Ljepota i vrlina duše

Biti estetski i moralni djelatnik

✤ istražit ćemo tvrdnju da estetsko iskustvo i užitak u estetskoj vrijednosti čini nekoga moralno boljom osobom, odnosno da angažiranje oko estetske vrijednosti vodi do superiornijih moralnih djelatnika.

✤ teorija koja počiva na ideji da biti dobar estetski promatrač i onaj tko donosi sudove, zahtijeva određene crte ličnosti, bila je ona predstavljena od Davida Humea

Biti estetski i moralni djelatnik

✤ osnovni cilj Humeove estetske teorije je ustanoviti standard estetskog ukusa koji je sposoban razriješiti rasprave i neslaganja oko estetskih sudova. Prema Humeu, ovaj standard treba pronaći u sjedinjenju presuda idealnih kritičara ili istinskih sudaca. Da bi bili takav sudac, trebamo nadvladati 5 prepreka: 1.) nedovoljan fitnes diskriminacije 2.) nedovoljnu praksu, 3.) nedovoljnu komparaciju estetskih objekata, 4.) nedovoljnu aplikaciju sredstvo-cilj razmatranja , 5.) predrasude.

✤ biti istinski sudac drugim riječima znači, biti vrsta osobe koja nastoji biti ispravnog mišljenja, nepristran, kulturan, obrazovan, uravnotežen, častan i istinit.

Biti estetski i moralni djelatnik

✤ put od ideje da biti adekvatan estetski promatrač povećava vjerojatnost za biti i dobar moralni sudac, do tvrdnje da estetsko iskustvo može igrati krucijalnu ulogu u razvoju smislenog života je kratak.

✤ jer ako postpuno postajemo bolji moralni djelatnici tako što se izlažemo estetskim vrijednostima, i priznajemo da moralne težnje jesu sastavni dio smislenog života, tada slijedi da je estetsko iskustvo centralno za takav život. Estetsko iskustvo, pomaže u razvoju naših moralnih težnji, tako što priprema temelje za moralni karakter i usklađuje ljudski senzibilitet u njegovom širem socijalnom i moralnom konetkstu.

Estetika vrlina

✤ najsnažnije tumačenje ontološke povezanosti estetike i morala, ili ljepote i dobrote, kaže da je ljepota esencijalna za pojavu vrline.

✤ postoje 3 teorije posebno istaknute:

Estetika vrlina

✤ 1.) Platon, doktrina ljepote duše i tvrdnja da ljubav vodi ideji da istinska ljepota i dobrota jesu inherentno vezane.

✤ prema njoj, težimo ljubavi i ljepoti, i voljeti lijepu dušu je voljeti vrlinu, jer ljepota i vrlina su jedno. Samo kreposan karakter može imati lijepu dušu. Ljepota je po definiciji ono što volimo, ili bi trebala postati ljubav.

✤ ljubav je ono što posreduje između vremenske i vječne oblasti: ljubav je put kroz koji moralni čovjek može ući u sferu viših, univrazalnih istina. Mi volimo ono što je lijepo.

Estetika vrlina

✤ teorija koju Sokrat predstavlja je da naša svjesnost ljepote postoji na relacijskoj skali - opisanu kao ljestve u tekstu - prema kojima, doći od znanja o nižim ljepotama, a kao što su pojavnosti ljudi i stvari, pomičemo se po ljetsvama, dolazimo do razumijevanja prvo ljepote umjetnosti, tada viših ljepota ljudske inteligencije, i na kraju do božanskog izvora dobra.

✤ intrinzična veza ljepote i dobrote. Naše iskustvo lijepog (koje je po definiciji iskustvo ljubavi), nas vodi do razmatranja stvari u njihovoj punoj dubini. Ne dolazimo u kontakt s lijepim, već nas iskustvo vodi da uđemo u stvar dalje. U tom smislu, vrijednost specifično estetskog iskustva vanjske ljepote stvari i ljudi, i umjetnosti, jest u tome da vodi um više oblasti.

Estetika vrlina

✤ vrijednost umjetnosti, drugim riječima je, u tome što kanalizira našu želju za lijepim prema želji za znanjem dobrog.

✤ ideja da ljubav, posebna moralna emocija, ima specifičnu estetski fenomen ljepote je istovremeno plodna i dalekosežna. Kao ideja da je naš angažman u ljepotom dio onoga što nas vodi i usmjerava potragu za istinom, koja, je najbolje shvaćena u terminima morala.

