćanja premainostranstvu. Centralna banka odobrava kreditesredišnjoj državnoj vlasti radi pokrića deficita ubudžetu ili radi premošćivanja nesklada izmeĊupriliva i odliva novca u državnom budžetu. Onaodobrava kredite poslovnim bankama. Sviodobreni krediti pokazuju tokove novca i knjižese u aktivi centralne banke kao potraživanja od
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 121/198
monetarna politika
od korisnika kredita te u pasivi bilansa korisnikakredita gdje se evidentiraju kao obaveza vraćanjakredita.
Općenito reĉeno, u aktivi bilansa nalaze sestavke ĉije promjene pokazuju tokove novca tj.emisiju ili povlaĉenje novca, dok pasiva bilansa centralne banke (i ostalih monetarnih institucija)
sadrži stavke ĉije promjene pokazuju uticajunutrašnjih nemonetarnih subjekata i vanjskihfinansijskih institucija (MMF-a isl.) na povećanjeili smanjenje novčane mase.
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 122/198
monetarna politika
U pasivi bilanca glavna i najveća stavka je papirninovac, odnosno papirne novĉanice i kovani novackoji emitira centralna banka i koji se nalazi izvan
nje, tj. kod graĊana, poslovnih banaka, preduzećaisl. U njihovim se bilansima taj novac nalazi uaktivi kao jedan oblik imovine. Ovdje se javljapitanje: zašto se novĉanice koje proizvodi i upromet ubacuje centralna banka, evidentiraju upasivi, a ne u aktivi njenog bilanca? U odgovoruna ovo pitanje treba imati u vidu barem dvamomenta. Prvo, takvo rješenje izvire iz ĉinjenice
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 123/198
monetarna politika
da centralna banka ne proizvodi novac prije svegaradi zarade, nego zbog ostalih ciljeva i zadataka.Drugo, novĉanice koje centralna banka proizvodi i
ubacuje u promet (radi zadovoljavanjatransakcijske potražnje novca) nisu njena imovina,nego njena obaveza prema ljudima i institucijamakoje posjeduju taj novac. Suvremeni fiat novac jesvojevrsna potvrda o dugovanju, odnosno obavezi
države prema imaocima tih novĉanica. DržavaodreĊuje šta će biti novac, brine o njegovojvrijednosti i garantuje svojim graĊanima,
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 124/198
monetarna politika
imaocima „njenog‟ novca, da njime mogu plaćatidugove ili dobiti alikvotni dio bruto društvenogproizvoda ili ga zamijeniti za drugu vrstu novca.
Promjene monetarnih varijabli (novĉane mase,bankarskih rezervi, kamatne stope itd.) znaĉajnoutiĉu ne samo na tržište novca i opću razinu
cijena, nego i na realne varijable, tj. na razinuproizvodnje i zaposlenosti. Skup veza izmeĊumonetarnih i realnih varijabli te smjer i posljedicenjihovog meĊusobnog uticaja, poznati su pod
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 125/198
monetarna politika
nazivom monetarni transmisijskimehanizam. On ima nekoliko faza, odnosnoslijed dogaĊaja koje centralna banka izaziva
upotrebom instrumenata monetarne politike.Općenito govoreći, možemo ih prikazati ovako:
1. promjene bankarskih rezervi /R/ (odnosnoviškova rezervi iz kojih se dodjeljuju krediti)djeluju na
2. promjenu ponude depozitnog novca, odnosno napromjenu novĉane mase /M/ koja izaziva
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 126/198
monetarna politika
3. promjenu kamatne stope (i). Promjena kamatnestope izaziva
4. promjenu investicija (I), a one izazivaju
5. promjenu agregatne potražnje (AD) i potrošnje,što opet izaziva
6. promjenu realnog GNP i/ili promjenu opće razine
cijena (P). Preciznije reĉeno, premakeynezijanskoj školi (od koje potiĉe ovakoncepcija), u ekspanzivnoj monetarnojpolitici imamo slijedeći slijed dešavanja:
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 127/198
monetarna politika
/R/ raste - /M/ raste - /i/ pada - I,C,X raste - ADraste - realni GNP i cijene (P) rastu ukratkoroĉnom periodu. U restriktivnoj
monetarnoj politici imamo slijedeća dešavanja: /R/ pada - /M/ pada- (i) raste - I,C,X pada - ADpada - realni GNP i cijene (P) padaju - ukratkoroĉnom periodu.
