Monografija Bugojanskih Dzamija - Karadze

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/8/2019 Monografija Bugojanskih Dzamija - Karadze

    1/5

    DAMIJA U KARADAMAMR. HFZ. ELVIR DURANOVI

    MONOGRAFIJA BUGOJANSKIH DAMIJA I MESDIDA

  • 8/8/2019 Monografija Bugojanskih Dzamija - Karadze

    2/5

    Mekteb na Meri

    Krajolik lijeve strane Skopaljske doline na putu od Bugojna prema Donjem Vakufu

    ukraava vitka munara damije u Karadama, jedina munara s tri erefe na podruju naeg

    grada. Damija u Karadama nedavno je dovrena i sveano otvorena. Ipak, stoljeima prijenego to je sagraena damija u Karadama, muslimani ovog kraja svoje vjerske propise i

    obrede izvravali su u mesdidu ili mektebu na Meri.

    Mekteb u Karadama i imami koji su u njemu djelovali spominju se ve krajem XIX

    i poetkom XX vijeka kroz razliite dokumente arhiva Vakufsko-mearifskog povjerenstva u

    Bugojnu.

    Godine 1900. dematlije Karada su preko Vakufsko-mearifskog povjerenstva

    traile da tadanji reisul-ulema izda dekret njihovom imamu Muharem ef. Mriu. Dekret je

    izdan 07.11.1900. godine i uruen imamu.U popisu vakufske imovine iz 1917. godine, spominje se vakufsko dobro pod

    imenom Mekteb u Karadama. Ovi podaci nedvosmisleno upuuju na zakljuak da je u

    Karadama krajem XIX i poetkom XX stoljea postojao mekteb u kojem se intenzivno

    radilo na vjerskom odgoju i obrazovanju muslimana ovog kraja.

    Dematu Karade su u to doba pripadala naselja: Kotezi, Milanovii i Udurlije. To je

    vidljivo iz dekreta o postavljenju hfz. Mahmuda Grude koji je za imamski posao u ovim

    mjestima primao platu od 850 kg penice i istu koliinu jema.

    Mekteb na Meri

  • 8/8/2019 Monografija Bugojanskih Dzamija - Karadze

    3/5

    Nema pouzdanih podataka o

    tome kada je sagraen mekteb na Meri.

    Ne zna se ni ko je uvakufio zemlju za

    izgradnju mekteba. Dimenzije mekteba2

    su 7 x 8 m to obuhvata oko 50 mkorisnog prostora podijeljenog na

    uionicu i glavnu prostoriju za

    obavljanje namaza. Tokom ramazana i za

    vrijeme Bajrama uionica je takoer

    sluila za izvraavanje vjerskih propisa.

    Krov mekteba na dvije vode pokriven je

    crijepom.

    J ugo i s ton i z id mek teba

    usmjeren prema Ka'bi u Meki, oznaen je

    jednostavnim, bijelim mihrabom.

    Poetkom agresije na nau

    zemlju 1992. godine, mekteb na Meri

    esto su posjeivali borci Armije BiH

    koji su tu obavljali duma-namaz. U tu

    svrhu Zekir Tali je napravio

    jednostavan minber s tri stepenice za

    odravanje hutbe.

    Unutranjost mekteba na Meri

    prekrivena je ilimima koje su donirale

    dematlije. Dematlije Karada veoma

    su vezane za mekteb na Meri. Premda je

    nedaleko od mekteba napravljena lijepa i

    komforna damija mjetani koji stanuju

    u blizini mekteba insistiraju da se tokom

    mjeseca ramazana u mektebu klanjateravih-namaz i izvravaju ostale vjerske

    dunosti. U mektebu na Meri djelovali su

    mnogi imami od kojih su u narodu ostali

    upameni: Smail Karada, Alija Tupo,

    Mahmud Gruda, Muharem Karada,

    Purievi Avdo, Buatli Bajro, osi

    Omer i oi Vehbija, u ije vrijeme je

    napravljena damija u Karadama.

    Unutranjost mekteba na Meri

    Imamska kua napravljena uz mekteb na Meri

  • 8/8/2019 Monografija Bugojanskih Dzamija - Karadze

    4/5

    Damija u Karadama

    Tokom mjeseca ramazana 1990. godine

    dematski odbor u Karadama donio je odluku o

    izgradnji damije. Parcelu za damiju veliine tri i podunuma uvakufio je, u centru naselja, Jusuf ef.

