BokeBokeJedraJedraJ B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, APRIL 2016

POVODOM 75 GODIŠNJICE SMRTI NARODNIH HEROJAMILANA SPASIĆA I SERGEJA MAŠERE I POTAPANJA RAZARAČA ZAGREB

Izložba Čast nema cijenu

Uznak sjećanja i obilježavanja 75 godina od herojske smrti mornaričkih oficira Milana Spasića i SergejaMašere i potapanja razarača Zagreb Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru i Zbirka pomorskog nasljeđaPorto Montenegro organizovali su izložbu pod nazivom Čast nema cijenu. Izložbu fotografija dvojice hra-

brih heroja i dokumenata povezanih sa njima, te fotografija i sačuvanih predmeta sa potonulog razaračaotvorio je 16. aprila u prostoru tivatske muzejske zbirke kapetan bojnog broda Darko Vuković. Sam događaj

otvaranja ove veoma uspjele izložbe okupio je veliki broj posjetilaca, među kojima su bili i ambasadorSlovenije u Crnoj Gori Mitja Močnik, konzul Srbije Zoran Dojčinović, počasni konzul Mađarske Ćaba

Mađar, gradonačelnik Tivta Ivan Novosel, čelnici UBNOR-a Crne Gore, načelnik Generalštaba VCG, admi-ral Dragan Samardžić i viceadmiral Bokeljske mornarice Ilija Radović. Izložba je bila otvorena do 30.

aprila, a nakon toga preseljena je u Sloveniju, u Pomorski muzej Sergej Mašera u Piranu . (Više na stranama 4, 5, 6, 7 i 8)

Izložbeni prostor Zbirke pomorskog nasljeđa Porto Montenegro16. aprila: Komandant mornarice Crne Gore, kapetan

bojnog broda Darko Vuković otvara izložbu Čast nema cijenu

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruApril 2016. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka AbramovićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja kojiće naredne 4 godine raditi u sljedećem

sastavu:Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članAndro Radulović, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka

XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godinekompletno restaurirana i adaptirana za

potrebe Muzeja. Danas je Pomorski muzejinstitucija kulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

2 Jedra Boke - april/2016.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeNJUZLETER POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Na Cetinju je, u Ministarstvu kulture, 27. i 28. aprila održana Kon-ferencija pod nazivom Moć kulture, koja je bila posvećenakulturnoj politici Crne Gore, savremenim izazovima i perspektiva-ma. Konferenciju je organizovalo Ministarstvo kulture u partnerstvus njemačkom fondacijom Konrad Adenauer a na njoj su učestvovaladva predstavnika Pomorskog muzeja Crne Gore mr Mileva Pejako-vić Vujošević, direktorica Muzeja, i Ilija Mlinarević, kustos.

Konferenciju su otvorili Pavle Goranović, ministar kulture i Nor-bert Beckmann Dierkes, direktor fondacije Konrad Adenauer, na-kon čega su uslijedile tri panel diskusije: Kultura kao razvojni po-tencijal i kulturi turizam, Kultura i međusektorsko povezivanje i Kul-tura u službi javne diplomatije. U okviru panel diskusija govorili supredstavnici domaćih i međunarodnih institucija, a moderator je bioknjiževnik Andrej Nikolaidis.

Panel Kultura kao razvojni potencijal i kulturni turizam, obilježila suizlaganja Marka Petričevića, generalnog direktora Direktorata za up-ravljanje turističkom destinacijom u Ministarstvu održivog razvoja iturizma, prof. dr Rada Ratkovića, dekana Fakulteta za biznis i turi-zam, prof. dr Aleksandra Čilikova, istoričara umjetnosti i LarsaJörn Zimmera, njemačkog eksperta za održivi razvoj i turizam.

Govorilo se o potencijalima naše zemlje u oblasti kulturnog turizma,pri čemu je ukazano na bogato kulturno nasljeđe koje je neophodnovalorizovati i uz posebnu pažnju prilagoditi potrebama modernog do-ba. Zaključeno je da komparativna analiza današnjeg crnogorskog tu-rizma i onog od prije 15 godina ukazuje na znatan napredak, ali i na-značeno da je važno imati u vidu sve moguće probleme i prepreke sakojima se u ovoj oblasti srijećemo, kako bi na pravi način iskoristiliznačajne potencijale našeg kulturnog nasljeđa. Iskustva Njemačke uovoj oblasti predstavio je Lars Jörn Zimmer, njemački ekspert zaodrživi razvoj i turizam, koji je naglasio važnost valorizacije kulturnihdobara u turističke svrhe, za ukupni razvoj jedne zemlje.

