(Kompletan pregled svih važnih aktivnosti na stranama 3 - 9)

MUZEJMUZEJ20172017

I u 2017. godini Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastavio je da razvija svestrane aktivnosti, koji-ma već duži niz godina održava vodeću poziciju među muzejskim institucijama u državi. Uz uspješnoostvarivanje redovne muzejske djelatnosti, kolektiv Muzeja je u 2017. godini bio posvećen organiza-ciji izložbi, zatim realizaciji izdavačkih projekata, kao i organizaciji promocija novih knjiga drugihizdavača. Bili smo počašćeni posjetama zvaničnika, a ostali smo nezaobilazno mjesto velikog brojaturista. Nastavili smo da plovimo punim jedrima vjerujući u ono što radimo. Posvećeni smo misiji

njegovanja civilizacijskog nasljeđa ovog podneblja i širenju snage duha stare Boke Kotorske.

POMORSKIPOMORSKIBokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, JANUAR 2018

2 Jedra Boke – januar/2018.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeJedra Boke je mjesečna publikacija

Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor

Januar 2018. godine

Direktor Pomorskog muzejaAndro Radulović

Savjet Pomorskog muzejaOd 14. septembra 2017. g. formiran je

Savjet Pomorskog muzeja koji će naredne 4godine raditi u sljedećem sastavu:

Đuro Beli Prijić, predsjednikDraško Dragaš,član

Dragana Lalošević, članVesna Prlja, član

Slavko Dabinović, član

Prijatelji i saradniciMr Mileva Pejaković Vujošević

Prof. dr Antun SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Don Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Slavko DabinovićRadojka Abramović

Jelena KaradžićIlija MlinarevićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Danijela Nikčević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Pomorski muzej Crne Gore KotorTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka

XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godinekompletno restaurirana i adaptirana za

potrebe Muzeja. Danas je Pomorski muzejinstitucija kulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske injeno izuzetno kulturno nasljeđe.

SJEĆANJASJEĆANJA

Ovog januara navršilo se godinu danaod smrti poštovanog Antuna TonkaTomića, svojevrsnog hroničara Do-

brote, autora dvije značajne knjige – CrkvaSv. Mateja u Dobroti i Dobrota – povije-snica bokeljskog pomorstva – te brojnihčlanaka, osvrta i tekstova druge vrste.Antun Tonko Tomić preminuo je u 93-oj godini 5. januara 2017.

godine. Rodio se u Dobroti 9. januara 1924. godine u pomorskojporodici kap. Iva Tomića i majke Gizele rođene Klačević, takođeiz dobrotske porodice pomoraca. Bio je oženjen Miroslavom-Mirom, rođenom Brajnović i sa njom imao tri ćerke, devet unuča-di i šest praunučadi.Bio je svojevrsni hroničar Dobrote. Vodio je svakodnevno priva-

tni dnevnik, počev od 1950. godine. Bilježio je sve značajno štose dešavalo u Dobroti i u dobrotskim porodicama, od rođenja,krštenja, vjenčanja, smrti, raznih crkvenih i svjetovnih proslava iraznih drugih podataka. Takođe, od pomenute 1950. godine zapi-sivao je meteorološke promjene i bilježio svakodnevno temperatu-ru vazduha, skoro sve do zadnjeg dana svoga života.Neumorno i posvećeno je proučavao pomorsku baštinu svoga

kraja. Plod toga je ogroman doprinos koji je dao spoznaji našeukupne pomorske baštine, osobito Dobrotske. Sve ono što je istra-živao i sakupljao preko pola vijeka, a to je dokumentirana istorijaDobrote i njenog pomorstva, objedinio je u svom kapitalnom djeluDobrota povijesnica bokeljskog pomorstva.Tonko je bio višedecenijski neraskidivo povezan sa Pomorskim

muzejom u Kotoru, gdje je radio od 1955. godine na dužnostisekretara Muzeja, sve do sretnog odlaska u penziju 1988. godine.Prelaskom u Pomorski muzej stao je rame uz rame sa već renomi-ranim vrsnim istraživačima pomorske prošlosti Dobrote, don An-tonom Miloševićem, prof. dr Antunom Dabinovićem i drMilošem Miloševićem.Bio je član redakcionog odbora poznate stručne periodične publi-

kacije Pomorskog muzeja Godišnjak od 1974. godine, od broja24. Godšnjak je publikacija koja je prva na ovim prostorima, kon-tinuirano, od prvog broja izašlog 1952. godine, objavljivala stru-čne radove renomiranih autora sa tematikom iz istorije pomorstvaBoke Kotorske, što je u velikoj mjeri i zasluga pok. Tonka. Bio je ičlan Izdavačkog savjeta, a sporadično i tehnički urednik.Pomorski muzej u Kotoru 9. sep-

tembra 2005. godine dodijelio muje nagradu Merito Navali, za izuze-tan doprinos uspješnom radu i afir-maciji Pomorskog muzeja. Nagradaje ustanovljena 2004. godine.

Antun Tonko Tomić 1924-2017

Mr Mileva Pejaković Vujošević, kaodirektorica Pomorskog muzeja, uru-

čuje nagradu Merito Navali AntunuTonku Tomiću 9. septembra 2005. g.

(Za ovaj prilog korišćen je tekstSlavka Dabinovića, objavljen u

novom Godišnjaku PMCG)

NAZIV: Skriveni svijet starihBokeljskih kužina;AUTOR: Mr Mileva PejakovićVujošević i Jelena Karadžić;ORGANIZACIJA: PMCG;MJESTO ODRŽAVANJA: PMCG;TRAJANJE: Od 25. 2. do 7. 3.

NAZIV: Priča o moru, izložbao pomorskoj prošlosti Boke; ORGANIZACIJA: PMCG i Me-đunarodni festivala klapa Perast; MJESTO ODRŽAVANJA: Kotor,Centar za kulturu;TRAJANJE: Jedan dan – 11. 3.