Estetika vrlina

✤ 2.) Thomas Reid- imati izvrstan um je biti istinski lijepo. Jedna osobito važna značajka takvog uma je vrlina: da bi netko imao izvrstan um, mora biti kreposan, te je tako imati vrlinu esesncijalno za biti iskreno lijep. Ljubav je, osjećaj inspiriran lijepim objektima.

✤ u 8 svojih eseja izlaže tvrdnju da obzirom je jedina stvar koju volimo lijepo, kvalitete koje prikladno inspiriraju ljubav moraju biti vrlina i odličnosti neke vrste. Ljepota objekata ima svoj temelj u savršenostima koje nadahnjuju našu ljubav za njih.

✤ Prema Reidu, postoje 3 vrste savršenosti koje inspiriraju našu ljubav lijepih umova: mile moralne vrline (nevinost, nježnost, snishodljivost, humanost), mili intelektualni talenti (znanje, razum, humor, dobar ukus, izvrsnost u finim umjetnostima), i određene perfekcije koje se odnose na aktivne snage uma (kao što su zdravlje i snaga).

Estetika vrlina

✤ volimo lijepe umove upravo zato što su oni nužno mudri, jasni i kreposni. Ljepota duše i kreposan karakter se podudaraju, jer da bi bio iskreno lijep, um mora biti krepostan. Ne uspijeti u tom smislu, ili da naš početni koncept ljepote uma da bude pogrešan, je zato što prestaje biti lijep.

✤ najviša forma ljepote je definirana u moralnim terminima: ljepota duše je u posjedovanju vrline.

Estetika vrlina

✤ prigovori:

✤ Platonu-cirkularnost; problem moralnog/nemoralnog

✤ obojci: postoji raskorak između paradigme moralne ljepote i našeg svakidašnjeg iskustva ljubavi

Estetika vrlina

✤ 3.) Colin McGinn- estetska teorija vrline prema kojoj samo um s određenom estetskom kvalitetom može biti kreposan.

✤ vrlina se podudara s ljepotom duše i porok sa ružnoćom. Adaptirajući Reidovu teoriju, McGinn smatra da bi osoba bila kreposna, njezina duša (odnosno njezin osobni karakter) treba imati određene estetske kvalitete koje su nužni i dovoljni uvjeti za moralnu dobrotu osobe. Pitanje je li ljepotu moguće stoga reducirati na moralne kvalitete?

Estetika vrlina

✤ McGinn smatra da iako su estetske i moralne kvalitete ontološki različite, nužno je “ih je konceptualno vezati”. Čini se, zastupa slabiju verziju Rediove i Platonove pozicije. Oprezan je u pretpostavljanju da estetske kvalitete ne mogu biti jednostavno reducirane na moralne kvalitete. Ipak, negativna tvrdnja, odnosno da osoba lošeg moralnog karaktera ne može imati lijepu dušu je zadržana, kao i ideja da moralno dobra osoba ne može imati ružnu dušu.

✤ ljepota je slika moralne dobrote, takva da, kada dolazimo do prepoznavanja te dobrote zbog onoga što jest, odnosno, kad dođemo do duše osobe ili stvari, ne možemo ju ne vidjeti kao lijepu.

Estetika vrlina

✤ međutim, držati tako snažan odnos zahtijeva da odbacimo kao nerelevantne mnoge primjere lijepog za koje uvidimo da nemaju moralnu vezu.

✤ iskustvo lijepog, i ne samo prolazne ljepote, već ljepote koja traje i koja je značajna, se čini previše poznatom i raširenom da potvrdimo koncept ljepote koji je vezan tako aposlutno za dobro.

✤ čak i ako, kako smo vidjeli, konceptulana i fenomenalna konicidencija lijepog i dobrog je zaista željena, takva situacija ostaje stanje kakvo možemo željeti, prije negoli promatrati.

Estetika vrlina

✤ unatoč svim sličnostima i analogiji koju smo naglašavali, još uvijek postoje neke važne razlike između estetskog i moralnog slučaja. Tvrdnja da ljepota i dobrota trebaju biti asimilirane jedna na drugu, ne sadrži ključ najboljeg razumijevanja ovog aspekta odnosa izmaeđu estetike i morala.