Foto: I. Mlinarević

Učesnici Kon-ferencije naCetinju međukojima su bilii mr MilevaPejaković Vu-jošević i IlijaMlinarević

Konferencija Moć kulture

NA CETINJU ODRŽAN SKUP O KULTURNOJ POLITICICRNE GORE, SAVREMENIM IZAZOVIMA I PERSPEKTIVAMA

Uhercegnovskom hote-lu Palmon bay 21. i22. aprila održana je regi-onalna konferencija Pre-kogranična saradnja:Mogućnosti zajedničkogdjelovanja na tromeđiCrne Gore, Hrvatske iBosne i Hercegovine.IPA program prekograni-

čne saradnje Hrvatska–BiH–Crna Gora 2014-2020 je jedan od dva trilate-ralna programa u kojima će Crna Gora učestvovatiu novoj finansijskoj perspektivi. Ukupan iznos bes-povratnih sredstava EU na raspolaganju korisnici-ma ovog programa za naredni sedmogodišnji

period iznosi 57,1 milioneura, a s kofinasiranjemukupna vrijednost je 67,2miliona eura.Na konferenciji su date

smjernice za buduće apli-kante, a projekti iz oblastikulture su naglašeni kaojedan od prioriteta.Konferenciju su organi-

zovali: Ministarstvo vanj-skih poslova i evropskih integracija Crne Gore iFondacija Konrad Adenauer u saradnji sa Opšti-nom Herceg Novi.Kotorski Pomorski muzej predstavljao je Ilija

Mlinarević, kustos Pomorsko-tehničke zbirke.

Na panelu, Kultura i međusek-torsko povezivanje, govorili suAleksandar Dajković, generalnidirektor Direktorata za kulturnubaštinu u Ministarstvu kulture, za-tim prof. dr Nenad Vujadino-vić, dekan Fakulteta umjetnostiUDG, Branka Žižić, savjetnica uSektoru za nacionalne programe iprojekte u Ministarstvu nauke, iAngela Cathrin Brümmer, izKonsalting firme za spomeničkekoncepte iz Njemačke.

Kroz izlaganja panelista i uče-snika Konferencije ukazalo se navažnost međusektorskog povezi-vanja i bliskost kulture sa drugimoblastima. Kako je istaknuto,nedavno usvojeni Program raz-voja kulture Crne Gore do 2020.godine definiše ovo pitanje kaojedan od prioriteta u njenom

daljem razvoju. Iskustvo Njemač-ke u povezivanju različitih sekto-ra, ocijenjeno je kao dobro us-mjerenje za Crnu Goru.

Drugog dana Konferecije, na te-mu Kultura u službi javne diplo-matije, govorili su Dragica Mi-lić, generalna direktorka Direk-torata za kulturno-umjetničkostvaralaštvo u Ministarstvu kultu-re, Marijana Živković, direkto-

rica Direkcije za ekonomskeodnose i kulturnu saradnju s ino-stranstvom iz Ministarstva vanj-skih poslova i evropskih integra-cija, Hana Stojić iz TRADUKIEvropske mreže za književnost iMichael G. Fritz, njemački knji-ževnik iz Drezdena.

Učesnici su naveli da Crna Gorateži da, različitim načinima afir-miše svoj kulturni i nacionalniidentitet. Predstavljene su aktiv-nosti na međunarodnom planu inaznačeno da je urađen značajanposao, ali da se on mora nastavitiuz još veću posvećenost. Pristu-panje Crne Gore TRADUKI mre-ži ocijenjeno je kao još jedan, va-žan korak za predstavljanje kultu-re Crne Gore i njene kulture Ev-ropi i svijetu.

3Jedra Boke - april/2016.

Konferencija o prekograničnoj saradnji

NAJBOLJI U CRNOJ GORIU panelskim diskusijama

učestvovala su oba predstavni-ka našeg muzeja. Pomorski

muzej je u više navrata dobiopohvale za rad i označen kao

primjer najbolje prakse uCrnoj Gori.

U NAŠEM KANTUNUU NAŠEM KANTUNU

Uaprilu smo u Pomorskommuzeju započeli preuređe-nje Odjeljenja Bokeljske mornari-ce koje će u novom izdanju bitiotvoreno 17. maja prilikom pre-mijernog prikazivanja filma KoloBokeljske mornarice. Takođesmo obavili i određene promjeneu Etnografskom odjeljenju gdjesmo u jednu staklenu vitrinu po-stavili dvije ženske nošnje kojenam je početkom decembra da-rivala gospođa Nedeljeka Temali.

4 Jedra Boke - april/2016.

Foto

graf

ije: D

. Brd

ar

IZLOŽBEIZLOŽBE

Izložba pod nazivom Čast nema cijenu, kojom su naš Pomorski muzej i Zbirka pomorskognasljeđa Porto Montenegro obilježili 75 godina od herojske smrti mornaričkih oficira MilanaSpasića i Sergeja Mašere i potapanje razarača Zagreb, bila je jedna od nekoliko manifestaci-ja organizovanih istim povodom u Tivtu tog vikenda. Uveče, po završenom programu otvaranja

izložbe u Zbirci pomorskog nasljeđa, Opština Tivat i UBNOR Tivta priredili su svečanu akademijuposvećenu Spasiću i Mašeri a kojoj je pored ostalih, prisustvovao i nekadašnji savezni sekretar za