U dubokoj recesiji ekspanzivna monetarna politikaobiĉno nije efikasna, jer investitori i investicije nereagiraju na promjenu tržišnih kamatnih stopa. Tuse koriste fiskalne i druge metode stimulacije
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 128/198
monetarna politika
porasta proizvodnje.
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 129/198
monetarna politika
Centralno bankarstvo i
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 130/198
monetarna politika
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 131/198
Ekonomski rast
Za razliku od kratkoroĉnih privrednih ciljeva, kaošto je neutralizacija privrednih ciklusa,ekonomski rast je dugoroĉni privredni i politiĉki
cilj svake zemlje. Glavni faktor ekonomskog rastau dugom roku je agregatna ponuda. Podekonomskim rastom podrazumijeva se dugoroĉnopovećanje proizvodnje i proizvodnih kapaciteta.
Grafiĉki se prikazuje pomakom graniceproizvodnih mogućnosti od ishodišta.
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 132/198
Ekonomski rast
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 133/198
Ekonomski rast
Povećanje proizvodnje nastalo većim korištenjempostojećih kapaciteta ne smatra seekonomskim rastom. Ekonomski rast se mjeri
porastom realnog GNP-a po stanovniku uodreĊenom periodu. Ekonomski rast zavisi od: a) veliĉini zaposlenosti (L) b) dužini radnog vremena (H)
c) produktivnosti rada (Q/L * H)pa će ukupni output (Q) pri punoj zaposlenostiiznositi
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 134/198
Ekonomski rast
Prve teorije ekonomskog rasta dali su Smith iMalthus. Smith je pošao od hipotetiĉkogprvobitnog stanja u kojem nije bilo privatnogvlasništva nad zemljom i akumulacije kapitala. U
tom su se vremenu cijene formirale iskljuĉivo natemelju utrošenog rada. U takvom stanju nijedjelovao zakon opadajućih prinosa. MeĊutim, kadase postepeno zaposjela zemlja i prešla u privatno
H L
Q H LQ
*
**
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 135/198
Ekonomski rast
vlasništvo, ekonomski rast u ovim uslovimaanalizirao je Malthus, koji navodi da, uslijed svevećeg populacijskog pritiska, ekonomija
funkcionira na razini egzistencijskog minimuma pau pogledu budućnosti izvodi vrlo pesimistiĉkezakljuĉke. Taj pesimizam nije imao osnove jerMalthus nije uzimao u obzir djelovanjetehnološkog napretka koji je kompenzirao uticajzakona opadajućih prinosa. (Zakon opadajućihprinosa tvrdi da će dodatna proizvodnja izuzastopnih povećanja nekog utroška konaĉno
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 136/198
Ekonomski rast
opadati kad se drugi utrošci ne mijenjaju.Tehniĉki, zakon je ekvivalentan iskazu da graniĉniproizvod varijabilnog utroška opada nakon neke
taĉke). Za razliku od klasiĉnog modela rasta, u kojem subili zanemareni akumulacija kapitala i tehnološkinapredak, neoklasiĉni model ekonomskog rasta
polazi od njih. U njemu se pretpostavlja da sukapital i rad jedini inputi koji proizvode homogenioutput. Za razliku od Malthusa neoklasiĉni modelpretpostavlja da je rad fiksni a kapital varijabilni
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 137/198
Ekonomski rast
faktor. TakoĊer se pretpostavlja da je rast radadeterminiran silama izvan ekonomije te daprivreda funkcionira na razini pune zaposlenosti.
U analizi ekonomskog rasta posebno znaĉajnomjesto pripada njegovim izvorima koji pokazuju ukojoj mjeri su pojedini faktori pridonijeli rastu. Utu svrhu koristi se jednaĉina
% rasta Q = ¾ (% rasta L) + ¼ (% rasta K) + TP
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 138/198
Ekonomski rast
u kojoj je Q oznaka za output, L rad, K kapital aTP tehnološke promjene. Koeficijenti ¾ i ¼ suodreĊeni na temelju relativnih udjela rada i
kapitala u nacionalnom dohotku. Želi li seizraĉunati stopa outputa po radniku koristi se jednaĉina
% Q/L rasta = ¼ (% K/L rasta) + TP
odnosno jednaĉina
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 139/198
Ekonomski rast
% Q/L rasta = % rasta Q - % rasta L
U keynezijanskoj ekonomskoj teoriji problem
ekonomskog rasta bio je zanemaren u odnosuprema problemima ekonomske stabilizacijeuzrokovane konjunkturnim ciklusima. To jeposlužilo kao povod teoretiĉarima škole
ponude prigovore keynezijancima daa) kratkoroĉne ciljeve ekonomske politike
(stabilnost cijena, puna zaposlenost) preferirajudugoroĉnim (ekonomski rast) te da
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 140/198
Ekonomski rast
b) agregatnoj potražnji daju veći znaĉaj negoagregatnoj ponudi u rješavanju privrednihproblema.
