Metodologija - Faze Istrazivanja Od Cetri Do Devet

7/24/2019 Metodologija - Faze Istrazivanja Od Cetri Do Devet

1/34

ODREIVANJE CILJEVA ISTRAIVANJA

Prema tome, u znanstvenom istraivanju

pojavljuju se dvije vrste ciljeva: 1. pragmatiki ili drutveni ciljevi 2. spoznajni ili znanstveni ciljevi

1
http://www.geocities.com/karmensadaic/METODOLOGIJA.htm?200811#Slide%202http://www.geocities.com/karmensadaic/METODOLOGIJA.htm?200811#Slide%202


2/34


. pragmatiki ili drutv!i "il#vi $.govore o koristima koje mogu proizii na osnovu

rezultata istraivanja, o korisnicima koji se mogusluiti dobivenim rezultatima, te, ako se moeodrediti, o nainu koritenja dobiveni rezultata.!akle, prilikom odre"ivanja pragm.ciljeva istraivanjapotrebno je odrediti:

1. najvanije korisnike 2. koristi #. nain koritenja rezultata istraivanja

2
http://www.geocities.com/karmensadaic/METODOLOGIJA.htm?200811#Slide%202http://www.geocities.com/karmensadaic/METODOLOGIJA.htm?200811#Slide%202


3/34


%p&'!a#!i ili '!a!%tv!i "il#vi $jima odre"ujemo razinu spoznaje koju trebamo ostvariti da

bismo rijeili problem. %i ciljevi nisu proizvoljni, ve proistjeu izsame prirode problema. Priroda problema i ne odre"uje dokraja pa i treba speci&icirati. 'etiri su razine spoznaje, pa sumogue etiri vrste znanstveni ciljeva. %o su:

1. znanstveno opisivanje ili deskripcija

2. znanstvena klasi&ikacija #. znanstveno objanjene ili eksplanacija (. znanstveno predvi"anje ili prognoza

3
http://www.geocities.com/karmensadaic/METODOLOGIJA.htm?200811#Slide%202http://www.geocities.com/karmensadaic/METODOLOGIJA.htm?200811http://www.geocities.com/karmensadaic/METODOLOGIJA.htm?200811http://www.geocities.com/karmensadaic/METODOLOGIJA.htm?200811#Slide%202


4/34

'!a!%tv!& &pi%iva!# ili d%krip"i#a

)pisivanje je prvi korak u procesu spoznavanja i nanjemu se zasnivaju sve razine spoznaje. *ako je

znanstveno opisivanje najnia razina spoznaje onoje izuzetno vano jer se sve razine spoznaje nanjemu zasnivaju. +nanstveno opisivanje jeprevo"enje osjetilni doivljaja injenica-konkretnog predmeta istraivanja varijable- u

simboliki jezik znanosti. z pomo njega moe sedobiti opi uvid u ono to se opisuje.

4


5/34

(!a!%tv!& &)#a!#!# ili k%pla!a"i#a

)bjasniti neku pojavu obino znai otkriti uzroke njezinog nastanka,mijenjanja i nestanka. /e"utim imamo dvije vrste eksplanacijskiciljeva:

1. otkrivanje povezanosti 2. otkrivanje uzrono0posljedine zavisnosti ksplanacijskim ciljevima istraivanja dobivamo odgovor na pitanje

kako i zato. )dgovorom na pitanje kako dobivamo in&ormaciju opovezanosti me"u pojavama i procesima. ko smo za cilj istraivanjanamjeravali ustanoviti povezanost me"u odre"enim varijablama, onda

moramo znati da smo na osnovi izraunanog koe&icijenta korelacije nemoemo odrediti je li povezanost prva ili lana. ksplanacijskim ciljem povezanosti moemo odrediti smjer i intenzitet

povezanosti me"u varijablama.

5


6/34

(!a!%tv!& prdvi*a!# ili pr&g!&'a

+a znanstvenu prognozu podaci nisu jednako vanikao za znanstvenu dijagnozu. ko je cilj istraivanja

prognoza, nije dovoljno ustanoviti kakvo stanje jest,ve moramo biti usmjereni i na tendencije mijenjanjastanja. +bog toga u istraivanjima s prognostikimciljem moramo biti usmjereni na dinamikekarakteristike pojava, a nji nije mogue zavatitisamo u jednome momentu.

