METODIKA NASTAVE ( PREDAVANJA)

METODIKA NASTAVE ( PREDAVANJA)

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Nastavni plan-osnovni kolski dokument kojim se najee u obliku tabelice propisuju predmeti koji e se uiti u pojedinom tipu i vrsti kole, kojim redosljedom po razredima i kolikim br. asova.

Na osnovu ega se utvruje koji e se predmeti i sa kojim br. asova ui u nastavni plan? Utvruje se na osnovu: potreba drutva(tekue i budue), potreba linosti, zahtjeva tradicije, kulturno umjetnikih zahtjeva, i nauno tehnolokih zahtjeva.

Vrste nastavnih planova?

Prema nivou kola-osnovna, srednja, fakultet, via kola....

Prema tipu kole-gimnazije, medicinska, graevinska...

Prema trajanju kolovanja-potpuni ili skraeni

Prema mentalnom razvoju-za specijalmu kolu za redovnu kolu

Prema nacionalnosti uenika-Nastavni predmet nastaje didaktikim oblikovanjem(prilagoavanjem) odreene naune discipline. Nastavni predmet-deduktivni metod, nauna disciplina-induktivni metod.

Kakve su slinosti i razlike meu njima i kako se nauno saznanje transformira u nastavno gradivo?Pojam i sutina nastavne discipline.

Logika poiva na 3 elementa: naunom otkriu, naunom procesu, njegovom trajanju koje omoguava da nauna znanja prerastu u oblikovan sistem obrazaca. Proces naunog saznanja otkrivanje i skupljanje injenica, uopavanje injenica, isticanje hipoteza koje ih objanjavaju, razrada teorije, dobijanje rezultata teorije i ekspermentalna provjera tih rezultata.

Pojam i sutina nastavnog predmeta- logika nastavnog predmeta je mehanizam struktuiranja astavnog gradiva, nain dobijanja deduktivnog znanja, prihvaeni sistem obrazlaganja i dokazivanja sudova. Gradivo u nastavnom predmetu je logiki sistematizirano na osnovu bazine nauke ali i na osnovu ciljeva obrazovanja( materijalni, funkcionalni, odgojni) kao i psiholoko pedagokih zahtjeva.

Raspored predmeta u nastavnom planu:

Linearni-(sukcesivni ili linijski)-predmeti se u toku kolovanja izuavaju jedan za drugim(nikad paralelno) u istom obliku se tee nalazi na akademijama.

Koncentrini-(simultarni)-uenici sitog razreda savladavaju vie nastavnih predmeta (istovremeno) npr. fakultetU.

Kombinirani-(spiralni) kombinovanjem dva prethodna koriste se njihove koristi, a izbjegavaju slabosti.

POJAM NASTAVNOG PROGRAMANastavni program-sistem sadraja podjeljen na predmete, prema nastavnom planu i namjenjen obrazovanju u odgovarajuoj vrsti i tipu kole.

Klafki (didaktiar)

1. ta se ui?-sadraj

2. Zato se ui?-ciljevi 3. Kako se ui'-metode

4. ime se ui?-sredstva

Teorije o sadrajima nastavnog programa?Esencijalistika-vrsto, ope slobodno obrazovanje kroz izabrane predmete.Enciklopedistika-svo ljudsko znanje staviti u nastavne programe

Pragmatina-programe zasnovati na potrebama sa kojima e se ovjek suoavati u drutvu.

Politehnika- ukupno drutveno, ekonomsko i historijsko iskustvo ukljuiti u nastavne programe.

Raspored sadraja u nastavnom programu?

Nastavni program konkretizira nastavni plan-utvruje se obim (suma znanja) dubina (kvalitet steenih znanja) i redosljed nastavnog sadraja. Mogu se podijeliti na:

1. Linijski-to se ui u jednom ne ui se u dr razredu.

2. Koncentrino-sadraji se stalno proiruju

3. Kombinovano-postepeno se proiruje spoznaja za odreeni sadraj.

Programirano uenje-je ono uenje kojim je unaprijed odreeno ta i kako e se uiti. Proces uenje je potpuno kontrloiran, upravljanje i organiriranje procesa. Programirano uenje predstavlja oblik uenja u kome se gradivo jednog predmeta ili jednog dijela predmeta razbija na niz sitnih dijelova, uenik ui dio po dio, poslije savladanog dijela davanjem odgovora na postavljeno pitanje provjerava steeno znanje i neposredno poslije davanja odgovora saznaje da li je taj odgovor bio taan ili nije. Tako uenik sam ui gradivo savlajujudi dio po dio. Programirani materijal moe se uenicima prezentirati preko maina za uenje ili preko programiranih udbenika.Grafiki prikaz programiranog uenja:

nastavnik

Linearni odnos Izravni odnos

ueniknastavni sadraj

Izravni odnos

(direktni odnos)

Teorijski izvori programiranog uenja:

Bihevioristika teorija uenje-teorija potkrepljenja U= S+ R + P

lanak-najmanja programirana logika jedinica. Sastoji se iz: informacije( stimuls), zadataka i prostora za rijeavanje zadataka(reakcija), i povratne informacuje (potkrepljenje).

