Neophodna znanja o vjeri za svu djecuosnovnog i srednjoªkolskog uzrasta,

za polaznike kurseva Islama i sve onekoji su u procesu razvoja i sazrijevanja

Ilmihal SaΩetak(NAMAZ U SLIKAMA)

Ba¤lar Mah. Mimar Sinan Cad. No: 52 Güneflli, Ba¤c›lar - ‹ST.Tel.: (0212) 657 88 00 (Pbx) - Faks: (0212) 657 95 88

NEfiR‹YAT ve T‹CARET A.fi.FAZ‹LET

www.fazilet.com.tr

Ilmihal SaΩetak

© Bütün Haklar› FAZ‹LET® Neflriyat ve Tic. A.fi.’ye aittir.

Grafik / Tasar›m

Fazilet Neflriyat

Ctp / Montaj

Fazilet Neflriyat

Bask›

Fazilet Neflriyat

‹stanbul 2012

ISBN: 9944-251-25-9

T.C. Kültür ve Turizm Bakanl›¤›

Yay›nc›l›k Sertifika No: 16384

FAZ‹LETNeflriyat ve Ticaret A.fi.

Ba¤lar Mah. Mimar Sinan Cad. No: 52 Ba¤c›lar - ‹ST.Tel: 0212-657 88 00 Faks: 0212-657 95 88

www.fazilet.com.tr

UVODNA RIJE∫

Neizmjerna je Hvala Allahu Uzviªenom koji je∑ovje∑anstvo i sve svjetove stvorio sa velikim ciljemi mudroªπu.

Neka je selam i salavat na najveπu milost, najveπegzagovornika i najveπeg pejgambera MuhammedaMustafu, na njegovu porodicu, ashabe i sve one kojiga slijede.

Ilmihal je znanje koje sadrΩi pojaªnjenja ovjerovanju i obredima za muslimane.

Pejgamber, neka je mir i spas njemu, je kazao:»Svaki musliman i muslimanka obavezan je u∑iti isticati znanje.» Znanje koje je spomenuo velikiPejgamber, neka je mir i spas njemu, i koje je obavezamuslimanu i muslimanki je ono znanje koje πe imkoristiti kako bi postigli sreπu na ovom i buduπemsvijetu. A to je Ilmihal. Uslijed toga je svaki muslimani muslimanka duΩan nau∑iti ono ªto je neophodno ovjerovanju i obredima. Sve dok ne nau∑i i ne uzvjerujeovo ªto nazivamo nuΩnim znanjem ne moΩe se biti upotpunosti musliman i muslimanka.

Na ovu temu napisano je mnogo Ilmihala, velikihi malih. Mi smo se opredijelili za ovaj Ilmihal jerdrΩimo da je prikladan i da πe biti od pomoπi djecikako bi savladali temeljna pitanja i zapamtilineophodne sadrΩaje.

Da Allah bude zadovoljan!

VAæNA NAPOMENA

Poªtovani ∑itao∑e,U knjizi koju imate u ruci navedene su neke sure, ajeti

i dove transliterirani latinskim pismom. To je za one kojine znaju arapsko pismo kako bi se mogli pomoπi prilikomu∑enja. Jer, nije moguπe nau∑iti ispravno i ta∑no ono ªtoje napisano latinskim slovima. Oni koji nau∑e na latinicimoraju to popraviti kod nekog imama i nau∑iti ispravno.

Kada se u∑e ove sure nuΩno je obratiti paΩnju nasljedeπe znakove:

âa : glas a se u∑i duΩeaa : glas a u∑i se dugouu: glas u u∑i se dugoii : glas i u∑i se dugo

Glas h koji je podvu∑en manjom crticom izgovara sekao hrapavi glas h, sli∑an glasu koji se proizvodi prilikomhrkanja.

Glasovi s i z podvu∑eni manjom crticom izgovarajuse kao da tepamo sa jezikom na prednjim zubima.

Napomena!Napominjemo da se, s obzirom na ajete iz Kur’ana i

sure sadrΩane u njoj, prema ovoj knjizi treba paΩljivoodnositi i ne bacati je na tlo.

NAºA VJERA

ISLAMVJERA (DIN)

Vjera: BoΩanski zakon koji svakog razumnog ∑ovjekanjegovom slobodnom voljom i Ωeljom vodi do sreπe i spasana ovom i buduπem svijetu

Uzviªeni Allah je od prvog ∑ovjeka i pejgamberaAdema, neka je mir i spas njemu, ljudima preko pejgamberadostavljao i objavljivao vjere koje su u osnovi bile predanost(islam). Ove boΩanske vjere su kasnije iskrivljene i izgubilesu svoju osnovu, pa je Uzviªeni Allah preko naªegPejgambera, mir i spas njemu, objavio posljednju inajpotpuniju vjeru, danaªnji islam. Onoga ko prihvata islamnazivamo muslimanom. Mi smo, hvala Allahu, muslimani.

ºERIAT

ºeriat dolazi i u zna∑enjima dina, odnosno vjere, pase obredi, pravila, odnosi nazivaju ªeriat. Tako se kaΩeda je ªeriat din a din ªeriat.

– 5 –

IMANIman je prihvatanje principa koje je Pejgamber, neka

je mir i spas njemu, dobio od Uzviªenog Allaha i obznanioih. Iman se sastoji od tog vjerovanja. Ali, da bi se premanekome postupalo kao prema muslimanu neophodno jeda on tokom svoga Ωivota, pa i u svojoj smrti, jezikomizgovori ªehadet a srcem to uzvjeruje.

Imanskih ªarta ima ªest: Ovih ªest postulata (ªarta)imana dato je niΩe u arapskome tekstu te u prijevodu:

Âmentu billahi ve melâiketihî ve kutubihî ve rusulihîve’l-jevmi’l-ahiri ve bi’l-kaderi hajrihî ve ªerrihî minallâhiteâlâ ve’l-ba’su ba’de’l-mevti hakkun eªhedu en lâ ilâheillallâh ve eªhedu enne muhammeden abduhû veresûluh.

Prijevod: Ja vjerujem u Allaha, Njegove Meleke,Njegove knjige, Njegove Pejgambere, Sudnji dan,odreμenje, vjerujem da dobro i zlo postoje Allahovimstvaranjem. ProΩivljenje nakon smrti je istina. Ja svjedo∑imda nema drugog Boga osim Allaha, i svjedo∑im da jeMuhammed Njegov rob i Njegov Pejgamber.

– 6 –

– 7 –

IMANSKI ºARTI

1- Vjerovanje u Allaha,2- Vjerovanje u BoΩije meleke,3- Vjerovanje u BoΩije knjige,4- Vjerovanje u BoΩije pejgambere,5- Vjerovanje u Sudnji dan,6- Vjerovanje u odreμenje: dobro i zlo je od Allaha,

proΩivljenje nakon smrti je istina.

Za onoga ko ne vjeruje makar u jedan od ovih postulatavjerovanja (imana) kaΩe se da ne vjeruje ni u jedan. Naprimjer, ne moΩe biti musliman onaj ko vjeruje u pet, a nevjeruje u ªesti imanski ªart. Na primjer, musliman ne moΩebiti onaj ko ne vjeruje u Sudnji dan a vjeruje ostalih petimanskih ªarta.

VJEROVANJE U ALLAHA

Prvi temelj vjerovanja, odnosno prvi imanski ªart, jevjerovanje u Allaha Uzviªenog. To zna∑i da Allah Uzviªenipostoji. On ima sva svojstva savrªenstva. On ima svasvojstva savrªene ljepote, Uzviªen je i daleko od svihnedostataka.

ZATIJJE SVOJSTVA:

ºest je svojstava Allahove biti:

1- VudΩud: Postojanje. Allah ima i postoji2- Kidem: Bespo∑etnost. Allah Uzviªeni nije postao.3- Beka: Beskrajnost. Vje∑ost. Allah Uzviªeni neπe

nestati.

– 8 –

4- Vahdanijet: Jednoπa. Allah je jedan sa svojimsvojstvima. Nema druga.

5- Muhalefetun Li’l Havadisi: Ne sli∑iti na ono ªto jepostalo. Allah nije ni∑emu sli∑an. Allah je sve drugo odonoga ªto moΩemo pomisliti.

6- Kijam bi nefsihi: Postao je po sebi i opstoji posebi. Njemu niko ne treba, niti mu je ko nuΩan za njegovopostojanje, ali, sve drugo Njega treba.

SUBUTIJE SVOJSTVA

Svojstva Allahovog, Uzviªen je On, savrªenstva ima8 i to:

1- Hajat: æivjeti. Allah je Ωiv i daruje Ωivot.

2- Ilm: Znati. Allah sve zna. Allah Uzviªeni zna inamjere skrivene u srcima.

3- Semi: ∏uti. Allah sve ∑uje.

4- Basar: Vidjeti. Allah sve vidi. U mrkloj noπi na crnomkamenu vidi hod mrava i ∑uje rad njegovih nogu.

5- Iradet. Htjeti. Allah Uzviªeni ªto hoπe to bude onakokako On hoπe.

6- Kudret. Biti jak. Allah ima snagu za sve.

7- Kelam. Govoriti. Kur’an Plemeniti Allahov je govor.Allah govori bez potrebe za glasom i slovima.

8- Tekvin. Allah iz ni∑ega stvara. Allah Uzviªeni jestvorio sva stvorenja.

– 9 –

VJEROVANJE U MELEKEVjerovanje u postojanje meleka je drugi stub vjere.

Meleki su duhovna biπa stvorena od svjetlosti.

Mogu se pojavljivati u oblicima i formama u kojimaΩele.

Kod njih ne postoji razlikovanje na muªke i Ωenskemeleke. Nikad nisu neposluªni Allahu. Izvªavaju svenjegove naredbe. Ne umaraju se i ne posustaju. Oninemaju prohtjeve kao ªto su jelo i piπe. Neki imaju duΩnostina nebu, neki na zemlji, a neki na Arªu. Njihov broj znasamo Allah. ∏etvorica velikih meleka su njihovi poslanici.

∏ETIRI VELIKA MELEKA

1- DæEBRAIL. To je melek ∑ija je duΩnost dostavljanjeAllahovih knjiga poslanicima. Dakle, zaduΩenje mu jeObjava. On je pejgamber i posrednik izmeμu Allaha iNjegovih pejgambera.

2- MIKAIL. Melek zaduΩen za prirodne pojave kao ªtosu kiªa, vjetar, nicanje i rast biljaka i sl.

3- ISRAFIL. Melek koji πe puhanjem u sur obznanitinastupanje kijametskoga dana i okupljanje na Sudnjemdanu i proΩivljenje .

4- AZRAIL. Melek zaduΩen za uzimanje duªe onimakojima je doªao smrtni ∑as.

Osim ovih za svakog ∑ovjeka je zaduΩeno po 384meleka. Kiramen katibin i Hafaza meleki su oni koji zapisujui biljeΩe svaki ∑ovjekov postupak.

VJEROVANJE U KNJIGETreπi stub vjere je vjerovanje u knjige. Allah Uzviªeni

je s vremena na vrijeme preko Svojih pejgambera slaoknjige u kojima su bili sadrΩani: BoΩija volja, naredbe,zabrane, svrha, mudrosti.

Ove se knjige zovu BoΩanske knjige. Broj knjiga ilistova koji su preko meleka DΩebraila dostavljeniposlanicima iznosi 104.

SUHUFI

10 stranica (suhufa) Ademu, neka je spas i mir njemu.50 stranica ºitu, neka je spas i mir njemu.30 stranica Idrisu, neka je spas i mir njemu.10 stranica Ibrahimu, neka je spas i mir njemu.

Ukupno je dostavljeno 100 stranica - suhufa.

KNJIGE

Tevrat : Musau, neka je spas i mir njemu.Zebur : Davudu, neka je spas i mir njemu.IndΩil : Isau, neka je spas i mir njemu.Kur’an : Muhammedu, neka je spas i mir njemu. Sa

dolaskom Kur’ana dokinuta su pravila ranije tri knjige.Kur’an Plemeniti sadrΩi 114 sura i 6666 ajeta. Dio Kur’anaizmeμu dva stajanja, dvije pauze, naziva se ajet. Nijednoslovo Kur’ana nije promijenjeno. Svi Mushafi na svijetu suisti. Kur’an πe do Kijametskoga dana biti pod Allahovomzaªtitom i neπe doΩivjeti promjene.

– 10 –

– 11 –

VJEROVANJE U PEJGAMBERE

∏etvrti postulat vjere je vjerovanje u pejgambere.

Poslanici su odli∑nici koje je Allah Uzviªeni izabrao islao ljudima da im prenose i objaªnjavaju Njegov vjerozakon(ªeriat), naredbe, zabrane i vijesti. Poslanici su odvraπaliljude od zablude, idolopoklonstva, pripisavanja AllahuUzviªenom druga i na taj na∑in pokazivali ljudima putsreπe na ovom i buduπem svijetu. Allah, Uzviªen je On,je slao pejgambere jer ljudima njihov razum nije biodostatan da shvate suªtinu stvaranja i Pravi Put. UzviªeniAllah je pejgambere osnaΩio mudΩizama (∑udima); sBoΩijim zadovoljstvom oni su ∑inili i one stvari koje su bilenemoguπe i kojima se sli∑nih nije moglo naπi.

Prvi ∑ovjek i prvi pejgamber je Adem, neka je mir ispas njemu. Uslijed toga ∑ovjek, sa aspekta svoga stvaranjanije, kako ga neki loªi mislioci predstavljaju, majmun. Onje, u osnovi, ∑ovjek. Teze po kojima je ∑ovjek nastao odmajmuna su u novije vrijeme dovedene u pitanje i ukrugovima u kojima su nastale. Mi smo postali od Adema,neka je mir i spas njemu, i hazreti Havve i u to nemanikakve sumnje.

SVOJSTVA PEJGAMBERA

NuΩno je znati pet svojstava koje su svi poslanici imali.

1- Sidk: Poslanici su ispravni. Nikad nisu govorili laΩ,

2- Emanet: Bili su povjerljivi u svim situacijama,

– 12 –

3- Teblig: Dostavljali su BoΩije naredbe i zabrane ucjelosti i doslovno,

4- Fetanet: Bili su vrlo oªtroumni,5- Ismet: Bezgrijeªni, bili su sa∑uvani od grijeªenja.

Naª Pejgamber, neka je spas i mir njemu, je, zarazliku od ostalih, imao i sljedeπa svojstva:

1- Bio je priznatiji od drugih pejgambera,2- Poslan je cijelom ∑ovje∑anstvu i dΩinima,3- Posljednja je halka u lancu pejgambera. Posljednji

je pejgamber i poslije njega neπe biti pejgambera,4- Poslan je kao milost svim svjetovima,5- Njegov vjerozakon πe trajati do Kijametskoga dana.

POSLANICI SPOMENUTI U KUR’ANU

Od Adema, mir i spas njemu, do naªeg Pejgambera,neka je spas i mir njemu, bilo je prema jednoj predaji124.000, a prema drugoj 224.000 pejgambera. Od ovogbroja imena 28 pejgambera spomenuta su u Kur’anu.Plemenita imena pejgambera koji se spominju u ∑asnomeKur’anu i koja treba znati su:1) Adem 8) Ismail 15) Harun 22) Zekerijja2) Idris 9) Ishak 16) Davud 23) Jahja3) Nuh 10) Jakub 17) Sulejman 24) Isa4) Hud 11) Jusuf 18) Junus 25) Uzejr*5) Salih 12) Ejjub 19) Iljas 26) Lukman*6) Ibrahim 13) ºuajb 20) Elyesa 27) Zulkarnejn*7) Lut 14) Musa 21) Zulkifl28) Hazreti Muhammed, neka je selam i spas na sve njih.

*ima miªljenja da su ova trojica evlije.

