Mozdani Zivci - Handout

1

SUSTAVNA ANATOMIJA PERIFERNOG IVANOG SUSTAVA KONCEPTI KOJE TREBA USVOJITI BIOLOGIJA IVANE STANICE I FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA IVANIH VLAKANA: Principi komunikacije meu ivanim stanicama (neuronima) sinapsa, neurotransmitor, membranski receptori stanice; Osnovna struktura neurona tijelo, dendriti, akson, presinaptiki aksonski terminal; Dinamika polarizacija prijenosa ivanog signala mijelin, akcijski potencijal; Vrste ivanih stanica motoneuron, bipolarni neuron, pseudounipolarni neuron, neuroendokrina stanica, autonomni postganglijski neuron; Funkcionalna specijalizacija neuromuskularna sinapsa (acetilkolin), somatski receptori, unjii, stanice s dlaicama; PORUKA: Ukoliko je oteeno 5% jetre, moemo govoriti o 5%-tnom gubitku funkcije. Meutim, ukoliko je oteeno 5% mozga ili ivca, ne moemo govoriti o 5%-tnom oteenju funkcije mozga ili ivca, ve o 100%-tnom gubitku funkcije za koju je bio zaduen odgovarajui dio mozga ili ivca. FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA IVANIH VLAKANA: Vrste ivanih vlakana:

aferentna-eferentna, visceralna-somatska, opa-specijalna;

Strukture (jezgre) koje odgovaraju razliitim vrstama ivanih vlakana: funkcionalne kolumne sive tvari kraljenine modine, funkcionalni nizovi jezgara modanog debla.

PORUKA: Kad pincetom odignete ispreparirani ivac, uvijek proniknite u njegov funkcionalni sastav postavljajui sami sebi slijedee pitanje: Gdje su tijela ivanih stanica ovih vlakana koje sam sada obuhvatio? AUTONOMNI IVANI SUSTAV: OPA ORGANIZACIJA: Homeostaza- neuroendokrine stanice (sr nadbubrene lijezde), visceromotorne stanice, parakrina (volumna) signalizacija; Opa organizacija- autonomni ganliji, presinaptika vlakna (neuroni), postsinaptika vlakna, neurotransmitori (acetilkolin, adrenalin), simpatikus i parasimpatikus funkcionalne razlike, intramuralni pleksusi plexus myentericus i plexus submucosus: megacolon congenitum (Hirschprungova bolest), paragangliji (APUD sustav); Sredinji dio- hipotalamus, parasimpatike jezgre, simpatike jezgre; ANATOMSKA ORGANIZACIJA: Anatomska distribucija autonomnih vlakana- vlakna pridruena modanim ivcima, odvajanje autonomnih vlakana od spinalnog ivca, vlakna pridruena perifernim ivcima (rami spinales), vlakna pridruena krvnim ilama (rami vasculares), vlakna pridruena organima (rami viscerales), isto autonomni ivci (nn. splanchici); Pars sympathica- smjetaj u kraljeninoj modini (medulla spinalis), paravertebralni gangliji, prevertebralni gangliji, sr nadbubrene lijezde; Pars parasympathica- a) inervacija m. ciliars i m. sphincter pupillae, b) inervacija parotidne lijezde, c) inervacija drugih lijezda slinovnica, ukljuujui lijezde usne i nosne upljine, te suzne lijezde, d) inervacija drijelnih lijezda, e) n. vagus; smjetaj postganglionarnih neurona n. vagusa, f) sakralni dio parasimpatikusa.

2

IVANA INERVACIJA TRUPA I EKSTREMITETA: SPINALNI IVCI: Segmenti kraljenine modine i spinalni ivci: dorzalni i ventralni korijenovi (radix dorsalis et ventralis), spinalni gangliji, dorzalni i ventralni ogranci spinalnog ivca (rami dorsales et ventrales), komunikacija sa simpatikim ganglijima, funkcionalna organizacija spinalnog ivca, n. suboccipitalis, n. occipitalis major, n. occipitalis tertius, nn. clunii. PLEKSUSI I PERIFERNI IVCI: PORUKA: Student mora znati: nabrojati pleksuse i periferne ivce koji iz njega izlaze, osnovne ogranke i openito o funkciji slijedeih ivaca:

PLEXUS CERVICALIS; n. phrenicus, PLEXUS BRACHIALIS; n. musculocutaneus, n. medianus, n. ulnaris, n. radialis, n. axillaris, N. intercostalis, PLEXUS LUMBALIS; n. femoralis, PLEXUS SACRALIS; n. ischiadicus, N. pudendus.

FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA KRANIJALNIH IVACA I NIZOVI JEZGARA MODANIH IVACA: Funkcionalni nizovi jezgara modanih ivaca; konitnuitet sa kraljenikom modinom; Funkcionalne komponente kranijalih ivaca; Opa funkcionalna organizacija kranijalnih ivaca; Kranijalni gangliji. PORUKA: Kako savladati kranijalne ivce? Kreni pravilnim redosljedom: 1) opa funkcija, 2) osnovni ogranci, 3) povei ogranak sa funkcijom, 4) pogledaj unutar ivca: funkcionalne komponente koje ine ogranak, 5) nai tijelo stanice svake funkcionalne vrste vlakna; jezgre i gangliji, 6) topogragska organizacija: -izlazite/ulaz u mozak, -poloaj u subarahnoidalnom prostoru, -ulazak u tvrdu modanu ovojnicu, -prolaz kroz nju, -prolaz kroz bazu lubanje, -odnos sa drugim anatomskim strukturama. PORUKA 2: Kod uenja sustavne anatomije mora poznavati glavne ogranke i opu funkciju svih modanih ivaca. FUNKCIONALNA INTEGRACIJA: Receptori i efektori, Refleksni luk, somatski i visceralni refleksi, Segmentalna i periferna ivana inervacija, Preklapanje ivaca i ineterneuralne linije. MORFOLOGIJA SREDINJEG IVANOG SUSTAVA (uto ne ulazi u A2 ve je dio kolokvija Funkcionalne anatomije): Osnovna podjela sredinjeg ivanog sustava: neuralna cijev i modani mjehurii; Modane ovojnice i cirkulacija likvora: arterije i venski sinusi mozga; Morfoloka i funkcionalna organizacija sive i bijele tvari: jezgre i putevi; Princip prijenosa informacija unutar motornog i senzibilnih sustava: talamus; Morfologija kraljenine modine: funkcionalna podjela sive tvari kraljenine modine; Morfologija modanog debla: uzdune zone na mediosagitalnom presjeku (baza, tegmentum, tektum); Prepoznavanje osnovnih struktura telencefalona i diencefalona na presjecima mozga: hipotalamus, talamus, bazalni gangliji, kora velikog mozga; Omeenja modanih komora; Portalni krvotok hipofize.

3

Lamina cribrosa nn. olfactorii [I] a. etmoidalis anterior Canalis opticus n. opticus [II] a. ophtalmica meninges; vaginae n. optici Fissura orbitalis superior -Medijalno podruje: N. nasociliaris (n. ophthalmicus [V/1]) N. oculomotorius [III] N. abducens [VI] -Lateralno podruje: n. trochlearis [IV] n. frontalis (n. ophthalmicus [V/1]) n. lacrimalis (n. ophthalmicus [V/1]) r. orbitalis (a. meningea media) v. ophtalmica superior Foramen rotundum n. maxillaris [V/2] Foramen ovale n. mandibularis [V/3] plexus venosus foraminis ovalis Foramen spinosum r. meningeus (n. mandibularis [V/3]) a. meningea media Fisura sphenopetrosa n. petrosus minor (n. glosopharyngeus [IX]) Foramen lacerum n. petrosus major (n. facialis [VII]) n. petrosus profundus (plexus caroticus internus)

Canalis caroticus plexus caroticus internus (truncus sympathicus, ganglion cervicale superius) plexus venosus caroticus internus a. carotis interna, pars petrosa Meatus acusticus internus n. facialis [VII] n. vestibulocochlearis [VIII] n. labyrinthi vv. labyrinthi Foramen jugulare -Prednje podruje: n. glossopharyngeus [IX] sinus petrosus inferior -Stranje podruje: n. vagus [X] n. accessorius [XI] sinus sigmoideus; bulbus superior venae jugularis a. meningea posterior (a. pharyngea ascendens) Canalis nervi hypoglossi n. hypoglossus [XII] plexus venosus canalis nervi hypoglossi Canalis condylaris v. emissaria condylaris Foramen magnum medulla oblongata; medulla spinalis n. accessorius [XI]; radices spinales sinus marginalis, plexus venosus vertebralis internus a. vertebralis a. spinalis anterior meninges