TakoĊer su im zamjerili da su svojom fiskalnompolitikom, temeljenoj na progresivnom poreznomsistemu, pridonijeli gubitku motivacije za većimradom, štednjom i preduzetništvom. Isto tako
svojom politikom socijalnih rashoda umanjili suinteres pojedinaca da liĉno rješavaju svojeprobleme, stimulirajući ih da ih prebace na teretdržave. Rješenje su teoretiĉari ponude vidjeli u
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 141/198
Ekonomski rast
radikalnoj poreznoj reformi kojom bi se smanjilaporezna progresija i snizile graniĉne poreznestope. Smanjenjem poreza povećala bi se zarada
od kapitala i rada što bi pridonijelo porastumotivacije i ponude rada i kapitala. Ovo birezultiralo pomakom krivulje agregatne ponude ipotencijalnog proizvoda udesno.
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 142/198
o o s ast
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 143/198
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 144/198
Ekonomski rast
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 145/198
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 146/198
nezaposlenost
Pod konjunkturnim ciklusom podrazumijeva sefluktuacija ukupne proizvodnje, nacionalnogdohotka i zaposlenosti. Mogu biti kratkoroĉni, utrajanju do 2 godine, i dugoroĉni, u trajanju do 10godina. Sastoje se od uzlazne faze ili ekspanzijeodnosno silazne faze ili recesije. Najviša taĉkaekspanzije ĉini tzv. “vrh”, a najniža taĉka recesijeĉini “dno” konjunkturnog ciklusa. Grafiĉki sekonjunkturni ciklus može prikazati sinusoidnomkrivuljom. Ne postoje dva jednaka konjunkturna ciklusa, tj. jednakog intenziteta, vremena trajanja
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 147/198
nezaposlenost
i istog uzroka .
Recesija se prepoznaje po smanjenju realnogGNP-a, proizvodnje, zaposlenosti, profita i
agregatne potražnje uz istodobno povećanjenezaposlenosti i zaliha neprodatih finalnihproizvoda. Ekspanzija se prepoznaje popovećanju realnog GNP-a, proizvodnje,
zaposlenosti i potražnje, dok se smanjujunezaposlenost i neprodate zalihe.
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 148/198
nezaposlenost
Neke od najznaĉajnijih teorija konjunkturnihciklusa su:
• Monetarne teorije – uzroke traže u ekspanziji ikontrakciji novca i kredita.
• Inovacijske teorije – uzroke ciklusa vide ufluktuacijama inovacija.
• Multiplikator – akceleratorska teorija – tumaĉipojavu ciklusa djelovanjem multiplikatora iakceleratora.
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 149/198
nezaposlenost
• Politiĉke teorije – uzroke vide u manipulacijamafiskalnom i monetarnom politikom od stranepolitiĉara.
• Ravnotežne teorije – uzroke traže u gibanjimacijena i dnevnica koje odreĊuju obim rada. • Teorije realnog konjunkturnog ciklusa –
privredne fluktuacije vide u dinamici
produktivnosti.
Konjunkturni ciklusi se ne mogu izbjeći, ali se
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 150/198
nezaposlenost
mogu relativno uspješno neutralizirati mjeramafiskalne i monetarne politike.