– 13 –

NAº PEJGAMBERPRETCI NAºEGA PEJGAMBERA

Imena Pejgamberovih, neka je spas i mir njemu,predaka koji poti∑u od Ismaila, spas i mir njemu, od njegasamog pa do Adnana su:

Hazreti Muhammed, Abdullah, Abdulmuttalib,Haªim, Abdimenaaf, Kusajj, Kilab, Murre, Kaab, Luej,Gaalib, Fihr, Malik, Nadr, Kinane, Huzejme, Mudrike,Iljas, Mudar, Nizar, Meaad, Adnan.

Po maj∑inoj liniji Pejgamberovi pretci su:

Hazreti Muhammed, Amina, Vehb, Abdimenaf,Zuhre, Kilab.

Najodabraniji i najveπi pejgamber, u bilo kojem pogledu,je naª pejgamber Muhammed, mir i spas njemu. Veπinapejgambera prije njega bila je poslana nekoj skupini,nekom gradu ili selu. Muhammed, mir i spas njemu, poslanje kao milost BoΩija cijelome ∑ovje∑anstvu, svimstvorenjima. Zna∑i, on je pejgamber svih 18.000 svjetova.Da bismo znali kakva je milost svijetu ukazana njegovimdolaskom trebali bismo se zagledati u stanje naroda prijenjegovoga dolaska.

Kao ªto je poznato, prije dolaska naªega Pejgambera,mir i spas njemu, cijeli svijet je prolazio kroz period prepunsukoba, nesporazuma, razvrata i svih oblika nevaljalªtina.

– 14 –

Ljudskost, humanizam, pravda i civiliziran odnos bili suzatrti i zatomljeni divljaªtvom. Vladala je svaka vrsta nepravde,zuluma, razvrata i razbojniªtva. To je bilo takvo stanje da jeonaj koji je bio ja∑i mogao, bez ikakvih posljedica, oduzimatiimovinu drugoga, napadati ga, silovati Ωene i uzimati sebisve ªto poΩeli. Jedan broj ljudi je, naslanjajuπi se na krivavjerovanja i obi∑aje, zakopavao Ωivu Ωensku djecu ubijajuπiih. Razvrat i nemoral toliko su bili uzeli maha da je viªemuªkaraca moglo nesmetano imati odnose sa jednom Ωenom.ºtaviªe, Ωena u druªtvu nije imala nikakvih prava. Prema njojse odnosilo kao prema najobi∑nijim stvarima koje se moglouzimati i prodavati za novac. Ljudi su bili podijeljeni u plemena,uglavnom suprotstavljene skupine ljudi izmeμu kojih je vladalakrvna osveta.

Eto, u takvome okruΩenju 571. godine, u noπi 12. rebiu’l-evvela u ∑asnoj Mekki svijet je po∑aªπen dolaskom naªegplemenitog Pejgambera, mir i spas njemu.

Posljednja karika u lancu BoΩijih pejgambera - naªPejgamber, neka je spas i mir njemu, je, i prije dolaska objavei potvrde njegovoga poslanstva u ∑etrdesetoj godini Ωivota,pokazao mnogo ∑udnoga i neuobi∑ajenog za to doba. Svakikorak i svaki dio njegovoga Ωivota bio je primjer istine iispravnoga puta, jer je bio predan BoΩijoj, Uzviªen je on,zapovijedi da bude na Pravom putu koji mu je nareμen.

On je bio daleko od svake vrste laΩi i stranputice. Iakoje Ωivio u periodu u kojem niko nikome nije vjerovao i nije semogao pouzdati ni u koga, njemu su svi vjerovali, pouzdavalise u njega, a kada bi se razilazili u nekim pitanjima prihvatalibi njegov sud i njegove mudre savjete.

I njegovi protivnici i neprijatelji priznavali su muistinoljubivost, poªtenje, povjerljivost i njegovu nesklonost inajmanjoj laΩi i stranputici. Zbog njegovog visokog ijedinstvenog morala i povjerljivosti, nazivali su ga MuhammedEl-Emin, povjerljivi, pouzdani Muhammed.

– 15 –

Dakle, naª Pejgamber, neka je spas i mir njemu, poslankao milost svjetovima, doªao je u takvom periodu u kojemje vladala svaka vrsta nepravde da bi izbavio svijet odiskrivljenih vjerovanja i obi∑aja, da bi dostavio i objasniosvjetlo imana i islama i na taj na∑in izveo ljude iz tame nasvjetlo, te da bi ∑ovje∑anstvu pokazao klju∑ uspjeha i sreπena ovom i buduπem svijetu. Pejgamber, mir i spas njemu, jetime pokazao pravi, civilizirani put.

Danas ∑ak i orijentalisti, koji su uvijek subjektivno govorilii pisali o povijesti islama, prihvataju veli∑astvenu historijskuulogu naªeg Pejgambera, neka je spas i mir njemu, njegovvisoki moralni kod i ∑injenicu da je on uistinu milost i najveπiizbavitelj za cijelo ∑ovje∑anstvo.

U knjizi koju je preveo Mahmud Esad a ∑iji je autorengleski filozof Mr. Karlay stoji:

«Hazreti Muhammeda cijenim stoga ªto je potpunoudaljen od svake niske potrebe i stranputice. Nema ljudskirod nikakvoga instrumenta, nikakve vage kojom bi mogaomjeriti Muhammeda, spas i mir njemu. On je toliko velik izna∑ajan da ga ne moΩemo ocjenjivati.»

Ako nemuslimani ovako govore o Pejgamberu, neka jespas i mir njemu, onda mi, pripadnici njegovoga ummeta,moramo dobro razmisliti o naªoj potrebi vezivanja zaPejgambera, neka je spas i mir njemu, i iskazivanja poªtovanjaprema njemu.

Ovdje treba dodati sljedeπe: Nakon ªto je naª Pejgamber,neka je spas i mir njemu, po∑astio svijet svojim dolaskomraniji propisi, zapovijedi BoΩijih, Uzviªen je On, glasnika prijenjega su prestali vaΩiti. Propisi i pravila su jedino validni akosu zasnovani na temelju Kur’ana i ako se vezuju zaPejgambera, neka je spas i mir njemu. Zato je Pejgamber,neka je spas i mir njemu, kada je vidio neke stranicederogiranog teksta Tevrata u rukama Hazreti Omera, kaoda πe ga gurnuti, kazao:

– 16 –

«Zar i vi, kao Jevreji i krªπani, osporavate i sumnjateu poslanstvo koje mi je dato i u Kur’an koji mi se objavljuje.Tako mi Allaha, da je ovdje Musa, neka je spas i mirnjemu, kome je objavljen Tevrat ni on ne bi niªta drugomogao raditi osim da mene slijedi.» Na ovaj na∑in jePejgamber, neka je spas i mir njemu, izrazio istinu.

Stoga, unato∑ propagandi krivovjernih, a posebnosnaΩnoj krªπanskoj propagandi, treba znati da u naªemvremenu ne vrijede i nisu na snazi propisi Tevrata i IndΩila.I danas, a i do Sudnjega dana jedino vrijede propisi∑asnoga Kur’ana i naªeg Pejgambera MuhammedaMustafe, spas i mir njemu.

UPOZNAJMO DOBRO NAºEG PEJGAMBERA

Da bismo mogli biti dobri, plemeniti, vrijedni i ∑asniljudi na ovom i buduπem svijetu trebamo poznavati irazumjeti Muhammeda, spas i mir njemu, i biti dijelomnjegovoga ummeta. Neko ko ne voli Pejgambera, neka jespas i mir njemu, ko ga ne poznaje i ne razumije ne moΩebiti nikako vrijedan i ∑astan.

Ime naªeg Pejgambera, neka je spas i mir njemu, jeMuhammed. Ocu mu je ime Abdullah, a njegova majkazove se Amina. Kad mu je bilo sedam mjeseci, joª dok jebio u utrobi, umro mu je otac. Roμen je u noπi, pred zoru,dvanaestoga rebiu’l-evvela 571. godine u Mekki. Kada jeroμen nije sli∑io nijednom djetetu. Svjetlost koja je iz njegasjala zasljeplivala je o∑i koje bi ga gledale.

Do ∑etvrte godine svoga Ωivota ostao je kod svojemajke po mlijeku Halime. Poslije je vraπen svojoj porodici.Kad mu je bilo ªest godina umrla mu je majka Amina. Djedmu Abdulmutallib uzeo ga je sebi. Kad je Pejgamber, neka

– 17 –

je spas i mir njemu, imao osam godina umro mu je djedAbdulmutallib. Posliije djedove smrti ostao je sa amidΩomEbu Talibom.

Djetinjstvo, dani mladosti, moma∑ki dani i vrijemeΩenidbe, pa i cijeli njegov Ωivot nije sli∑io Ωivotu nijednogadrugog ∑ovjeka. To je bio veli∑astven i vrijedan Ωivot. Sadvadeset pet godina oΩenio se naªom majkom HatidΩom.Nikad se nije klanjao kipovima. Joª od djetinjstva ih nijevolio. Bio je predan Allahu na na∑in vjere pejgamberaIbrahima, spas i mir njemu. S vremena na vrijeme odlazioje na brdo Hira u blizini Mekke, i tamo, osamljen razmiªljaoo BoΩijoj svemoπi i veli∑ini. Spominjao je Allaha u zanosusvoga monoteizma svojom, od Allaha darovanom, ljubavlju.

Jednoga dana, dok je Pejgamber, spas i mir njemu, nabrdu Hira bio u zanosu svojih misli, po BoΩijem odreμenjui zapovijedi doªao je DΩebrail, neka je mir i spas njemu,kako bi ga obavijestio o dodijeljenoj mu ulozi pejgambera.DΩebaril je izbavitelju ∑ovje∑anstva i miljeniku BoΩijemMuhammedu, spas i mir njemu, kazao:

«U∑i!»«ºta da u∑im» re∑e Pejgamber. DΩibril-i Emin ponovi:«U∑i!». Muhammed, spas i mir njemu ponovi isti odgovor.

Potom DΩebrail uze Pejgambera, spas i mir njemu, i tri putamu stisnu prsa. Time je metafori∑ki obavio «operaciju». I,Pejgamber, spas i mir njemu, za veliko ∑udo odjednompo∑e u∑iti. Melek je treπi put zapovijedio, i prvi put bi prou∑enajet objave. Uzviªeno zna∑enje tih ajeta je:

∏itaj! U ime Gospodara tvoga koji stvara. Stvara ∑ovjekaod ugruªka! ∏itaj! Plemenit je Gospodar tvoj, koji pou∑avaperu! Koji ∑ovjeka pou∑ava onome ªto ne zna.

– 18 –

Tako je pejgamberu Muhammedu, spas i mir njemu,dato poslanstvo. Za dvadest tri godine objavljen je cijeliKur’an. Pozivanje u Mekki i objavljivanje Kur’ana trajaloje trinaest godina. Pejgamber, spas i mir njemu, je bioizvrgnut mnogim teªkoπama, poniΩenjima i nedaπama.Sve je to izdrΩao i ªirio istinu o BoΩijoj jednoπi¸i postojanju.Potom je preselio u Medinu. I tamo je deset godina svomsvojom snagom izvrªavao svoju poslani∑ku misiju. Ljudeje podu∑avao ljudskosti, objaªnjavao im civilizacijskikodeks. Crna srca je osvjetljavao svjetlom islama. Takoje svoju misiju zavrªio. Umro je u ªezdeset treπoj godini.∏ovje∑anstvu je ostavio u amanet i preporu∑io ∑asniKur’an i svoj sunnet.

Salavat i selam tebi BoΩiji Poslani∑e. Allah Uzviªenije taj Koji te zna po istini i Koji te hvali. Ti si milostsvjetovima. Pejgamber ljudi i dΩina. Pe∑at si svihpejgambera. Ti si Muhammed Mustafa.

∏ASNI ASHABI

Ashabi su oni muslimani koji su makar jednom sreliPejgambera, spas i mir njemu, vidjeli ga svojim o∑ima iprisustvovali njegovom govoru. Svi ashabi su na vrlovisokom mjestu, na visokim deredΩama. Jer, oni su svojimo∑ima vidjeli Pejgambera, spas i mir njemu, u najteΩimtrenucima bili uz njega i svojim imecima i Ωivotima pomagaliªirenje imana i islama. Zbog toga su zasluΩiliPejgamberove, spas i mir njemu, najveπe po∑asti. Svi su,od glave do pete, kao svjetiljke.

– 19 –

Oni su predvodnici ªirenja naªe uzviªene vjere. Kadabi neko danas ovladao cijelim svijetom, i kada bi pozlatiocijeli svijet, opet ne bi dostigao stepen najniΩega nivoadrugova BoΩijeg Pejgambera – ashaba. Naªa je duΩnosti obaveza voljeti, poªtovati i cijeniti sve ashabe. Ne smijemo,ni o jednome od njih, zbog razlika i razilaΩenja meμu njima,kazati i izgovoriti niªta ruΩno. Jer, oni su u∑inili vlastitinapor za vjeru i donosili rjeªenja kao mudΩtehidi. Onaj koo njima neªto ruΩno kaΩe slabi svoj iman i nanosi ªtetusvojoj vjeri. Takav ∑ovjek sve dok ne popravi svoj odnosprema ashabima ne moΩe biti potpuni vjernik.

DVIJE SU VRSTE ASHABA

1- MuhadΩiri

2- Ensarije

MuhadΩiri su oni muslimani koji su ostavili svoje imetke,napustili Mekku radi BoΩijega zadovoljstva i preselili se uMedinu.

Ensarije su muslimani medinskoga porijekla,starosjedioci Medine. Oni su svojoj braπi muhadΩirima,pristiglim iz Mekke, pruΩili bezrezervnu pomoπ i podrªku,a samo sa jednim ciljem – steπi Allahovo zadovoljstvo.Svaka od ovih skupina je zaradila velike sevabe i visokestepene zbog svega ªto su u∑inili u ime Allaha.

Nakon pejgambera najveπi meμu ljudima su ∑asniashabi. Najveπi meμu ashabima su po redu: Hazreti EbuBekr, Hazreti Omer, Hazreti Osman, Hazreti Alija, nekaje Allah zadovoljan s njima.

– 20 –

VJEROVANJE U SUDNJI DANPeti stub imana je vjerovanje u Sudnji dan. To

podrazumijeva vjerovanje da πe se puhnuti u sur, da πesvi mrvi biti proΩivljeni i da πe ustati iz svojih mezarja, daπe im se dati knjige njihovih djela a potom πe se zaputitina mahªer gdje πe sakupljeni biti i gdje πe biti pitani zasvoja djela i polagati ra∑une, te vjerovanje u vaganje,zagovorniªtvo (ªefaat), sirat πupriju, kevser, DΩennet iDΩehennem.

Ahiret, je vje∑ni svijet koji nastupa poslije ovoga nakojem Ωivimo. Allah Uzviªeni je ovaj svijet i sva stvorenjastvorio za prolazno vrijeme. Kada Israfil, neka je mir i spasnjemu, prvi put puhne u sur sve Ωivo πe umrijeti, a svijeti sve izvan tog svijeta πe se raspasti i nestati. Kada sedrugi put puhne u sur stvorenja πe biti proΩivljena isakupljena na mahªeru gdje πe polagati ra∑une. Namahªeru πe i ljudi i dΩini, stojeπi pred Allahom, Uzviªenje On, odgovarati za svoje postupke, pa i one najsitnije,i svako πe dobiti ono ªto je zasluΩio. Po zavrªetku polaganjara∑una dobri ulaze u DΩennet, a loªi u DΩehennem. Jedanbroj ljudi koji uμu u DΩennet vidjet πe Ljepotu Stvoritelja.Onaj ko ne vjeruje u Ahiret ne vjeruje ni Allaha ni Njegovepejgambere.

EDæEL

EdΩel se naziva odredba prema kojoj se zavrªava∑ovjekov ovozemaljski Ωivot. Kada doμe edΩel neπe semoπi ni ubrzati ni odgoditi ni za jedan jedini tren. Kojimgod povodom ∑ovjek umre umro je sa edΩelom.