narodnu odbranu SFRJ i komandant JRM, admiral flote Branko Mamula. Kod spomenika dvojici na-rodnih heroja u tivatskom Gradskom parku, prije podne je na godišnjicu tragedije Zagreba, priređen

komemorativni skup. Vijence na spomenik položile su delegacije Mornarice VCG, Opštine i UBNOR-a Tivta i Herceg Novog, Bokeljske mornarice, Dječjeg saveza Tivta i Doma studenata Spasić-Mašeraiz Kotora, a prvi put poslije rata u bivšoj Jugoslaviji, posebno toplo pozdravljena, učinila je to i dele-gacija Udruge antifašista grada Dubrovnika. Predstavnici Mornarice i UBNOR-a Tivta potom su saplovila MVCG, vijenac spustili u more na mjestu potonuća razarača Zagreb u uvali Sveto Trojstvo.

Čast nema cijenuNastavak sa strane 1

Istorijski kontekst vremena u kom se herojski do-gađaj odigrao predstavljen je na izložbi kroz uni-forme, medalje i vojnu opremu II svjetskog rata.Tokom izložbe na ekranu će se emitovati francu-ski film Les Flammes sur l'Adriatique (Vatre nadJadranom) iz 1968, koji je romansirana verzija do-gađaja, a scenario za ovaj film pisao je jedan odnajvećih pisaca sa ovih prostora - Meša Selimo-vić. Svaki posjetilac izložbe je na dar dobio pri-godnu razglednicu. Na jesen se planira i izdava-nje posebne markice posvećene ovom jubileju.

U programu otvaranja izložbe prisutnima se naj-prije obratio Dražen Jovanović, kustos Zbirke,nakon koga je govorila mr Mileva Pejaković Vu-

jošević, direktorica Pomorskog muzeja. GospodinJovanović je govorio o pobudama za organizacijuizložbe i podsjetio na sam događaj iznoseći deta-lje o kojima će i ovdje biti riječi. U kraćem obra-ćanju prisutnima gospođa Pejaković Vujošević seosvrnula na herojski podvig dvojice junaka, aposebno je istakla da su maketa razarača Zagreb idio pramca tog broda prvi put izvan Muzeja baš uprostoru bivšeg Arsenala, te da je maketu tog raza-rača napravio nekadašnji radnik tog vojno-remont-nog zavoda.

Svoju pjesmu posvećenu dvojici heroja, prisutni-ma je potom kazivala Maja Perfiljeva, čuvenativatska i zagrebačka pjesnikinja i umjetnica.

Dražen Jovanović, kustos tivatske Zbirke pomorskog nasljeđai jedan od autora izložbe, uz Iliju Mlinarevića, kustosa našeg

muzeja, govori na početku programa otvaranja izložbe

Dozvolite mi prijesvega da Vas svepozdravim i da

vam se zahvalim što stekao iskreni poštovaocipomorske istorije, kul-ture i nasljeđa, a pose-bno kao poštovaoci likai djela dva vojno-pomo-rska oficira koji su ak-tom heroizma i odanostisvojim idealima, svojimprincipima, svojoj Mo-rnarici i državi kojoj su pripadali izabrali vječnostumjesto prolaznosti. Izuzetna mi je čast i zado-voljstvo što sam od strane Organizacionog odboraza obilježavanje 75. godišnjice herojskog djelauništenja i potapanja razarača Zagreb, kao Koman-dant Mornarice Vojske CG izabran da otvorimizložbu pod nazivom Čast nema cijenu posveće-nu velikom istorijskom događaju pomorskog rato-vanja sa početka Drugog svjetskog rata.

Mnogi će reći da je o pbb Milanu Save Spasićui pbb Sergeju Frana Mašeri mnogo toga rečenoi zapisano. Vjerovatno je to tačno međutim pričao njima je i dalje živa i nikada ne može imatisvoj kraj. Istorijske činjenice i bogata dokumenta-cija mnogo nam govore o njihovim kratkim živo-tima, vremenu u kojem su živjeli i uslovima kojisu ih opredijelili za velika djela. Oba heroja ofici-ra iznjedrile se porodice u kojima su ideali prav-de, jednakosti, junaštva i slobode bili neizostavnidio njihove životne filozofije i vaspitanja.