NAZIV: Pogled sa Lovćenana starim fotografijama1890–1940; AUTOR: Radmila Adžić;ORGANIZACIJA: PMCG, Na-cionalni parkovi Crne Gore iDom omladine Trojica;MJESTO ODRŽAVANJA:Kotor, Tvrđava Trojica; TRAJANJE: Od 20. 4. do 20. 5.

NAZIV: Ljudi od željeza nabrodovima od drva;AUTORI: Boris Čargo i Ljubo-mir Radić;ORGANIZACIJA: Hrvatski po-morski muzej u Splitu, Arheolo-ški muzej u Splitu i PMCG; MJESTO ODRŽAVANJA: PMCG;TRAJANJE: Od 7. 4. do 27. 4.

NAZIV: Otrant 100;MJESTO ODRŽAVANJA: PMCG; ORGANIZACIJA: Društvo Jad-ransko more (DJM) iz Budim-pešte i PMCG;AUTOR: DJM;TRAJANJE: Od 16. 5. do 1. 6.

NAZIV: Kulturne i prirodneljepote Crnogorskog primor-ja, izložba najboljih fotografijasa foto konkursa PMCG;

ORGANIZACIJA: PMCG; MJESTO ODRŽAVANJA: PMCG;TRAJANJE: Od 30. 9. do 15. 10.

NAZIV: 15 decenija Bokeljskemornarice na fotografijama;AUTORI: Ilija Mlinarević, kus-tos PMCG, i Slavko Dabino-vić, bibliotekar PMCG;ORGANIZACIJA: PMCG i Cen-tar za kulturu Grada Krka;MJESTO ODRŽAVANJA: Galeri-ja Centara za kulturu Grada Kr-ka – Decumanus, Grad Krk;TRAJANJE: Od 7. 10. do 26. 10.

NAZIV: Brodske knjige – do-kumenta pomorske baštine;AUTORI: Slavko Dabinović,Danijela Nikčević i TomislavBonić;ORGANIZACIJA: PMCG;MJESTO ODRŽAVANJA: PMCG;TRAJANJE: Od 7. 11. do 21. 11.

NAZIV: Palate grada Kotora igrada Perasta – nekada i sada;AUTORKE: Radojka Abramo-vić, viša muzejska savjetnicaPMCG, i Jelena Karadžić, mu-zejska savjetnica PMCG;MJESTO ODRŽAVANJA: PMCG;ORGANIZACIJA: PMCG; TRAJANJE: 22. 12. - 1. 2. 2018.

KNJIGA: Socijalno-ekonom-ska struktura društva u Ko-toru prve polovine XIV vijeka;AUTOR: Mr Jovan J. Martino-vić, arhelog;IZDAVAČ: PMCG;BROJ STRANA: 393;ŠTAMPA: Obod, Cetinje;PROMOCIJE: Međunarodninaučni skup, Kotor 21. 3. iPMCG, 20. 5.

BROŠURA: Bokeljska morna-rica;

AUTOR PROJEKTA: Prof. drAntun Sbutega;BROJ STRANA: 40;ŠTAMPA: Obod – Cetinje; PROMOCIJA: PMCG, 26. 6.

KNJIGA: Ikona vitezova – Is-torija ikone Fileremske;AUTOR: Prof. dr AntunSbutega;IZDAVAČI: PMCG i Narodnimuzej Crne Gore (crnogorskoizdanje), Aracne editrice, Italija(italijansko izdanje);PREVOD: Tereza Albano;BROJ STRANA: 277;ŠTAMPA: DPC – Podgorica;DATUM IZDANJA: 2016;PROMOCIJA: PMCG u Bogoro-dičinoj crkvi na Prčanju, 7. 7.

KNJIGA: Don Niko Luković –130 godina od rođenja;AUTOR: PMCG;IZDAVAČ: PMCG;ŠTAMPA: Gudco, Perast;PROMOCIJA: PMCG 22. 9.

KNJIGA: Lav Svetog Marka,simbol Serenissime, pred-stavljen u umjetnosti gradaKotora;AUTOR: Radojka Abramović,viši savjetnik PMCG;IZDAVAČ: PMCG;BROJ STRANA: 103;ŠTAMPA: GOLBI PRINT d.o.o.Podgorica;

PROMOCIJA: PMCG 20. 11.KNJIGA: Fortifikacijska arhi-tektura Boke Kotorske vene-cijanskog perioda (od 15.do 18. vijeka; AUTOR KNJIGE: prof. dr IlijaD. Lalošević; IZDAVAČ: Univerzitet Crne Gore;MJESTO ODRŽAVANJA: PMCG;DATUM: 23. 2.

3Jedra Boke – januar/2018.

POMORSKI MUZEJ U 2017.POMORSKI MUZEJ U 2017.

G l a v n i d o g a đ a j iG l a v n i d o g a đ a j iIZLOŽBE

IZDAVAČKI PROJEKTI

PROMOCIJE

log Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistema-tizaciji JU Pomorski muzej Crne Gore – Kotor.

Gospođa Miroslava Dimić,donatorka našeg muzeja,

9. februara je u Palati GrgurinaPomorskom muzeju darivalačetiri albuma starih fotografija:jedan veliki i tri manja. Pret-hodnog ljeta gospođa Dimić poklonila nam je je-dan veliki album sa fotografijama Prčanja. Sve foto-grafije potiču iz bogate zaostavštine oca gospođeDimić – prof. Vinka Đurovića.

Ufebruaru smo postavili legende na Brajevompismu uz eksponate u stalnoj izložbenoj pos-

tavci. Pločice na Brajevom pismu stavljene su i navrata biblioteke Muzeja, te nekih drugih prostori-ja. Završeno je štampanje sedam novih knjiga zavođenje muzejske dokumentacije.