Sekvenca-vie lanaka koji ine neki logiki niz ili slijed, moe se sastojati od 100 ili vie lanaka.

Korak-spoznajna distanca izmeu dva uzastopna lanka, mora biti to manji. Sistem programiranog uenje baziran je na didaktikim postavkama o kratkim koracima.

Linearno programiranje-1. lanak 2. lanak 3.lanak 4. lanak

Razgranato programiranje: 1. lanak 2. lanak 3. lanak

Prednosti programiranog uenja:individualizacija nastavnog procesa, sigurnije kontroliranje procesa uenja, samoobrazovanje i razvoj samostalnosti, racionalizira i intevizira nastavni proces.

Nedostaci programiranog uenje: potiskivanje kolektivnog rada, teko osigurava integritet znanja razliitih redmeta, smanjuje mogunost kooperacije i uzajmne pomoi, za sastavljanje verificiranje i primjenu tabela treba mnogo truda i predagoke izobrazbe.

KOMUNIKACIJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU

Naini komunikacije: verbalno, neverbalno, pismeno, usmeno, svjetlosna komunikacija (u saobraaju), dimni signali (indijanci) morloplovci(morzeova azbuka), jezik znakova (gluhonjemi).

Interakcija- pred uvjet za komunikaciju, zbivanje, meudjelovanje, dinamiki proces u paru gdje ponaanje jedne osobe utie na drugu. Ukoliko postoji interakcija nemogue je komunicirati.

Komunikacija- uiniti opim, razmjena poruka izmeu dvaju ili vie osoba. Da bi komunicirali moramo da dijelimo isti kod. U uem smislu komuniciranje se odnosi na saopavanje, izraavanje psihikih sadraja koji se materijaliziraju signalima, znakovima, a poprimaju znaenje kada su zajedniki iskustvo odiljaoca i primaoca poruke. Elementi komunikacije: LASWEL-ova paradigma komunikacije, 5W:

1. Poiljaoc poruke-WHO-nastavnik

2. Poruka-WHAT-nastavni sadraj

3. Kanal za prenoenje poruka-IN WHICH CHANAVER(audativni, vizuelni itd)

4. Primaoc poruke-TO WHOM-uenik

5. Uenik- WITH WHAT EFECT-ishodi nastave, cilj i zadatak nastave.

Proces komunikacije u odgoju: odgajatelj, odgajanike/polaznike nastave, sadraje koji se razmjenjuju i komunikacijski kanal i medije.

Komunikacije u odgoju i obrazovanju(nastavni) sadrajne komponente:

1. Informacijsko spoznajna komponenta, intelektualna ili spoznajna.

2. Socijalno emocionalna komponenta, afektivna.

Polaznik nastave iz oba navedena podruija ima odreene informacije, poruke prima i interpetira obije kategorije informacija. Poruke se mogu prenositi komunikacijskim kanalima:

1. Verbalno poruka izraena rijeima ili jeziku bilo pisano ili govorno.

2. Neverbalno-mimika, gestikulacija, govor tijela, facijalna ekspresija

3. Para jezik nain na koji se verbalna poruka prenosi(visina tona, jaina zvuka) od strane sagovornika.

Komunikacijski kanali odgovaraju nainima senzornog primanja poruka (vizualni, auditivni, taktilni itd.), vrstama poruka (lingvistika/verbalna i neverbalna komunikacija) i medijima za njihovo prenoenje koji mogu biti prirodni (npr. glas, izrazi lica itd.) i tehniki (npr. tiskani, elektroniki, raunalni).Kombinacijom ovih slojeva komuniciranja utjee se na nain kojim se poruka prima i alje. Neverbalni znakovi mogu biti statini i dinamini. Statini su: udaljenost tijel (prostorne zone), meusobni poloaj, stav tijela, tjelesni kontakt, a dinamini su: izraz lica(kretanje, geste, kontakt oima), vanjski izgled(strunost, simpatija, nadmonost, privlanost). Prostorne zone su: 0-1 m =privatna zona, 1-1,2=drutvena zona(poslovno komuniciranje), 1,2-.....= javna zona.