    Velagi, vakif i dobrotvor. Formiran je graevinski

    odbor koji su sainjavali: Malik Mehi, Izet Velagi,

    Husein Musi, Akif Tupo, Alija Pidro, Sejid Filan,

    Husein Jusi i Jusuf Velagi. Iste godine damija je

    sagraena i posuena.

    Dinamiku radova oko izgradnje damije

    zaustavila je agresija na nau zemlju u periodu od

    1992-1995. godine. Poslovi oko unutranjeg ureenja

    damije prekinuti su za vrijeme agresije. Meutim,

    nakon okonanja rata 1996. godine, damija je

    ureena i proklanjana.

    Damija u Karadama je potkupolna s velikom

    kupolom koja nadsvouje centralni molitveni prostor i

    tri manje kupole iznad hodnika. Pedeset i etiri

    prozora smjetena su u dva reda na svim zidovima tako

    da je damija tokom dana veoma osvjetljena.

    Dimenzije damije su 16 x 14 m to obezbjeuje

    dovoljno prostora za obavljanje svih vjerskih

    dunosti.

    Ispred ulaznih vrata je iroki hodnik, 10 x 5 m,

    s drvenim policama za obuu. S lijeve strane hodnika

    je kancelarija dematskog odbora, desno su stepenice

    za mahfil, a ispred hodnika je centralni molitveni

    prostor prekriven prikladnim tepisima to su ihdarovale dematlije iz Karada.

    Pravac kible odreen je mihrabom rad

    majstora Ramiza Musia. Mihrab je visok 5 m, s

    trouglastim ukrasima zelene boje postavljenih u tri

    reda na smeoj pozadini. Iznad nie mihraba nalazi se

    levha uraena u drvetu s kaligrafskim slovima

    ispisanim ajetom u kojem se nareuje okretanje prema

    Kibli za vrijeme obavljanja namaza. Levhu iznad niemihraba i na ulazu u minber izradio je Alija ef. Keko.

    Damija u Karadama 1997. godine

    Prozori i kupole damijeu Karadama

    Mihrab s trouglastimukrasima zelene boje

  • 8/8/2019 Monografija Bugojanskih Dzamija - Karadze

    5/5

    Desno od mihraba je drveni minber

    smee bo je . Minber , jednos tavne

    konstrukcije, s alemom na vrhu i ogradu na

    mahfilu uradio je Kapetan Azam.

    Na spratu damije smjeteni suuionica za mektebsku nastavu i mahfil.

    Uionica dimenzija 8 x 5 m sa deset

    klupa, tablom i raunarom sasvim

    zadovoljava potrebe demata.2Mahfil obuhvata 35 m . Ograen je

    drvenom ogradom smee boje. Na sredini

    mahfila nalazi se istak za mujezina.

    Uz desni zid damije nalazi se munarasa tri erefe, jedinstvena na podruju naeg

    grada. Munaru je 1997. godine napravilo

    Graevinsko preduzee Gorica iz Bugojna.

    Crveni polumjesec iz Ujedinjenih

    Arapskih Emirata je, s iznosom od 25 000

    KM, bio glavni donator za izgradnju munare.

    U blizini damije nalazi se imamska

    kua u ijem sklopu su: enska i muka

    abdesthana, kafe ajinica, gasulhana i

    kotlovnica.

    Damija u Karaama sveano je

    otvorena 01.09.2007. godine uz prisustvo

    brojnih uglednih gosta, zvanica i dematlija.

    Damiju je otvorila hadinica Halima

    Mandara, koja je uz Jusufa Velagia i Huseina

    Jahia bila glavni donator za izgradnju

    damije.Od 2006. godine do 2009. godine

    imam damije u Karadama bio je Amel ef.

    Muminovi. Amel ef. je rodom iz Maglaja.

    Nakon Gazi Husrev-begove medrese

    diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u

    Sarajevu. Duanost imama u Karadama od

    2009. godine vri Adnan ef Jusufspahi iz

    Zanasovia kod Bugojna. Adnan ef.Jusufspahi je diplomirao u Kairu.

    Unutranjost damije u Karadamas mihrabom i minberom

    Na munari damije u Karadama nalazise ploa s imenom donatorice iz U.A.E.

    To je Zabija Al-Mas Al-Kubejsy

    Levha iz damije u Karadama