„Milan Spasić je rođen 1909. godine u Beograduod oca Sava, trgovca i majke Drage iz poznatecrnogorske porodice Cerovića. Milan se još udjetinjstvu napajao duhom herojskih predaka ipričama o podvizima crnogorskih i srpskih junakakoji nijesu žalili život za slobodu. Majka mu jepričala o podvizima Novice Cerovića gdje se natom i na drugim primjerima iz narodnih pjesamavaspitavao uz svoja dva brata i sestru. Bio je ra-dan i inteligentan, i najbolji đak Treće muške Be-ogradske gimnazije, gdje je njegova slika kao naj-boljeg učenika u Beogradu 1929. godine objav-ljena u dnevnom listu Politika. Po maturi kao naj-bolji od 120 prijavljenih kandidata 1929. godineupisuje VII klasu Pomorske vojne akademije u Du-brovniku koju završava kao najbolji tokom cije-log školovanja i najbolji u klasi. Služba na brodo-vima Mornarice ga je vodila od š/b Jadran i čuve-ne plovidbe za SAD 1938. godine, zatim topov-njače, torpiljarke i konačno razarača Beograd iZagreb. U aprilskom ratu Spasić je u suštini biopravi Komandant razarača Zagreb jer tadašnji ko-mandant broda nije imao pravu kontrolu nad po-sadom zbog svoje pasivnosti i izdajništva.

„Sergej Mašera je rođen 1912.godine u Gorici uporodici Frana Mašere, uglednog profesora. ISvjetski rat i strahote koje je on donio u vidu itali-janskih iredentista i protjerivanje njegove porodi-ce iz Gorice duboko je bilo urezano u njegovojsvijesti. U jednom malom selu u Koruškoj, kaoizbjeglice, proživljavali su teške trenutke u gladi inemaštini. Nakon I Svjetskog rata nastavili su do-brovoljno svoj život izbjeglica, sada u Ljubljani,jer otac Fran nije prihvatao život pod okupacijomItalijana u Gorici. Postao je 1929. godine, kao iMilan, pitomac VII klase Pomorske vojne akade-mije u Dubrovniku, položivši teško prijemni ispitna jeziku koji njemu nije bio maternji, svrstavšiga kao pretposlednjeg koji je prošao ovaj ispit.Marljivim radom studije na akademiji je završiokao peti po rangu. Karijeru je započeo na topov-njačama, zatim službovao na pomoćnom broduSitnica a u Kumboru odličnim uspjehom završavaArtiljerijski kurs. Kao najbolji stručnjak za brod-ske topove odlazi u Švedsku da preuzme naoru-žanje za razarač Beograd na kome će kasnije islužbovati. Početak II Svjetskog rata ga je podsje-tio na proživljenu patnju iz predhodnog. Posebnoje teško prihvatao aktivnosti fašističke Italije govo-reći javno da nikada ne bi bio spreman, ni podkojim uslovima, da ponovo doživi italijansko rop-stvo. Kao drugi artiljerijski oficir na razaraču Zag-reb 6.aprila 1941.godine pod njegovom koman-dom otvorena je prva artiljerijska vatra na nepri-jateljske avione u Boki“.

Iskreno obostrano prijateljstvo, zajednička slu-žba i posljednji dani njihove vojničke karijere iživota na razaraču Zagreb obilježeni su njihovimgrčevitim naporima da se u uslovima kada je...

5Jedra Boke - april/2016.

Pozdravni govorDarka Vukovića,

komandanta Mornarice VCG

Mr MilevaPejaković Vujošević Maja Perfiljeva

6 Jedra Boke - april/2016.

(nastavak sa strane 5)... aprilski rat već počeobrod pripremi za isplovljenje iz Boke radi borbeprotiv Italijana i pridruživanja saveznicima na Me-diteranu. Međutim u uslovima nejedinstva posa-de, masovnog dezertiranja, ravnodušnosti koman-danta broda a posebno neodlučnosti Komande ta-dašnje Mornarice ovo nije bilo ostvarivo. Kada jeveć došlo do kapitulacije, razarač Zagreb zahva-ljujući njima nikada nije priznao kapitulaciju. Nanjihovom brodu nikada se nije zavijorila fašisti-čka italijanska zastava niti je brod ikada postaomoćno sredstvo u rukama neprijatelja spremnoda sije užas i smrt na Jadranu.

Izabravši zajedničku smrt broda i čovjeka, Spa-sić i Mašera su svima poslali svoju ličnu poruku iostavili trajno svjedočanstvo o junaštvu, časti, oda-nosti i stalnoj borbi za slobodu.

Poruka je prenešena tadašnjoj fašističkoj Italiji,koja je hrlila da okupira istočnu obalu Jadrana iporobi južne Slovene, da se ovi narodi ni po cije-nu smrti nikada neće predati i da im se nikadaneće staviti u službu.

Poruka je prenešena neodlučnim višim oficirimaMornarice da su pogrešno donijeli odluku da sene bore, da su pogrešno procijenili znanje, spo-

sobnost i odlučnost mladih oficira, podoficira imornara da su spremni dati svoj život za odbranusvoje države i časti.

Poruka je prenešena saveznicima da su mali na-rodi Slovenskog porijekla na Balkanu opet sprem-ni na veliku žrtvu u borbi da pobjedi sloboda iuniverzalne ljudske vrijednosti.

Poruka je prenešena njihovim porodicama da sunjih dvojica ostali do kraja privrženi vaspitanju iidejama koje su im usađene tokom njihovog ra-nog života.