4

Nn. craniales, modani ivci Izlazite/ulazite na mozgu

1. Nn. olfactorii [I] bulbus olfactorius* 2. N. opticus [II] chiasma opticum* 3. N. oculomotorius [III] pedunculus cerebri, sulcus oculomotorius 4. N. trochlearis [IV] dorzalni dio tektuma mezencefalona 5. N. trigeminus [V]

postranino na ponsu

-N. ophthalmicus [V/1] -N. maxillaris [V/2] -N. mandibularis [V/3]

} ganglion trigeminale 6. N. abducens [VI]

izmeu ponsa i piramide }

horizontalni niz ivaca, izlaze na ventralnoj strani, izmeu ponsa i medule oblongate

7. N. facialis [VII] 8. N. vestibulocochlearis [VIII]

} pontocerebelarni kut

9. N. glossopharyngeus [IX] 10. N. vagus [X] 11. N. accessorius [XI]

} medulla oblongata, sulcus posterolateralis (retroolivaris); vertikalni niz ivaca

12. N. hypoglossus [XII]

medulla oblongata, sulcus anterolateralis

* Prvi modani ivac (n. olfactorius, njuni ivac) i drugi modani ivac (n. opticus, vidni ivac) su zapravo modani putevi, te se navedena ulazita odnose na zavretak navedenih anatomskih tvorbi (nn. olfactorii, n. opticus); njuni put ulazi u mozak na bazalnom dijelu velikog mozga koji se naziva trigonum olfactorium, a vidni put ulazi u dio talamusa, corpus geniculatum laterale. Funkcije modanih ivaca (OSE) Opa somatska eferentna: inervacija skeletnih miia trupa i ekstremiteta

(III,IV,VI,XII) (OVE) Opa visceralna eferentna: inervacija glatkih miia, lijezda i organa

(III,VII,IX,X)* (PVE) Posebna visceralna eferentna: inervacija poprenoprugastih miia to se

razvijaju iz osnove drijelnih lukova; mimini miii, vani miii, miii drijela i grkljana, poprenoprugasti miii jednjaka, m. sternocleidomastoideus i m. trapezius (V,VII,IX,X,XI)

(OVA) Opa visceralna aferentna: informacija iz organa i krvnih ila (IX,X) (PVA) Posebna visceralna aferentna: njuh i okus (I,VII,IX,XI) (OSA) Opa somatska aferentna: receptori u koi i lokomotornom sustavu

(V,VII,IX,X) (PSA) Posebna somatska aferentna: vid, sluh, ravnotea (II,VIII) *OVE jezgre modanih ivaca iskljuivo su parasimpatike

5

N. oculomotorius [III] Jezgre (vrsta) nucl. n. III, parna glavna i neparna sporedna jezgra (OSE)

nucl. oculomotorius accessorius (OVE) ggl. ciliare Izlazite iz mozga unutarnja strana modanih pedunkula, pedunculus cerebri Poloaj u subarahnoidalnom prostoru

cisterna basalis, cisterna interpeduncularis

Ulazak u duru mater krov kavernoznog sinusa Prolazak kroz bazu lubanje

fissura orbitalis superior

Opskrbno podruje motorno: m. levator palpebrae sup., mm. recti sup., med. et inf.; m. obliqus inf. parasimpatiki: - m. cilliaris, m. sphincter pupillae

Dodatna vlakna (sekundarno pristupaju na ivac)

senzibilne niti n. nasocilijarisa (V/1) simpatike niti iz spleta oftalmike arterije, plexus ophtalmicusa

N. trochlearis [IV] Jezgre (vrsta) nucl. n. IV (OSE) Izlazite iz mozga u donjoj razini donjih kolikula Poloaj u subarahnoidalnom prostoru

cisterna ambiens, cisterna basalis

Ulazak u duru mater izmeu prednjeg i stranjeg petroklinoidnog nastavka, plicae petroclinoideae

Tijek u duri mater lateralni zid kavernoznog sinusa Prolazak kroz bazu lubanje


Opskrbno podruje motorno: - m. obliqus superior

N. abducens [VI] Jezgre (vrsta) nucl. N. VI (OSE) Izlazite iz mozga izmeu ponsa i piramide Poloaj u subarahnoidalnom prostoru

cisterna basalis

Ulazak u duru mater gornja treina klivusa Tijek u duri mater preko vrha piramide, apex pars petrosis ossis temporalis,

slobodno kroz kavernozni sinus, lateralno od unutarnje karotidne arterije

Prolazak kroz bazu lubanje


Opskrbno podruje motoriki: -m. rectus lateralis

6

N. trigeminus [V] Jezgre (vrsta) nucl. mesencephalicus n. V, nucl. pontinus n. V, et nucl. spinalis n. V.

(OSA) nucl. motorius n. V. (PVE)