Nada Radimir, najveći indivi-dualni darodavac Pomorskog

muzeja Crne Gore, preminula je uKotoru 7. februara u 87 godini.Gospođa Radimir potiče od starihpomorskih, trgovačkih porodica izBoke Kotorske, Radimir, Radoni-čić i Smekja.

4 Jedra Boke – januar/2018.

POMORSKI MUZEJ U 2017.POMORSKI MUZEJ U 2017.

Februar je u Pomor-skom muzeju obilježi-

la promocija knjige Fort-ifikacijska arhitekturaBoke Kotorske veneci-janskog perioda (od15. do 18. vijeka, auto-ra prof. dr Ilije D. La-loševića, redovnog profesora Arhitektonskogfakulteta Univerziteta Crne Gore u Podgorici, ro-đenog Kotoranina. Promocija je održana 23. feb-ruara na prvom spratu Muzeja. Izdavač knjige jeUniverzitet Crne Gore. O knjizi su govorili prof.dr Nađa Kurtović Folić, sa Fakulteta tehničkihnauka Univerziteta u Novom Sadu, i prof. drSvetislav G. Popović, dekan Arhitektonskog fa-kulteta Univerziteta Crne Gore.

Savjet Pomorskog muzeja održao je 17. februaraX sjednicu u tadašnjem sastavu. Na sjednici su

usvojeni: Izvještaj o radu, Finansijski izvještaj i Za-vršni račun Muzeja za 2016. godinu, te Izvještajrevizije muzejskog materijala; Usaglašen je i pred-

Umartu smo u PalatiGrgurina upriličili

izložbu pod nazivomSkriveni svijet starihBokeljskih kužina. Au-torke ove, izložbe, su et-nološkinja mr Mileva Pejaković Vujošević, ta-dašnja direktorica Pomorskog muzeja, i JelenaKaradžić, kustoskinja našeg muzeja. Na izložbije prezentovano posuđe, tekstilne rukotvorine,knjige recepata, upotrebni i dekorativni predmetikoji pripadaju kužini. Izložbu je otvorila istori-čarka umijetnosti Ljiljana Zeković.

Eksponatima iz Pomor-skog muzeja 11. mar-

ta u kotorskom Centruza kulturu organizovalismo izložbu o pomorskojprošlosti Boke Kotorske.Izložba je bila sastavni dio kolažnog programa sanastupom klapa, pričama i poezijom iz vremena

PREGLED DOGAÐAJA PO MJESECIMA

Poslovično i u januaru 2017. godine u kotor-skom Pomorskom muzeju nije bilo posebnih

manifestacija kao što su izložbe, prezentacije islično. Prvi mjesec u godini iskoristili smo da sve-demo bilans prethodne godine i napravimo izvr-šni program rada za tu godinu. Januar je takođemjesec kada obavljamo i obimni godišnji popissvih dobara u našem muzeju. Osim evidencijeosnovnih sredstava i sitnog inventara, blokovaulaznica, blagajne, kao i obaveza i potraživanja,taj posao je obuhvatio redovnu godišnju registra-ciju svih eksponata u upotrebi, eksponata vanupotrebe, te popis Godišnjaka, dvogodišnje mu-zejske publikacije .

Ujanuaru je u 93. godiniumro Antun Tonko

Tomić, istoričar i hroničarDobrote i našeg grada, du-gogodišnji knjižničar Po-morskog muzeja u Kotoru.U nizu njegovih djela pose-bno se ističe knjiga Dobro-ta – povjesnica bokelj-skog pomorstva.

J a n u a rb b

M a r tb bF e b r u a rb b

5Jedra Boke – januar/2018.

Direktorica Pomorskogmuzeja mr Mileva

Pejaković Vujošević po-četkom maja otišla je upenziju. Mjesto direktoraMuzeja preuzeo je diplo-mirani pravnik Andro Radulović, do ove pro-mjene direktor OJU Muzeji Kotor i član Savjetanašeg muzeja. Odluku o razrješenju dužnostigospođe Pejaković Vujošević i imenovanju gos-podina Radulovića za novog direktora JU Pomor-ski muzej Crne Gore Kotor donjela je 28. aprilaVlada Crne Gore u okviru svojih zakonskih nad-ležnosti. Sa ovom odlukom Vlade upoznat je 19.maja Savjet Pomorskog muzeja.

Uaprilu smo ugostilimeđunarodnu iz-

ložbu pod nazivom Lju-di od željeza na bro-dovima od drva, auto-ra Borisa Čarga i Lju-bomira Radića. Posvećena je najvećoj pomorskojbici na Jadranu, čuvenoj Viškoj bici iz jula 1866.godine, u kojoj su se, prije 151 godine kod ostrvaVis (Hrvatska), sukobile austrougarska i italijanskaflota. Izložbu su priredila dva muzeja iz Splita –Hrvatski pomorsku muzej i Arheološki muzej – aorganizovana je u saradnji sa našim muzejom.Izložbu je otvorio Veselko Grubišić, ambasadorRepublike Hrvatske u Crnoj Gori. Boris Čargo jegovorio o izložbi i samom događaju. Još su govorilidr Danka Radić, direktorica Hrvatskog pomor-skog muzeja Split i Damir Kliškić, direktor Arhe-ološkog muzeja. Izložba je imala premijeru pret-hodne godine povodom 150. godišnjice Viškebitke, na Visu. Prije Kotora gostovala je još uSplitu i Rijeci.

jedrenjaka, pod nazivom Priča o moru. Produk-cijski autor ovog druženja je bio Međunarodnifestivala klapa Perast.

UMinistarstvu kulture Crne Gore 17. marta smopotpisali ugovor na osnovu koga je to mini-

starstvo finansiralo šest projekata Pomorskog mu-zeja Crne Gore u Kotoru po Programu zaštite iočuvanja kulturnih dobara Crne Gore za 2017.

