MENADŽMENT SPORTSKIH OBJEKATA I MANIFESTACIJA

vježba 01SPORTSKI OBJEKTI

10.11.2012.

Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku

mr.Danijela Bonacin

Što je sportski objekt?

09.11.2012. mr.Danijela Bonacin

Zakon o športu RH

www.zakon.hr

(članak 65)

Sportska građevina je ona uređena i opremljena površina i

građevina u kojoj se provode športske djelatnosti, a koje

osim posebnih uvjeta propisanih posebnim propisima za te

građevine, zadovoljavaju i posebne uvjete propisane ovim

zakonom.

Član 55. 

 Sportski objekat je, u smislu ovog Zakona, višenamjenski

otvoren ili zatvoren prostor namijenjen

obavljanju sportskih aktivnosti. 

Zakon o sportu BiH

 (www.mcp.gov.ba )

Zakon o sportu RS

http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_sportu.html

Član 145

Sportski objekti su uređene i opremljene površine i objekti

namenjeni obavljanju sportskih aktivnosti.

Riječ je o obavljanju sportske aktivnosti

Riječ je o objektu u prostoru ili površini – koji su uređeni (poželjno) ili ne

Sportski objekti su materijalni oblik dugotrajne imovine u područ ju

sporta, predstavljaju bazu u prostoru u kojemu se te aktivnosti odvijaju i

jedan su od temeljnih segmenata bez kojeg se ne bi mogle adekvatno

odvijati i razvijati sportske i sportsko - rekreacijske aktivnosti

Sportski objekt je prostor ili površina nastala ljudskom djelatnošću, a

predstavlja ekonomsko-tehnološku cjelinu osnovnih, pomoćnih, pratećih i

prostornih sadržaja koji omogućavaju sigurnu i udobnu sportsku i sportsko-

rekreacijsku aktivnost.

Osim iz građenih materijalnih resursa, sportski objekti i borilišta obuhvaćaju

i one prirodne kao što su more, rijeke, jezera, planine te uređene kopnene

površine.

Izgradnja, održavanje i korištenje sportskih objekata ovisi o

polivalentnosti i višenamjenskoj funkciji istih, o njihovoj lokaciji i

infrastrukturi o uvjetima i načinima izgradnje i opremanja te o

uvjetima i načinima korištenja sportskih objekata.

Nije svejedno izgraditi dvoranu za 10, 100 i 1000 gledatelja ili onu sa

svla čionicom ili bez nje odnosno, ako želimo

igrati košarku nećemo izgraditi nogometno igralište itd.

Ako želimo uložiti u sport od nosno sportske objekte, prije svega moramo

utvrditi kakve su potrebe za sportskom djelatnošću (i kojom) na području ko

je nas zanima (broj i dob na struktura stanovništva, sklonost ka odre đenoj

sportskoj grani i sl).

Pro cijenit ćemo postoje će objekte te prostorne uvjete i ograničenja

(higijenski uvjeti, zašti ćena područ ja, lokaliteti koji)

bi opterećivali susjedne zone, neodgovaraju ći prirodni uvjeti, tehnič ke

karakteristike zemljišta te raz li čite informacije vezane za komunalije).

Na koncu će mo uvi jek sa puno pažnje procijenjivati i potrebe samih

natjecatelja.

Sportski objekat i sportska oprema spadaju u osnovne materijlane resurse.

Sportski objekti mogu se sisematizirati na slijedeći način:

- vježbalište i gledalište (funkcionalna jedinica)- prateći prostori (sanitarni, garderobni, spremišni)- pomoćni prostori (parking, ugostiteljski prostori itd)- itd.

Oni moraju udovoljiti -- zadacima treninga- specifičnim potrebama određene sprotske grane-- lokaciji --klimatskim i drugim specijalnim potrebama--opremljenošću suvrmenim uređajima

Sportski objekat, pored prostora namenjenog sportskim aktivnostima, ima i prateći prostor (sanitarni, garderobni, spremišni, gledališni i dr.) i ugrađenu opremu (građevinsku i sportsku).

Sportska oprema koju sportaši koriste u toku treninga i natjecanja, mora biti moderna i funkcionalna, a može se sistematizirati na slijedeći način:

Sprave za trening i natjecanje- rekviziti po sportovima i disciplinama-specifične instrumente-I osobnu opremu (odječu sportaša)

-Nadalje-Laboratorijska oprema-Kompjuterska oprema-Trenažna oprema-

Različiti aparati za mjerenje rada srca itd, pribor za funckonalnu dijagnostiku (npr. ergospirometri), aprati za elektrostimulaciju, barokomore, različite masaže itd.