– 21 –

VJEROVANJEU KADA I KADER

ºesti stub imana je vjerovanje u odreμenje (kader).

(Uslijed ∑injenice da se kada i kader, nerijetko, teªkorazumijeva pojasniπemo najprije pitanje slobodne voljekako bi lakªe razumjeli ovaj stub imana.)

SLOBODNA VOLJA

Slobodna volja: Allah Uzviªeni je svojim robovimapodario odreμenu odgovornost i slobodu. Ali njena vaΩnostje vrlo velika. Zna∑i, ako ∑ovjek svoju volju, svoj izborokrene dobru Allah stvara dobro, a ako je okrene zlu Allahstvara zlo. Time ∑ovjek, koristeπi svoje pravo izbora, sti∑e DΩennet ili DΩehennem. Da, Stvoritelj je samo AllahUzviªeni. Ono ªto On ne Ωeli i ne stvori ne moΩe ni postati.Tako je ∑ovjek onaj koji radeπi zaraμuje, zna∑i Ωeli i uradia Allah je Stvoritelj.

Slobodna volja data ∑ovjeku sli∑na je volanu uautomobilu. Na koju stranu ∑ovjek okrene volan vozilo πetamo iπi. Zato niko ne moΩe kazati: »ºta ja mogu Allah jetako odredio i tako stvorio», i time opravdavati svoj neposluhAllahu, Uzviªen je On. Ta∑no, Allah je odredio, ali odredioje zato jer je ∑ovjekova Ωelja i izbor bio takav. Zapravo,ako ne bi postojala slobodna volja i pravo izbora, ondaAllah, Uviªen je On, ne bi stavljao ∑ovjeka na ispit i tjeraobi ga na ∑injenje dobra ili zla. Uslijed toga i kazna bi bilabesmislena ako bi ∑ovjek djelovao pod prisilom.

– 22 –

Neki kaΩu kako su duªe nekih ljudi u ezelu u∑inilesedΩdu, a nekih nisu pa πe oni ∑ije duªe nisu u∑inilesedΩdu biti nevjernici, kafiri. To nije ta∑no. Takvi stavoviu korijenu sasijecaju ∑ovjekovu vjeru. Ezel nije mjestoneposluha i protivljenja. Tamo su svi u∑inili sedΩdu htijuπiili ne htijuπi. Kada je Uzviªeni Allah stavio duªe na ispiti upitao ih:

» Zar ja nisam vaª gospodar», sve su duªe odgovorile:

»Da, mi svjedo∑imo».

Takoμer, neki koji pogreªno razmiªljaju kaΩu: »Ti radiªto god hoπeª Allah πe dati kako On hoπe. Ako hoπeuputu dat πe je, ako hoπe zabludu dat πe je». Ni ovakvistavovi nisu ispravni. Mnogi potpuno pogreªno tuma∑eplemeniti ajet. Sulejman Hilmi Tunahan kaΩe da πe Allahdati uputu onome ko hoπe uputu, a dat πe zabludu onomeko hoπe zabludu.

Dakle, u ezelu nije postojala odredba po kojoj πenaprimjer Ahmet u DΩennet a Mehmet u DΩehennem.Ali oni koji su se odjenuli imanom, svjetlom, pokornoªπuoni su obukli odjeπu DΩenneta, a oni koji su se ogrnulinevjerstvom, kufrom, nepravdom, otpadniªtvom oni suse odjenuli odjeπom DΩehennema. ∏ovjek je prepuªtensvojoj slobodnoj volji da izabere ªto hoπe, da izaberesvoj ogrta∑. To zna∑i da πe ∑ovjek onamo ∑emu je stremioi za ªto se obla∑io.

– 23 –

S obzirom da je ∑ovjek odgovoran za svoje postupkei da πe za njih odgovarati njegov izbor ne bi smio bitineposluh, veπ pokornost i zadovoljstvo s onim ªto mu sedogodi. Uporedo s tim naªa je obaveza da Uzviªenomupuπujemo dove i molimo ga za svoje zdravlje, opskrbu,da nas sa∑uva od nedaπa i poªasti i sl. Pejgamber, spasi mir njemu, u jednome hadisu kaΩe kako davanje sadakeuniªtava belaje i produΩuje Ωivot.

KADER

Kader: Allah zna svaku stvar, dobru ili loªu, lijepu iliruΩnu, od postanka do vje∑nosti, i sve ªto se dogaμadogaμa se s Njegovom voljom i odreμenjem.

KADA

Pojavljivanje, realiziranje, u vremenu i prostoru, svegaªto je u ezelu zapisano i odreμeno s hodno BoΩijem znanjui htijenju.

PITANJE OPSKRBE

Opskrba (rizk) je sve ono ªto je Allah stvorio Ωivimbiπima za ishranu i sve ªto ta Ωiva biπa konzumiraju. Ali,∑ovjek bira na koji πe na∑in dolaziti do opskrbe, hoπe li tobiti na dozvoljen ili nedozvoljen na∑in. Allah πe dati onoªto ∑ovjek izabere. Oni ljudi koji svjesno pribavljaju sredstvaza opskrbu na nedozvoljen na∑in sami su krivi i sami πesnositi posljedice takvoga odnosa. Oni svoju sloboduizbora koriste na loª na∑in.

– 24 –

Treba se vezati za Opskrbitelja (Razik) a ne za opskrbu.Allah je Onaj koji svakom Ωivom stvorenju daje njegovuopskrbu.

Treba u Njega vjerovati i od njega traΩiti. Njegovahazna je velika, nepresuªna. Oni koji se iskreno svojomvjerom veΩu za njega nemaju tegoba. A, oni kojizaboravljaju Opskrbitelja, Allaha, oni πe imati brojne tegobei neπe se moπi spasiti od propasti.

TEVEKKUL

Tevekkul zna∑i da se u∑ini sve i da se upotrijebe sviumni i materijalni potencijali kako bi se postigao cilj, apotom se osloniti na Allaha i od Njega ∑ekati kona∑nicu.Ako se nekome ne desi ono ªto o∑ekuje ne smije tugovatizbog toga, veπ treba kazati: «MoΩda je to za mene hajirnije,bolje», i biti zahvalan na datome. Jer, Allah Uzviªeni uKur’anu kaΩe:

«Propisuje vam se borba, mada vam nije po volji! -Ne volite neªto, a ono moΩe biti dobro za vas; neªto volite,a ono ispadne zlo po vas. - Allah zna, a vi ne znate.»

�

– 25 –

NASTAVAKIMANSKIH ºARTA

Ono ªto je najnuΩnije i najpotrebnije ∑ovjeku na ovomesvijetu je vjera, iman. Svaki je ∑ovjek obavezan vjerovatii tu svoju vjeru ponijeti na onaj svijet. Zato je svaki vjernikobavezan voditi ra∑una o sljedeπem:

1. Vjerovati u nevidljivi svijet (gajb). To je ona dimenzija,onaj svijet koji ne moΩemo doku∑iti svojim ∑ulima: Allah,Melek, DΩennet, DΩehennem…

2. Vjerovati da je dozvoljeno (halal) dozvoljeno. Zna∑i,ne govoriti za ono ªto je dozvoljeno da je zabranjeno.

3. Vjerovati da je zabranjeno (haram) zabranjeno.Zna∑i, ne govoriti za zabranjeno da je dozvoljeno.Naprimjer: ne govoriti za alkohol, kamatu i druge zabranjenestvari da su dozvoljene.

4. Uvijek se bojati Allaha, Uzviªen je On.5. Poªtivati svetinje i ne omalovaΩavati ono ªto je islam

u∑inio svetim.6. Ne gubiti nadu u BoΩiju milost.7. Znati nevjernika kao nevjernika i vjernika kao vjernika.

Ako bi neko, naprimjer, za nekoga ko je otvoreni neprijateljvjernicima kazao da je musliman izaªao bi iz vjere. Takoμer,ako bi neko za one koji sluΩe vjeri, rade na njenom ªirenjuvjerujuπi u Allaha, Uviªen je On, kazao da je kafir, nevjernik,izaªao bi iz vjere.

8. Ne smjeªtati Allaha u prostor. Naprimjer govor otome kako je Allah na nebu izvodi iz vjere.

9. Vjerovati u Kur’an bez sumnje. Ako bi neko rekaoza Kur’an da ima nedostatke i slabosti, ili da je DΩebrailnapravio greªku, on bi iziªao iz vjere.

TVR∂AVE KOJE∏UVAJU VJERU (IMAN)

Vjera je Ωiªka, svjetlost koju je Allah podario srcimavjernika. Kule, tvrμave koje ∑uvaju vjeru, njen zaªtitniomota∑, su: farzovi, vadΩibi, sunneti, mustehabi, mendubii nafile.

Iman se ∑uva u tvrμavi okruΩenoj ovim obredima. Onikoji ruªe te tvrμave su oni koji napuªtaju, ostavljajufarzove, vadΩibe, sunnete. Oni πe vrlo teªko sa∑uvatisvoj iman.

Definicije farza, vadΩiba, mustehaba, menduba i nafilenavest πemo na narednim stranicama.

– 26 –

IMAN

FARZOVIVADæIBISUNNETIMUSTEHABIMENDUBINAFILE

– 27 –

MUSLIMAN SEMORA POSEBNO KLONITI

1- Iskrivljenih vjerovanja koja nisu u skladu sa Ehli-sunnetom,2- Napuªtanja ∑injenja dobra kao petog ªarta islama,3- Odstupanja od istine u svojim namjerama i postupcima,4- Upornog ∑injenja grijeha,5- Nezahvaljivanja na blagodati islama,6- Nedostatka straha zbog odlaska s ovog svijeta bez imana,7- ∏injenja nepravde drugima,8- Neodazivanja na poziv mujezina ezanom,9- Neposluha prema roditeljima u stvarima koje nisu u suprotnosti s vjerom,10- Stalnog i ∑estog zaklinjanja,11- Neozbiljnog pristupanja namazu izostavljajuπi pravilno klanjanje (tadil-i erkan),12- Pijenja zabranjenih piπa,13- Zlostavljanja muslimana,14- Predstavljanja zastupnikom, starateljem bez pokriπa,15- Zaboravljanja vlastitih grijeha,16- PodilaΩenja samom sebi i visokog miªljenja o sebi kao u∑enom, alimu,17- Ogovaranja i klevete,18- Zavisti prema bratu muslimanu,19- Neposluha prema pretpostavljenima (ulu’l-emr),20- Pauªalnih ocjena o ljudima i kvalifikacija bez argumenata o nekome kao dobrom ili loªem ∑ovjeku,21- Laganja,22- Neupoznavanja vjere i ne u∑enja o njoj,23- Poistovjeπivanja muªkaraca i Ωena,24- Ljubavi prema neprijateljima vjere,25- Neprijateljstva prema uistinu u∑enim ljudima.

– 28 –

IZVORI VJEROZAKONA(EDILLE-I ºER’IJJE)

Edille i ªer’ijje su izvori vjerozakona, odnosno izvori nakojima se temelje vjerski propisi i pravila. Ima ih ∑etiri:

1- Knjiga: ∏asni Kur’an,2- Sunnet: Plemenite rije∑i naªeg Pejgambera, spas

i mir njemu, njegova praksa i ono ªto je on vidio da nekodrugi radi i to ªutnjom odobrio.

3- Konsenzus ummeta (idΩma-i ummet): SuglasnostmudΩtehida, sljedbenika Muhammeda, spas i mir njemu,jednog vremena o nekom pitanju.

4- Analogija fakiha (kijas): Sastoji se od usporeμivanjanekog pitanja ili dogaμaja sa sli∑nim koji je rijeªen naosnovu Knjige, sunneta i konsenzusa mudΩtehida irjeªavanje tog pitanja na isti na∑in.

5- IdΩtihad: Ulaganje intelektualnog napora kako bi seneko ªeriatsko pitanje rijeªilo na ªeriatom propisan na∑in.

6- MudΩtehid: Veliki u∑enjak koji na osnovu Kur’anai hadisa donosi sud o nekom ªerijatskom pitanju, osobakoja moΩe graditi analogiju. Da bi neko bio mudΩtehid morapoznavati odli∑no islamske znanosti i razumjeti tajne BoΩijegstvaranja.

PUTEVI SPOZNAJE I NAºA SREDSTVA ZNANJATri su puta spoznaje:1- Zdrava osjetila, ∑ula: vid, sluh, okus, miris i dodir

- pet ∑ula koja posjedujemo,2- Pouzdana vijest: postoje dvije vrste pouzdane vijesti:a) Vijesti koje dolaze od pejgambera,b) Vijesti koje dolaze od skupine za koje se pouzdano

zna da se ne bi mogla sloΩiti u laΩi,3- Razum.

– 29 –

MEZHEBIMEZHEB

To je zbirka propisa i rjeªenja velikih mudΩtehidadonesenih na osnovu izvora ªerijata, vjerozakona.

Postoje dvije vrste mezheba:1- Akaidski mezhebi, mezhebi u vjerovanju,2- Prakti∑ni mezhebi, mezhebi obreda.

Ispravni mezheb u vjerovanju je Ehli sunnet ve’l-dΩemaat. To je onaj pravac koji je zasnovan na vjerovanjui praksi Pejgambera, spas i mir njemu, i njegovih drugova-ashaba.

Imami Ehli sunneta ve’l-dΩemaata u vjerovanju:1- Imam Ebu Mensur El-Maturidi,2- Imam Ebu’l Hasan El-Eª’ari.

Mi smo u akaidu, u vjerovanju, sljedbenici mezhebaEbu Mensura El-Maturidija.

Imam Ebu Mensur Muhammed El-Maturidi roμen je280. godine po HidΩri ili 894. godine po Isau, spas i mirnjemu, u Maturidu, mahali u Semerkandu, gradu udanaªnjem Uzbekistanu. Umro je u Semerkandu 333.godine po HidΩri ili 945. godine po Isau, spas i mir njemu.

Imam Eª’ari roμen je u Basri 260. godine po HidΩri ili873. godine po Isau, spas i mir njemu, a umro je u Bagdadu324. godine po HidΩri ili 936. godine po Isau, spas i mirnjemu.

– 30 –

ISPRAVNI MEZHEBI U OBREDIMA∏etiri su mezheba Ehli sunneta ve’l-dΩemaata u

obredima:Hanefijski mezheb: po velikom Imamu Ebu Hanifi.

Ime mu je Nu’man, sin Sabitov. Roμen je u Kufi, 80. godinepo HidΩri ili 699. godine po Isau, spas i mir njemu, a umrou Bagdadu 1150. godine po HidΩri, odnosno 767. godinepo Isau, spas i mir njemu.

Malikijski mezheb: po Imamu Maliku, sinu Enesovom.Roμen je u Medini, 93. godine po HidΩri, odnosno 711.godine po Isau, spas i mir njemu, a umro u Medini 179.godine po HidΩri, odnosno 795. godine po Isau, spas i mirnjemu.

ºafijski mezheb: po Imamu Muhammedu, sinuIdrisovom, ºafiju. Roμen je u Gazi 150. godine po HidΩri,odnosno 767. godine po Isau, spas i mir njemu, a umro uEgiptu 204. godine po HidΩri, odnosno 819. godine poIsau, spas i mir njemu.

Hanbelijski mezheb: po Imamu Ahmedu, sinuHanbelovom. Roμen je u Bagdadu 164. godine po HidΩri,odnosno 780. godine po Isau, spas i mir njemu, gdje je iumro godine 240. po HidΩri, odnosno 855. po Isau, spasi mir njemu.*

Svi ovi, gore pobrojani, mezhebi zasnovani su na Knjizi,sunnetu, konsenzusu mudΩtehida i analogiji a njihoviutemeljitelji su, gore navedeni, plemeniti imami.