Za učesnike radionice posvećene nematerijal-noj kulturnoj baštini, koju su organizovali

Ministarstva kulture Crne Gore i UNESCO centarII kategorije za nematerijalnu baštinu iz Sofije, unašem muzeju je 12. marta priređen prijem iobilazak zbirki i spomen sobe Bokeljske morna-rice. Radionica je održavana na Cetinju i u Koto-ru od 7. do 12. marta.

Ambasador države Pa-lestine u Crnoj Gori

Rabi Alhantouli (RabiiAlhantouli) posjetio je23. marta Pomorski mu-zej Crne Gore tokomsvoje prve zvanične posjete Opštini Kotor.

Pomorskom muzeju je krajem marta uručenazahvalnica škole za osnovno i srednje muzičko

obrazovanje Vida Matjan. Zahvalnica nam je dodi-jeljena za doprinos i podršku postojanja i kvalitetarada u ovoj školi.

A p r i lb b

Pomorski muzej CrneGore i Opštinska jav-

na ustanova Muzeji Ko-tor 21. aprila predstavilisu stručnoj javnosti svojizdavački poduhvat: knji-gu Socijalno-ekonomska struktura društva uKotoru prve polovine XIV vijeka, mr Jovana J.Martinovića, arheologa, istaknutog naučnog ikulturnog radnika iz Kotora. Riječ je o doktorskojdisertaciji našeg poštovanog sugrađanina koja ne-običnim spletom okolnosti nije odbranjena. Pred-stavili smo je učesnicima međunarodnog naučnogskupa Isprepleteni identiteti: Kotor, Dubrov-nik i njihovo zaleđe u višestoljetnoj perspek-tivi. Učesnici ovog dvodnevnog skupa posjetilisu Pomorski muzej i tom prilikom mr MilevaPejaković Vujošević uručila im je po pri-mjerak Martinovićeve knjige.

Tvrđava Trojica bilaje mjesto gdje je 20.

aprila otvorena izložbapod nazivom Pogled saLovćena na starim fo-tografijama 1890 –1940, u čijoj je organizaciji učestvovao i naš mu-zej. Autorka izložbe fotografija, na kojima domini-ra divlja ljepota Lovćena, je istoričarka umjetnostiRadmila Adžić. Predstavljeno je bilo 150 starihfotografija i razglednica koje su snimljene na Ceti-nju, Ivanovim koritima, Kotoru i Tivtu. Izložbu jeotvorio poznati režiser prof. Vladimir Perović.

Početkom aprila započeli smo renoviranje dijelaprostora u Pomorskom muzeju. U ovoj obim-

noj akciji renovirani su dio neiskorišćenog prosto-ra koji će biti buduća galerija Pomorskog muzeja,zatim pomoćno stepenište, kao i toaleti.

M a jb b

Crne Gore. Autor je obimnu građu brojnih auto-ra o 12 vjekova bogatoj istoriji Bokeljske mor-narice sažeo na 15 strana čistog teksta. Publik-acija sa fotografijama ima 40 strana. Prvo izda-nje objavljeno je na crnogorskom i engleskomjeziku, u po 300 primjeraka. U planu je i štam-panje većeg broja primjeraka na italijanskom idrugim jezicima. Detaljnije o knjizi su govoriliautor prof. dr Antun Sbutega i tadašnji ministarkulture Crne Gore mr Janko Ljumović. Gosteje pozdravio Andro Radulović, direktor našegmuzeja.

Oficiri i viša posadaškolskog broda Vojne

Mornarice Italije Palinuro,posjetili su 29. juna Pomor-ski muzej. Grupu su pred-vodili ataše za odbranu priitalijanskoj ambasadi u Beogradu, pukovnik Pao-lo Sfero (Sferro) i zapovjednik ovog trojarbol-nog jedrenjaka, kapetan fregate Đuzepe Valenti-ni (Giuseppe Valentini). Sljedećeg dana, 30. ju-na, Muzej su obišli pitomci prve godine Morna-ričke srednje škole Frančesko (Francesco) Moro-sini iz Venecije, koji su na Palinuru plovili usklopu praktične obuke plovidbe.

Sredinom juna u našem muzeju počeli su dogo-vori o izradi uniformi Bokeljske mornarice iz

sredstava koje je odobrilo Ministarstvo kultureCrne Gore za tu namjenu. Tim povodom u Mu-zeju je 12. juna bio gospodin Vaid Turusković,izrađivač narodnih nošnji i kolekcionar, sa sup-rugom Nevinom, iz Tuzi.

POMORSKI MUZEJ U 2017.POMORSKI MUZEJ U 2017.

6 Jedra Boke – januar/2018.

Knjigu Ikona vitezova –Istorija ikone Filerem-

ske, autora prof. dr AntunaSbutege, Pomorski muzejCrne Gore predstavio je 7.jula u Bogorodičinoj crkvi naPrčanju. Knjiga je objavljenau zajedničkom izdanju našegmuzeja i Narodnog muzejaCrne Gore na Cetinju, a isto-vremeno je objavljena i u Italiji od izdavačaAracne editrice, pod naslovom Icona dei cavalieri:Storia della Madonna di Fileremo e altre storie aessa collegate. Autor je zapravo napisao knjigu naitalijanskom jeziku, ali je želio da prvo bude ob-javljena u Crnoj Gori, što je i učinjeno u prevoduTereze Albano. Na 280 strana i uz dosta ilustraci-ja autor detaljno analizira dugu, veoma interesan-tnu i malo poznatu istoriju ikone Bogorodice

Povodom dana najstari-je pomorske bratovšti-

ne naš muzej je objavio i26. juna u Palati Grgurinapromovisao brošuru podnazivom Bokeljska mor-narica, prof. dr Antuna Sbutege, admiralaBokeljske mornarice. Objavljivanje ilustrovanebrošure finansijski je podržalo Ministarstvo kulture