Komunikacija moe biti: 1. Jednosmjerna, 2. Dvosmjerna, 3. Viesmjerna.

Jednosmjerna-postoji samo poiljaoc, nema povratne sprege, nema trenutne poruke. Dvosmjerna-obostrano slanje i primanje poruka (neverbalno i verbalno)

Komunikacijski kanali odgovaraju: nainima senzornog primanja poruke (lingvistika/verbalna i neverbalna komunikacija), mediji za njihovo prenoenje mogu biti prirodni (glas izraz lica9 tehniki (tiskani, elektroniki, raunalni)

Povratna invormacija FEEBACK-pokazuje kako je neka poslana poruka prihvaena i interpetirana od strane primatelja. Povratne informacije su vrlo vane jer omoguuju kontrolu procesa razmjene poruka i interakcije izmeu sudionika.

Za prilagoavanje poruke primatelju obino se koristi pojam informacijski filter koji moe biti:

perceptivni filter uvjetuje koje informacije polaznik nastave prima razliitim senzornim kanalima i na koji nain (npr. vezano uz privlaenje pozornosti, itljivost sadraja, estetiku itd.);- kognitivni filter odreuje u kojoj su mjeri polaznicima razumljive informacije koje im predava/instruktor prezentira;- emocionalni filter utjee na to to polaznik nastave osjeaj i doivljava u vezi informacija koje dobiva tijekom on-line nastave/teaja;- asocijacijski filter povezan je sa tzv. slobodnim asocijacijama koje se kod polaznika mogu pojaviti u vezi pojedinih informacija to ih dobiva tijekom obrazovanja na daljinu (primjerice o interesu za polaznika, razumijevanju njegovih potreba i sl.).

Osim informacijskih filtera, na komunikaciju utjee i tzv. "buka" ili "um" u komunikacijskom kanalu. Buka se moe pojaviti kod oblikovanja poruke (npr. nerazgovjetna, nerazumljiva ili dvosmislena poruka), prilikom njenog prijenosa (gubitak dijelova poruke, ometajui signali i informacije) kao i kod primanja poruke (nepozornost ili informacijska preoptereenost primatelja, nerazumijevanje i pogreno tumaenje poruka).

U nastavnoj komunikaciji vani su i pojmovi autoritarne i demokratske komunikacije, kao i pojam komunikacijske klime.

Autoritarna komunikacija u pravilu se sastoji od koritenja nadreenog poloaja, moi ili utjecaja predavaa/instruktora koji odreuje koje sadraje i na koji nain polaznici trebaju usvojiti, a usvajanje znanja nadzire pitanjima i pismenom provjerom uz koritenje kazni (rjee i nagrada) za korekciju ponaanja polaznika.

Demokratsku komunikaciju karakterizira potovanje osobnosti, interesa i samostalnosti polaznika nastave, mogunost obostranog utjecanja, prilagoavanje predavaa/instruktora potrebama i eljama polaznika, odnos ravnopravnih, razvijanje demokratske kulture u odnosima izmeu polaznika, poticanje polaznika na iznoenje miljenja i davanje prijedloga, kao i na sluanje i uvaavanje drugih polaznika.

Komunikacijska klima je opa atmosfera u kojoj se odvija komunikacija tijekom obrazovnog procesa, a moe varirati s obzirom na doivljani osjeaj i manifestiranu slobodu izraavanja, otvorenost i iskrenost, srdanost i prihvaanje drugih, meuosobne odnose, razinu kooperativnosti itd.

PLANIRANJE I PRIPREMA JEDNE NASTAVNE JEDINICE (NASTAVNOG RADA)

Lat. Planum

Praviti plan rada, smiljati program rada, oblik prdvianja budunosti, ostvarivanje ciljeva kao idealne slike eljene budunosti. Vrste planiranja-pripremanje: godinje (makro). Periodino ( npr mjeseno, 15-dnevno, sedmino) dnevno (mikro). Priprema za neposredan nastavni rad (aspekti):

1. Teorijski- analiza NPP odreenje ciljeva i zadataka koje elimo ostvariti, analiza odgovarajue literature, sagledavanje materijalne spremnosti kole.2. Organizacijski- odluka o tipu i prirodi aktivnosti nastavnih metoda, izbor metodikih oblika, rasporeda rada.

3. Materijalni- priprema materijalnih sredstava, materijala alata instrumenata i strojeva priprema prostora za nastavu.

4. Administrativni- obuhvata predhodna 3, to je pisana izrada dokumenata priprema za neposredan rad, artikulacija nastavnog procesa.