6


7/34

(!a!%tv!& prdvi*a!# ili pr&g!&'a

3rijednost istraivanja ovisi o adekvatnosti ciljeva premakarakteru samog problema istraivanja. *sto tako, vrijednost

istraivanja ovisi i o adekvatnosti spoznajni ciljeva premapragmatikim. 4to god elimo postii veu razinu spoznaje, toje vea vjerojatnost da pogrijeimo.

Posebice je teko obavljati kauzalnu analizu u istraivanjudrutveni pojava, pa se zato iskusniji istraivai obinousmjeravaju na nie razine spoznaje .

+a svaki problem istraivanja nisu potrebne sve razinespoznaje. +a neke je dovoljna deskripcija i klasi&ikacija.

7


8/34

P)5%367$7 8*P)%+ !obro i precizno &ormuliran problem istraivanja usmjerava nas

prema boljim ipotezama. +ip&t' i%tra,iva!#a %u mi%a&!i

&dg&v&r !a pita!# u pr&)lmu. Prema tome, u svakom istraivanju najvei rizik za njegovuspje jest u postavljanju ipoteza.

$ema dobrog istraivanja ako su ipoteze loe, ali istraivanjemoe biti loe i ako su ipoteze dobre. +bog toga se istraivamora izuzetno posvetiti traenju dobri ipoteza.

8


9/34

P)5%367$7 8*P)%+ 98ipoteze predstavljaju misaono0teorijske dopune izvjesni

praznina u poznavanju odre"ene pojave ili itave oblasti pojava

ije izvjesne momente, dijelove ili aspekte ve poznajemo4ei, 1;-. +ato se u traenju dobri ipoteza treba osloniti na pretodno

znanje u vezi s naim problemom. ?udui da otkrie mora bitikorak dalje u spoznaji za dobru ipotezu, uz dobro znanjepotrebno je imati i koristiti se stvaralakim sposobnostima kao

to su inteligencija, matai intuicija.

9


10/34

P)5%367$7 8*P)%+

Prema tome:

8ipoteza je istraivaev sud o problemu istraivanja.5vi ljudi stoje iza svog miljenja. z svako miljenjestoji odre"eni stepen uvjerenja. +ato su istraivaiemotivno vezani za svoje ipoteze, pa provodeistraivanje da bi i potvrdili, a ne da bi i

provjerili. !obre ipoteze moraju udovoljiti veem broju

kritri#a-

10


11/34

P)5%367$7 8*P)%+

1. 8ipoteza mora biti valjana. %o znai da semora odnositi na problem koji istrauje.Problem je pitanje, pa ipoteza mora bitiodgovor na to pitanje. problemu se uvijekpitamo za neka obiljeja neki pojava pa uipotezi treba suditi o obiljejima ti pojava.*skustvo pokazuje da nisu rijetke ipotezekoje idu mimo problema.

11


12/34

Sl#d kritri# !av&dim& p& /&&du i

+ttu-

2. 8ipoteza mora bitipojmovno jasna. %o znaida se trebamo drati znaenja do koji smo

doli pojmovnom analizom. *li, ako se u ipotezipojave novi pojmovi, treba i sadrajno iprecizno de&inirati. Prema tome, mogue je i dase ovdje pojavi pojmovna analiza.

vijek treba imati na umu da jezik nije takojasan kako nam se ini. +ato na sva pitanjatreba dati jednoznaan odgovor kojeg semoramo pridravati u toku cijelog istraivanja.

12


13/34

0ritri# !av&dim& p& /&&du i

+ttu- #. 8ipoteza mora biti iskustveno provjerljiva. @ekli

smo da je ipoteza misaoni odgovor na pitanje u

problemu, gdje emo ispravnost u istraivanjuprovjeriti empirijskim putem.

+ato se ipoteze moraju odnositi na odre"enaobiljeja u objektivnoj stvarnosti koja se izravno ili

neizravno mogu osjetno doivjeti.

13


14/34

P)5%367$7 8*P)%+ (. 8ipotezu treba dovesti u vezu s raspoloivom

tehnikom. 5ve ipoteze istraivanja nije mogue

provjeriti svakom tenikom istraivanja, zbog togaipoteze treba postavljati tako da nas usmjeravajuna najbolju teniku njiova provjeravanja. /e"utim,to ne znai da nas ipoteze ne trebaju stimulirati na

razvijanje novi tenika istraivanja.

14


15/34

P)5%367$7 8*P)%+ A. 8ipoteza mora biti specifina. )ne se obino iskazuju

opim terminima pa su tako obimne da i nije mogue

provjeriti. %akve su ipoteze privlane jer se ine vane. $o nesmije se zaboraviti da 9slava najveeg boja proroka i kazivaasudbina lei u njiovoj sposobnosti da &ormuliraju predvi"anjatako da se skoro svaki doga"aj moe protumaiti kao njiovoispunjenje Bood08ett-.