*Dok je Pejgamber, spas i mir njemu, bio Ωiv muslimani susve vrste nedoumica i nepoznanica rjeªavali u∑eπi od Pejgamberai od velikih, ∑asnih ashaba. Ovi plemeniti imami su pitanjavjerozakona, obreda u∑ili od ashaba i sabrali ih na jedno mjesto.Oni su pitanja koja nisu tretirana ajetom, sunnetom i praksomashaba rjeªavali svojim idΩtihadom i tako su nastali mezhebi.

– 31 –

STUBOVI ISLAMA(ISLAMSKI ºARTI)

Islam: Biti pokoran Allahu Uzviªenom izgovarajuπijezikom i vjerujuπi srcem u ono ªto je obznanio Pejgamber,spas i mir njemu, i ªto mu je objavljeno.

Stubova (ªarta) Islama ima pet. Zna∑i, Islam se temeljina pet stubova.

1- Kelime-i ªehadet izgovarati,2- Namaz obavljati,3- Postiti mjesec ramazan,4- Zekat davati,5- HadΩ obaviti.

Onaj ko obavlja Islamske ªarte naziva se musliman.Onaj ko pori∑e bilo koji od ovih ªarta izlazi iz vjere.

KELIME-I ºEHADET

Prvi stub Islama kelime-i ªehadet glasi:

Eªhedu en lâa ilahe illallah ve eªhedu enneMuhammeden abduhu ve resuluh.

Zna∑enje: Svjedo∑im da nema drugog Allaha osimAllaha i svjedo∑im da je Muhammed BoΩiji rob i BoΩijipejgamber.

– 32 –

EF’ALI MUKELLEFIN

Islam je svim pametnim i punoljetnim muslimanimapropisao neke naredbe i zabrane. Za sve one koji suobavezni poªtivati te naredbe i zabrane kaΩe se mukellefi.Za one, pak, radnje obveznika (mukellef) koje su duΩni∑initi ili ih se kloniti kaΩe se ef’ali mukellefin.

EF’ALI MUKELLEFIN IMA OSAM

1. Farz: Propisi i duΩnosti utemeljene na nepobitnimdokazima a ima ih dvije vrste:

Fard-i ajin: To su radnje koje je obavezan izvrªavatisvaki musliman osobno, na primjer klanjati pet dnevnihnamaza i postiti mjesec ramazan.

Fard-i kifaje: To su duΩnosti koje moΩe obaviti jednagrupa muslimana i time skinuti odgovornost sa svih. Uove duΩnosti spada dΩenaze-namaz i primanje selama.Ako niko ne bi obavio ovu duΩnost onda su svi odgovorni.

2. VadΩib: Su duΩnosti na razini farza, ali nisuzasnovane na nepobitnim dokazima kao farz. U oveduΩnosti spada bajram-namaz i vitr-namaz.

3. Sunnet: Su one radnje koje je Pejgamber, spas imir njemu, preporu∑io, radio ili vidio da drugi rade pa ihªutnjom odobrio. Dvije su vrste sunneta:

a) Sunnet-i muekkede: Su one radnje koje jePejgamber, spas i mir njemu, ∑esto ∑inio i nije ih, gotovonikad, izostavljao. Takvi su klanjanje sabahskoga ipodnevskoga sunneta.

– 33 –

b) Sunnet-i gajri muekkede: Su obaveze koje jePejgamber, spas i mir njemu, ∑inio s vremena na vrijeme,kao ªto su klanjanje jacijskoga i ikindijskoga sunneta.

4. Mustehab: Su radnje koje je Pejgamber, spas i mirnjemu, ponekad ∑inio. U mustehabe spada davanje sadakei postiti dobrovoljni post.

5. Mubah: Radnje od kojih nema ni grijeha ni sevaba,ni nagrade ni kazne. Sjediti, piti, jesti, ustati i sl.

6. Mekruh: Su radnje koje je pokuμeno ∑initi. Onekvare druge radnje koje je pohvalno ili nareμeno ∑initi.Naprimjer, klanjajuπi namaz gledati okolo.

7. Mufsid: Radnje koje kvare veπ zapo∑etu druguradnju. Naprimjer, ako pote∑e krv ili sukrvica dok smo unamazu, smijanje u namazu, pojesti neªto za vrijemeposta i sl.

8. Haram: Su radnje koje je zabranjeno ∑initi a takvimsu na osnovu nepobitnoga dokaza o njihovoj zabrani. Uto spada, naprimjer, piti alkohol, biti neposluªan roditeljimai sl.

�

– 35 –

NAMAZDrugi stub islama je namaz.Najzna∑ajniji i najvaΩniji stub islama, poslije vjerovanja

u Allaha i Pejgambera, je namaz. Namaz postoji u svimobjavljenim religijama.

Namaz ima dvanaest farzova. Uvjeti za namaz nazivajuse ªarti, a neizostavni dijelovi namaza zovu se rukni i onisu sastavni dijelovi namaza.

NAMASKI ºARTI NAMASKI RUKNI1.Taharet - ∑iªπenje od velike ne∑istoπe 1. Po∑etni tekbir2.Taharet- ∑iªπenje od male ne∑istoπe 2. Stajanje - kijam3. Pokrivanje stidnih dijelova 3. U∑enje - kiraet4. Okretanje prema kibli 4. Pregibanje - ruku5. Vrijeme 5. SedΩda6. Nijet namjera 6. Posljednje sjedenje

- kade-i ahire

TAHARETJedan od uvjeta za namaz jeste otklanjanje ne∑istoπe.Postoje dvije vrste ne∑istoπe:Mala ne∑istoπa: biti bez abdesta,Velika ne∑istoπa: muªkarac nakon izbacivanja

sjemena i Ωena kada ima hajz ili nifas.

I za Ωene i za muªkarce uvjet za obavljanje namazaje ∑istoπa, ako se bez abdesta onda je obaveza uzetiabdest, a ako je rije∑ o velikoj ne∑istoπi onda se trebauzeti gusul - oprati cijelo tijelo. æene nakon hajza i nifasa,takoμer, se moraju okupati peruπi cijelo tijelo.

– 36 –

ABDESTAbdest je vrsta vjerskoga ∑iªπenja koje podrazumijeva

pranje ili potiranje dijelova tijela onako kako je propisano.Veliki broj ibadeta ne moΩe se obavljati bez abdesta. Onajko nema abdest ne moΩe klanjati namaz, ne moΩe obilazitiKabu, ne moΩe dodirivati Kur’an. Onaj ko zna da nemaabdest a klanja namaz, izlazi iz vjere.

FARZOVI ABDESTA

Abdest ima ∑etiri farza:

1- Oprati lice,2- Oprati ruke do iza laktova,3- Potrati prednju ∑etvrtinu glave, zna∑i ruku pokvasiti

i potrati glavu,4- Oprati noge do iznad ∑lanaka.

SUNNETI ABDESTA

1- U∑initi nijet, 2- Po∑eti u∑eπi euzu i bismillu, 3- Oprati najprije ruke do iza zglavaka, 4- Koristiti misvak, 5- Prati svaki slijedeπi dio tijela prije nego se prethodno

oprani osuªi, 6- Isprati usta i nos tri puta, 7- Potrati uªi, 8- Protrljati dobro izmeμu prstiju obje ruke, 9- Sve radnje ponoviti tri puta,10- Potrati cijelu glavu,

– 37 –

11- Uzimati abdest po redu, oprati dijelove tijelaprop›san›m redoslijedom,

12- Peruπi prste ruku i nogu po∑evªi sa vrhova prstiju.

Postoje brojne dove koje se u∑e dok se uzima abdest,a prije svih treba po∑eti sa euzom i bismilom i izgovoritiªehadet.

MEKRUHI ABDESTA

1- Desnom rukom isprati nos,2- Oprati neki od dijelova tijela viªe od tri puta ili manje

od tog broja,3- Prskati se vodom po licu,4- Uzimati abdest vodom zagrijavanom na suncu,5- Premalo ili previªe troªiti vode,6- Pri∑ati dok se uzima abdest,7- Izostavljati sunnete.

ºTA KVARI ABDEST

1- Svaka vrsta ne∑istoπe koja izaμe iz organizma,2- Ako pote∑e krv ili procuri gnoj ili sukrvica,3- Povraπanje punim ustima,4- Gubljenje svijesti,5- Pijanstvo,6- Ludilo,7- Puªtanje vjetrova,8- Leπi na stranu ili opruΩiti noge na stranu dignuvªi

straªnjicu sa tla i zaspati. Ako se zaspi sjedeπi normalnoabdest nije pokvaren,

9- Glasno smijanje u namazu koje ∑uje drugi klanja∑,

– 38 –

11- Ako izmeμu zuba pote∑e krv viªe od koli∑ineispljuvka.

Na isti na∑in kako krv u manjoj koli∑ini od ispljuvka nekvari abdest, tako abdest ne kvari ni brijanje i skraπivanjenoktiju.

KAKO SE UZIMA ABDEST

1- Ako je moguπe okrenuti se prema kibli, sjesti nauzdignuto mjesto i prou∑iti euzu i bismillu,

2- Oprati ruke do iza zglavaka tri puta. Potrati dobroizmeμu prstiju obje ruke. Ako se na prstu nalazi prsten isl. onda ga treba okretati dok se ne skvasi mjesto nakojem stoji. (Slika 1)

3- U∑iti bismillu i isprati usta (Slika 2), ako imamomisvak treba ga upotrijebiti, a ako nemamo onda protrljatii o∑istiti zube kaΩiprstom i palcem desne ruke (Slika 3).Potom usta joª dva puta isprati.

4- U∑iti bismillu i isprati nos. (Slika 4). Ako ne postimoonda isprati sve do mehkoga dijela nosa, a nos ∑istitilijevom rukom,

5- Prilikom uzimanja abdesta nijet u∑initi srcem, u∑itibismillu i oprati lice odakle je kosa nikla pa do pod bradu,a u ªirini na obje strane do mehkih dijelova uªiju, Pokvasitidio ispod obrva. Ovu radnju ponoviti joª dva puta. Prilikomsvakog pranja lice dobro protrljati. (Slika 5)

6- U∑eπi bismillu oprati desnu ruku do iza lakta dobroje trljajuπi. (Slika 6) Ova se radnja ponovi joª dva puta.Kao i desna tako se i lijeva ruka opere tri puta. (Slika 7).

– 39 –

7- U∑eπi bismillu desnom rukom potrati (mesh u∑initi)∑etvrtinu glave. (Slika 8) Poslije toga se protrljaju uªi takoda se unutarnji dio protrlja kaΩiprstom a vanjski palcem.(Slika 9) Sa ostala tri prsta potare se vrat. (Slika 10)

Sunnet je cijelu glavu u∑initi mesh. To se naziva potpunimesh.

Potpuni mesh se ∑ini ovako:

Najprije se obje ruke pokvase, palac i kaΩiprst se drΩeodvojenim, a ostala tri prsta zajedno. Prsti se ununutraªnjompovrªinom stave naprijed gdje po∑inje kosa. Palac, kaΩiprsti unutraªnjost dlana ostaju u zraku i ne dodiruju povrªinuglave. Obje ruke se povuku prema nazad i tako se u∑inimesh. Unutraªnjoªπu dlana potaru se strane glave odzadnjeg prema prednjem dijelu. Potom se kaΩiprstompotare unutraªnjost uha, a pal∑evima se potrlja zadnjastrana uha i to odozgo prema dolje. Vrat se potare vanjskomstranom ostala tri prsta. Mesh se ne ∑ini po prednjemdijelu vrata.

8- U∑eπi bismillu oprati desnu nogu po∑evªi s vrhovaprstiju. (Slika 11) Prsti noge se protrljaju malim prstomlijeve ruke. Desna noga se po∑inje trljati od malog prsta,a lijeva od palca, a to se ∑ini odozdo prema gore. Kao idesna tako se i lijeva noga pere u∑eπi bismilu. (Slika12)

– 40 –

Poslije abdesta lijepo (mustehab) je:Okrenuvªi se prema kibli izgovoriti kelime-i ªehadet i

prou∑iti dovu

Subhaneke. Allahumme ve bi hamdik. Eªhedu enla ilahe illa ente estagfiruke ve etubu ilejke. Potom setri puta prou∑i poglavlje El-Kadr, sura iz Kur’ana.

SURA KADR

Bismillahir-rahmanir-rahiymInnaa enzelnâhu fî lejletil kadr. Ve maa edrâke mâ

lejletul kadr. Lejletul kadri hajrun min elfi ªehr. Tenezzelulmelâiketu verruhu fîhâ bi izni rabbihim. Min kulli emrinselâm. Hije hattâ matla’il fedΩr.

Prijevod zna∑enje:Mi smo ga po∑eli objavljivati u Noπi Kadr-* a ªta ti

misliª ªta je Noπ Kadr Noπ Kadr je bolja od hiljadu mjeseci- meleki i DΩibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuªtajuse u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dokzora ne svane.

– 41 –

GUSULTo je vjersko pranje koje podrazumijeva ispiranje usta

i grla, pranje cijeloga tijela, a obavlja se da bi se prekinulostanje dΩunupluka (stanje nakon izbacivanja sjemena) ilihajza i nifasa.

Gusul je obavezan nakon spolnog odnosa, izlu∑ivanjasjemena i po prestanku stanja hajza i nifasa. Lu∑enjesjemena iz spolnog organa moΩe se dogoditi i u snu. I tadaje gusul obavezan.

FARZOVI GUSULA1- Isprati usta,2- Isprati nos,3- Oprati cijelo tijelo.

SUNNETI GUSULA1- U∑initi nijet, donijeti odluku,2- Prou∑iti bismillu,3- Oprati prvo stidna mjesta,4- Najprije pokvasiti glavu, desnu pa lijevu stranu tri

puta i svaki put istrljati cijelo tijelo,5- Stidno mjesto drΩati pokrivenim.

KAKO SE UZIMA GUSULPrema sunnetu BoΩijeg Pejgambera, spas i mir njemu,

gusul se obavlja na slijedeπi na∑in:1- Donese se odluka, u∑ini nijet za gusul. Operu se

ruke. Operu se stidna mjesta naprijed i pozadi makar bilai ∑ista,

2- Prou∑i se bismilla i uzme se abdest kako se ina∑euzima. Ali, ako se voda skuplja ispod nogu onda seposljednje operu noge, po zavrªetku obavljanja gusula.

– 42 –

3- Uzimajuπi abdest dobro isprati usta i nos, jer na tajna∑in ispunjavamo dva propisana farza gusula.

4- Tri puta se sapere glava, i svaki put dobro protrlja.Obavezno je dobro istrljati bradu, brkove i kosu kako bise nakvasio korijen.

5- Desna strana tijela se sapere tri puta i svaki putdobro istrlja taj dio tijela.

6- Lijeva strana se sapere tri puta i svaki put dobroistrlja taj dio tijela.

PLOMBE U ZUBIMAI GUSUL

Ima miªljenja kako gusul kod onih ljudi koji imajuplombe u zubima ili imaju zubne navlake nije valjan i kakose takvi ljudi nisu oslobodili stanja ne∑istoπe. Premahanefijskom mezhebu farz je isprati usta i grlo i opraticijelo tijelo tako da spoljni dio tijela bude opran. Poªafijskome mezhebu to je sunnet.

Onaj ko obavlja gusul a ima plombe ili navlake nazubima opraπe ih normalno kao i ostale zube i takav gusulje valjan. Ali, osobama sa protezama obaveza je da ihizvade i na taj na∑in obave ∑iªπenje.

Ovaj propis je sli∑an kao kod mesha po rani ili zavoju.Jednako kako nije obavezno skidati zavoj i ∑istiti ispodnjega tako nije obaveza ni prati zubne navlake osim saspoljnje strane.

– 43 –

Takoμer, iako je obaveza prilikom uzimanja abdestaoprati cijelo lice, oni koji imaju bradu dovoljno je da operuvrhove brade a ne da peru korijen. Tako je i sa zubimakoji imaju navlake ili plombe. To je pravilo po kojem nuΩdazakon mijenja.

