R. BUGARSKI UVOD U OPTU LINGVISTIKUJezik i govor-Jezik je zapravo organizacija verbalnih znakova kojom vlada svaki pojedinac kao lan odreene drutvene zajednice.-Samo poznavanje jednog sistema znakova nije dovoljno za komunikaciju, za verbalno optenje neophodno je da se jezik materijalizuje. Realizacija jezika jeste govor.-in komunikacije mogu je kada uesnici u njemu raspolau istim kodom, tj. Sistemom znakova ili simbola na osnovu koga se sastavljaju poruke.-Ako pojam jezika podrazumijeva odreenu sposobnost upotrebe verbalnih znakova, govor je djelatnost upotrebljavanja takvih znakova, tj. Ispoljavanje jezike sposobnosti. Zato je jezik apstraktan i optiji, dok je govor konkretan i pojedinaan. Kao drutvena pojava, jezik postoji i mijenja se uglavnom nezacisno od volje pojedinaaca, koji ga nasljeuju od svojih predaka i predaju u nasljedstvo potomcima.-Jeziki obrasci lako preivljavaju u promjenljivim i rijetko kad idealnim uslovima za komunikaciju (zamuckivanje, prekidi, lutanje panje, buka itd.) i mi ih najee bez tekoa prepoznajemo uprkos svim oteenjima u produkciji i prijemo govorne poruke, tano znajui ta je govorniik htio da kae.Jezik i komunikacija-Svaki jezik je priklladno i dovoljno sredstvo za obavljanje komunikacijskih potreba zajednice kojoj slui. Tako npr. Eskimi ili beduini ne mogu na svojim jezicima da razgovaraju o atomskoj fizici ili meuplanetarnim raketama, jer to nije dio njihovih kultura, ali zato imaju veoma razgranat rjenik to se tie snijega, odnosno kamila.-Jezici nisu sami po sebi podobni ili nepodobni za obavljanje odreenih funkcija, nego oni prosto hvataju korak sa drutvenim promjenama, zanemarujui ono to prestaje da bude od vanosti a razvijajui sredstva (samostalno ili pozajmljivanjem) za izraavanje svega to postaje aktuelno. Naa dananja gradskaomladina uglavnom ne zna ta tano znae rijei kao jetrva ili paenog, zato to rodbinski odnosi izvan jezgra porodice gube od znaaja u modernom drutvu, za razliku od starijih, plemenski i klanski ustrojenih zajednica, gdje je za razvojni put pojedinca bilo i tekako vano ko mu je sve rod.-Jezici se raaju jednaki, ali odrastaju nejednako.Jezici kao grki, latinski, engleski, ruski razvili su se mnogo vie nego jezici malih naroda na niem stepenu drutvenog razvoja. -Jezik istie slinosti i slui kao sredstvo raspoznavanja.Takoe. preko jezika se istiu i razlike, prosto zato to postoje razliiti naini izraavanja i razliiti jezici.-Drutvena komunikacija putem jezika ima dva glavna vida: izraavanje i saoptavanje. Jezik nam omoguava da oblikujemo i izrazimo svoje misli, kao i svoja osjeanja, elje, nade, strepnje sve to ini dio naeg duhovnog ivota. Ali, to to izraavamo gotovo uvijek je upueno nekome izvan nas, izraavaju ineto, mi ujedno saoptavamo optimo sa drugima.Podjela jezikih funkcija1. Komunikacijska osnovna i najira, 2. Kognitivna ili saznajna jezik igra znaajnu ulogu u procesima miljenja i oblikovanja svijeta. Jezik i misao nisu isto, ali izmeu njih postoji velika mjera uzajamnog podrazumijevanja. A svijet u kojem ljudi ive nije u cjelini unapred dat, da bi bio samo opisivan i saoptavan putem jezika. Naprotiv, jezik pomae u uobliavanju pojedinih vidova vanjezine