Izlazite iz mozga lateralna strana ponsa Poloaj u subarahnoidalnom prostoru

cisterna basalis, cavum trigeminale

Ulazak u duru mater ggl. trigeminale: lateralni zid sinus cavernosusa N. ophtalmicus [V/1] Tijek u duri mater lateralni zid kavernoznog sinusa Prolazak kroz bazu lubanje

fissura orbitalis

Opskrbno podruje senzibilno: - tentorium cerebelli - elo, gornja vjea, korjen nosa, sclera, cornea - etmoidne stanice, sfenoidni sinus, prednji dio nosne upljine


parasimpatiki: - r. communicans cum n. zygomatico (vlakna koja dolaze iz nucl. salivatorius sup.n. facialis/intermediusn. petrosus majorganglion pterygopalatinumn. zygomaticus (n. V2)n. lacrimalis za suznu lijezdu)

N. maxillaris [V/2] Tijek u duri mater lateralni zid kavernoznog sinusa Prolazak kroz bazu lubanje

foramen rotundum

Opskrbno podruje senzibilno: -dura srednje lubanjske jame -obraz, donja vjea, lateralne strane nosa, gornja usna -zubi i gingiva gornje eljusti, stranje etmoidne stanice, sfenoidni sinus, maksilarni sinus, gornja i srednja nosna koljka, nepce, tonzila palatina, krov drijela


parasimpatiki: - nn. pterygopalatini iz ggl. pterygopalatinum za lijezde nosa i nepca, te za suznu lijezdu (nucl. salivatorius sup.n. facialis/intermediusn. petrosus major)

7

N. mandibularis [V/3] Prolazak kroz bazu lubanje

foramen ovale

Opskrbno podruje motoriki: - vani miii, m. tensor veli palatini, m. mylohyoideus, m. digastricus (venter anterior) senzibilno: - dura srednje lubanjske jame, mastoidne stanice - koa donje usne, sljeponice, obraza, gornjeg dijela uha, vanjski sluni hodnik, vanjsku stranu bunjia - zube i zubno meso donje eljusti, prednje dvije treine usne upljine, isthmus faucium


parasimpatiki: - chorda tympani (n. facialis/intermedius, iz nucl. salivatorius sup. za ggl. submandibulare: glandulae submandibularis et sublingualis) - niti iz ggl. oticum (za glandulu parotis, nucl. salivatorius inf.n. glosopharyngeusn. tympanicusn. petrosus minor u ganglion oticum) senzoriki: - chorda tympani (n. facialis/intermedius), periferni krak neurona ggl. geniculi koji nosi okusne niti za prednje dvije treine jezika

N. facialis [VII] Jezgre (vrsta) nucl. n. VII (PVE)

nucl. salivatorius superior (OVE) nucl. solitarius (PVA)

Izlazite iz mozga pontocerebelarni kut Poloaj u subarahnoidalnom prostoru

cisterna basalis, cisterna pontis

Izlazite iz dure mater i ulazite u bazu lubanje

fundus meatus acustici interni

Tijek unutar baze lubanje

canalis nervi facialis

Izlazak iz baze lubanje foramen stylomastoideum Opskrbno podruje motoriki:

- mimini miii, mm. auriculares - m. digastricus (venter posterior), m. stylohyoideus - m. stapedius senzoriki (okusno): -prednje dvije treine jezika parasimpatiki: glandula lacrimalis, glandulae nasales, palatinae (preko ggl. pterygopalatinum), glandulae submandibularis et sublingualis (preko ggl. submandibulare)


senzibilni ogranci n. trigeminusa pristupaju na parotidni splet n. facijalisa, plexus parotideus

8

N. vestibulocochlearis [VIII] Jezgre (vrsta) nucll. cochleares et vestibulares (PSA) Izlazite iz mozga pontocerebelarni kut Poloaj u subarahnoidalnom prostoru

cisterna basalis, cisterna pontis

Izlazite iz dure mater i ulazite u bazu lubanje

fundus meatus acustici interni

Tijek unutar baze lubanje

do labirinta slijepone kosti Izlazak iz baze lubanje foramen stylomastoideum Opskrbno podruje sluni organ (Corti)

osjetila ravnotee N. glossopharyngeus [IX] Jezgre (vrsta) nucl. ambigus (PVE)

nucl. spinalis n. V (OVA) nucl. solitarius (PVA) nucl. salivatorius inferior (OVE)

