Filozofski fakultet u RijeciOdsjek za kulturalne studijeAkademska godina: 2014./2015.Kolegij: Moralno rasuivanjeMentor: dr. sc. Elvio Baccarini, red. prof.

MORALNI POGLED David McNaughton( Seminarski rad )

Rijeka, 01.07.2015. Elvira CrniSADRAJ1. UVOD2. MORAL IZUM ILI OTKRIE?3. MORALNI NEKOGNITIVIZAM I MORALNI REALIZAM PREGLED4. MORALNA MOTIVACIJA I SLABOST5. ZAKLJUAK6. LITERATURA

1. UVOD

Druto koje ine ljudi i njihova komunikacija se stalno mijenja pratei suvremene tokove ovjeanstva. Jo od samog postanka ljudskih odnosa i komunikacija,postojala su odreena pravila ponaanja.Ono to se u ljudskom ponaanju i obiajima odobrava ili prihvaa kao valjano i dobro naziva se etika. Rije je od grkog porijekla i esto se definira kao uenje o moralu. Rije etika potjee od grkerijei ethos to znai obiaj i ethikos to znai moralan . Etika je nauka o moralu ili moralnom fenomenu. A pod pojmom moral najee sepodrazumijeva sistem normi ili pravila ljudskog ponaanja. Moral ili moralni fenomen je skup obiaja navika, normi ili pravila ponaanja kojima se ljudi rukovode svojim postupcima. Moral (lat. mos obiaj; mores vladanje; moralis moralan) je jedan od najvanijih oblika ovjekovog djelatnog odnoenja prema svijetu, prema drugim ljudima i prema sebi samom. On se sastoji u vrijednosnom procenjivanju ljudskih htjenja i postupaka kao pozitivnih ili negativnih, pri emu se prvi odobravaju, ele, preporuuju i zahtjevaju, a drugi se ne odobravaju, osuuju i zabranjuju. Ukratko, moral je aktivno ovjekovo oblikovanje i ocjenjivanje sebe i drugih ljudi kao dobrih i zlih.Moral je skup nepisanih normi kojima se odreuje kako ljudi trebaj se ponaati jedni prema drugima i prema zajednici, a pomou kojih se ocjenjuju vlastiti i tui postupci kao ispravni ili neispravni.

2. MORAL IZUM ILI OTKRIE?

Iskustvo vrijednosti stalno je obiljeje naeg ivota.[footnoteRef:1] [1: Moralni pogled Uvod u etiku, D. McNaughton, Sveuilite u Zagrebu Hrvatski studiji Zagreb, 2010]

Mi sami prosuujemo i odluujemo o vrijednostima naih (i tuih) ivota i postupaka koji se temelje na dva glava pogleda. Prvi pogled kae da je moral dio koji se tie nas samih, odnosno odluke koje donosimo imamo sami pravo donijeti, odnosno odluiti o njima. Fascinantno je ponekad kako se ljudi ne dre tog ne napisanog pravila i prave se moralnim strunjacima iako bi svatko trebao za sebe odluivati. Iako taj pogled vrijedi za lanove britanskog parlamenta o slobodnom odluivanju oko pitanja svijesti ili za pacifiste koji vie nisu prisiljeni odlaskom u oruane snage. Drugi pogled kae da kada smo suoeni sa tekim moralnim situacijama trebali bismo otkriti ispravan odgovor na problem. To bi znailo da ja elim da da moja reakcija na problem bude to odreenija i ispravnija. Problem koji nalazimo u oba moralna pogleda se nalazi u moralnom licimjeru. Moralni licimjer je osoba koju smo svi makar jednom u ivotu susreli. Osoba koja se pretvara, zavarava gledatelja (sugovornika) prihvaajui skup nekih naela, a sama ne vjeruje u njih i ne ivi po njima. Ako ja smatram da je moralno neispravno prevariti svoga vjenanog odabranika, onda se toga moram i drati, a ne samo u javnosti i pred njim bit vjerna i zagovarat tu vjernost, a iza lea svima provodit se u hotelu sa ljubavnikom. To je moralno licimjerstvo i problem sa kojim se svaka osoba sama sa sobom mora suoit. Konzistentnost je zasigurno nuni uvijet istinitosti skupa vjerovanja neke osobe, ali to nije dovoljan uvijet njihove istinitosti.[footnoteRef:2] [2: Moralni pogled Uvod u etiku, D. McNaughton, Sveuilite u Zagrebu Hrvatski studiji Zagreb, 2010]

Moje vjerovanje da je Sunce ute boje zbog valne duljine frekvencije i loma svjetlosti je istinito (istinitni skup) ako je to dokazano. Moralni realizam inzistira na tome da postoji moralna stvarnost koja je neovisna o naim moralnim vjerovanjima i koja odreuje jesu li ta vjerovanja istinita ili neistinita. S druge, nasuprotne strane nalazi se moralni irealizam koji tvrdi da ne postoji nikakva moralna stvarnost i predlae da moralna uvjerenja ne bi trebalo izjednaavati s vjerovanjima. Moralni irealist predlae da bismo o moralnim obvezama trebali promiljati kao o emocijama. Moralni realist gleda na shvaanja kao posve spoznajna (kogntivna)to ga ini kognitivistom, dok njegov protivnik nekognitivist je irealist.