@adi zatjeva speci&inosti, ne trebamo rtvovati vanost. +bog

toga ope ipoteze treba paljivo razraditi u vei brojspeci&ini.

15


16/34

P)5%367$7 8*P)%+ 8ipoteza mora biti u v'i % teorijom. +nanstvena je teorija

deduktivno jezgro od kojeg dolazimo do ipoteza o problemu

istraivanja. *straivanje se dalje nastavlja empirijskomveri&ikacijom ipoteze, pa se usmjeravamo odre"eniminjenicama. istraivanju ne ostajemo na injenicama, ve odnji idemo prema ipotezi i na kraju od ipoteze prema teoriji.*straivanje je deduktivno0induktivni ili induktivno0deduktivniproces.

* dedukcija i indukcija zavravaju na ipotezi, pa je onasredinjica istraivanja.

16


17/34

P)5%367$7 8*P)%+ Bovorni izraz pojma je rije, termin, simbol, a govorni izraz

ipoteze je %ud. 5udom iskazujemo odre"enu relaciju me"u

pojmovima.

Prema tome, ipoteze su misaoni iskaz koji govori o obiljejujedne varijable ili o me"usobnom odnosu me"u varijablama. %ajje iskaz pretpostavka ipoteza- koju treba empirijski provjeriti.

5 pretpostavkama zavrava teorijski dio procesa istraivanja ana njima se zasniva empirijski dio.

17


18/34

3rste ipoteza

Postoje razliite vrste ipoteza. /e"utim, miemo ovdje upozoriti samo na vrste ipotezas obzirom na ciljeve istraivanja C parazlikujemo ipoteze sa

1 d%kriptiv!im

1 kla%i2ika"i#%kim 1 k%pla!a"i#%kim i 1 pr&g!&%tikim %adr,a#m.

18


19/34

P)5%367$7 8*P)%+ Prema tome, ipoteze po svojem sadraju trebaju odgovarati

ciljevima istraivanja. Dao to u istraivanju moemo imati vie

ciljeva, tako moemo imati i vie ipoteza. Dad imamo vieipoteza, postavlja se pitanje njiova sre"ivanja. $ajloginije ije poredati s obzirom na razinu spoznaje C pa na prvo mjestostavljamo one s

E deskriptivnim sadrajem koje se zovu generalneipoteze,

E zatim dolaze ipoteze s klasi&ikacijskim sadrajem kojese zovu kolateralne ili popratne (razraujue) hipoteze.

19


20/34

8ipoteza je na sud o onomu o emu sepitamo u problemu. Sudje spoj pojmovakojim se neto tvrdi ili negira. Dazali smo da

je ipoteza zasnovana na teorijskom '!a!#u,i%ku%tvu, i!tlig!"i#i3 mati i i!tui"i#i3prema tome, 4ip&t'a # %ud ki #i'vd! i' '!a!#a ili i%ku%tva u' p&m&3i!tlig!"i#3 mat i i!tui"i#.

20


21/34

*!$*F*DG*7 * D65*F*DG*7 3@*7?6*

problemu istraivanja mi se pitamo o

nekom obiljeju ili o odnosu izme"uodre"eni varijabli. ipotezama na osnoviznanja, inteligencije, mate i intuicije dajemomisaoni odgovor o obiljeju ili o odnosu

izme"u obiljeja. %a su obiljeja promjenjiva,pa se zovu vari#a)l.

21


22/34

8ipoteze su nae miljenje o obiljeju jedne varijable ili miljenje oodnosu izme"u dviju varijabli.

Dako bismo mogli provjeriti istinitost svoji ipoteza, ne moemo ostati

na pojmovnoj razini, jer zamisao biti predmeta, pojava i procesatranscendira objektivnu stvarnost. /e"utim, znanstveni pojmovi moraju imati empirijske korelate na koje

se odnose. +ato se zamisao u znanosti moe empirijski provjeriti takoda se obratimo objektivnoj stvarnosti. objektivnoj stvarnosti trebamopronai ono o emu mislimo. +atim treba to opisati, mjeriti i staviti uodre"eni odnos kako bismo utvrdili da li zamiljeni odnos, ipoteza-

odgovara stvarnim odnosima u objektivnoj stvarnosti.