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 151/198
nezaposlenost
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 152/198
nezaposlenost
Prateća pojava konjunkturnih ciklusa jenezaposlenost. Nezaposleni radnik je svakaosoba starija od 16 godina koja nema posao, asposobna je i voljna raditi i aktivno traži posao.Zaposleni radnici su osobe starije od 16 godina,koje obavljaju neki plaćeni posao u punom iliskraćenom radnom vremenu. U ovu kategorijuspadaju i odsutni s posla zbog bolesti, štrajkova iligodišnjih odmora. Nezaposleni i zaposleni radnicizajedno ĉine radnu snagu. U radnu snagu nijeuvršteno stanovništvo koje se nalazi na školovanju
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 153/198
nezaposlenost
održava domaćinstvo, penzioneri, osobe koje nemogu raditi iz fiziĉkih ili psihiĉkih razloga i kojeaktivno ne traže zaposlenje. Oni ĉine stanovništvo
izvan radne snage. Veliĉina nezaposlenosti izražava se stopom nezaposlenosti koja je jednaka odnosu brojanezaposlenih i radne snage.
Tri su vrste nezaposlenosti: frikcijska, strukturna icikliĉna.
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 154/198
nezaposlenost
Frikcijska nezaposlenost je privremenanezaposlenost nastala uslijed kretanja ljudiizmeĊu regija i radnih mjesta.
Strukturna nezaposlenost je ona koja nastajeuslijed nesklada izmeĊu ponude i potražnje rada.Do nesklada dolazi uslijed sporijeg prilagoĊavanjaponude rada potražnji što je izazvano promjenomprivredne strukture, tržišne potražnje i tehnologijeproizvodnje.
Ciklična nezaposlenost je ona koja proizlazi izpada realnog GNP-a tokom perioda recesije ili
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 155/198
nezaposlenost
kontrakcije.
Posebnu skupinu ĉine tzv. obeshrabreni radnici.To su ljudi koji aktivno ne traže posao, ali su ga
spremni prihvatiti ako im se ukaže prilika.Obeshrabreni radnici ne raĉunaju se kaonezaposleni, jer, prema definiciji, nisu sastavni dioradne snage.
Postoje, meĊutim, ljudi koji moraju prihvatiti bilokakav posao koji im se nudi. Ova skupina ljudi ĉinitzv. nedovoljnu zaposlenost (underemployment).
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 156/198
nezaposlenost
Nezaposlenost se takoĊer dijeli na voljnu i prisilnu. Voljna nezaposlenost nastaje zbog toga štonezaposleni radnici odbijaju prihvatiti posao potržišnim dnevnicama. Fleksibilnost dnevnicaomogućuje eliminiranje ove vrste nezaposlenosti.Prisilna nezaposlenost je ona kada postojispremnost nezaposlenih da rade po tekućimdnevnicama, ali nema posla. Ova vrsta
nezaposlenosti obilježje je perioda recesije, pa jenajveći dio cikliĉno nezaposlenih radnika ujedno iprisilno nezaposlen. Uzroke prisilne nezaposlenosti
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 157/198
nezaposlenost
treba tražiti u nefleksibilnosti dnevnica što jeposljedica specifiĉnosti rada.
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 158/198
nezaposlenost
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 159/198
nezaposlenost
Dužina trajanja nezaposlenosti zavisi od fazekonjunkturnog ciklusa. U vrijeme ekspanzijenezaposlenost je kratkoroĉna, dok je u uslovimarecesije dugoroĉna jer se smanjuju mogućnostizapošljavanja.
Troškovi nezaposlenosti su visoki i za pojedinca i
za društvo. Trošak nezaposlenosti za pojedincaoĉituje se u smanjenju njegovih radnihsposobnosti i povećanoj liĉnoj frustraciji, dok sedruštveni troškovi nezaposlenosti ogledaju u
Konjunkturni ciklusi inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 160/198
nezaposlenost
veliĉini smanjenog odnosno neproizvedenogGNP-a. Ameriĉki ekonomist Okun procijenio jeveliĉinu tog gubitka, pa navodi da smanjenje
realnog GNP-a u odnosu prema potencijalnom za2% uzrokuje porast nezaposlenosti od 1%. Ovanjegova postavka poznata je kao Okunov zakon.On pokazuje meĊusobnu povezanost tržišta rada i
tržišta outputa.
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 161/198
nezaposlenost
Pod pojmom inflacije podrazumijeva se porastopće razine cijena. Porast cijena jednog dobra iliskupine dobara uslijed promijene odnosa ponude ipotražnje sam po sebi ne znaĉi inflaciju. Suprotanpojam je deflacija. Pod pojmom deflacije podrazumijeva se smanjenje opće razine cijena.Srodan joj je pojam dezinflacija koja oznaĉavaproces smanjivanja stope inflacije. Suprotan
pojam od dezinflacije je reflacija. Reflacija predstavlja skup mjera kojima se neutrališedeflacija, ali takvih koje ne smiju dovesti dostvaranja inflacije.