Imaginacija

✤ s jedne strane, imaginacija indirektno djeluje na nivou opažanja estetskih i moralnih kvaliteta, pomaže nam vidjeti kako neke značajke slika izgledaju npr. tmurno i beživotno ili zahvatiti kako ljudsko djelovanje daje izraz njegovom osvetoljubivom duhu.

✤ imaginacija nam omogućava da razlikujemo različite elemente koje nam umjetničko djelo daje i odabire koji od tih elemenata mogu doprinjeti prikladnom pripisivanju određenih estetskih kvaliteta.

Imaginacija

✤ s druge strane, imaginacija može biti dirketno uključena u estetsku i moralnu prosudbu tako što konstruira inetrpretativni kontekst u koji su te kvalitete smještene i shvaćene.

✤ jednom kad su estetske kvalitete zamjećene, imaginacija može stvoriti priču oko tih elemenata da nam pomogne naći smisao svih estetski relevantnih značajki tog djela i stvoriti sud o njegovoj estetskoj vrijednosti . Ta uključenost imaginacije je važna, jer nas vodi iskustvu objekta estetskog poštovanja.

Imaginacija

✤ način na koji uključujemo imaginaciju u estetskom kontekstu može biti ključan za naše sposobnosti ne samo kao estetskog, već i kao moralnog djelatnika.

✤ u moralnom prosuđivanju uključujemo imaginaciju da stvara scenarije koji nam omogućavaju istraživanje različite mogućnsti djelovanja i moguće odluke. Treba nam priča kroz koju možemo prosuđivati moguće rezultate i posljedice različitih djelovanja prije nego što se odlučimo za jedno.

Imaginacija

✤ slično, evaluacija estetskog karaktera umjetničkog djela, uključuje stvaranje priče, čak i nacrta ili scenarija, koji daje estetskim kvalitetama kontekst u kojem mogu biti komparirane i rangirane.

✤ dok je korištenje imaginacije za stvaranje priče fundamentalno u konačnom stadiju estetskog i moralnog procjenjivanja, vrlo je važno i za druge epistemološke i psihološke teme vezane za odnos lijepog i dobrog. Imaginacija je uključena u trajnu kultivaciju i sofisticiranje naših estetskih i moralnih senzibiliteta.

Imaginacija

✤ u prilog predviđanju mogućih budućih događaja ili stvaranju imaginativnog konteksta imaginacija može pomoći u vizualiziranju vještina ili osobnih svojstava koje netko može razviti i rafinirati.

✤ imaginacija nam može pomoći u reazliziranju ciljeva i želja kao estetskih i moralnih agenata, konstruirajući priče u kojima djelujemo određenim kapacitetom ili pronalazimo poželjan specifičan estetski ili moralni ambijent.

Imaginacija

✤ za naše svrhe može ostati otvoreno pitanje postoje li 2 vrste imaginacije, i jedna vrsta imaginacije djeluje na dva različita načina, ovisno o kontekstu.

✤ ono što moramo naglasiti je, da uloga koju igra imaginacija u estetskoj percepciji i kogniciji indicira da je estetski senzibilitet daleko od toga da bude puko perceptivni ili samo afektivna sposobnost.

✤ ako stvaramo priče i narativne strukture u estetskom iskustvu, tada je barem jedan važan smisao u kojemu estetska opažajnost ima neke više racionalne i konitivne elemente. Estetski senzibilitet uključuje mnoge forme vještina rangirane od emocionalnog i osjetilnog do kognitivnog. Ova kombinacija je preduvjet za ideju da biti dobar estetski djelatnik ide ruku pod ruku sa kreposnim karakterom.

Imaginacija

✤ iskustvo lijepog uključuje imaginaciju tako što povlači strukture djela u koherentnu cjelinu. Važan dio toga je element proživljenog osobnog iskustva: u razmatranju ove vrste proširene estetske kvalitete objekta ili entiteta, koji ne vidimo u djelu odmah, u smislu sabiranja cijelog u jednom dahu.

✤ slično, naša prosudba moralnog karatera traži proživljeno iskustvo na isti način. U životu, moralno razmatranje služi jer mi ne “vidimo” odmah ispravan način djelovanja. Bez imaginacije, netko može zaključiti, naše moralno djelovanje bi vjerovatno bilo zakržljalo iza prepoznavanja.