Što suvremenija softverska tehnologija, zbog dijagnosticiranja, kontorliranja, registriranja tre grafičkog i statističkog obrađivanja podataka te pomoć tehnologije prilikom suđenja.

Je od vrlo velike važnosti za usvajanej automatiziranih pokreta i razvijanje specifičnih motoričkih sposobnosti – boksačke vreće, lutke za hrvače, naprave za imitaciju veslanja.....

PRIMJER

RŠC JARUN - ZAGREB

Plan 1. RŠC Jarun

Rekreacijsko športski centar Jarun prostire se na 240 hektara od čega 30% otpada na vodene površine. Čine ga regatna staza duga 2250 m i dva jezera – Veliko i Malo, te šest otoka:

Otok Univerzijade, Otok Trešnjevka, Otok Veslača, Otok Hrvatske mladeži, Otok Divljine i Otok Ljubavi. Uz obale Jarunskih jezera uređeno je 2500 metara šljunčanih plaža, a cijeli prostor rekreacijsko-športskog centra povezan je kilometrima pješačkih i biciklističkih staza.

Za potrebe športaša i rekreativaca izgrađeno je mnoštvo športskih terena. Na regatnoj

stazi treniraju i održavaju natjecanja veslači, kajakaši i kanuisti, na Velikom jezeru svoje

športske aktivnosti obavljaju klubovi jedriličara i jedrenja na dasci, no jarunsko jezero je

idealno mjesto i za ribolovce, a na kopnenim površinama uz jezero izgrađena su

mnogobrojna igrališta za nogomet, košarku, odbojku i rukomet na pijesku i boćanje.

Osim športskih sadržaja za svakodnevne rekreativne aktivnosti uređeni su kilometri pješačkih staza, biciklističko-rolerska staza u dužini od 5.500 m, trim staze, rekreativno sportski tereni za nogomet, košarku, boćanje, odbojku, rukomet i nogomet na pijesku te badminton, mini golf, viseće kuglane, skate park, stolni tenis, vrtni šah, bazen za neplivače i skate-park.

Prostrane livade i hladoviti šumarci obogaćeni s 20 sjenica i pripadajućim betonskim roštiljima na Velikom i Malom jezeru, vanjski sanitarni čvorovi (prilagođeni i za osobe s invaliditetom) i tuševi na plažama što posjetiteljima Jaruna omogućava sadržajan i aktivan kvalitetni cjelodnevni boravak u prirodnom okolišu.

Večernje sate rezervirane za zabavu može se provesti u ugostiteljskim objektima i noćnim klubovima na prostoru Jaruna.

Prostor Jaruna je stanište raznolikog životinjskog svijeta (130 vrsta ptica i 29 vrsta riba). Centar se redovito čisti, održava, uređuje i čuva, a osobita pozornost posvećuje se osjetljivom ekosustavu. Jezera se prirodnim putem napajaju čistom podzemnom vodom, kroz šljunčane slojeve, čija se kakvoća redovito laboratorijski ispituje. Srednja dubina jezera je oko 4 m, srednja srednja godišnja temperatura vode iznosi oko 14°C, a srednja ljetna oko 24°C. Voda je II. kvalitete i kao takva pogodna za kupanje i rekreaciju što potvrđuje međunarodna eko markica “Plava zastava” koju nosi svih pet jarunskih plaža.

Jarun je proglašen kupalištem 1988. godine te od tada na tom prostoru postoji pet šljunčanih plaža ukupne dužine oko 2500 m, koje mogu zaprimiti do 20 000 kupača. Svake godine u vrijeme sezone kupanja ovlaštena institucija kontrolira zdravstvenu ispravnost vode jezera, koja mora zadovoljavati zakonski određene kriterije za vodu za kupanje i rekreaciju. Za vrijeme ljetne sezone kupanja (od lipnja do rujna) na svim plažama dežura spasilačka služba koja brine o sigurnosti kupača i liječnička služba, a tijekom cijele godine za sigurnost posjetitelja Jaruna brine se zaštitarska služba. Kupalište na otoku Trešnjevka prilagođeno je osobama s invaliditetom izgrađenom rampom koja omogućava pristup vodenoj površini invalidskim kolicima.

kanu

Jedrenje na dasci

kajak

veslanje

jedrenje

ribolov

boćanje

Rukomet na pijesku

Odbojka na pijesku

rukomet

biciklizam

skateboarding

badmington