STAVLJANJE PLOMBI

U situaciji kada je jedan ili viªe zuba pokvareno ilislomljeno dozvoljeno je izvrªiti popravke i popuniti praznineplombama. Ali, nije dozvoljeno bez potrebe to ∑initi samozato da bi se zubi ukraªavali.

Prema Imamu Muhammedu, mudΩtehidu hanefijskogmezheba, Allah mu podario milost, dozvoljeno je nestabilanzub povezati zlatnom Ωicom ili umjesto izvaμenog zubastaviti novi napravljen od zlata. Prema Ebu Hanifi dozvoljenoje to uraditi srebrom, ali zlatom nije. Drugi mudΩtehidhanefijskog mezheba Imam Jusuf, prema jednoj predaji,slaΩe se sa Imamom Muhammedom. Dakle, moΩe sepostupiti prema miªljenju ove dvojice imama. Potonji u∑eniljudi davali su fetve prema stavovima imama Muhammedai Jusufa.

Jedan od alima Osmanlijske drΩave ªejhu’l-islamUrjanizade dao je sli∑nu fetvu u svoje vrijeme u vezi saovim pitanjem. Ne moΩe se u naªoj vjeri kazati za neªtoda je dozvoljeno samo zato da bi se olakªalo, ako nemanikakvog ªeriatskog propisa u vezi s tim. Ali, s drugestrane, ne moΩe se za neªto ªto je dozvoljeno kazati danije dozvoljeno i tako nepotrebno optereπivati ljude.

– 44 –

TEJEMMUMU situacijama kada nema vode, ili kada vodu ne

moΩemo koristiti donosi se odluka da se uzme tejemmums ciljem da se obavi neka vjerska duΩnost za koju jepotreban abdest i potare se ∑ista zemlja, ili predmet odzemlje, otresu se ruke i potare prvo lice, a potom ruke doiza laktova.

FARZOVI TEJEMMUMA

Tejemmum ima dva farza i to:

1- U∑initi nijet, donijeti odluku,2- Dva puta dotaknuti predmet od zemlje i potrati lice

i ruke.

KAKO SE OBAVLJA TEJEMMUM

Musliman koji Ωeli uzeti gusul ili abdest a nema vode,ili se boji da je voda koju ima zaraΩena i moΩe biti ªtetnapo njegovo zdravlje, ili ima neprijateljsku prijetnju i sli∑neprepreke, uzet πe tejemmum.

Ovako: Donese se odluka, prou∑i euza i bismilla,dlanovima ruku dotakne se ∑ista zemlja ili ∑ist predmetod zemlje, otresu se ruke i potare se lice. Na isti na∑in seponovi radnja i potaru se ruke do iza laktova. Naravno,prvo se potare desna, pa onda lijeva ruka.

Prilikom uzimanja tejemmuma obavezno je prsten ilidrugi nakit na prstima pomaknuti i mjesto, na kojem ina∑etaj nakit stoji, potrati prstima.

– 45 –

MESH PO MESTVAMADozvoljeno je i muªkarcima i Ωenama ∑injenje mesha

po mestvama.

Da bi to bilo dozvoljeno treba zadovoljiti slijedeπeuvjete:

1- Obuπi mestve dok smo pod abdestom,2- Mestve moraju pokrivati ∑lanke i biti u takvom stanju

da se u njima moΩe napraviti najmanje 12 hiljada koraka,3- Nijedna mestva ne smije biti poderana toliko da vire

tri prsta,4- Moraju biti tako napravljene da same mogu stajati

uz nogu i da ih nije potrebno vezati, te da nisu lahkopromo∑ive,

5- Sa prednje strane mora postojati toliko noge kolikoje povrªina najmanje tri psta ruke. (Onaj ko nema noge iostao je samo patrljak ne moΩe ∑initi mesh ni po drugojnozi).

ZAPREMINA MESHA

Farz je prilikom ∑injenja mesha po mestvama nakvasititoliko koliko pokriva povrªina tri prsta. Sunnet je, pak,cijelom rukom potrati mestve s vrha nogu prema vrhumestvi.

MESH ∫E POKVARITI

1- Spadanje mestvi sa nogu,2- Prekomjerno kvaªenje jedne od nogu dok su mestve

na nogama,

– 46 –

3- Isticanje vremena koliko mestve mogu biti nanogama. Onaj ko je kod svoje kuπe i nije na putu meshpo mestvama moΩe uzimati 24 sata od vremena kadaizgubi abdest, a onaj ko je putnik moΩe ∑initi mesh 72 sataod vremena kada izgubi abdest.

Sve ªto kvari abdest kvari i mesh. Uslijed toga, prilikomsvakog uzimanja abdesta za vrijeme dok joª nije istekaoperiod koriªπenja mestvi, ponovo πe se ∑initi i mesh.

MESH PO RANI ILI ZAVOJU

U slu∑aju povrede, loma ili nekog drugog slu∑aja kojizahtijeva noªenje zavoja ili gipsa a ako je ªtetno pranjetoga dijela tijela onda πe se po zavoju ili gipsu ∑initi mesh.Ako je, pak, ªtetno i to onda se ni mesh neπe ∑initi.

Zavoj nema svoj rok trajanja kao mesh. Sve dok sene ukloni, skine, po njemu πe se ∑initi mesh. Nije uslovda se zavoj stavlja dok je ∑ovjek pod abdestom. Ako sezavoj razmota ili padne, ili se preko njega namota druginakon u∑injenog mesha nije nuΩno ponovo ∑initi mesh.

� ��

– 47 –

SPECIFI∏NASTANJA æENA

æene imaju tri specifi∑na stanja i to:

1- Hajz,2- Nifas,3- Istihaza.

1- Hajz: To je periodi∑no pojavljivanje krvi iz maternjicekod Ωena koje su uªle u punoljetstvo. Punoljetstvo po∑injenajranije od devete godine i traje najkasnije do 55 godinestarosti Ωene. Krv koja se pojavljuje zove se krv hajza, atakvo stanje je stanje hajza ili mjese∑nica, menstrualniciklus.

2- Nifas: To je stanje Ωene nakon poroda, a manifestirase pojavljivanjem krvi iz maternjice.

3- Istihaza: To je stanje kada se krv pojavljuje manjeod tri ili viªe od deset dana kod Ωena koje imaju mjese∑nicu,ili krv koja se pojavljuje poslije ∑etrdesetog dana nakonporoda. Ova krv nije prepreka Ωeni za obavljanje obredaniti je prepreka spolnom odnosu. æena koja ima istihazuza svaki namaz πe uzimati abdest i klanjati namaz. To jekao krv koja se neprestano pojavljuje iz nosa.

*Hajz traje najmanje tri, a najduΩe deset dana i noπi.Stanje izmeμu dva ciklusa naziva se tuhur.

* Najmanji period izmeμu dva mjese∑na ciklusa jepetnaest dana, a najduΩi period nije definiran.

Nifaz nema precizirani najmanji period trajanja. ºtaviªe,u nekim sredinama kod Ωena se uopπe ne pojavljuje krvnakon poroda, ili, ako se pojavi brzo prestane teπi. Te su

– 48 –

Ωene obavezne odmah se okupati i obavljati propisaneduΩnosti. NajduΩi period trajanja nifasa je ∑etrdeset dananakon poroda. æeni koja rodi dvojke nifas se ra∑una odvremena kada se rodilo prvo dijete.

* Hajz se kod Ωene ra∑una prema navici koju ona imakada je mjese∑nica posrijedi, bio to mali broj dana ili viªedana kao i ∑isti dani izmeμu njih. Naprimjer, ako se radi otri dana ustaljene mjese∑nice, a krv se pojavi prvog i treπegdana, dok je drugi dan ∑isto, bez krvi, i taj se dan ra∑unau period trajanja mjese∑nice.

* Hajz prestaje onda kada tekuπina koja oti∑e postanepotpuno bijela. Iako je krv naj∑eªπe crvene boje, moΩe sedesiti da bude Ωuta, smeμa, zelena i sl.

* Kod nekih Ωena mjese∑nica se ne pojavljuje u preciznimvremenskim intervalima, niti uvijek traje isto. Naprimjer,moΩe se desiti da jedan mjesec hajz traje ªest, a drugimjesec pet dana. U takvoj situaciji Ωena πe se okupati petidan, po∑eti klanjati namaze ili postiti, ali neπe imati odnoss muΩem, nego πe ∑ekati i ªesti.

* Kod nekih Ωena mjese∑nica i njeno trajanje je potpunostabilno i uvijek isto. Naprimjer, svakog mjeseca traje ªest,sedam ili devet dana. Kod njih se ta∑no zna koliko traje, atrajanje se utvrμuje na osnovu prve mjese∑nice i njenogatrajanja. Tako, kada neka djevojka primijeti prvi put krv i totraje sedam dana, a potom se o∑isti njen mjese∑ni ciklusse odreμuje na sedam dana.

* Katkad se desi da mjese∑nica, kod Ωena koje su dugoimale stabilno i precizno trajanje, zakasni ili duΩe traje. Dabi se promijenilo ra∑unanje trajanja u odnosu na ustaljeno,mora se dva puta uzastopno pojaviti odstupanje oduobi∑ajenog trajanja mjese∑nice. Ako Ωena, kod koje je hajztrajao svakog mjeseca ªest dana, primijeti da joj dva mjesecauzastopno traje osam dana onda je to njen novi periodtrajanja hajza, a ne kako je ranije bilo.

– 49 –

ºTA SE NE SMIJE ∏INITI DOK SE USTANJU HAJZA ILI NIFASA

1- Namaz klanjati. æene koje imaju hajz ili nifas neπeklanjati nijedan namaz. Namazi koji proμu u tom perioduneπe se naklanjavati. Takoμer, Ωena neπe ni sedΩdu ∑initipa makar bila i sedΩde-i tilavet. Ali, ako hoπe moΩe, uvrijeme nastupanja namaza, prou∑iti estagfirullah,subhanallah, elhamdulillah i druge sli∑ne oblike zikra.

2- Postiti. Dok ima hajz ili nifas Ωena neπe postiti. Ali,ramazanski post πe poslije napostiti.

3- Kur’an u∑iti. æena ne smije u∑iti Kur’an dok je uhajzu ili nifasu. Izuzetak su neki ajeti koji su sastavni diozikra ili dova, ali se i oni mogu u∑iti samo napamet. Svidrugi ajeti se ne smiju u∑iti.

4- Kur’an uzimati i dodirivati. (Pa ∑ak ni jedan ajet).Ne smiju se dodirivati ni oni ajeti koji su ispisani na zidu,papiru ili tkanini. æena moΩe uzeti Kur’an rukama ako jeoblijepljen omotom ili je umotan neªivanim omotom.

5- Ulaziti u dΩamiju. (U tekiju i medresu moΩe ulaziti.)

6- Tavaf ∑initi oko Kabe.

7- Imati spolni odnos.

8- MuΩ ne smije koristiti ni na koji na∑in predio odpupka do koljena Ωene ako nije pokriven. Nema preprekeda spava s muΩem u istoj postelji, niti da zajedno jedu ipiju ono ªto je pripremljeno.

– 50 –

∏Iº∫ENJE OD NE∏ISTO∫ADrugi namaski ªart je otklanjanje ne∑istoπa. Zna∑i da

treba biti ∑isto tijelo, odijelo i mjesto gdje πe se klanjati.Ako postoji ne∑istoπa mora se ukloniti.

Postoje dvije vrste ne∑istoπe:

Teªka ili velika ne∑istoπa: Ne∑istoπa koja izlazi izorganizma s prijeda ili straga; izmet, mokraπa ili sline divljihΩivotinja ∑ije se meso ne jede; kokoªiji, pa∑iji, gus∑iji izmet;krv, mokraπa, gnoj, sperma, sluz, povraπanje punim ustima,alkohol i druga zabranjena piπa.

Lakªa, mala ne∑istoπa: Konjski izmet; ne∑istoπaΩivotinja ∑ije se meso jede; ne∑istoπe ptica ∑ije se mesone jede; ne∑istoπe kojima se uprlja jedna ∑etvrtina tijelaili odjeπe - prepreka su za namaz.

ISTINDæA, ISTINKA, ISTIBRA

IstindΩa: O∑istiti mjesto na kojemu se pojavila takvane∑istoπa koja zahtijeva kupanje.

Istinka: Je brisanje suhim predmetom, potom pranjevodom i naposlijetku posuªivanje.

Istibra: Je praΩnjenje mjehura nakon obavljene velikenuΩde kod muªkaraca. To podrazumijeva potpunopraΩnjenje i prestanak oticanja ne∑istoπe iz spolnogaorgana muªkarca. Najbolje je nakaªljati se, ili malo proªetatiili, nagnuti se na jednu stranu.

– 51 –

SKRIVANJE STIDNIH DIJELOVATreπi namaski ªart je pokrivanje stidnih dijelova. Stidni

dijelovi (setr-i avret) su oni dijelovi tijela koje je zabranjenopokazivati drugim ljudima i koje oni ne smiju vidjeti. Kodmuªkaraca je stidni predio tijela od pupka do pod koljena.Kod Ωena mora biti pokriveno cijelo tijelo osim lica, rukudo zglavaka i nogu do ∑lanaka.

OKRENUTI SE PREMA KIBLI∏etvrti namaski ªart je okretanje prema kibli. Okretanje

prema kibli zna∑i da se oni koji vide Kabu okreπu premanjoj, a oni koji je ne vide da se okreπu u smjeru premaKabi. To je dovoljno za one koji ne vide Kabu.

VRIJEMEPeti namaski ªart je vrijeme. Zna∑i, svaki namaz treba

klanjati onda kada nastupi njegovo vrijeme. Namaz se nemoΩe klanjati dok ne nastupi vrijeme u kojem je propisanonjegovo klanjanje. Namaska vremena odreμena su, uposljednje vrijeme, u takvimima za svaku opπinu i svakonaselje.

POKU∂ENA VREMENAPostoje tri vremena u kojima je zabranjeno klanjati

namaz.1- Prema Ebu Hanifi to je vrijeme od islaska sunca pa

do ∑etrdeset osme minute po izlasku, a po dvojici imamato vrijeme traje 32 minute po izlasku sunca.

2- To je vrijeme kada se sunce nalazi u zenitu, 15-20minuta prije podne-mamaza,

3- Dok sunce zalazi, odnosno 45 minuta prije akªam-namaza. U to vrijeme moΩe se klanjati samo farz ikindije-namaza.

– 52 –

U ova tri vremena ne mogu se naklanjavati ni farz-namazi, ne mogu se klanjati vadΩib-namazi kao ni dΩenaze-namaz iako je sve bilo pripremljeno prije nego je nastupilojedno od ova tri vremena. Ne moΩe se ∑initi ni sedΩde-itilavet ako je ranije prou∑en ajet u kojem se nalazi. Ako seu∑ini sedΩda obavezno ju je ponoviti nakon ªto proμepokuμeno vrijeme. Ne moΩe se klanjati ni nafile-namaz, aako se ipak obavi neπe se ponavljati. U ovim periodimavremena dozvoljeno je u∑iti Kur’an, zikr i sl.

Pokuμeno je klanjati nafile-namaz u vrijeme odnastupanja vremena sabah-namaza pa dok sunce neizaμe, te nakon klanjanja ikindije-namaza pa dok suncene zaμe.

NIJETºesti namaski ªart je nijet - odluka. To zna∑i da se

donese odluka o klanjanju namaza zarad Allahovogzadovoljstva, te da se zna koji se namaz klanja. Odluka(nijet) se ∑ini srcem. Ako bi se nijet izgovorio jezikom, asrcem ne bi takav nijet nije valjan. Imam Rabbani u svomedjelu Mektubat-i ºerif, prvi tom 186. pismo, o ovome kaΩe:

«Kada bi nijet bio dozvoljen samo jezikom onda bimnogi donosili odluku jezikom i zanemarili bi srce. Takobi se nijet srcem, koji je jedan od farzova namaza, potpunoizgubio. Namaz ne bi bio primljen. Uslijed toga se nijet ne∑ini jezikom nego srcem. Nijet farz namaza, dΩuma i bajram-namaza treba izraziti rije∑ima. Naprimjer, odlu∑ih klanjatisabah-namaz, dΩuma-namaz ili vitr-namaz.