Izlazite iz mozga izmeu olive i tuberculum cuneatuma Poloaj u subarahnoidalnom prostoru

cisterna basalis


foramen jugulare

Opskrbno podruje motorno: - gornji dio miia drijela, m. levator veli palatini, m. uvulae, m. palatoglossus, m. palatopharyngeus, m. stylopharyngeus, m. stylopharyngeus senzibilno: - gornji dio sluznice drijela, tonsilla palatina, stranja treina jezika - plexus tympanicus, tuba auditiva - sinus caroticus senzoriki: - stranja treina jezika parasimpatiki: - glandula parotidea (preko ggl. oticum), lijezde stranje treine jezika

9

N. vagus [X] Jezgre (vrsta) nucl. ambigus (PVE)

nucl. spinalis n. V (OVA) nucl. solitarius (PVA) nucl. dorsalis n. X (OVE)

Izlazite iz mozga sulcus posterolateralis Poloaj u subarahnoidalnom prostoru

cisterna basalis


foramen jugulare

Opskrbno podruje motorno: - donji dio miia drijela, m. levator veli palatini, m. uvulae - miii grkljana senzoriki - korjen jezika senzibilno: - dura stranje lubanjske jame - srpoliki duboki dio vanjskog slunog hodnika parasimpatiki -organi vrata, toraksa i trbune upljine do Cannon-Bohmsherove toke


vlakna od n. accessoriusr. internus (neuroni smjeteni u nucl. ambigusu) za inervaciju miia grkljana

10

N. accessorius [XI] Jezgre (vrsta) nucl. ambiguus et nucl. spinalis n XI (PVE) Izlazite iz mozga - radices craniales (dorsalno od olive)

- radices spinales (lateralni cervikalni dio medule spinalis) Poloaj u subarahnoidalnom prostoru

cisterna basalis

Ulazak u lubanjsku upljinu

foramen magnum (radices spinales)


foramen jugulare

Opskrbno podruje motoriki: - m. sternocleidomastoideus - m. trapezius

N. hypoglossus [XII] Jezgre (vrsta) nucl. n. XII (OSE) Izlazite iz mozga sulcus anterolateralis Poloaj u subarahnoidalnom prostoru

cisterna basalis


canalis nervi hypoglossi

Opskrbno podruje motoriki: - unutarnje miie jezika - m. styloglossus, m. hyoglossus, m. genioglossus


niti iz cervikalnog spleta koje se spajaju sa n. hypoglosusom i zatim u njegovom sastavu odlaze za inervaciju infrahioidnih miia, m. geniohyoideusa, te duru stranje lubanjske jame