stvarnosti, time to ih izdvaja, imenuje i dovodi u meusobne odnose. On tako uestvuje u izgraivanju misaonih sadraja koje prenosi to znai i u samom saznavanju svijeta, koji se ovjeku uveliko i otkriva upravo kroz jezik.3. Kulturna funkcija slui za biljeenje dogaaja, za usmeno predanje, za istorijske zapise i hronike, za utvrivanje zakonika, ustava, raznih drutvenih sporazuma, dravnih ugovora i drugih vanih dokumenata. Kultura svake zajednice poiva na ovoj funkciji jezika4. Simbolika funkcija povezujui ljude unutar i izmeu generacija, u savremenom ivotu al ii u sklopu istorije, tradicije, knjievnosti i culture jedne drutvene zajednice, njen jezik postaje i mjerilo grupnog identiteta, symbol etnike, nacionalne, vjerske ili socijalne pripadnosti5. Estetska funkcija dolazi do izraaja u cijelom rasponu od gukanja djeteta u kolijevci, preko brzalica i razbrajalica, jezikih poalica i kalambura, do igre s pjesmom, narodne i umjetnike poezije, pa i knjievnosti uopte6. Magijska funkcija zasnovana je na vjerovanju u sutinsku i sudbinsku vezu izmeu rijei i onoga to one oznaavaju, primarno se manifestuje u obiajima i obredima magije i religije (npr. Razne bajalice, kletve, molitve itd.)7. Kontaktna funkcija u okviru nje se jezikom uspostavlja kontakt sa sagovornikom. Najuoljivija je pri pozdravima i konverzacionim klieima koji esto uslijede poslije njih (Dobar dan! Kako ste? ta ima novo?), ali se znaajno javlja i izvan toga, kada se neto kaetek da bi se izbjeglo neugodno utanje u prisustvu drugih, najee nepoznatih lica (npr. U liftu, vozu, zatim razgovori o vremenu itd.)8. Funkcija odravanja kontakta primjenjujemo je kad god zastanemo da provjerimo da li nas neko razumije, da li uopte i dalje prati nae izlaganje, da li nas dobro uje is l. (Razumijete li me ta vam govorim? Pa ti mene uopte ne slua! Halo, ujete li me?)9. Metajezika funkcija podrazumijeva objanjavanje samih upotrebljenih jezikih sredstava, to je dakle, jezik o jeziku, koji se javlja kada traimo i dobijamo objanjenje neke nama nepoznate rijei ili konstrukcije, bilo u naem maternjem ili nekom drugom jeziku10. Izvoaka funkcija samim jezikim iskazom se izvodi in koji se njime oznauje. Tako dok mi moemo da itamo, jedemo ili etamo, a da pri tome ne kaemo da to inimo,, zakleti se moemo iskljuivo time to emo rei zaklinjem se11. Predmetna ili referencijalna funkcija ide uz osnovno usmjerenje na sam predmet o kom se govori (npr. Opis neke stvari ili nekog dogaaja). 12. Emotivna funkcija Ide Uz orjentaciju na poiljaoca poruke, tj. Iskaz tako formiran da najve podataka daje o emocionalnom stanju samog govornika (npr. Izraavanje ljutnje, radosti, straha)13. Direktivna ili usmjerivaka funkcija orjentacija na primaoca poruke, jer izaziva kod njega odreeno ponaanje (npr. Davanjem uputstava ili nareenja)14. Kontaktna funkcija njom se postie kontakt izmeu poiljaoca i primaoca, odnosno veza izmeu njih u datom kanalu komunikacije (npr. Provjeravanje da li se uju)15. Metajezika funkcija orjentacija na kod, tj. Upotrebljeni jezik(npr. Objanjavanje jezikih sredstava)16. Poetska funkcija kad je u sreditu panje sama poruka, tj kada je najvanije kako se neto kae (npr. Recitovanje pjesama)