Prilikom obavljanja nafile (dobrovoljnog namaza)dovoljno je kazati odlu∑ih klanjati ovaj namaz.

– 53 –

EZAN I KAMET

U∑iti ezen za namaz je pritvrμeni sunnet na nivouvadΩiba. Namasko vrijeme, odnosno nastupanje namazaoglaªava se ezanom. Postoji pet dnevnih namaza i zasvaki se posebno u∑i ezan.

Tekst ezana je:

Allâhu ekber Allâhu ekberAllâhu ekber Allâhu ekber

Eªhedu en lâ ilâhe illallâhEªhedu en lâ ilâhe illallâh

Eªhedu enne Muhammeden resulullâhEªhedu enne Muhammeden resulullâh

Hajje ale’s-salâh Hajje ale’s-salâhHajje ale’l-felâh Hajje ale’l-felâh

Allâhu ekber Allâhu ekber

Lâ ilâhe illallâh

Ovo je tekst ezana. Ali, kod sabahskoga ezana se izarije∑i Hajje alel-felah dodaje Es-salatu hajrun minen-nevm.

Kamet je isti kao ezan. Jedino se iza rije∑i hajje ale’l-felah dva puta izgovori kad kameti-s-salah.

Lijepo je prilikom klanjanja u kuπi ili vani prou∑iti ezani kamet. Ezan se ne moΩe u∑iti ako nije nastupilo vrijeme.Ezan nije sunnet vremena nego sunnet vezan za namaz.Zato je sunnet prou∑iti ezan i kamet i kada se naklanjavajunamazi. Mekruh je da ezan u∑e neznalice i grijeªnici, onikoji mnogo grijeªe. Ezan treba u∑iti onaj koji zna razlikovatidobro od zla, pravo od krivoga i sl.

æene ne u∑e ni ezan ni kamet. Posljednje rije∑i ezanase u∑e duΩe i posebnom melodijom. Dok se u∑i ezan trebaponavljati rije∑i ezana u sebi, ªehadet i tekbire, a nakonprou∑enog ezana u∑i se sljedeπa dova.

Allâhumme Rabbe hâzihi’-da’veti’t tâmmeti ves-salâtil-kaaimeti âti Muhammedeni’l-vesîlete vel-fazîlete web’ashumekaamen mahmudenillezi veadtehû, inneke lâ tuhlifu’l-miâd.

Gospodaru! Ti si Gospodar ovog poziva i ovogpredstojeπeg namaza. Podari naªem Pejgamberu ∑asti.Uzdigni ga na uzviªeno mjesto (mekam-i mahmud) kojesi mu obeπao. Nema sumnje da Ti izvrªavaª obeπanjaSvoja.

– 54 –

NAMASKI RUKNI

Namaskih ruknova ima ªest:

1- Iftitahi tekbir, 4- Ruku,2- Kijam, 5- SedΩda,3- Kiraet, 6- Kade-i ahire.

IFTITAHI TEKBIRPrvi namaski rukn je iftitahi tekbir, tj. po∑etni tekbir.

To zna∑i da se namaz po∑inje izgovaranjem rije∑i Allâahuekber. Svaki onaj ko bi prvi slog izgovorio duΩe u rije∑iAllah (Aaallah onaj) nije pravilno pristupio namazu. A akobi to u∑inio u namazu to bi mu pokvarilo namaz.

KIJAMDrugi rukn namaza je kijam, tj. stajanje u namazu. U

farz i vadΩib namazima stajanje je uslov za valjanostnamaza. Nije dozvoljeno namaz obavljati sjedeπi ako semoΩe stajati. Osim sabahskog sunneta u svim drugimsunnet-namazima i nafilama dozvoljeno je klanjati i sjedeπimakar i ne bilo nikakve zdravstvene prepreke za to. Ali,mnogo je bolje i sevapnije klanjati stojeπi na nogama.

KIRAETTreπi rukn namaza je u∑enje. To zna∑i da se prou∑i

odreμeni dio iz Kur’ana tako glasno da onaj ko u∑i sebe∑uje. Kiraet je obaveza na oba rekata dvorekatnih farznamaza, na vitr i nafile-namazima, te na prva dva rekata∑etvororekatnih farz namaza. Na preostala dva rekata∑etvororekatnih farz namaza u∑enje je sunnet.

Farz je u∑iti tri kraπa ili jedan duΩi ajet iz Kur’ana.

– 55 –

NEKE SURE I AJETIKOJI SE U∏E U NAMAZU

Kada se ∑itaju sure napisane latini∑nim pismom trebaobratiti paΩnju na izgovor pojedinih rije∑i i znakova: âa se∑ita tanko i dugo; aa ∑ita se krupno i dugo; üü se ∑ita dugo;ii se ∑ita dugo; podvu∑eno h se ∑ita kao hrapavo h kojenastaje u grkljanu; podvu∑ena slova s i z se ∑itaju tepavo.

SURA EL-FATIHA

Euuzü billâhi mineªªejtanir-radΩiymBismillahir-rahmanir-rahiymElhamdu lillâahi rabbil aalemiyn. Er-rahmâanir-rahiym.

Mâaliki jevmiddiyn. Ijjâake na’budu ve ijjake neste’iyn.Ihdine’s-siratal mustekiym. Siraatallezine en amte alejhimgajril magdubi alejhim veleddaaaalliyn. Âmin.

Prijevod zna∑enja:U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!1. Tebe, Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo,2. Milostivog, Samilosnog, 3. Vladara Dana sudnjeg,4. Tebi se klanjamo i od Tebe pomoπ traΩimo!

– 56 –

5. Uputi nas na Pravi put,6. na Put onih kojima si milost Svoju darovao,7. a ne onih koji su protiv sebe srdΩbu izazvali, niti

onih koji su zalutali!

AJETU-L-KURSI

Bismillahir-rahmanir-rahiymAllâahu lâaa ilâahe illâa huvel hajjul kajjum. Lâa

te’huzuhuu sine tuv-velâa nevm le huu mâa fissemâavative mâa fil ard. Men zellezii jeªfe’u indehu illâa bi iznihiija’lemu mâa bejne ejdiyhim ve mâa halfehum ve lâayuhijtuune biªej im min ilmihii illâa bi mâa ªâaae vesiakursijjuhus semâavâati vel erda velâa jeuuduhuuhifzuhumâa ve huvel alij julazijm.

Prijevod zna∑enja:Allah je - nema Allaha osim Njega - æivi i Vje∑ni! Ne

obuzima Ga ni drijemeΩ ni san! Njegovo je ono ªto je nanebesima i ono ªto je na Zemlji! Ko se moΩe pred Njimzauzimati za nekoga bez dopuªtenja Njegova?!

– 57 –

On zna ªta je bilo i prije njih i ªta πe biti poslije njih, a odonoga ªto On zna - drugi znaju samo onoliko koliko OnΩeli. Moπ Njegova obuhvaπa i nebesa i Zemlju i Njemu nedojadi odrΩavanje njihovo; On je Sveviªnji,Velicanstveni!

SURA EL-INºIRAH

Bismillahir-rahmanir-rahiymElem neªrahleke sadrek* ve veda’anâa anke vizrek

ellezii enkada zahrek* ve refa’anâa leke zikrek* fe innemeal usri jusren inne meal usri jusraa* fe iza feragtefensab* ve ilâa rabbike fergab.

Prijevod zna∑enja:U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!1. Zar grudi tvoje nismo prostranim u∑inili,2. i breme tvoje s tebe skinuli,3. koje je pleπa tvoja tiªtilo,4. i spomen na tebe visoko uzdigli!5. Ta, zaista, s mukom je i last,6. zaista, s mukom je i last!7. A kad zavrªiª molitvi se predaj,8. i samo se Gospodaru svome obraπaj!

– 58 –

SURA EL-FIL

Bismillahir-rahmanir-rahiym

Elemtera kejfe feale rabbuke bi eshaabilfijl* ElemjedΩ’al kejdehum fii tadlijl* Ve ersele alej him tajren ebâabijl*Termijhim bi hidΩaretim min sidΩdΩijl* FedΩe’alehum keasfim me’kuul*

Prijevod zna∑enja:

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!1. Zar nisi ∑uo ªta je sa vlasnicima slona Gospodar

tvoj uradio!2. Zar lukavstvo njihovo nije omeo,3. i protiv njih jata ptica poslao,4. koje su na njih grumenje od gline pe∑ene bacale,5. pa ih On kao liªce koje su crvi isto∑ili u∑inio?

– 59 –

SURA EL-KUREJº

Bismillahir-rahmanir-rahiym

Li ijlâafi kurajªin* ijlâafihim rihleteª ªitai ves-sajjf* Feljagbuduu rabbehâazel bejt* Ellezi et’amehum min dΩuuinve âamene hum min havvf*

Prijevod zna∑enja:

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

1. Zbog navike Kurejªija,

2. navike njihove da zimi i ljeti putuju,

3. neka se oni Gospodaru hrama ovoga klanjaju,

4. koji ih gladne hrani i od straha brani.

– 60 –

SURA EL-MAUN

Bismillahir-rahmanir-rahiym

Eraejtellezii jukezzibu bijdin* Fezâalikellezi jedu’uljetijm* Ve lâa jehuddu alâa ta’aamil miskijn* Fe vejlul lilmusallijn* Ellezijne hum an salâatihim sâahuun* Ellezijnehum juraaa uune ve jemneuunel mâauun.

Prijevod zna∑enja:

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

1. Znaª li ti onoga koji onaj svijet pori∑ei nikome niªtani u naru∑je ne daje!

2. Pa to je onaj koji grubo odbija siro∑e,3. I koji da se nahrani siromah - ne podsti∑e.4. A teªko onima koji, kada molitvu obavljaju,5. Molitvu svoju kako treba ne izvrªavaju,6. Koji se samo pretvaraju.

– 61 –

SURA EL-KEVSER

Bismillahir-rahmanir-rahiym

Innâa e’tajnâakel kevser* Fesalli li rabbike ven har*Inne ªâa nieke huvel ebter*

Prijevod zna∑enja:

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

1. Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali,

2. zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji,

3. onaj koji tebe mrzi sigurno πe on bez spomena ostati.

SURA EL-KAFIRUN

– 62 –

Bismillahir-rahmanir-rahiymKul jâa ejjuhel kâafiruun* Lâa e’budu mâa te’buduun*

Velâa entum aabiduune mâa a’bud* Ve lâa ene aabidummâa abed-tum* Velâa entum aabidune mâa e’bud* Lekumdijnukum ve lije din.

Prijevod zna∑enja:U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!1. Reci: “O vi vjernici, 2. ja se neπu klanjati onima kojima

se vi klanjate, 3. a ni vi se neπete klanjati Onome kome seja klanjam, 4. ja se nisam klanjao onima kojima ste se viklanjali, 5. a i vi se niste klanjali Onome kome se ja klanjam,6. vama - vaªa vjera, a meni-moja!”

SURA EN-NASR

Bismillahir-rahmanir-rahiymIzâa dΩâaaae nasrullaahi vel fethu* ve raejtennâase

jedhu-lune fii dijnillâahi efvâadΩâa* Fesebbih bihamdi rabbikevestegfirhu innehuu kâane tevvâabâa*

Prijevod zna∑enja:U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!1. Kada Allahova pomoπ i pobjeda doμu,2. i vidiª ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze3. ti veli∑aj Gospodara svoga hvaleπi Ga i moli Ga da

ti oprosti, On je uvijek pokajanje primao.

– 63 –

– 64 –

SURA LEHEB

Bismillahir-rahmanir-rahiymTebbet jedâaa ebijlehebivve tebbe* Mâa agnâa anhu

mâaluhuu ve mâa keseb* Se jâasla nâaran zâate leheb*Vemraetuhuu hammâaletel hatab* Fii dΩijdihâa hablum-mim mesed*

Prijevod zna∑enja:U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!1. Neka propadne Ebu Leheb,* i propao je! 2. neπe mu

biti od koristi blago njegovo, a ni ono ªto je stekao, 3. uπiπe on, sigurno, u vatru rasplamsalu, 4. i Ωena njegova, kojaspletkari; 5. o vratu njenu biπe uΩe od li∑ine usukane!

SURA EL-IHLAS

Bismillahir-rahmanir-rahiymKul huvellâahu ehad* Ellâahus samed* Lem jelid ve

lem juuled* Ve lem jekullehuu kufuven ehad.

Prijevod zna∑enja:U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!1. Reci: “On je Allah - Jedan! 2. Allah je Uto∑iªte

svakom! 3. Nije rodio i roμen nije, 4. i niko Mu ravan nije!”

SURA EL-FELAK

Bismillahir-rahmanir-rahiymKul euuzu birabbil felak* Min ªerri mâa halak* Ve min

ªerri gaasikin iza vekab* Ve min ªerrin neffasâti fil ‘ukad*Ve min ªerri haasidin izâa hased*

Prijevod zna∑enja:U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!1. Reci: «Utje∑em se Gospodaru svitanja, 2. od zla,

onoga ªto On stvara, 3. i od zla mrkle noci kada razastretmine, 4. i od zla smutljivca kad smutnje sije, 5. i od zlazavidljivca kad zavist ne krije!“

SURA EN-NAS

– 65 –

Bismillahir-rahmanir-rahiym

Kul euuzu birabbinnâas* Melikinnâs* Ilahinnâas* Minªerril vesvâasil hannâas* Ellezii juvesvisu fii suduurinnâas*Minel dΩinneti vennâas*

Prijevod zna∑enja:

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!1. Reci: «TraΩim zaªtitu Gospodara ljudi, 2. Vladara

ljudi, 3. Allaha ljudi, 4. od zla ªejtana napasnika, 5. koji zlemisli unosi u srca ljudi - 6. od dΩina i od ljudi!»

NEKE DOVE KOJESE U∏E U NAMAZU

TEKBIR I SUBHANEKE

Allaahu ekber.

Subhanekellahumme ve bi hamdik* Ve tebâarakesmuk.Ve teaalâa dΩedduk (ve dΩelle senâauk – kod dΩenaze-namaza)* Ve lâa ilâahe gajruk*

Prijevod zna∑enja:

Allah je najveπi. Slavljen neka si Allahu, Tebi pripadasva hvala. Tvoje je ime veli∑anstveno. Tvoja je veli∑inauzviªena. Nema Allaha osim Tebe.

– 66 –

TEHIYYAT

Et-tehijjâtu lillâahi vessalevâatu vettajjibâatu esselâamualejke ejjuhennebijju ve rahmetullâahi ve berakâatuhuuesselâamu alejnâa ve alâa ibâadillâahis salihiijn* Eªheduen lâa ilâahe illallâah ve eªhedu enne Muhammedenabduhuu ve resuuluh.

Prijevod zna∑enja:

Naªe po∑asti, poªtovanje i dobra djela pripadaju samoAllahu.

Neka ti je pozdrav, milost i Allahov blagoslov, BoΩijiPoslani∑e.

Neka je mir i blagoslov nama i svim dobrim Allahovimrobovima.

Vjerujem i izjavljujem da nema drugog Allaha osimAllaha i da je Muhammed BoΩiji rob i BoΩiji pejgamber.

– 67 –

SALAVATI

Allâahumme salli alâa Muhammedin ve alâa âaliMuhammedin kemâa sallejte alâa Ibraahijme ve alâa âaliIbrahijme inneke hamijdum medΩijd*

Allâahumme bârik alâa Muhammedin ve alâa âaliMuhamedin kemâa bârekte alâa Ibrahijme ve alâa âaliIbrahijme inneke hamijdum medΩijd*

Prijevod zna∑enja:Allahu! U∑ini da salavat bude Muhammedu i njegovoj

porodici onako kako Si to u∑inio Ibrahiimu i njegovojporodici. Ti Si hvale dostojan.