Stogodišnjicu Otrant-skog baraža i Prvog

Svjetskog rata, Pomorskimuzej Crne Gore Kotor idruštvo Jadransko more(Adriatic Sea Association)iz Budimpešte obilježili su izložbom fotografija podnazivom Otrant 100. Otrantski baraž je jedan odnajvećih pomorskih okršaja na Jadranu za vrijemePrvog Svjetskog rata. Izložba je otvorena 16. maja uPalati Grgurina, a istog dana istovjetna postavka jepredstavljena i u Budimpešti. Na izložbi su go-vorili Srećko Čulić, član rukovodstva društva Jad-ransko more iz Splita i Ilija Mlinarević, kustosPomorsko-tehničke zbirke našeg muzeja.

Kapitalno djelo našegistaknutog sugrađani-

na mr Jovice Martino-vića – Socijalno eko-nomska struktura dru-štva u Kotoru prve po-lovine XIV vijeka – predstavili smo širem audi-torijumu 20. maja, na dan kada se obilježavameđunarodna manifestacija Noć muzeja. Knjigaje zajednički izdavački projekat našeg muzeja iOJU Muzeji Kotor. Stručnjaci su knjigu ocijenilikao dragocjeni naučni doprinos proučavanju, ka-ko Kotora, tako i istorije balkanskih, mediteran-skih i evropskih gradova ovog perioda. Na pro-mociji knjige govorili su autor mr Jovica Martino-vić, novi i dotadašnji direktori Pomorskog muze-ja, Andro Radulović i mr Mileva PejakovićVujošević, te dr Gracijela Čulić.

Naš muzej 26. maja po-sjetila je delegacija ita-

lijanskog grada Monfalkonena čelu sa gradonačelni-com Anom Marijom Či-zint (Anna Maria Cisint).

Tokom maja u Pomorskom muzeju je završenorenoviranje prostora ispred toaleta u prizemlju

Palate Grgurina. Urađena su i neka druga dotjeri-vanja muzejskog prostora.

J u nb b

J u lb b

7Jedra Boke – januar/2018.

Fileremske. O knjizi su govorili recenzent knji-ge prof. dr Aleksandar Čilikov i sam autorprof. dr Antun Sbutega. Goste je pozdraviodon Ivo Ćorić, župnik na Prčnju i Stolivu, aprigodnu riječ održao je Andro Radulović,direktor Pomorskog muzeja.

Rumen Radev, predsjed-nik Bugarske, sa člano-

vima svoje delegacije po-sjetio je 12. jula, Pomorskimuzej Crne Gore Kotor.Nakon posjete Muzeju gos-podin Rumen Radev upisao se u knjigu utisakanaše institucije gdje je ostala zapisana sljedećaporuka: Veoma sam impresioniran da sam vidiotako bogato sačuvanu istoriju.

Krajem jula, tačnije 27. jula, u probni rad smostavili interaktivni ekran. Interaktivni ekran

pruža veliki broj informacija na jednom mjestu iolakšava svakom gostu snalaženje kroz Muzej.Stručni posao instalacije interaktivnog ekranaobavio je Uglješa Samardžić iz firme Tricen.Interaktivni ekran je postavljen u holu Muzeja.

Don Niko Luković –130 godina od ro-

đenja, knjiga je koju smoizdali u čast jednog od naj-umnijih ljudi Boke Kotorskei jednog od utemeljivačakotorskog Pomorskog muzeja. Knjigu smo promo-visali u Palati Grgurina 22. septembra, upravopovodom vijeka i tri decenije od rođenja uvaže-nog sugrađanina. Riječ je o samostalnom izdava-čkom poduhvatu Pomorskog muzeja, u kome susabrani svi radovi don Nika Lukovića objavljeniod 1952. do 1969. godine u Godišnjacima našeinstitucije.O knjizi i nezaobilazno o znamenitom kotora-

ninu govorili su Andro Radulović, direktor Po-morskog muzeja, i Ilija Mlinarević, kustos na-šeg muzeja, a monsinjor don Anton Belan, ge-neralni vikar Kotorske biskupije, detaljnije je pri-čao o samom don Niku Lukoviću koga je ličnopoznavao i s kojim je bio blizak.

Prve tri nagrade na fotokonkursu sa temom

Kulturne i prirodne lje-pote Crnogorskog pri-morja dobili su: NebojšaNišić, (prva nagrada) za fo-tografiju Morning in BokaBay (Jutro u Boki Kotor-skoj), Ivan Vojnić (druganagrada) za rad Gospa odŠkrpjela, i Ranko Maraš(treća nagrada), za fotogra-fiju Vrata od grada. Tro-jici prvonagrađenih pripalesu novčane nagrade u izno-sima od 250, 200 i 100 eu-ra za prvu, drugu i trećunagradu.Nagrade trojici autora uručene

su 30. septembra u 19 sati u Po-morskom muzeju Crne Gore Ko-tor, kada je u prostorijama Muze-ja na prvom spratu otvorena izlo-žba 30 najboljih radova koje jeodabrao isti žiri. Izložbu su činilefotografije ukupno 15 autora.Izbor najboljih fotografija i autora obavio je žiri

u sastavu dr Stevan Kordić i Zoran Nikolić,poznati i priznati umjetnički fotografi, te Radoj-ka Abramović, viši savjetnik u našem muzeju.Žiri je svoju odluku objavio 11. septembra. Nakonkurs je stiglo 194 fotografije 41 autora izCrne Gore i regiona.