O moralnoj slobodi i smislu ivota najprivlanije govore nekognitivisti. Brzo irenje informacija i kolektivnog znanja dovelo je do eksplozije strunjaka razliitih polja. Svako podruje ima svoje strunjake koji su poklonili ivot, znanje i vrijeme za to podruje. Nekognitivist odbacuje filozofiju ivota i teoriju odgoja sa poetka romana ''Hard Times''. Gospodin Gradgrind eli da se djecu poduavaju injenice ivota koje e im biti korisne u ivotu.Mi elimo neto jer vjerujemo da je to vrijedno, mi ne mislimo da je to poeljno ili vrijedno jer mi to elimo.[footnoteRef:3] Pohaamo raznorazne aktivnosti zato to smatramo da te aktivnosti zasluuju na trud. Smisao se gubi ako nema vjerovanja o naravi vrijednosti te aktivnosti. [3: Moralni pogled Uvod u etiku, D. McNaughton, Sveuilite u Zagrebu Hrvatski studiji Zagreb, 2010]

3. MORALNI NEKOGNITIVIZAM I MORALNI REALIZAM PREGLED

Prema nekognitivistima, injenina se pitanja krajnje razlikuju od evaluativnih. injenice odreuje nain na koji svijet postoji.[footnoteRef:4] [4: Moralni pogled Uvod u etiku, D. McNaughton, Sveuilite u Zagrebu Hrvatski studiji Zagreb, 2010]

Takoer, niti vrijednosti nisu odreene time kako svijet postoji jer se vrijednost nalazi u svijetu. Javljaju se etiri izazova nekognitivizmu. Prva je istina koja se objanjava da ako moralna stvarnost ne postoji, onda nema niega o emu bi naa moralna uvjerenja bila istinita. Drugi izazov se nalazi u skepticizmu jer skeptik tipino tvrdi da sva opravdanja koja imamo su nedovoljna. Opaanje se javlja kao trei izazov jer postavlja pitanje kako moemo opaati neto, ako to neto ne postoji. I posljednji izazov nekognitivizmu su stvarnost i pojava jer onda treba opravdati tvrdnju da moralna stvarnost ne postoji, da moralna svojstva nisu dio inventara svijeta.Hume zastupa ''vjerovanje elja'' teoriju koja se sastoji, logino, od vjerovanja i elja koje imamo. elje su bez vjerovanja slijepe, a vjerovanja su, bez elja nepokretna. Kao to sam ve navela, vjerovanja su kognitivna stanja, a elje su nekognitivna stanja. Shvaanje da moralno uvjerenje, skupa s vjerovanjem, dovoljno je da prui osobi razlog za djelovanje i pritom ga motivira na to isto djelovanje se naziva esto internalizmom. Kombinacijom internalizma i ''belife desire'' teorijom dolazimo do zakljuka da moje moralno uvjerenje ne moe biti posve kognitivno jer mora sadravati nekognitivne elemente jer je motivirajue, dok ista vjerovanja ne mogu motivirati. Ovim argumentom potvrujemo da su moralna uvjerenja stavovi, a ne vjerovanja. Kada se kolega i ja ne slaemo oko moralnog pitanja, prevare na primjer, mi se jednostavno ne slaemo oko onoga to treba uiniti, a ne oko injenica. Ako postoje dva postupka, jednaka u svim moralno relevantnim aspektima, onda konzistentnost zahtjeva da o njima donesem isti moralni sud. Zahtjev da budemo dosljedni ne znai da se ne moemo predomisliti oko naela, jer s vremenom se moe konstruirati i nadograditi novi sadraj u naim naelima.