Allahu! Blagoslovi Muhammeda i njegovu porodicuonako kako Si blagoslovio Ibrahiima i njegovu porodicu.Ti Si hvale dostojan.

DOVA KOJA SE U∏I POSLIJE SALAVATA

Rabbenâa âatinâa fiddunja hasenetev ve fil âahiretihasenetev vekinâa azâabennâr.

Prijevod zna∑enja:Gospodaru! Daj nam dobro na ovom i na buduπem

svijetu i sa∑uvaj nas od vatre DΩehennema.

– 68 –

Rabbenagfirlii ve livâa lidejje ve lil mu’minijne jevmejekuumul hisâab.

Prijevod zna∑enja:Gospodaru! Oprosti meni i roditeljima mojim i svim

muslimanima na Danu polaganja ra∑una.

Dova koja se u∑i poslije prethodno navedene dovea prije nego li se preda selam:

Allâahumme innii euuzu bike min azâabi dΩehennem.Ve euuzu bike min azâabi’l-kabri ve euuzu bike min fitneti’l-mesijhi’d-dedΩdΩâal ve euuzu bike min fitneti’l-mahjâave’l-memâat.

Prijevod zna∑enja:

Allahu! Utje∑em se Tebi od patnje DΩehennema.Utje∑em se Tebi od patnje kabura. Utje∑em se Tebi odspletki dedΩΩala mesiha. Utje∑em se Tebi od spletki Ωivotai smrti.

– 69 –

KUNUT DOVA

Allâahumme innâa nesteijnuke. Ve nestegfiruke venestehdijk* Ve nu’minu bike ve netuubu ilejk* Ve netevekkelualejk* Ve nusni alejkelhajra kullehuu neªkuruke velâanekfuruk* Ve nahleu netruku men jefdΩuruk.

Allâahumme ijjâake ne’budu ve leke nusallii venesdΩudu ve ilejke nes’aa ve nahfidu nerdΩuu rahmetekeve nahªâa azâabeke inne azâabeke bilkuffâari mulhik*

Prijevod zna∑enja:

Allahu! Od Tebe uto∑iªte traΩimo. Od Tebe oprostgrijeha traΩimo. Tebi zahvaljujemo. U tebe vjerujemo i Tebise kajemo. Na Tebe se oslanjamo. Tebe hvalimo svakimdobrom. Zahvaljujemo ti na Tvojim nimetima, i nismo premaTebi nezahvalni i nevjerni.

Allahu! Mi samo Tebe oboΩavamo. Tebi namazklanjamo. Tebi se na sedΩdu spuªtamo. Tebi Ωurimo, zaTobom Ωudimo i Tebi sluΩimo! Nadamo se Tvojoj milosti,a bojimo se Tvoje kazne. Tvoja πe kazna stiπi nevjernike.

– 70 –

RUKU∏etvrti namaski rukn je ruku.

Ruku je pregibanje polovine tijela nakon prou∑enog(kiraet) u namazu. Na rukuu Ωene ruke stavljaju na koljena.Muªkarci, pak, prstima obuhvataju koljena.

Oni koji klanjaju sjedeπi naginju se do spram koljena.

SEDæDA

SedΩda je peti rukn u namazu.

Nakon ªto se ispravi sa rukua spuªta se na sedΩdutako da se na tlo spusti ∑elo, nos, vrhovi prstiju, dlanoviobje ruke i oba koljena. Na sedΩdi je pogled usmjerenprema stranama nosa. Dlanovi se drΩe u nivou lica saobje strane, prsti su sastavljeni i okrenuti prema kibli.

KADE-I AHIRE

ºesti rukn u namazu je kade-i ahire. To je posljednjesjedenje.

To je sjedenje na kraju namaza toliko da se moΩeprou∑iti et-tehijatu.

Na sjedenju muªkarci presaviju prste desne nogeokreπuπi ih prema kibli, a lijevu nogu poloΩe i tako sjede.æene, pak, obje noge poloΩe udesno i sjede na straΩnjemdijelu. Takva vrsta sjedenja Ωena naziva se teverruk. Nasjedenju se ruke drΩe na koljenima, okrenute prstimaprema kibli, a prsti su u slobodnom poloΩaju, tj. nesastavljaju se.

– 71 –

NAMASKI VADæIBI

1- Namaz po∑eti izgovarajuπi Allâahu ekber,

2- Prou∑iti Fatihu u namazu,

3- Prou∑iti suru ili ajet koliko je jedna kraπa sura,

4- Razdvojiti u∑enje na prva dva rekata,

5- Dvije sedΩde obaviti jednu iza druge,

6- Voditi ra∑una o pravilnom obavljanju namaza(tadil-i erkan), obavljajuπi sedΩdu, ruku i ostale dijelovenamaza ne Ωuriti nego sve radnje obaviti po propisu,

7- Prou∑iti et-tehijat na sjedenju,

8- Predati selam po zavrªetku namaza,

9- Na farzovima podne i ikindije-namaza Fatihu i sureu∑iti u sebi,

10- Na farzovima sabah, akªam i jacije namaza, tebajrama i dΩuma-namaza fatihu i sure imam πe u∑itinaglas,

11- Na trorekatnim i ∑etvororekatnim namazima poslijedrugog rekata sjediti,

12- Prou∑iti fatihu prije sure ili ajeta,

13- U∑initi sehvi-sedΩdu nakon pogreªke koja senapravi a koja zahtijeva ∑injenje sehvi-sedΩde,

14- Prou∑iti kunut-dovu na vitr-namazu,

15- Zajedno s ∑elom na sedΩdu spustiti i nos,

– 72 –

NAMASKI SUNNETI1- Prou∑iti ezan,2- Po∑injuπi namaz muªkarci diΩu ruke do uªiju

dodirujuπi njihov mehki dio, a Ωene diΩu ruke do visineramena,

3- Svezati ruke odmah nakon tekbira. æene veΩu rukena prsima stavljajuπi desnu preko lijeve, a muªkarci ispodstomaka veΩuπi desnu preko lijeve ruke,

4- Prou∑iti subhaneke,5- Prou∑iti euzu i bismillu,6- Na svakom rekatu prije Fatihe prou∑iti bismillu,7- Poslije prou∑ene Fatihe kazati Amin,8- Izgovoriti tekbir iduπi na ruku i sedΩdu i vraπajuπi se

sa rukua i sedΩde,9- Na rukuu tri puta izgovoriti tesbih (tj. subhâane rabijel

azijm)10- Muªkarci na rukuu rukama obuhvataju koljena

otvorenih prstiju a leμa drΩe u ravni sa glavom potpunoispravljena. æene ne drΩe leμa ravno kao muªkarci a prstina koljenima im trebaju biti sastavljeni,

11- Vraπajuπi se sa rukua da imam izgovori Semiallâahulimen hamideh,

12- DΩemat po povratku sa rukua izgovara rabbenâaleke’l-hamd,

13- Ko klanja samostalno izgovaraπe sam ovo oboje,14- Tri puta izgovoriti tesbih na sedΩdi (tj. subhâane

rabijel ‘aâlâa),15- Na sedΩdi prste drΩati jedan uz drugi,16- Muªkarci na sedΩdi stomak drΩe odvojen od bedara

a laktove uzdignute od tla,17- æene to ∑ine potpuno suprotno,

– 73 –

18- Na sedΩdi, prilikom u∑enja et-tehijata, prste drΩatina koljenima u slobodnom poloΩaju,

19- Na sjedenju muªkarci sjede na podvijenoj lijevojnozi a desnu malo isture udesno i drΩe je na podavijenimprstima,

20- æene obje noge poloΩe udesno i tako sjede na et-tehijatu,

21- Selam po∑eti s desne strane,22- Na posljednjem sjedenju prou∑iti salavate poslije

et-tehijata,

NAMASKI ADABI(LIJEPE RADNJE U NAMAZU)

1- Ustati bez oklijevanja, odmah nakon ªto mujezinu∑eπi ikamet izgovori hajje ale-l-felâah,

2- Dodirnuti palcem mehki dio uha prilikom donoªenjapo∑etnog tekbira stupajuπi u namaz,

3- Na kijamu gledati u mjesto gdje se ∑ini sedΩda,4- Na rukuu gledati u vrhove prstiju,5- Tesbih na rukuu i sedΩdi prou∑iti pet ili sedam puta,6- Nos na sedΩdu spustiti prije lica,7- Na sedΩdi gledati s obje strane nosa,8- Predajuπi selam gledati u ramena,9- U slu∑aju zijevanja koje se ne moΩe zaustaviti prekriti

usta vanjskom povrªinom desne ruke,10- Odjeπu za namaz drΩati ∑istom koliko je god to

moguπe,11- Predajuπi selam na desnu stranu ∑initi to s nijetom

da nazivamo selam dΩematu i melekima,12- Predajuπi selam na lijevu stranu ∑initi to s nijetom

da nazivamo selam dΩematu i melekima na toj strani,

– 74 –

13- Ako klanjamo sami onda zanijetiti selam kiramenkatibinima i melekima ∑uvarima,

14- Zaustaviti kaªljanje koliko je god to moguπe,

NAMASKI MEKRUHI

1- Gledati desno i lijevo dok se u namazu,2- Poigravati se sa odjeπom ili dijelovima tijela. (Nije

pokuμeno odvojiti od odjeπe neki predmet ili komadiπtkanine koji se zalijepio, ali to treba ∑initi blagim, lagahnimpokretima),

3- Pucketati prstima bez razloga,4- ∏istiti prostor gdje πe se ∑initi sedΩda,5- Ruke stavljati na prsa,6- Po∑eªati se po jednom mjestu jednom ili dvaput,7- Nepotrebno stavljati nogu preko noge na sjedenju,8- Klanjati okrenut ljudskome licu,9- Klanjati okrenuti prema vatri ako je mrak,10- Klanjati okrenut prema slici na zidu, ili ako je slika

sa lijeve ili desne strane ili na ne∑ijoj odjeci a da se moΩevidjeti,

11- Protezati se,12- Zijevati,13- Na sjedenju sjediti na zglobovima a ispruΩiti prste,14- Sjediti na straΩnjici u ∑u∑eπem poloΩaju, ruke drΩati

na tlu prilikom sjedenja,15- Klanjati u staroj i ruΩnoj odjeπi ako se ima lijepa i

nova. (Lijepo je uvijek obuπi prikladnu odjeπu. Nije pokuμenonoπne namaze klanjati u prikladnoj ve∑ernoj odjeπi),

16- Klanjati otkrivene glave,17- Na sedΩdi ili izvan sedΩde prste nogu ili ruku

okrenuti od kible,

– 75 –

– 76 –

18- Ne popuniti prazno mjesto u safu ispred, kada seklanja u dΩematu,

19- Klanjati okrenut prema mezaru,20- Klanjati okrenut prema ne∑istoπi bez perde

postavljene ispred,21- Da Ωene klanjaju namaz u istom nivou bez ikakve

pregrade,22- Klanjati u situaciji kada treba obaviti fizioloªku

potrebu i stiskati se zbog toga u namazu,23- Ustajuπi sa sedΩde podiπi koljena prije ruku,24- Podiπi nogu na sedΩdi,25- Prije imama otiπi na ruku,26- Podiπi se sa rukua prije imama,27- Prije imama spustiti se na sedΩdu,28- Ustati sa sedΩde prije imama,29- Bez posebne potrebe prvo na sedΩdu spustiti ruke,

pa onda koljena,30- Ustajati bez potrebe oslanjajuπi se na zid ili neªto

drugo,31- Brisati tragove sedΩde na licu i ∑elu dok se u

namazu,32- Presko∑iti samo jednu suru, po redoslijedu u

Mushafu, na dva rekata istog namaza koji se klanjaju jedaniza drugog,

33- Na rekatu koji slijedi prou∑iti suru ili ajet koji se uKur’anu nalazi prije sure ili ajeta prou∑enih na prethodnomrekatu istog namaza,

34- Na farz namazima istu suru prou∑iti dvaput najednom rekatu ili istu suru ili ajet u∑iti na oba rekata,

35- DuΩe u∑iti na rekatu koji slijedi nego na prethodnom,36- U∑iti Kur’an zajedno sa imamom ako se klanja u

dΩematu,

– 77 –

37- Bez potrebe sedΩdu ∑initi na dijelu odjeπe koja senosi na glavi (saruk, mahrama i sl.),

38- Bez potrebe se oslanjati na zid dok se obavlja kijamu namazu,

39- Naginjati se desno ili lijevo dok se obavlja kijam,40- Bez potrebe stajati na kijamu samo na jednoj nozi,41- Brojati na prste tesbih, sure ili ajete koji se u∑e u

namazu,42- Klanjati sam za vrijeme dok se namaz klanja u

dΩematu,43- Da imam stoji na drugom mjestu izvan mihraba,44- Da imam bude u nivou niΩem (50 cm) nego je nivo

na kojem se nalazi dΩemat,45- Da imam bude na nivou viªem do 50 cm (ako je sa

imamom jedna osoba nije mekruh),46- Bismilu i Amin izgovarati naglas,47- U∑enje u namazu predviμeno na kijamu zavrªavati

na rukuu,48- Tekbir ne izgovarati na vrijeme; u∑enje i zikir u

namazu obavljati ondje gdje nije odreμeno i propisano,49- Tesbih na rukuu i sedΩdi izgovarati poslije dizanja

glave,50- Klanjati otkrivenih ramena i zavrnutih rukava ,51- Ne postaviti sutru ispred kada se klanja u prirodi i

kada postoji moguπnost da neko Ωivo stvorenje proμe ispred,52- Mirisati neªto,53- Puhati toliko da se ∑uje puhanje (ako se ne ∑uje

nije mekruh),54- Povezati glavu ne∑im tako da tjeme ostane otkriveno,55- Pokriti usta i nos dok se klanja,56- Da imam staje pred dΩemat u mihrabu koji se okupio

ponovo nakon ªto je namaz obavljen. Ovo su namaskimekruhi (pokuμene radnje u namazu).

– 78 –

ºTA KVARI NAMAZ

1- Progovoriti i glasno se smijati u namazu (Ako smijeh∑uje i neko iz dΩemata onda je pokvaren i abdest),

2- Uzdahnuti u namazu,3- Plakati., (ako je pla∑ iz straha od Allaha onda ne

kvari namaz),4- Nepotrebno i namjerno kaªljanje u namazu,5- Iª∑upati tri dlake na jednom ruknu,6- Po∑eªati bilo koji dio tijela tri puta tako da se podigne

ruka,7- Na jednom rekatu kora∑ati koiliko je razmak izmeμu

dva safa,8- Gladiti kosu ili bradu,9- ævakati Ωvaku i sl.,10- Klanjati do Ωenske osobe toliko blizu da ne moΩe

stati ∑ovjek izmeμu, za istim imamom isti namaz klanjatina istom mjestu dva puta,

11- Okretati prsa ili lice od kible bez potrebe,12- U namazu spominjati greªke drugih mimo imama,13- U∑iti Kur’an pogreªno toliko da se mijenja zna∑enje,14- Namjerno nazivati i primati selam u namazu (ako

se pomisli da je kraj namaza pa se nazove selam ondanamaz nije pokvaren, ali treba u∑initi sehvi-sedΩdu),

14- Ako 1/4 stidnog dijela tijela bude otkriven tolikodugo da se mogu prou∑iti tri tesbiha. Ako se namjernootkrije namaz je pokvaren istog momenta kada se otkrijetaj dio tijela,

15- Udarati nogama dok se obavlja sedΩda; ako bi sei jednom nogom udarilo tri puta namaz je pokvaren,

16- Dok se obavlja sedΩda podiπi obje noge odjednom.