Uavgustu u Palati Grgurina nije bilo otvaranjaizložbi, prezentacije knjiga ili sličnih kultur-

nih događanja, ali se intenzivno radilo na pripre-mi manifestacija čije se finale vidjelo u septem-bru i u oktobru. Preko Ministarstva kulture CrneGore Muzej se uključio i međunarodni projekatMeđunarodna biblioteka, nabavili smo novuopremu i sredstva za restauratorsko-konzervator-sku radionicu. Završena je restauracija i konsoli-dacija nekoliko starih slika. U Muzej je stigaoprojekat tehničke dokumentacije za uređenjeunutrašnjeg prostora galerije i laboratorije zakonzervaciju, te projekat za sanaciju dijela kro-vne konstrukcije Palate Grgurina.

Članica Senata SAD, sena-torka Suzan Kolins

(Susan Collins) sa supru-gom Tomasom Dafronom(Thomas Daffron) i gospo-đa Margaret En Ujehara(Margaret Ann Uyehara),ambasadorka SAD u našojdržavi, obišli su 12. avgusta Pomorski muzej.Uvažene gošće su u knjizi utisaka ostavile slje-deće poruke: Predivan muzej (S. Kolins) i Hvala veomamnogo za predivnu turu ovim izuzetnim mu-zejom (M. En Ujehara).

A v g u s tb b

S e p t e m b a rb b

Krka, Andro Radulović, direktor Pomorskog mu-zeja Crne Gore Kotor, i Darijo Vasilić, grado-načelnik Grada Krka, koji je izložbu otvorio.Izložba je održana u galeriji Decumanus, sastav-nom dijelu Centra za kulturu Grada Krka.

Predsjednik Republike Ma-đarske Janoš Ader sa su-

prugom dr Anitom Her-ceg posjetio je 5. oktobraPomorski muzej Crne GoreKotor. Predsjednik Ader jenaš muzej obišao drugog dana dvodnevne zva-nične posjete Crnoj Gori. Vodič uvaženim gosti-ma iz Mađarske bila je Dolores Fabian, našadugogodišnja saradnica. Gospodin Ader se upisaou knjigu utisaka Muzeja gdje je ostala slijedećaporuka:

Uz veliku zahvalnost za fascinantnu posjetuovoj bogatoj riznici pomorske istorije i slavneistorije Grada.

Početkom oktobra kupili smo dva isušivača vla-ge za muzejsku biblioteku. Ove mašine za od-

vlaživanje vazduha i prostorija trebalo bi da omo-guće da se u depou knjiga muzejske bibliotekeodržava prihvatljiv nivo vlažnosti vazduha.

8 Jedra Boke – januar/2018.

POMORSKI MUZEJ U 2017.POMORSKI MUZEJ U 2017.

Na manifestaciji Štorijao galiji – Cristo Re-

ssussitato 2017. Pomorskimuzej Crne Gore je pred-stavio izložbu Petnaestdecenija Bokeljske mor-narice na fotografijama, izloživši pritom samomanji dio bogate istorije jednog od najstarijihudruženja pomoraca. Manifestacija Štorija o gali-ji – Cristo Ressussitato održava se svake godineod 5. do 8. oktobra na Krku (Hrvatska), u danimakoji su neposredno prethodili Lepantskoj bici ikada se dogodila ta najveća pomorska bitka uistoriji u kojoj su učestvovale galije, odnosnobrodovi na vesla. Sama bitka održana je 7.oktobra 1571. godine.Osnovni, tematski fundus izložbene postavke

činilo je više od stotinu fotografija koje pratedogađanja vezana uz djelovanje Bokeljske mor-narice poslijednjih 15 decenija. Uz fotografijepredstavili smo i odore, oružje i jednu maketujedrenjaka.Autori izložbe su Ilija Mlinarević, kustos, i

Slavko Dabinović, bibliotekar našeg muzeja.Na svečanosti otvaranja izložbe govorili su MajaParentić, direktorica Centra za kulturu Grada

Izložbom Brodske knji-ge – dokumenta po-

morske baštine u no-vembru smo po prvi putjavno izložili brodskednevnike pohranjene unašoj biblioteci. Na panoima su prikazanibrodski dnevnici uglavnom sa jedrenjaka, tenekoliko njih sa parnih i motornih brodovaduge i obalne plovidbe. Predstavljena su iuputstva i propisi za vođenje brodskih dne-vnika na jedrenjacima iz 19. vijeka i namotornim brodovima 20. vijeka. Naš muzej posjeduje 78 brodskih

knjiga, od čega 25 brodskih dne-vnika, 13 poručničkih dnevnika,pet dnevnika stroja, jedan dnevnikbrodskog tereta, 32 brodska dne-vnika male obalne plovidbe i dvaprivatna dnevnika. Najstariji brod-ski dnevnik koji se čuva u muzejuje iz 1803. godine. Vođen je na brigantinu Kas-tore (Castore) koji je plovio pod komandom Juli-ja Kolovića Matikole iz Perasta. Ovaj je brod-ski dnevnik na izložbi prikazan u digitalnom ob-liku samolistajuće knjige, na 202 stranice.

Pomorski muzej CrneGore Kotor u septem-

bru je dobio novi Savjet.Čalnovi Savjeta u novomsastavu su: Đuro Beli Pri-jić, likovni umjetnik (pred-sjednik), istaknuti crnogorski slikar Draško Dra-gaš (član), etnolog i antropolog, kustos MuzejaGrada Perasta Dragana Lalošević, (član), kon-zervator Vesna Prlja (član) i bibliotekar našegmuzeja Slavko Dabinović, (član, predstavnikzaposlenih). Konstitutivna sjednici Savjeta održa-na je 14. septembra

Delegacija NR Kine, ko-ju je predvodio Ma

Peihua, potpredsjednikSvekineskog narodnog poli-tičkog savjetodavnog kon-gresa, 26. septembra je po-sjetila Pomorski muzej. Gosti iz Kine stigli su upratnji izvanrednog i opunomoćenog ambasadoraNR Kine u Crnoj Gori Cui Zhi Wei, te predsjedni-ka Opštine Kotor Vladimira Jokića.