Moralni realist nijee postojanje stroge i znaajne podjele na injenice i vrijednosti koja obiljeava stajalita njegova protivnika.[footnoteRef:5] [5: Moralni pogled Uvod u etiku, D. McNaughton, Sveuilite u Zagrebu Hrvatski studiji Zagreb, 2010]

Realist tvrdi da kako bi realista dokazao da je u pravu treba prvo opovrgnuti one argumente koji su smiljeni da nas uvjere u filozofijsku neodrivost realizma. Ali, realist se ne moe zadovoljiti samo s obrambenim stavom prema kritici, ve mora stvoriti pozitivan pomak prema alternativnom rjeenju i objanjenju o tome kakav svijet jest. Moralni realist treba pronai svoje mjesto pod Suncem u ovom prekrasnom Svemiru. Moralna su uvjerenja vjerovanja iju ustinitost ili neistinitost odreuje nain na koji stvari jesu u svijetu.[footnoteRef:6] Tvrdnje nekognitivista da realizam ne moe objasniti da moralna uvjerenja vode djelovanje, glavni je potporni sup nekognitivista da postoji stroga podjela na injenina vjerovanja i moralne stavove. Odgovor internalistikog realista se sastoji od dva dijela, gdje u prvom dijelu nastoji prokazati da isto kognitivno stanje (poput moralnog vjerovanja), moe motivirati stanje djelovanja. U drugom dijelu, on nastoji iskoristiti nekognitivistiko oruje te, tvrdi da je nekognitivist taj koji ne moe objasniti nae iskustvo naina na koji nae moralne ibveze vode nae postupke.[footnoteRef:7] [6: Moralni pogled Uvod u etiku, D. McNaughton, Sveuilite u Zagrebu Hrvatski studiji Zagreb, 2010] [7: Moralni pogled Uvod u etiku, D. McNaughton, Sveuilite u Zagrebu Hrvatski studiji Zagreb, 2010]

Realist smatra da nemoralna svojstva nekog djelovanja fiksiraju i odreuju njegova moralna svojstva i odluke. Do moralne istine nije lako doi u obilju moguih izbora koje se nalaze pred nama. Greke su este i iroko je polje u kojem predrasude, stereotipi, strasti mogu dovsti maglunad naim moralnim pogledom. Za nekognitivista, konzistentnost je glavna vrlina sa ulogom koja ima mnogo manju vrijednost u njegovu objanjavanju moralnog opravdanja.

4. MORALNA MOTIVACIJA I SLABOST

''Belife desire'' teorija je teorija sa kojom smo se susreli u prethodnim retcima te ona sama po sebi na prvi pogled djeluje oita. Ali, propitkivajui dublje u nju nailazimo na nekoliko pitanja kritiara. Prvi argument obrane ove teze sugerira da kada netko djeluje intencionalno, on mora htjeti ili eljeti to to ini. Ono to kritiare teze smatraju je tvrdnja da elja mora biti neko nekognitivno stanje. Drugi argument obrane ove teorije kae da su elje aktivne, dinamine jer su usmjerene prema stjecanju neega. Sjeme teeg argumenta posijao je Michael Smith koji kae da ono to trebamo jest objanjenje zato bi se vjerovanja smatrala pasivnima, a elje aktivnim imbenicima. Vjerovanja ciljaju na istinu, dok elje ciljaju na vlastito zadovoljavanje, ali elje takoer imaju smjer odgovaranja koji se odvija na nain koji mu odgovara. Nitko ne moe voditi zadovoljan ivot ukoliko mu nije stalo do stvari koje ukljuuje moral. Moralna slabost se nalazi u svima. Svi smo proivjeli vei ili manji obim moralne slabosti. Nesklad izmeu rijei i djela siguran je znak licimjerja. Problem moralne slabosti je poseban sluaj vee potekoe koja je poznata kao slabost volje. Kako smo u prethodnim preenicama doli do zakljuka da je volja povezana s odlukama i moralom, isto tako zakljuujem da slaba volja dovodi ljudsko bie do moralnog licemjerstva.

5. ZAKLJUAK

Etika je nastala na helenskom govornom podruju. Zagovarali su je najvei grki filozofi: Sokrat, Platon i Aristotel (poznata je kod nas prevedena njegova Nikomahova etika). Za Grke je glavni kriterij umovanja i vrednovanja um. Stoga je njihova etika zapravo grana filozofije, odnosno "filozofska etika", i temelji se samo na razumnim razlozima.Termin i pojam morala je plod rimske kulture i afirmirao se je u vrijeme kad je latinska kultura bila kristijanizirana. Stoga su latinski kranski moralisti - uz razum (UM) kao potpuno valjan kriterij moralnosti. Izvor etike su traili ne samo u ljudskom razumu, ve i u volji Boga, koji je apsoluto Dobro. Pored filozofske etike oni su njegovali i teoloku etiku ili moral. Uzimali su u obzir takoer i metafizika naela u njihovoj religioznoj dimenziji.

6. LITERATURA

Haralambos, M. i R. Heald, UVOD U SOCIOLOGIJU, Zagreb, 1989.Moralni pogled Uvod u etiku, D. McNaughton, Sveuilite u Zagrebu Hrvatski studiji Zagreb, 2010

8