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 162/198
nezaposlenost
Inflacija se može mjeriti na razliĉite naĉine.Obiĉno se koristi stopa inflacije.
Koriste se i indeksi cijena koji predstavljaju
ponderisani prosjek cijena odreĊenog broja roba iusluga. Od takvih indeksa najvažniji je indeks potrošačkih cijena (CPI = Consumer Price Index ).
100*)1.(.
)1.(.).(.
.inf .
t god cijenarazina
t god cijenarazinat god cijenarazina
St
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 163/198
nezaposlenost
On mjeri troškove tržišne “korpe” potrošaĉkihdobara i usluga koje su potrebne za svakodnevniživot.
Slijedeći pokazatelj inflacije je GNP deflator. Onpokazuje odnos izmeĊu nominalnog i realnogGNP-a.
Koristi se i indeks proizvoĎačkih cijena, koji
mjeri razinu cijena u veleprodajnoj i proizvoĊaĉkojfazi.
Taĉno je da su u vrijeme inflacije cijene dobara
Inflacija, troškovi inflacije i nezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 164/198
nezaposlenost
više u apsolutnom iznosu, ali ne moraju biti irelativno više u odnosu prema cijenama ostalihdobara ili dohocima. Istina je da mnogiosiromašuju u vrijeme inflacije, ali ne svekategorije stanovništva, neki njegovi dijeloviprosperiraju, npr. poslodavci prebacuju teretinflacije na zaposlene.
Historijski gledano, inflacija je stara koliko i novac.Kao svjetski fenomen prvi se put pojavila u 16.vijeku kada je tadašnju Evropu preplavilo zlato isrebro iz Novog svijeta. U pravilu, javljala se u
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 165/198
nezaposlenost
vrijeme ratova da bi nestala u poslijeratnojdepresiji. Poslije Drugog svjetskog rata cijene sunastavile svoj rast ĉemu su pridonijelenefleksibilne dnevnice.
Tri osnovna tipa inflacije su:
• Umjerena inflacija je ona koju obilježava
jednocifrena godišnja stopa inflacije. Pri ovojinflaciji povjerenje ljudi u novac nije dovedeno upitanje, pa oni ne gube vrijeme i resurse
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 166/198
nezaposlenost
pretvarajući novac i bogatstvo u nekretnine ilidruge oblike realne vrijednosti.
• Galopirajuća inflacija je ona pri kojoj je
godišnja stopa inflacije izražena dvocifrenim ilitrocifrenim brojem. Novac brzo gubi svojuvrijednost, pa ljudi drže minimalnu koliĉinu novcapotrebnu za dnevne transakcije. Višak novcanastoje pretvoriti u nekretnine ili devizna sredstva
stabilne vrijednosti. Finansijska tržišta odumiru,kamatna stopa prestaje biti alokator investicija, adomaći kapital bježi u inostranstvo.
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 167/198
nezaposlenost
• Hiperinflacija je ona pri kojoj je godišnja stopainflacije izražena ĉetverocifrenim ili većim brojem.Klasiĉan primjer hiperinflacije je onaj koji se desio
u Njemaĉkoj 1922. – 1923. godine kada je indekscijena porastao od 100 na 10.000,000.000. Dok sepri galopirajućoj inflaciji cijene mijenjaju izmjeseca u mjesec, pri hiperinflaciji se one
doslovce mijenjaju iz sata u sat. Hiperinflacija jekrajnje rijetka, a dogaĊa se uglavnom u vrijemerata ili kao posljedica rata ili revolucije.
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 168/198
nezaposlenost
Inflacija uvijek ostavlja za sobom posljedice. Dvasu neosporna uĉinka inflacije:
• Preraspodjela dohotka i bogatstva izmeĊu razliĉitih
klasa. Pritom najteže strada tzv. srednji sloj, amanje bogati odnosno siromašni. • Distorzija relativnih cijena i outputa pojedinih
dobara što izravno pogaĊa proizvodnju i
zaposlenost pojedinih privrednih grana.