22


23/34

+nanstvani pojmovi nastali su umiljanjem koje je zasnovanona injenicama stvarnosti. !o pojma, prema tome, dolazimo

apstrakcijom nebitni i generalizacijom bitni elemenata uinjenicama. Pojam je misaono objanjenje injenica. +arazliku od osjetnog doivljavanja misao pojam- uopeno9odraava objektivnu stvarnost.

Put nastanka pojma ide od objektivne stvarnosti preko osjetilnidoivljaja do miljenja. %aj se proces naziva

konceptualizacijom. +bog empirijske provjere mora senapraviti obrnuti put koji ide od miljenja prema objektivnojstvarnosti. %aj se postupak zove operacionalizacija.

23


24/34

5 pojmovne razine moramo se spustiti na iskustvenu razinu.Pojam je generalizacija koja se odnosi na veliki broj iskustvenipojava u objektivnoj stvarnosti.

!ijelovi objektivne stvarnosti koji se odnose na pojam varijablekoju elimo operacionalizirati zovu se indikatoriilipokazatelji. objektivnoj stvarnosti nepregledno je mnotvo empirijskikorelata koji se odnose na velik broj razliiti pojmova.+ato prioperacionalizaciji treba misliti o odabiru oni korelata koji seodnose na pojam nae varijable. +ato se pri operacionalizaciji

trebamo odluiti za vei broj indikatora reprezentativan broj-varijable koju elimo operacionalizirati.

24


25/34

5vi indikatori nemaju jednaku vrijednost u

zastupanju odre"ene varijable pa moramobrinuti o tome da izbor indikatora udovoljavaveem broju kriterija.

25


26/34

1. indikator mora bit valjan. %o znai da se moraodnositi na varijablu koju elimo mjeriti. Dazali smo

da u objektivnoj stvarnosti postoji nepreglednomnotvo pojava i procesa i da se samo neki odnosena nau varijablu. +bog toga se lako moe dogoditida odaberemo pogrene indikatore koji mjere netodrugo, a ne ono to elimo. !akle, moramo nastojati

da izaberemo valjane indikatore za mjerenjevarijable.

26


27/34

5tiri %u !ai!a &dr*iva!#a val#a!&%ti

i!dikat&ra-

- aprioristikavalidacijapostupak je

kojim unaprijed proglaavamo da je naindikator valjan, bez provjere. %o zapravo nijenikakva validacija indikatora, ali se najeekoristi jer je tako najlake. /e"utim, zbog

toga se mnoga istraivanja dovode u pitanje.

27


28/34

?- Logikavalidacijaje postupak kojim pronalazimo indikatore na osnovi de&inicijevarijable koju elimo operacionalizirati. Prema tome, najprije treba dati sadrajnu, jasnu ipreciznu de&iniciju varijable, pa na osnovi nje pronalaziti odgovarajue indikatore. !e&inicijavarijable pomou indikatora je operacionalizacija varijable. 6ogika validacija je put od

logike de&inicije varijable do njezine operacionalne de&inicije. %o znai da na osnovi bitnisvojstava varijable identi&iciramo njezine empirijske korelate. Donceptualizacija je povijesni proces. *ndividualno stjecanje pojma nije isto njegovu

povijesnom nastajanju. +ato ljudi mogu sticati pojmove i uei. 6judi mogu uiti opojavama i procesima bez njiove prisutnosti. %ako ljudi mogu stei mnogo pojmova./e"utim, simbolikim usavajanjem znanja moemo doi do takvi znanja o objektivnojstvarnosti koje nismo u mogunosti povezati s pojavama i procesima na koje se odnose.+bog toga postoje potekoe u vezi s primjenom takvi znanja u praksi. *sto tako, mladiistraivai imaju tekoa da na osnovi teorijski de&inicija do"u do valjani indikatora.

28


29/34

Dao to nam studiranje literature o naem problemu moe pomoi dado"emo do dobri teorijski de&inicija svoji varijabli, to nam isto takomoe dobro pomoi upoznavanje s originalnim znanstvenim

istraivanjima. $a osnovi nji moemo se usmjeriti na one elementeoperacionalne de&inicije kojima se koristila veina istraivaa kaoindikatorima za mjerenje odre"ene varijable. 4to se razliiti istraivaivie slau u izboru isti indikatora za mjerenje jedne iste varijable, to jevea vjerovatnoa da taj indikator mjeri upravo tu varijablu.

!obra teorijska de&inicija nuno ne vodi dobroj operacionalnoj de&iniciji,ali bez dobre teorijske de&inicije nije mogue napraviti dobru

operacionalnu de&iniciju.