Poruka je prenijeta sadašnjosti da je cijena bor-be za slobodu veoma skupa ali ne i nedostižna.

Poruka je prenijeta i vječnosti jer Spasić i Ma-šera su izabrali vječnost svjesno i odlučno mije-njajući svoje živote za svoja ubjeđenja, ljudsku ioficirsku čast, ne napuštajući svoj brod u uslovi-ma kada već nije mogao izvršiti svoju svetu misi-ju odbrane svoje države.

„Heroji žive vječno jer čast nema cijenu“.

Proglašavam da je Izložba otvorena. Hvala iživjeli.

Razarač Zagreb u Boki Kotorskoj

7Jedra Boke - april/2016.

Rano ujutro 13. aprila pojavio se izviđačkiavion, a kasnije su se na nebu ukazale es-kadre „Savoje njih oko 30. Tada je dat znak

za borbenu uzbunu, te su razarači Zagreb i Beo-grad krenuli prema Đenovićima i Bjeloj, da tamomanevrišući izdrže napad, dok se Dubrovnikuputio prema verigama i Kotorskom zalivu. Raza-rači su vozili u cik-cak i tukli neprijateljske avio-ne. Interesantno je da su italijanski avioni bili navećoj visini nego što je bio domet Bofors topova.Napad je trajao nešto više od pola sata, Bombesu padale svuda oko razarača Zagreb ali niti jed-na plovna jedinica nije bila pogođena.Nakon napada, komandni brod Dubrovnik na-

šao se na vezu u Kotoru. Tada je Šaškijević poz-vao na dogovor podoficire i oficire i iznio im za-htjev za isplovljavanje divizije razarača. Skupu suprisustvovali i neki oficiri koji nijesu bili u sasta-vu ove plovne jedinice. Na sastanku je izloženplan isplovljavanja na Maltu. Neki su otvorenoodbili da učestvuju u ovom zadatku. Šaškijević sesaglasio da je ovo naređenje vojnički neizvodivo,te je pohvalio oficire zbog trezvenog stava.U toku noći 13. aprila sva tri razarača opet su se

našla na ranijim pozicijama u tivatskom zalivu.Između 13. i 17. aprila demoralisani mornari sutražili isplovljenje. Međutim, dobijali su odgovorda je njihovo da izvršavaju naređenja, a ne darazmišljaju. Obzirom da je veći broj mornara biona kopnu, peta kolona je vješto djelovala što jedovelo do dezertiranja velikog broja članovaposade. Razarač Zagreb ostao je praktično bezdijela posade u mašinskom odijeljenju, tako da serazarač nije mogao pokrenuti. U to vrijeme, Spa-sić i Mašera, razvili su vrlo živu aktivnost. Oni sustalno razgovarali sa svojim kolegama o isplovlje-nju, te su taj svoj stav u više navrata saopštavaliKrizomaliju, koji se u stvari bio potpuno povukaoposlije slučaja kada se posada prinudno zatvorilau kabinu, čekajući kraj i spremajući se da se staviu službu Nezavisne Države Hrvatske. Spasić je tihdana bio pravi komandant. On je u više navrataodlazio na Dubrovnik i Beograd i tražio vrlo ene-rgično da razarači krenu u borbu, ističući heroj-ske podvige grčkih mornaričkih jedinica u nepo-srednoj blizini naše obale koje su sa mnogo uspje-ha uništavale italijanske plovne jedinice. Jednombroju mornara bilo je jasno da Spasić i Mašerapokušavaju da ubijede pretpostavljene da je nuž-no isploviti. Spasić je bio izuzetno revoltiran kuka-vičkim i izdajničkim ponašanjem komandanta, očemu je u više navrata razgovarao sa mornarima.Kada već nijesu uspjeli da ubijede pretpostavlje-

ne da isplove, onda su Spasić i Mašera odlučilida pronađu potrebnu posadu da bi razarač

Zagreb sam, bez pomoći ostalih jedinica, isploviopema Grčkoj ili Malti. U ova dva, tri sudbonosnadana, kada se već znalo da je kapitulacija stvardana, Spasić je često motornim čamcem išao sabroda da traži potreban broj mašinista. Mašinistisa Zagreba bili su uglavnom podoficiri i oficiri odkojih je veći dio već dezertirao. Inače, moglo selako pobjeći obzirom da su posade bile na kop-nu. Zbog ovog Zagreb je praktično ostao nepokre-tan kao i Beograd koji je bio vezan kod stare cig-lane u Krtolama. Jedino je Dubrovnik koji bio nasidrištu uspio da sačuva svoju posadu. Spasićevičesti odlasci nijesu dali rezultate jer nije našaopotreban broj ljudstva sposobnih da upravlja ma-šinama. Oni su imali namjeru, da im je pošlo zarukom, da kompletiraju posadu i da Zagreb staveu pokret, da prinude druge jedinice da isplove, a uprotivnom, da ih vatrom svojih topova potope.Takođe su planirali da topovskom vatrom razrušeArsenal i razarač Ljubljanu, koja je u njemu bilana remontu. Već 15. aprila Komandant primorske armijske