Uĉinci inflacije nisu isti ako je ona očekivana odnosno ako doĊe neočekivano. NepredviĎena
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 169/198
nezaposlenost
inflacija preraspodjeljuje bogatstvo od povjeriocana dužnike, pa nanosi štetu svima koji su novacposudili. Ovaj tip inflacije ide u prilog lovcima naprofit i špekulantima, a pogaĊa primaoce fiksnihdohodaka kao i sve one koji se nisu spremniupustiti u rizik. To se, meĊutim, ne dogaĊa ako seinflacija oĉekuje, jer se tada ugraĊuju mehanizmikoji neutraliziraju ili umanjuju negativne
posljedice inflacije.Distorzije relativnih cijena u pravilu nema kada jeinflacija oĉekivana. Relativne cijene ostaju iste, jer
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 170/198
nezaposlenost
se zadržavaju prijašnji pariteti, ali na višoj razinicijena. MeĊutim, oĉekivana inflacija može bitineuravnotežena. Tada dolazi do distorzije paritetarelativnih cijena i troškova, pa se efikasnostsmanjuje.
PredviĊena inflacija je ipak iznimna pojava, jerinflacija dolazi, u pravilu, nepredviĊeno.
NepredviĊena inflacija takoĊer može bitiuravnotežena i neuravnotežena. NepredviĊenauravnotežena inflacija znaĉajnije djeluje naraspodjelu dohotka i bogatstva, nego na
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 171/198
nezaposlenost
efikasnost privrede. Teže su posljedice prinepredviĊenoj neuravnoteženoj inflaciji, jer ona,osim redistribucije dohotka i bogatstva, izaziva ismanjenje privredne efikasnosti.
Pod inercijskom inflacijom podrazumijeva seinflacija koja ostaje na istoj stopi sve dok je neki
dogaĊaj ne promijeni. Cijene, dnevnice, kao iostali troškovi rastu po istoj stopi pa je inercijskainflacija anticipativna i ravnotežna. Uslijed togaponuda i potražnja rastu razmjerno, pa se krivulja
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 172/198
nezaposlenost
AS i AD pomiĉu naviše po istoj stopi. Pretpostavkainercijske inflacije je vjerovanje ljudi da se stopainflacije neće promijeniti. Takvo je stanje
kratkoroĉno, jer uvijek prije ili kasnije nekidogaĊaj poremeti predviĊanja ljudi, pa se inflacijaakcelerira.
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 173/198
nezaposlenost
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 174/198
nezaposlenost
Jedan od uzroka bujanja inflacije je povećanjeagregatne potražnje u odnosu premapotencijalnom outputu uslijed porasta jedne od
njenih komponenata (C, I, G ili X). Takva inflacijase naziva inflacijom potražnje. Grafiĉki seprikazuje pomakom krivulje agregatne potražnjeudesno pri datoj krivulji agregatne ponude.
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 175/198
nezaposlenost
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 176/198
nezaposlenost
Drugi uzrok inflacije je porast troškova izazvansmanjenjem zaposlenosti odnosnoneiskorištenošću proizvodnih kapaciteta. Takva
inflacija se naziva inflacijom troškova iliinflacijom šoka ponude (npr. naftni šokovi1973. i 1979. godine).
Savremenu teoriju inflacije izložio je engleskiekonomist A. W. Phillips. On je postavio hipotezuda kratkoroĉno postoji obrnuta veza izmeĊu stopeinflacije i stope nezaposlenosti. Zato je u
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 177/198
nezaposlenost
dijagramu gdje je stopa nezaposlenosti prikazana na apcisi, a stopa inflacije na ordinati, Phillipsovakrivulja negativnog nagiba. Prema toj hipotezi
porast nezaposlenosti kratkoroĉno će smanjitiinflaciju i obrnuto.
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 178/198
nezaposlenost
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 179/198
nezaposlenost
Osim kratkoroĉne postoji i dugoroĉna Phillipsovakrivulja. Ona se javlja pri prirodnoj stopi nezaposlenosti. Pri prirodnoj stopi
nezaposlenosti inflacija se ne povećava nitismanjuje. Dok je prema kratkoroĉnoj Phillipsovojkrivulji bio moguć kompromis izmeĊu inflacije inezaposlenosti, to nije moguće prema dugoroĉnoj
Phillipsovoj krivulji, jer je ova okomita na raziniprirodne nezaposlenosti.