Gospođa Stanka Turčinović 14. septembra jenašoj instituciji poklonila nekoliko dragocje-

nih predmeta.

O k t o b a rb b N o v e m b a rb b

Autorstvo izložbe o brodskim dnevnicima, upomorskom svijetu uvaženim kao temeljnidokumenti svakog broda, je bibliotekar Po-morskog muzeja Slavko Dabinović, koji je urealizaciji ovog poduhvata imao veliku pomoćDanijele Nikčević, dokumentariste naše insti-tucije. Izložbu je otvorio 7. novembra kapetanduge plovidbe Neđeljko Radulović. U progra-mu otvaranja izložbe, pored kapetana Radulovi-ća, govorili su još i Andro Radulović, direktorkotorskog Pomorskog muzeja, i autor izložbe.Realizaciju izložbe finansijski je pomoglo Mini-starstvo kulture Crne Gore.

U novembru smo obja-vili i predstavili knjigu

Lav Svetog Marka, sim-bol Serenissime, pred-stavljen u umjetnostigrada Kotora, čija je au-torka Radojka Abramović, viši sav-jetnik Pomorskog muzeja Crne Gore.Tema ove knjige, koja predstavljamožda i najznačajnije djelo Pomor-skog muzeja u 2017. godini, obuh-vata vremenski period od 1420. do1797. godine, kada je Kotor bio usklopu moćne hiljadugodišnje MletačkeRepublike. Promociju smo upriličili 20. novembra, u

sklopu obilježavanja 21. novembra, dana Op-

9Jedra Boke – januar/2018.

Organizacijom izložbepod nazivom Palate

grada Kotora i grada Pe-rasta – nekada i sadaPomorski muzej Crne Go-re zključio je svoju bogatumuzeološko-kulturnu aktiv-nost u 2017. godini. Na 19 panela publici smopredstavili 131 fotografiju kotorskih i peraškihpalata u njihovom sadašnjem i nekadašnjemizgledu. Autorke izložbe su istoričarka umjetno-sti Radojka Abramović, viša muzejska savjetni-ca, i etnološkinja Jelena Karadžić, muzejskasavjetnica, obje priznate kustoskinje Pomorskogmuzeja Opredjelivši se za koncept prikazivanja palata

dva bokeška grada u njihovom prošlom i sada-šnjem izgledu, autorke su nastojale napravitiparalelu između izvornih izgleda kotorskih i pe-raških palata, njihovih promjena kroz istoriju, tenjihovog izgleda i funkcije danas.Izložbu je u predvečerje blagdanskih praznika,

22. decembra, otvorila Jovana Lalošević Vido-vić, istoričarka umjetnosti i istraživač u oblastizaštite kulturne baštine Boke. Osim nje, u pro-gramu otvaranja izložbe govorile su obje autor-ke, te Andro Radulović, direktor Pomorskogmuzeja Crne Gore.

D e c e m b a rb b

štine Kotor. Osim autorkeRadojke Abramović, napromociji su govoriliAndro Radulović, direktorkotorskog Pomorskog mu-zeja, don Anton Belan,generalni vikar Kotorskebiskupije, i mr Jovan J.Martinović, arheolog,istaknuti naučni i kulturniradnik iz Kotora. Projekat jerealizovan pod pokrovitelj-stvom Ministarstva kultureCrne Gore u okviru Pro-grama zaštite i očuvanjakulturnih dobara za 2017.godinu.

Izložba je bila uključena udržavni Program zaštite iočuvanja kulturnih dobaraza 2017. godinu.Primjereno širem kontekstuizložbu smo realizovali usaradnji sa Ministarstvomkulture Crne Gore.

10 Jedra Boke – januar/2018.

Kotorani pravoslavne i katoličke vjeroispo-vjesti su 27. januara tradicionalno proslavi-li Savindan i početak Tripundanskih sveča-

nosti. Građani, predstavnici lokalne vlasti, poča-sni odred Bokeljske mornarice Kotor i Gradskamuzika najprije su, kako nalaže običaj, obilježiliSavindan ispred crkve Svetog Nikole u Staromgradu, a potom su pred katedralom tačno u pod-ne saslušali Lode, pohvale svecu-zaštitniku grada,i ispratili podizanje zastave Svetog Tripuna.Pošto je dječji hor Srpskog pjevačkog društva

Jedinstvo otpjevao Salgeti-jevu O srpska mladanevina čeda i Himnu Svetom Savi, okupljenimgrađanima obratio se parohkotorski protojerej stavroforMomčilo Krivokapić.Da živimo svi u slozi, Sve-

ti Savo ti pomozi. Okupilismo se na ovom trgu svizajedno, raznih ideologija irazličitih nijansi u vjeri.Svako ko je došao na ovajtrg je dobrodošao i došaoje zato što ima čisto srce inema ružne misli. I zato,ponavljam: Da živimo svi uslozi, Sveti Savo ti pomozi. To je, ustvari, zavje-tna misao – poručio je paroh Krivokapić.Pohvalivši Gradsku muziku što je obnovila

divan kotorski običaj da pred Svetim Nikolomsviraju himnu Svetom Savi, on je dodao da trebaobnavljati ono što je dobro, čuvati i poštovatirazlike. Neka svako drži svoje, ali neka poštuje tuđe. To

je mudrost života. Živi bili svi i blagoslov nekabude na svima vama – poručio je paroh kotorskiprotojerej stavrofor Momčilo Krivokapić.Nakon svečanosti ispred hrama Svetog Nikole,