29


30/34

G- validacija pomou miljenja irija. 6ogika validacija poveavavjerovatnou da smo doli do dobri indikatora, ali tako ne moemo bitisigurni da smo doli do valjani indikatora. +bog toga je dobro da

indikatore do koji smo tako doli damo na ocjenu strunjacima. irikoji e ocjenjivati valjanost indikatora treba ukljuiti strunjake kojiimaju iskustva u mjerenju varijable koju operacionaliziramo. 5vakomlanu irija treba predoiti naziv i de&iniciju varijable, te popis indikatoraza svaku varijablu s molbom da na ljestvici od 1 do A ocijene valjanostsvakog indikatora. +a potreba istraivanja odabrat emo one indikatorekoji dobiju najviu ocjenu i kod koji se ocjenjivai najvie slau. %aj

postupak jo vie poveava vjerojatnost da se indikatori odnose navarijablu koju elimo mjeriti.

30


31/34

!- Validacija indikatora pomou poznatih grupa.+a ovaj nain validacije moramo pronai dvije

kontrastne grupe za koje znamo da se me"usobnorazlikuju po obiljeju varijabli-....ako se grupeme"usobno razlikuju po nekom obiljeju, onda valjanindikator za to obiljeje mora to registrirati. !akako,

valjani su oni indikatori koji pokazuju vee razlikeme"u kontrastnim grupama.

31


32/34

2. *ndikator mora biti objektivan. )n je objektivan kad rezultati do koji sedolazi njegovom upotrebom ovise o onome to se mjeri, a ne o onome tkomjerenje provodi. )bjektivnost indikatora odre"uje se tako da damo veembroju pojedinaca da uz pomo istog indikatora mjere istu varijablu. ko surezultati ili ili priblino slini, moemo zakljuiti da je indikator objektivan.!obijemo li u tom sluaju razliite rezultate, onda tu razliku ne moemo pripisationome to se mjeri, ve onima koji mjere. Dad rezultati vie ovise o onome tkomjerenje obavlja nego o onome to se mjeri, onda kaemo da su onisubjektivni. %reba razlikovati objektivnost indikatora od njegove valjanosti. 7erindikator moe biti objektivan, , a da nije valjan, i ne moe biti valjan, a da nijeobjektivan. @ecimo, mi objektivno moemo odrediti neiju visinu, ali to ne morabiti valjan indikator stava prema upravljanju.

32


33/34

#. *ndikator mora bitipouzdan. Pouzdanost nekog indikatora govorio tome koliko se u mjerenju jedne varijable moemo osloniti na nekiindikator.u istraivanju se moemo osloniti na one idikatora kad i

upotrebljavamo uzastopno mjerei isto obiljeje i kad dobivamo vrlosline rezultate, uz pretpostavku da samo mjerenje nije utjecalo napromjenu varijable koju mjerimo. ...u takvim se sluajevima kad sevie indikatora pretvore u instrument mjerenja- moe odreditipouzdanost indikatora tako da se izrauna korelacija izme"u rezultatakoje smo dobili izme"u dvije polovine ljestvice, ili pak neke drugeljestvice koja mjeri istu varijablu.

(. mora bitijednoznaan. %reba biti tako jasno i precizno de&iniranda razliiti subjekti tono znaju na to se odnosi.

33


34/34

A. mora bitiprecizan. Precizan indikator omoguuje da pomou njega registriramo imanje razlike u veliini varijable. ko nam je varijabla zadovoljstvo, onda razlikovanjeispitanika na zadovoljne i nezadovoljne nije dovoljno precizno, jer se i zadovoljni inezadovoljni me"usobno razlikuju. li ne treba se ni pretjerivati jer preciznost nije sama

sebi svrom....baratanje bojevima samo po sebi nije znak znanstvene preciznosti, pa trebarazlikovati kvantofrenijuod preciznog mjerenja. H. mora biti reprezentativan.

... u operacionalizaciji varijabli moemo imati manje ili vie uspjea. spje u ovoj &azimoe bitno pridonijeti vrijednosti cjelokupnog istraivanja. Dao to ga neuspje moeumanjiti. ...str.1=A

*ndikator je de&iniran pojmom, ali pojam nije indikatorom. +ato je i najbolja operacionalnade&inicija ua od teorijske de&inicije. nato tome, operacionalne de&inicije vrlo su vane,jer bez nji se teorijska zamisao ne moe empirijski provjeriti. /e"utim operacionalnode&iniranje samo je dio poslova koji su vezani uz empirijsku veri&ikaciju

34

Documents

Metodologija - Faze Istrazivanja Od Cetri Do Devet