11

Parasimpatiki gangliji glave i vrata primarno su izgraeni od tijela i dendrita postganglionarnih parasimpatikih neurona. Na ovim neuronima prekapaju se aksoni preganglionarnih neurona koji se nalaze u parasimpatikim jezgrama, nucleus accessorius nervi oculomorii, nucleus salivatorius superior i nucleus salivatorius inferior. Neuroni iz parasimpatike jezgre, nucleus dorsalis nervi vagi, prekapaju se na postganglionarnim neuronima koji se nalaze u stijenkama organa, te ne tvore jasno anatomski odreene ganglije. U cilijarnom gangliju, ganglion ciliare, prekapaju se niti jezgre okulomotornog ivca, nucleus accessorius occulomotorii, a dolaze preko njegova parasimpatikog korijena, radix parasimpatica nervi oculomotorii. Kroz ganglij bez prekapanja prolaze jo senzibilne i simpatike niti. Senzibilne niti dolaze od nazocilijarnog ivca (V2), radix sensoria n. nasociliaris (to su periferni ogranci pseudounipolarnih neurona smjetenih u trigeminalnom gangliju), a simpatike niti dolaze od spleta oko unutarnje karotidne arterije, radix simpatica plexus caroticus internus (to su postganglionarni aksoni neurona smjetenih u gornjem cervikalnom gangliju simpatikog lanca). Parasimpatike postganglionarne niti iz cilijarnog ganglija odlaze kao nn. cilares breves za inervaciju cilijarnog miia (akomodacija) i sfinktera pupile (suenje zjenice). Iz gornje salivatorne jezgre, nucleus salivatorius superior, preganglionarne parasimpatike niti ulaze u sastav facijalnog ivca (n. intermedijusa), odlaze dijelom preko velikog petroznog ivca, n. petrosus major, dalje kao n. canalis pterygoidei (nakon to se velikom petrosnom ivcu prikljue postganglionarne simpatike niti n. petrosus profundusa koje dolaze iz gornjeg cervikalnog ganglija) na pteriogopalatinski ganglij, ganglion pteryogapalatinum. Parasimpatike niti prekapaju se na neuronima pterigopalatinskog ganglija, a simpatike samo prolaze kroz njega. Kroz ganglij prolaze i senzibilni ogranci maksilarnog ivca (to su periferni ogranci pseudounipolarnih neurona smjetenih u trigeminalnom gangliju). Iz ganglija odlazi mnotvo malih niti koje se prikljuuju ograncima maksilarnog ivca te dalje pristupaju na suznu lijezdu (anastomozom zigomatinog i lakrimalnog ivca), te lijezde nosne i nepane sluznice, kao i graninih podruja nosne sa drugim upljinama glave. Na ganglion submandibulare pristupaju preostala parasimpatika vlakna iz gornje salivatorne jezgre, nucleus salivatorius superior. Ona se kao chorda tympani odvajaju od facijalnog ivca zajedno sa okusnim vlaknima i pristupaju na lingvalni ivac, koji ih dovodi do submandibularnog ganglija, ganglion submandibulare. U njega takoer pristupaju i postganglionarna simpatika vlakna koja dolaze iz gornjeg cervikalnog ganglija. Parasimpatika vlakna prekapaju se u submandibularnom gangliju, te pristupaju na submandibularnu i sublingvalnu lijezdu, kao i preostale lijezde u prednje dvije treine jezika. Odreen broj postganglionarnih parasimpatikih neurona moe se nalaziti izvan submandibularnog ganglija, te ponekad moe postojati i sekundarni ganglij, ganglion sublinguale. Na otiki ganglij, ganglion oticum, pristupaju preganglionarna vlakna iz donje salivatorne jezgre, nucleus salivatorius inferior, koja dolaze putem glosofaringeusa. Ona se zatim odvajaju u sastavu timpaninog ivca, n. tympanicusa, te nastavljaju kao n. petrosus minor i pristupaju na otiki ganglij. U njega takoer pristupaju i postganglionarna simpatika vlakna iz gornjeg cervikalnog ganglija koja, kao i ostala simpatika vlakna, samo prolaze kroz parasimpatike ganglije. Iz otikog ganglije postganglionarna vlakna putem spojne grane, ramus communicans, pristupaju na aurikulotemporalni ivac, n. auriculotemporalis, i dalje na glandulu parotis.

12

Liquor cerebrospinalis, cerebrospinalna tekuina Cerebrospinalna tekuina stvara se u cijelom oblonom sustavu unutarnjih likvorskih prostora, ependimu, a posebice u podruju posebnih spletova, plexus choroideus. Preko oba interventrikularna otvora (MONROE) likvor odlazi u treu komoru, odakle se preko kanala, aqueductus mesencephali (SYLVIUS) ulijeva u etvrtu modanu komoru i dalje sredinjim kanalom u medulu spinalis. Apertura mediana (MAGENDIUS) i aperturae laterales (LUSCHKA) u etvrtoj modanoj komori predstavljaju komunikaciju unutarnjih i vanjskih likvorskih prostora. Na taj nain likvor dolazi u subarahnoidalni prostor. Likvor oplakuje cjelokupni mozak i kraljeninu modinu. Preko arahnoidalnih granulacija (PACCHIONI) apsorbira se u venski sustav u podrujima oko malih limfnih ila pije mater, te perineuralnim prostorima modanih i modinskih ivaca. Opasnost od zaepljenja likvorske cirkulacije najvea je na uskim prostorima ventrikularnog sustava: foramina interventricularia, aqueductus mesencephali, apertura mediana, aperturae laterales. Ako se zatvori neki od tih puteva, primjerice kod razvojnih anomalija i upala, moe doi do razvoja unutarnjeg hidrocefalusa. Proirenje subarahnodialnog prostora, primjerice nakon atrofije mozga, oznaava se kao vanjski hidrocefalus.

Documents

Mozdani Zivci - Handout