oblasti izdao je naređenje o zabrani otvaranjavatre na neprijateljske objekte. Takođe je naređe-no da se ne smiju vršiti nikakva razaranja. Ovimese postupilo suprotno predviđenim instrukcijamavrhovne komande koje su predviđale kao krajnjumjeru potapanje brodova. Posadi je naređeno dase obrije i uredi. Sa oružja su skidani zatvarači izaključavni u municione komore što svjedoči onesigurnosti komandanata koji su se plašili bunto-vnika. Većina brodova je već bila napuštena. Pe-šadinci koji su prolazili u kolonama, govorili su opotpunom rasulu u vojsci. Počeli su bježati i voj-nici sa okolnih utvrđenja. Italijanski avioni nadli-jetali su Tivatski zaliv u niskom letu, ali niko nanjih nije otvarao vatru. Naređenje o neotvaranjuvatre doslijedno je sprovedeno. Ujutro, 17. aprilakomandant Zagreb saopštio je posadi da je Jugo-slavija kapitulirala i da mogu ići gdje ko želi.

IZ ZAPISA TOMISLAVA GRGUREVIĆA

Razarač Zagreb u aprilskom ratu 1941. god.Prvi dio

(Drugi dio objavićemo u majskom izdanju)

PVO artiljerci sa Zagreba

8 Jedra Boke - april/2016.

Foto

graf

ije: D

. Brd

ar

FOTOGALERIJA IZLOŽBEFOTOGALERIJA IZLOŽBE

MaketaZagreba na

brodskom stolusa tog razarača

Diopramca

Zagreba koji se čuva u

Pomorskom muzeju

9Jedra Boke - april/2016.

Uznak sjećanja na herojski podvig MilanaSpasića i Sergeja Mašere koji su potopilirazarač Zagreb izabravši slavnu smrt a ne sramnupredaju u prepunoj multimedijalnoj sali OpštineTivat veče istog dana kada je otvorena izložba,održana je Akademija sjećanja Vječno živi he-roji. Akademiju su organizovali Opština Tivat iUBNOR Tivta.

Obraćajući se brojnim gostima, među kojima subili i ambasador Slovenije u Crnoj Gori MitjaMočnik, konzul Srbije Zoran Dojčinović, kon-zul Crne Gore u Njujorku Zoran Janković, ko-mandant Mornarice Crne Gore, kapetan bojnogbroda Darko Vuković, potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista CG, prof. dr Ljubo Sekulić sa čla-novima Uduženja, admiral Branko Mamula Idrugi. Predsjednik opštine Tivat Ivan Novosel jepodsjetio da je prošlo 75 godina od herojskepogibije Spasića i Mašere:

Ideje koje su baštinili Spasić i Mašera, zajedni-štvo, uvažavanje, tolerancija, poštovanje različi-tosti, duboko su bile i ostale ukorijenjene naovim prostorima. Zbog toga su i opstale, iako suu proteklom period nailazile na ozbiljna iskuše-nja. Zato nikad ne smijemo zaboraviti ove doga-đaje, već ih treba stalno afirmisati, i obilježavati –rekao je Novosel.

O herojskom činu dvojice junaka ambasador Slo-venije Mitja Moćnik je, između osalog, rekao.

Njihov podvig se uči u vojnim školama svijeta. Ito kao fascinantni primjer borbe za oficirsku časti dostojanstvo države. Domoljublje, nacionalniponos i vojnička čast – to su riječi koje se pove-zuju sa ovim podvigom.

U svom obraćanju Dragiša Ćosović je kazao:

Sjećanje je obaveza svakog čovjeka i svakog na-roda. Posebno poštovanje imaju oni koji su pisaliistoriju. Na toj svjetloj stranici kao uzor generaci-jama stoje Milan Spasić i Sergej Mašera. Slovenaci Srbin. Oni su životom potpisali poruku ,Mi sene predajemo’.U umjetničkom programu glumac Danilo Čele-

bić je pročitao kraći dio iz drame o Spasiću i Ma-šeri koju je napisao novinar Duško Mandić, anastupao je i kantautor Slobodan Kovačević,

AKADEMIJAAKADEMIJA solista Bojana Marković i tivatske srednjoškolkeMilica Šćepanović i Kristina Pavićević.Akademiju je vodio Dragan Mitov Đurović, kojipotpisnik scenarija i režije svečanosti.

Herojski čin Spasića i Mašere danas u Velikomgradskom parku obilježen je i sađenjem dvi-je sadnice čempresa. Zasadili su ih u blizini spo-menika junacima Aprilskog rata ambasador Slo-venije u Crnoj Gori Mitja Močnik, predsjednikOpštine Tivat Ivan Novosel, konzul Crne Gore uNjujorku Zoran Janković. Uz njih su bili koman-dant Mornarice Crne Gore, kapetan bojnog brodaDarko Vuković, potpredsjednik SUBNOR- a i anti-fašista CG, prof. dr Ljubo Sekulić sa članovimaUduženja, predsjednik UBNOR- a i antifašista Tiv-ta, Dragiša Ćosović, aktivisti NVO Djeca Tivta iđaci III 4 razreda OŠ Drago Milović sa učitelji-com Nevenkom Saveljić i direktoricom RužicomLazarević.