Zato je priprema vana kao dokument? to je nastavnik manje iskusan potrebna mu je detaljna priprema, to nastavnik vie zna o svom predmetu, priprema mu je potrebnija, ni vrlo iskusnom nastavniku bez pripreme nije garantovan uspjean nastavni rad.

Pri izradi pripreme vana su sledea pitanja? ta je to emu moramo nauiti uenike? (cilj), Kako znati da sam uenike to nauio/la? (utvrivanje zadataka), koji je to sadraj najprikladniji da uenici to naue? (izbor sadraja), kojim u nastavnim metodama postii najbolje rezultate? (izbor metoda).

Izrada plana rada, artikulacija asa: UVODNI DIO- motiviranje uenika za as, psiholoka priprema (oko 5 min), GLAVNI DIO- razrada sadraja koji e se obraivati, obuhvata novu grau, vjebanje i ponavljanje (oko 35min), ZAKLJUNI DIO- obuhvata promjenu otvorenosti zadataka, analiza uenikih radova i ponavljanje kljunih taaka (oko 5-10 min)

Organizacija zapisa na tabli, prezentacija projekcija...- na tablu/prezentaciju treba staviti ono to odgovara postavljenim zadacima, ono to je povezano sa kljunim takama razmatranih problema, ne treba pretrpavati ne bitnim sadrajem.

NASTAVNI PROGRAM

Nastavna cjelina-vei cjelovitiji dio NP nekog predmeta relativno samostalno u odnosu na nastavnu grau.

Nastavna tema- pojam iri od nastavne jedinice i ui od nastavne cjeline, sadrajno i logiki struktuiran dio nastavnr grae koja sadri vie nastavnih jedinica.

Nastavna jedinica-sadrajno logiki zaokruen dio nastavne teme,

Tipovi nastavnog asa-uvodni as, as obrade novog gradiva, as utvrivanja, as sistematizacije i ponavljanja, as provjeravanja, kombinovani as.

Cilj nastavnog asa-ono to je oekivano od uenika da usvoji iskaze, objasni pokae napravi nacrta, nakon obraene nastavne jedinice da bi pokazao svoja postignua.

Zadaci nastavnog asa-da bi se ostvario cilj asa, uenici moraju stei odreena znanja-ZNATI(obrazovni zadatak), moraju stei i razviti odreene vjetine i navije i sposobnosti -UMJETI Usvojiti odreene stavove i nain ponaanja (funkcionalni zadatak) i HTJETI (odgojni zadatak)

Nastavna sredstva

Nastavna sredstva su didaktiki oblikovane pojave i predmeti koji u nastavi slue za ostvarivanje ciljeva uenja i pouavanja. Mogu biti:

Verbalna (usmene informacije),

Pisani izvori znanja (udbenici i drugo),

Vizuelna (karte, crtei, eme, modeli, fotografije, slike, trodimenzionalni predmeti...)

Manuelna (alati, maine, instrumenti, pribor)

Audio-vizuelna (radio, TV, video kasete, grafoskop, raunar,projektor...)

Nastavne metode

Nastavne metode su nauno provereni putevi ili naini pouavanja i uenja. Postoje razliite klasifikacije nastavnih metoda. Najede koridene su: Usmeno izlaganje, Dijalog (razgovor), Tekstovno-grafika (rad na tekstu, pisani i grafiki radovi, crtanje), Pisani radovi, Ilustrativna (predmetom, emom, grafikonom, dijagramom, simbolom i dr.), Demonstrativna (procesa, operacije rada maine, muzikih ostvarenja i sl.), Laboratorijsko- eksperimentalna, Metoda praktinog rada, Istraivaka metoda.

BLOOMOVA TAKSONOMIJA I VJETINE UENJA:

1.Kada smatramo da je uenik stekao odreeno znanje?-kada sam pamti, reproducira, prepoznaje razliite ideje i pojave.

2.Koji je psiholoki proces u osnovi kategorije znanja-pamenje.

3.Na ta se odnosi oblici ponaanja, reagovanja koje ukljuuje kategorije skhvatanja? Oblici ponaanja i reagovanja,tj., pedagoke svrhe su manje vie vezane za doslovno razumjevanje nastavnog sadraja od strane uenika.

4. sparite pojmove: prevoenje-preformuliranje, tumaenje-zakljuivanje, ekstrapolacije-anticipiranje/procjenjivanje.

5.U emu je razlika izmeu taksonomije kategorije primjena od taksonomije shvatanja? Ako uenik ispravno upotrebljava znanje-shvatanje, a ako valjano koristi znanje bez vanjskog uticaja-primjena.

6.Na koje tipove ili nivoe Bloom, dijeli taksonomiju kategorije analiza: analiza elemenata, analiza odnosa, analiza organizacionih principa.