Gradska muzika se, zajedno sa građanima i vjer-nicima jedne i druge vjeroispovijesti, zaputila kakatedrali gdje su zajedno sa odredom Bokeljskemornarice pozdravili početak Tripundanskih sve-čanosti. Tačno u 12 sati mali admiral Bokeljskemornarice Luka Jovana Kovačević sa lođe kate-drale Svetog Tripuna je izgovorio Lode – po-hvale Svetom Tripunu, zaštitniku grada Kotora.Godišnje ponovljenje svečanosti koju smo

spremni da svetkujemo, dok oživljuje u namanajmilije bogoljubne uspomene, podsjeća nas nasjajna djela naših praotaca, koji pod okriljemČudotvorca čije svete moći Kotor poštuje, posta-

doše zaslužni za vjeru i zadomovinu, a nama njihovimsretnim potomcima ostavišeslavno nasljedstvo. Dakle,građani, nek se i ove godineproslavi predajnim sjajem iuobičajenim obredima ovanama tako mila svečanost, aneka nama svima bude pod-strek isti onaj svetac radikojeg se ona i svetkuje. Ne-ka se tim najprije iskažeslava Bogu Velikome, te

poklon i štovanje slavnoj Djevici Mariji i pogla-vitom mučeniku Isusovu Svetom Tripunu. Ej do-pusti, Veliki Bože, nek se za toliki niz stoljeća,koliko je do sada minulo trenutaka, razvije svakegodine proslavljeni ovaj stijeg, a uvijek u slozi,sreći i ljubavi. Slava! Slava! Slava – uzviknuo jeKovačević okupljenima.Izgovaranjem Loda, ovog januara izgovarene

po 1209. put) svečano su počele ovogodišnjeTripundanske svečanosti u našem gradu.

(O malom admiralu na strani 12)

Lode i Savindan 2018Lode i Savindan 2018

TRADICIJATRADICIJA

11Jedra Boke – januar/2018.

Fotografija: D. Brdar

Pomorstvo u KOTORU danas

Brodovi1.

005 1.

205

1.10

9

1.10

9

1.11

8

1.22

4 1.45

4

1.49

3 1.63

7

1.56

7

1.67

3 1.83

8

155 17

7 228 26

2 310

1317

343 38

7

354

412

488

430

06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

Brodovi i jahte u Kotoru od 2006. do 2017. godine

U Kotorsku luku u januaru su dolazila samotri kruzing broda i to: Costa Luminosa,

Athena, i Artemis. Zabilježena su četiri nji-hovih uplovljavanja: Costa Luminos 4. janu-

ara, Athena 5. (isplovio 6.) i Artemis 7. isplo-vio 8.) i 14. (isplovio 15. januara).

Jahte

Costa Luminosa4. januara u Luci

Foto

: Rad

io K

otor

Kotorska Luka 25. jula 2016.Kruzer Costa Mediterranea

i kruzing jahta Crystal Esprit

LUKA KOVAČEVIĆ MALI ADMI-RAL ZA 2018: Na svečanoj sjed-nici Admiralata i Upravnog odbo-ra Bokeljske mornarice, održanoj13. januara, odlučeno je da seove, 2018. godine, u zvanje ma-log admirala imenuje Luka Kova-čević iz Herceg Novog.

Osmogodišnjeg Luku je za novog malog admira-la preporučio odličan uspjeh u školi, bavljenjesportom, kao i tradicija pomorstva u porodici. Lu-kin predak je učesnik pobune mornara u Boki Ko-torskoj, početkom 1918. godine.Izbor malog admirala Bokeljske mornarice Tradi-

cionalno se obavlja na Karike, 13. januara, u znaksjećanja na daleku 809. godinu, kada je kotorskitrgovac Andreaci Saracenis od venecijanskihpomoraca otkupio relikvije sv. Tripuna.

PREDAVANJE U DOMU MOR-NARICE: Udruženje pomorskihkapetana Crne Gore u saradnjisa Bokeljskom mornaricom31. januara je u Domu Bokelj-ske mornarice u Starom graduorganizovalo predavanje Za-konski i institucionalni uslovineophodni da bi se domaći investitori podstaklida investiraju u domaću privredu, sa osvrtom nacrowedfunding. Predavač je bio prof. dr Ivo Pa-parela, univerzitetski profesor iz Dubrovnika, članBokeljske mornarice Kotor.

Stari jedrenjaciStari jedrenjaci

OPLATA: Vanjsko opločenje koje se postavlja nakonstrukciju kostura broda. Vanjska oplata jenepropusna ljuska, opna, stjenka trupa broda.Vanjsku oplatu sačinjavaju oplata dna i bočna

oplata. Osigurava brodu nepropusnost i sudjelujeu osiguranju njegove čvrstoće. Oplatu broda od

drveta čine drvene platice koje se zakivaju, aoplata metalnog broda se sastoji od limova spo-

jenih zavarivanjem.

Kod starih jedrenjaka oplata je cjela spolja pre-mazivana smolama, uljanim premazima i katra-nom.... Španski galeoni, kao i svi ostali iz 15-17vijeka su ispod vodene linije imali podebljanudrvenu oplatu. U prostor između dasaka oplate

utiskivala su se tijesno i čvrsto konopljina vlaknakako bi hermetizovali trup. Preko toga je

obavezno išao sloj katrana koji je štitio kakodrvo tako i konopljina vlakna. Morski organizminaročito u tropskim predjelima razne vrste crva

koje se hrane drvetom su nagrizale oplatu ikatran je sprečavao prodor i oštećenja trupa.

Aktivnosti Bokeljske mornarice

QpnpstuwpRječnik

Brigantin Aust Areopago; Građen u Rovinju 1830 g. Obnavljan 1845. i 1853. g; 272 t; Ulje na platnu, Bazi Ivanković; Od 1849-58.g. kap. jeBlažo (Tripo) Matković koji je zavještao sliku broda Gospi od Škrpjela

Ivo Paparela (lijevo)