SADNICESADNICE

VJENCIVJENCI

Kod spomenika dvojici narodnih heroja u tivat-skom Gradskom parku, na godišnjicu tragedi-je Zagreba, priređen je komemorativni skup. Vi-jence na spomenik položile su delegacije Morna-rice VCG, Opštine i UBNOR-a Tivta, UBNOR-aHer-ceg Novog, Bokeljske mornarice, Dječjeg sa-veza Tivta i Doma studenata Spasić-Mašera iz Ko-tora, a prvi put poslije rata u bivšoj Jugoslaviji,posebno toplo pozdravljena, učinila je to i dele-gacija Udruge antifašista grada Dubrovnika.

Iove godine u Stolivu je održana centralna ma-nifestacija Fešta kamelija, tradicionalna pro-slava obilježavanja dolaska kamelija u Boku

Kotorsku i početka proljeća. Na ponti je, 3. apri-la, već po uhodanom scenariju priređen kostimi-rani igrokaz koji simbolizuje donošenje prvih sad-nica kamelije iz Japana, koju su naši pomorci pre-njeli u ovaj kraj u drugoj polovini 18. vijeka.U ulozi kapetana koji barkom dolazi do rive i

donosi sadnicu kamelije našao se glumac MiljanStešević, a žene koja čeka - Nađa Mirković.Petoro njihove djece sa zanimanjemje na rivi takođe učestvovalo u ovomfolklornom igrokazu. Sve se dešavalo po divnom sunča-

nom danu i pred nekoliko stotinaposjetilaca. Svi su dočekani uz pri-ganice, rakiju i suve smokve, pa je tako uživanjeu jedinstvenom ambijentu koji nudi Boka i Stolivbilo potpuno. U ime domaćina i organizatora goste su pozdra-

vili Vinko Vujović predsjednik NVO Kamelija iRomeo Mihović, predsjednik Upravnog odboraUdruženje Kamelija. Feštu je zvanično otvorioMirza Krcić, predsjednik Turističke organizacijeKotor. Posebni gost na fešti bio je predsjednikdruštva uzgajivača kamelija iz njemačkog gradaAhena, Hartmut Ajzen (Hartmut Esen), koji jepripalo zadovoljstvo da uruči nagradu za najboljeuređen đardin KrešuTomiću iz Kostanjice.

Popularnu turističko-kulturnu manifestaciju većgodinama uspješno priređuju NVO UdruženjeKamelija i Mjesna zajednica Stoliv. To bokeljskomjesto poznato je po svojim prelijepim đardinimaprepunim crvenih, bijelih i šatiranih kamelija, gdjesu bokeški pomorci donijeli prve primjerke togcvijeta sa Dalekog istoka. Centralnoj fešti prethodila je prateća izložba cvi-

jetnih aranžmana kamelija koja je otvorena 1.aprila u Muzeju grada Perasta. Izložba je sutradanpreseljena u Dom kulture u Stolivu gdje su posje-

tioci bili u prilici pogledati veomainteresantne kreacije, kao i literarneradove učenika kotorskih škola natemu kamelije.Za najljepši cvijetni aranžman pro-

glašen je rad Kola – fjaka do Perasta,autorice Mice Čavor.

Na platou ispred Doma kulture nastupili su KUDBoka, članovi plesnog kluba Infinity iz Kotora, Ni-kolina Petričević na trubi, aktivista Ilko Marovićkoji je govorio stihove pjesme u čast kameliji,Gracije Marović.Dobrom raspoloženju doprinio je Boka bend, a

vrijedni domaćini pripremili su 300 kilograma mu-šalja na buzaru. Sve zaliveno vinom i lijepom pje-smom. Planinari iz Kotora organizovali su izlet doGornjeg Stoliva za sve goste.

TRADICIJATRADICIJA

2016Fešta kamelijaDOLAZAK KAPETANA - NAJBOLJI ARANŽMANI - MUŠULJADA

Ples članova KUD Boka; Romeo Mihović i Hartmut Ajzen; Aranžmani od kamelije;

10 Jedra Boke - april/2016.

Foto

graf

ije i

teks

t: In

tern

et p

orta

li Bo

ka n

ews

i Rad

io D

ux

11Jedra Boke - april/2016.