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 180/198
nezaposlenost
Inflacija, troškovi inflacije inezaposlenost
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 181/198
e apos e ost
Iz teorije o prirodnoj stopi nezaposlenostimoguće je izvesti dva znaĉajna zakljuĉka zavoĊenje ekonomske politike.
1. Postoji minimalna razina nezaposlenosti kojuprivreda neke zemlje može dugoroĉno podnijeti.Shodno tome nije moguće na dugi rok ostvaritinižu stopu nezaposlenosti od prirodne a da to nepotpali vatru inflacije.
2. U kratkom vremenskom razdoblju moguće jeslijediti kratkoroĉnu Phillipsovu krivulju,smanjujući nezaposlenost uz cijenu inflacije iobrnuto.
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 182/198
j
Kada je rijeĉ o kljuĉnim makroekonomskimproblemima kao što su deficit, monetarna politikaili inflacija, moramo naglasiti da se ekonomisti,osim definicije GDP-a, oko malo toga slažu. Nekipreporuĉuju povećanje poreza da bi se smanjiodeficit, dok se drugi zalažu za niže poreze kako bise potaknuo dugoroĉni rast. Neki žele da državapreuzme aktivniju ulogu u upravljanju
ekonomijom, dok drugi vjeruju da je najbolja stvarda sama država bude koliko god je mogućenevažna i nenametljiva.
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 183/198
j
Klasično makroekonomsko razmišljanje imasvoje korijene u djelima:
• Adama Smitha (1776)
• J. B. Saya (1803)• Johna Stuarta Milla (1848)
• John Maynard Keynes
Keynesova Opća teorija je ponudila alternativnumakroekonomsku teoriju, novi skup teoretskihpogleda za posmatranje uticaja ekonomskih
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 184/198
j
politika kao i vanjskih šokova. Keynesijanskiprevrat je kombinirao dva razliĉita elementa tj.agregatnu potražnju i agregatnu ponudu. Kodklasiĉnog pristupa pretpostavljale su se fleksibilnecijene i dnevnice s posljedicom okomite krivuljeagregatne ponude. Keynesijanski je pristupustrajao na nefleksibilnosti cijena i dnevnica ivodoravnoj ili rastućoj krivulji AS . Ponuda ne
stvara svoju vlastitu potražnju i proizvodnja stogau neodreĊeno dugim razdobljima može odstupatiod potencijalne proizvodnje.
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 185/198
j
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 186/198
j
Keynesova opažanja se ogledaju u tome da ponjemu savremena tržišna ekonomija može pasti uzamku ravnoteže uz nepotpunu zaposlenost – ravnoteža ponude i potražnje u kojoj jeproizvodnja znatno manja od potencijalneproizvodnje i u kojoj je veliki dio radne snagenedobrovoljno nezaposlen. Kad krivulja AD sijeĉekrivulju AS daleko lijevo (graf taĉka A) proizvodnja
može biti znatno ispod potencijalne proizvodnje.Keynes i njegovi sljedbenici su isticali da ne postojiekonomski mehanizam koji će ekonomiju brzo
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 187/198
j
vratiti u punu zaposlenost i osigurati da ekonomijaproizvodi uz potpunu iskorištenost kapaciteta zbogtoga što su dnevnice i cijene nefleksibilne. TakoĊer Keynes zapaža da pomoću monetarne ifiskalne politike država može potaknuti ekonomijui pomoći da se održe visoke razine proizvodnje izaposlenosti. Prema Keynesu državaodgovarajućom upotrebom ekonomske politikemože poduzeti korake kako bi osigurala visokerazine društvene proizvodnje i zaposlenosti. Keynesova analiza je stvorila prevrat u
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 188/198
j
makroekonomiji, posebno meĊu mladimekonomistima koji su živjeli u vrijeme Velike krize1930-ih i osjećali da je u klasiĉnom modelu neštoneprimjenjivo i pogrešno.Keynesijanski ekonomisti smatraju da jemakroekonomija sklona produženim poslovnimciklusima, s promjenljivim razdobljimanezaposlenosti iza koje slijedi špekulacija iinflacija.Keynesijanci vjeruju da država može uticati nastvarnu ekonomsku djelatnost poduzimajući
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 189/198
j
monetarne ili fiskalne korake da promijeniagregatnu potražnju. Takve politike mogupovećati agregatnu potražnju u periodima sporeekonomske djelatnosti ili obuzdavati trošenje uperiodima kada prijeti inflacija.