Ploveći prvi put prema Luci Kotor kruzerSeven Seas Navigator prolazi pored kruzera Oceana 29. aprila u 07:23 sati

U aprilu, drugom mjesecu kotorske kruzing sezone, Luka Kotor je zabilježila 23 dolazaka 14 kruz-ing brodova. Nekoliko njih je u naš grad došlo prvi put, a jedan od njih je u naš grad stigao na

svom prvom kružnom putovanju. Riječ je o novom, 227 metara dugom i 47.800 BRT brodu VikingSea, norveško-američke kompanije Viking Ocean Cruises. Kruzer je isplovio iz Istanbula, nekolikodana prije dolaska u Kotor, na svoje inauguralno krstarenje do Venecije. Nakon posjete grčkoj luciPirej, doplovio je u Kotor. Novi brod su posjetili predstavnici grada Kotora, preduzeća Luke KotorA.D. i lokalnog agenta kompanije Viking Ocen Cruises, pomorske agencije BCM, kao i novinari

pojedinih redakcija. Goste je u Explorers’ Lounge salonu primio zapovjednik, kapetan Atle HakonKnutsen. Viking Sea na svojih 14 paluba može ukrcati do 930 putnika o kojima se brine 440

članova posade koji dolaze. Na svoj novi brod u Kotoru se ukrcao i predsjednik i vlasnik kompanijeViking Cruises Torsten Hagen.

Fotografija: D. Brdar

Pomorstvo u KOTORU danas

Vikin Sea 09.04. prvi put u Kotoru

Kotor su u aprilu posjećivali sljedeći brodovi:

Athena (9/10, 19/20. i 30.)

Berlin (5.)

Costa Mediterranea

(4, 11, 18. i 25.)

Crystal Symphomy (14. i 20.)

Island Sky (18. i 30.)

La Belle de l´Adriatique(18. i 27.)

Oceana (30. i 29.)

MSC Orchestra (30.)

Seven Seas Navigator (29.)

Silver Whisper (26.)

Prinsendam (9.)

Variety Voyager (27.)

Viking Sea (9.)

Viking Star (2.)

Island Sky 18.04. prvi put u Kotoru

Crystal Syphony 14.04. prvi put uKotoru

Silver Whisper 26.04. prvi putu Kotoru

Fotografija: D. Brdar

Fotografije: D. Brdar

Prinsendam 09.04. prvi putu Kotoru

Fotografija: S. Dabinović

Fotografija: D. Brdar

Fotografija: S. Dabinović

Seven Seas Navigator 29.04.isplovljava iz Luke Kotor

Fotografija: D. Brdar

Stari jedrenjaci bokeških kapetanaStari jedrenjaci bokeških kapetana

RAZARAČ ZAGREB bio je jedan od najmoderni-jih brodova u floti Jugoslavenske kraljevske ratne

mornarice, u vrijeme izbijanja Aprilskog rata1941. godine. Nakon uvođenja u flotu velikogRazarača Dubrovnik izgrađenog u Glasgovu

ranih 1930-ih, Kraljevina Jugoslavija je naručilau Francuskoj jednu seriju razarača, manje

veličine - takozvane razarače klase Beograd.Njih je projektiralo francusko brodogradilište -Siege Social Ateliers et Chanties de la Loire izNanta. Po ugovoru je prvi razarač Beograd,

izgrađen u Francuskoj, a slijedeće dva Ljubljanai Zagreb su izgrađena u splitskom brodogradiliš-tu Jadranska brodogradilišta A.D. Dužina ovihbrodova bila je 95 m, širina 9,4 m a gaz 2,7 mPosadu su činila 145 mornara i oficira. Glavno

naoružanje bila su 4 topa od 120 mm,isporučila je čehoslovačka firma Škoda, a 4 pro-

tivavionska topa kalibra 40 mm međusobnorazdvojena švedska firma Bofors pored tog brod

je imao i 6 torpednih cijevi od 550 mm.Pogonski dio isporučile su britanske kompanije;kotlove Yarrow Shipbuilders, a turbine Parsons

Marine Steam Turbine Company.Razarač Zagreb nikad nije sudjelovao u borbi,

kao ni ostatak jugoslavenske flote stacionirane uBoki Kotorskoj.

Bokeška maritimna tradicija

Rječnik Qpnpstuwp

BOKELJSKA MORNARICA – Tradicionalna večerBokeljske Mornarice održana je u 2. aprila u Po-slovnom centru Vukšić. U umjetničkom programu,nastupio je Mali admiral, Bokeljska mornarica jeodigrala kolo, a za dobru zabavu potrudili su seklapa Prima vera, muzički sastavi Lungo Mare iŠkovacijera.

Večer Bokeljske Mornarice organizuje se tradicio-nalno kao znak međusobnog zajedništva ali i zah-vale prijateljima, sugrađanima, dobročiniteljima,simpatizerima…

Bokeljska Mornarica – Podružnica Kotor njegujućivjekovnu tradiciju i čuvajući najodličnije ljudskevrijednosti kroz generacije Kotorana i Bokelja, po-red svojih Statutom određenih protokolarnih nastu-pa nastoji organizovati i sudjelovati u što većembroju kulturnih, društvenih i zabavnih manifestacijagrada i cijele Boke.