Uzmicanje od Keynesa
Krajem 1970-ih meĊu ekonomistima se proširilorazoĉarenje keynesijanskim pristupom. MartinFeldstein se zalagao za veći naglasak na faktore
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 190/198
j
koji bi povećali rast potencijalne proizvodnje – faktore kao što su povećana štednja i investicije,regulatorna reforma i smanjeno oporezivanjedohotka od kapitala. Prema njegovom mišljenju,makroekonomske bi se politike trebale fokusiratiprije svega na povećanje dugoroĉnog ekonomskograsta umjesto na kratkoroĉnu ekonomskustabilizaciju. Razoĉarenje je takoĊer proizašlo izneuspjeha keynesijanskih ekonomista da zaustaveinflaciju 1970-ih. TakoĊer, mnogi su ekonomistivjerovali da je keynesijanski pristup nedovoljno
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 191/198
j
naglašavao važnost poticaja za dugoroĉniekonomski rast.
Uzmicanje od keynesijanskog pristupa dovelo jedo cijepanja makroekonomskih teorija.
Korijeni monetarizma
Monetarizam tvrdi da je ponuda novca osnovna
odrednica kratkoroĉnih kretanja nominalnogGDP-a i dugoroĉnih kretanja cijena. Osnovnarazlika izmeĊu monetarista i ostalih leži u njihovim
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 192/198
j
pristupima odreĊivanju agregatne potražnje. Dok keynesijanske teorije smatraju da mnoštvorazliĉitih snaga utiĉe na potražnju, monetaristi
dokazuju da su promjene u ponudi novca primarnifaktor koji odreĊuje kretanja proizvodnje i cijena.
Brzina kolanja novca
Brzina kolanja (V) definira se kao iznosnominalnog GDP-a svake godine podijeljen sakoliĉinom novca (M).
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 193/198
j
P oznaĉava prosjeĉnu razinu cijena i Q stvarniGDP.
Bit monetarizma
U monetaristiĉkom su razmišljanju glavnaslijedeća stajališta:
M
PQ
M
q pq p
M
GDPV
...2211
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 194/198
1. Rast ponude novca je najvažnija sistematiĉna odrednica rasta nominalnog GDP-a .
2. Cijene i dnevnice su relativno fleksibilne
3. Privatni sektor je stabilan
PoreĎenje monetarističkog ikeynesijanskog pristupa
Posebno treba istaĉi slijedeće dvije razlike. Prvo,
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 195/198
dvije se škole ne slažu u pogledu snaga koje utiĉuna agregatnu potražnju. Monetaristi vjeruju da naagregatnu potražnju utiĉe samo (ili prije svega)ponuda novca i da je uticaj novca na agregatnu
potražnju stabilan i pouzdan. Oni takoĊer vjerujuda će fiskalna politika ili autonomne promjenetrošenja, dok god ih ne prate monetarnepromjene, imati zanemarive uticaje na proizvodnju
i cijene.Keynesijanski ekonomisti, za razliku od toga,smatraju da je svijet složeniji. Iako se slažu da je
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 196/198
uticaj novca na agregatnu potražnju, proizvodnju icijene važan, oni tvrde da su važni i drugi faktori.Drugim rijeĉima, keynesijanski ekonomisti tvrdeda novac ulazi u odreĊivanje proizvodnje zajedno
s varijablama trošenja poput fiskalne politike ineto izvoza.
Druga se velika razlika izmeĊu monetarista ikeynesijanskih ekonomista odnosi na ponašanjeagregatne ponude. Keynesijanski ekonomisti istiĉuinerciju cijena i dnevnica. Monetaristi misle dakeynesijanski ekonomisti prenaglašavaju
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 197/198
nefleksibilnost dnevnica i cijena, te se sakeynesijancima takoĊer ne slažu oko nagibakrivulje AS .
TakoĊer, keynesijanski ekonomisti vjeruju da ćepromjena (nominalne) potražnje znatnopromijeniti proizvodnju uz mali uticaj na cijene ukratkom roku. Monetaristi tvrde da će pomak
potražnje prije svega završiti promjenama cijena,a ne promjenama koliĉina.
Zaraćene školemakroekonomije
5/14/2018 Menadžment makroekonomskog okruženja - vjezbe - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/menadzment-makroekonomskog-okruzenja-vjezbe 198/198