– 79 –

KAKO SE OBAVLJA NAMAZ

Svako ko namjerava klanjati najprije treba obratiti paΩnjuna ∑istoπu sebe, svoje odjeπe i mjesta gdje πe klanjati, teukloniti eventualne ne∑istoπe. Uzima se abdest i okreneprema kibli. Koliko je moguπe treba zaboraviti na dunjalui∑keobaveze i posvetiti se namazu i biti svjestan stajanja predAllahom. Namaz koji se Ωeli klanjati treba zanijetiti srcem.

Naprimjer, ako se Ωeli klanjati sabahski sunnet ondase srcem donese odluka: «Odlu∑ih da klanjam sabahskisunnet kako bi Allah bio zadovoljan.» Takoμer, ako se Ωeliklanjati sabahski farz srcem se zanijeti: »Odlu∑ih klanjatisabahski farz kako bi Allah bio zadovoljan.» Ako se klanjanafila, dobrovoljni namaz, onda je dovoljno srcem odlu∑itida se klanja doti∑ni namaz. Potom se ruke sa otvorenimprstima podignu do visine uªiju, u pravcu kible, tako da sepal∑evima dodirnu mehki dijelovi uªiju i izgovori se po∑etnitekbir. Zna∑i, izgovori se Allâahu ekber (Slika 13). æene,pak, diΩu ruke u visinu ramena tako da zavrªetci prstijubudu u visini ramena (Slika 14).

Potom, muªkarci desnu ruku veΩu preko lijeve tako dapalcem i malim prstom obuhvate i stisnu ªaku drΩeπi rukesvezanim ispod pupka (Slika 15). æene stavljaju desnupreko lijeve ruke i drΩe ih na prsima. Pogled se usmjeravau mjesto gdje se ∑ini sedΩda (Slika 16).

Nakon ªto se sveΩu ruke u∑i se subhaneke, a potomeuza, bismilla i Fatiha. Poslije Fatihe se izgovori Amin, apotom se u∑i sura ili ajet duΩine jedne kraπe sure. Ruke sespuste niz tijelo, izgovori se Allâahu ekber i obavlja se ruku.

– 80 –

Muªkarci na rukuu prstima obuhvate koljeno drΩeπoiglavu i zadnji dio tijela izravnatim. (Slika 17) æene se nesaginju kao muªkarci (Slika 18). Na rukuu se najmanje triputa prou∑i Subhâane rabijel azijm i gleda se u noΩneprste. Ali, glava se ne saginje nego se drΩi ravno. Sa rukuase uspravlja u∑eπi Semiallâahu limen hamideh, a potomi u∑eπi Rabbenâa lekel hamd. Kada se potpuno uspraviu∑i se Allâahu ekber i spuªta se na sedΩdu. Na sedΩduse najprije spuªtaju koljena, potom ruke i na kraju glava.(Uvjet je da ∑elo i nos osjete tvrdoπu sedΩade, mjesta gdjese spuªtaju na sedΩdu). Prsti nogu i ruku se okreπu premakibli.

Muªkarci na sedΩdi laktove drΩe odmaknutim odstomaka, a noΩne pste presavijene prema kibli (Slika 19).æene to ∑ine potpuno suprotno drΩeπi laktove uz tijelo ine okreπuπi prste nogu prema kibli. One noge obore nastranu, a tijelom sjedaju na tlo, kao ªto se vidi na slici.(Slika 20). Na sedΩdi se u∑i najmanje tri puta Subhâanerabijel-a’lâa. Potom se prou∑i Allâahu ekber i podigne sasedΩde sjedajuπi na noge. U tom poloΩaju se ostane tolikoda se moΩe izgovoriti jedanput subhanallâah, a potom seprou∑i Allâahu ekber i obavi se druga sedΩda. Na ovoj sesedΩdi takoμer prou∑i najmanje tri puta subhâane rabijelâalâa, a potom se izgovori Allâahu ekber, ustane se naruku i obavlja se drugi rekat namaza. Ruke se sveΩu kaoi na prethodnom rekatu i prou∑i se bismilla, Fatiha i sura,ili duΩi ajet. Nakon toga se obavi ruku i sedΩda kao i naprvom rekatu.

Poslije druge sedΩde sjeda se na poloΩenu lijevu nogu,a desna se malo izmakne sa presavijenim prstima u pravcu

– 81 –

kible. (Slika 21). æene obje noge poloΩe na desnu stranui sjede na bedrima (Slika 22). Potom se u∑i et-tehijat,salavat (Allâahumme salli i Allâahumme barik) i dova(Rabenâa aatina ili sli∑na dova).

Potom se lice okrene prema desnom ramenu i izgovories-selamu alejkum ve rahmetullâah (Slika 23, 24). Naisti na∑in se preda selam i nalijevu stranu. Na ovaj na∑inje namaz u cjelosti obavljen (Slika 25, 26)

I farz sabah-namaza se klanja na isti na∑in kao i sunnet.Muªkarci su duΩni prije klanjanja farza prou∑iti ikamet.

Kada se klanja bilo koji namaz, po zavrªetku i predajiselama u∑i se Allâahumme ente selâamu ve minke-s-selâam tebaarekte jâa ze’l-dΩelâali ve’l-ikrâam. Potomse prou∑i.

Subhâanallâahi ve’l-hamdu lillâahi ve lâa ilâaheillallâahu vallâahu ekber. Velâa havle velâa kuvvete illâabillâahi’l-alijji’l-azijm.

Zna∑enje:

Slavljen neka je Allah, Njemu pripada sva hvala. NemaAllaha osim Allaha. On je najveπi, Nema snage, niti moπiosim Allaha uzviªenog i velikog.

– 82 –

Potom se u∑i ajetu’l-kursija, a nakon toga se 33 putaizgovori subhanallâah, 33 puta el-hamdulillâah i 33 putaAllâahu ekber. Potom se prou∑i sljedeπi tekbir, zahvala:

Allâahu ekber. Lâa ilâahe illallâahu vahdehu lâa ªerijkeleh lehu’l-mulku ve lehu’l-hamdu juhjii ve jumijtu ve huvehajjun lâa jemuutu bijedihi’l-hajr ve huve alâ kulli ªej’inkadijr.

Zna∑enje:

Allah je najveπi. Nema Allaha osim Allaha. On je jedan.Nema druga. Njemu pripada vlast i hvala. On Ωivot i smrtdaje. æiv je. Neπe umrijeti. On je vlasnik svakog dobra.Njemu pripada sva snaga i moπ.

Nakon toga podignu se ruke i u∑i se dova. (Slika 27,28).

Forma klanjanja svih namaza je ovakva. Jedino ªtose na prvom sjedenju ∑etvororekatnih farz namaza ipritvrμenih sunnet-namaza (sunnet-i muekkede) i vitr-namazu u∑i samo ettehijatu. Ne u∑e se salavati. Sa drugestrane, na prvom sjedenju nepritvrμenih sunneta (sunnet-i gajri muekkede) kao ªto su sunneti ikindije i jacije-namaza poslije et-tehijatu u∑e se i salavati, a na po∑etkutreπeg rekata u∑i se subhâaneke, potom euza, bismilla,Fatiha…

Sunnet podne-namaza srcem se zanijeti: «Odlu∑ihklanjati sunnet podne-namaza kako bi Allah biozadovoljan.»

Farz podne-namaza srcem se zanijeti: «Odlu∑ih klanjatifarz podne-namaza kako bi Allah bio zadovoljan.»

– 83 –

Son Sunnet (zadnji sunnet) podne-namaza srcem sezanijeti: «Odlu∑ih klanjati son sunnet podne-namaza kakobi Allah bio zadovoljan.»

Sunnet ikindije-namaza srcem se zanijeti: «Odlu∑ihklanjati sunnet ikindije-namaza kako bi Allah biozadovoljan.»

Farz ikindije-namaza srcem se zanijeti: «Odlu∑ihklanjati farz ikindije-namaza kako bi Allah bio zadovoljan.»

Farz akªam-namaza srcem se zanijeti: «Odlu∑ihklanjati farz akªam-namaza kako bi Allah bio zadovoljan.»

Sunnet akªam-namaza srcem se zanijeti: «Odlu∑ihklanjati sunnet akªam-namaza kako bi Allah biozadovoljan.»

Sunnet jacije-namaza srcem se zanijeti: «Odlu∑ihklanjati sunnet jacije-namaza kako bi Allah bio zadovoljan.»

Farz jacije-namaza srcem se zanijeti: «Odlu∑ih klanjatifarz jacije-namaza kako bi Allah bio zadovoljan.»

Son sunnet jacije-namaza srcem se zanijeti: «Odlu∑ihklanjati son sunnet jacije-namaza kako bi Allah biozadovoljan.»

Vitr-namaz srcem se zanijeti: «Odlu∑ih klanjati vitr-namaz kako bi Allah bio zadovoljan.»

�

– 84 –

PET DNEVNIH NAMAZA

1- SABAH-NAMAZ

Sabah-namaz ima ∑etiri rekata, dva farza i dva sunneta.Prvo se klanja sunnet, pa onda farz. Onaj ko hoπe obavitinamaz uzima abdest, okrene se prema kibli u stojeπempoloΩaju zanijeti srcem da Ωeli klanjati sabahski sunnet iizgovarajuπi tekbir Allâahu ekber, klanja dva rekata namazaonako kako je podrobno opisano u prethodnome poglavlju.Na taj na∑in πe biti obavljen sabahski sunnet. I farz sabah-namaza se klanja na isti na∑in kao i sunnet, s tim damuªkarci prije po∑etka klanjanja farza prou∑e kamet, azanijeti se srcem da se Ωeli klanjati sabahski farz. æenenikad ne u∑e ikamet. Oni koji znaju malo viªe sura napamet,ili ajeta, bolje im je da duΩe u∑e na sabahskome farzu. Toje sunnet. Nakon ªto se klanjaju dva rekata farza i predaselam u∑i se tesbih i ostali ukrasi namaza kako su ranijenavedeni i spomenuti.

2- PODNE-NAMAZ

Ko klanja podnevski sunnet treba srcem zanijetiti daΩeli klanjati sunnet podne namaza, a potom klanja dvarekata kao u sabah namaza s tim da na sjedenju u∑i samoet-tehijat i izgovarajuπi Allâahu ekber ustaje na treπi rekati u∑i Fatihu. Treπi i ∑etvrti rekat se klanjaju kao i prethodnadva, a potom se na sjedenju u∑i et-tehijjat, salavati, dovai preda se selam.

– 85 –

Farz podne-namaza se klanja kao i sunnet, s tim damuªkarci u∑e kamet, a na treπem i ∑etvrtom rekatu se u∑isamo Fatiha. Ne u∑i se, dakle, sura ili ajet poslije Fatihe.I na drugim ∑etvororekatnim farz-namazima na treπem i∑etvrtom rekatu se u∑i samo Fatiha, bez sure ili ajeta.

Son sunnet podne-namaza se klanja na isti na∑in kaoi sabahski sunnet. Jedino se prilikom nijeta zanijeti da seΩeli klanjati son sunnet podne-namaza.

3- IKINDIJA-NAMAZ

Kod ikindije-namaza prvo se klanjaju ∑etiri rekatasunneta. Zanijeti se:»Odlu∑ih klanjati sunnet ikindije-namaza.» Prva dva rekata se klanjaju kao i sabahskisunnet, s tim da se na sjedenju u∑i et-tehijat i salavati.Potom se izgovarajuπi tekbir Allâahu ekber ustaje na treπirekat gdje se u∑i subhâaneke prije euze, bismille i Fatiha,a potom se klanjaju joª dva rekata.

Farz ikindije-namaza se klanja na isti na∑in kao i farzpodne-namaza. Jedino se nijet razlikuje u dijelu gdje sespominje farz ikindije-namaza. Muªkarci prou∑e kametprije farz namaza.

4- AKºAM-NAMAZ

U akªam-namaza se prvo klanja farz pa sunnet. Onajko klanja akªam-namaz najprije prou∑i kamet, a potomzanijeti farz akªam-namaza i klanja njegova tri rekata. Prvii drugi rekat se klanjaju kao sabahski farz s tim da se na

– 86 –

sjedenju prou∑i et-tehijat i izgovarajuπi tekbir Allâahu ekber.Farz podne-namaza se klanja kao i sunnet, s tim da ustajese na treπi rekat gdje se prou∑i samo Fatiha. Potom seide na ruku i sedΩdu, a na sjedenju se prou∑i et-tehijat,salavati, dova i preda se selam.

Nakon farza zanijeti se sunnet akªam-namaza i klanjana isti na∑in kao i sabahski sunnet.

5- JACIJA-NAMAZ

Jacija se klanja tako da se najprije klanja sunnet naisti na∑in kao ikindijski sunnet, potom se prou∑i kamet iklanja se farz na isti na∑in kao podnevski ili ikindijski farz,te dva rekata son sunneta koji se klanjaju na isti na∑inkao i podnevski son sunnet. Ovdje je jedina razlika sadrΩanau nijetu. Drugih razlika nema.

VITR-NAMAZ

Vitr-namaz je vadΩib i ima tri rekata. Klanja se nakonjacije-namaza. Na svakom se rekatu u∑i Fatiha i sura iliajet.

Vitr-namaz se klanja na sljedeπi na∑in:

Najprije se zanijeti: «Odlu∑ih klanjati vitr-namaz.»Izgovarajuπi tekbir Allâahu ekber po∑inje se s namazom.Nakon ªto se klanjaju dva rekata kao kod sabah namazasjeda se i u∑i et-tehijatu, a potom izgovarajuπi Allâahuekber ustaje se na treπi rekat i u∑i Fatiha i sura. Nakonprou∑ene sure ili ajeta spuste se ruke niz tijelo. Potom sepodignu donoseπi tekbir.

– 87 –

Ruke se sveΩu i u∑i se kunut-dova. Potom seizgovarajuπi tekbir obavi ruku. Na sjedenju se u∑i et-tehijat,salavati, dova i preda se selam.

Na ovaj na∑in se klanja propisanih pet dnevnih namaza,svi njihovi farzovi, vadΩibi i sunneti tokom jednog dana.

Brojevi rekata u pet dnevnih namaza:

a) Farzovi

Sabah 2, podne 4, ikindija 4, akªam 3, Jacija 4 ªto jeukupno 17 rekata.

b) VadΩibi:

Jedino vitr-namaz je vadΩib i ima tri rekata.

c) Pritvrμeni sunneti:

Sabah 2, Podne 4+2, akªam 2, jacija 2 ªto je ukupno12 rekata.

d) Nepritvrμeni sunnet:

Ikindija 4, jacija 4 ªto je ukupno 8 rekata.

����

– 88 –

SEHVI-SEDæDA

To je obavezna sedΩda u namazu kojom se ipravljajuna∑injene greªke nastale iz zaborava, nehata ili kada seprou∑i viªe nego je odreμeno.

Sehvi-sedΩda se obavlja kada se izostavi ili ne obavina vrijeme neki od vadΩiba namaza ili pak kada se nekiod farzova ne obavi ta∑no kada je propisano. Ako se, pak,izostavi farz onda sehvi-sedΩda nije dovoljna za popravaknamaza nego se namaz mora ponoviti.

Ako se izostavi neki od namaskih sunneta nije potrebnoobavljati sehvi-sedΩdu.

Ko u∑i naglas ono ªto se u∑i u sebi, ili ko zaboraviprou∑iti kunut-dovu na vitr-namazu ili iz zaborava ne obaviprvo sjedenje u ∑etvororekatnim namazima mora obavitisehvi- sedΩdu. Time πe nadoknaditi nedostatke i ispravitipogreªke koje je u∑inio u namazu.

NA∏IN OBAVLJANJA SEHVI-SEDæDE

Kada je potrebno obaviti sehvi-sedΩdu onda se prou∑iet-tehijatu i preda selam na desnu i lijevu stranu, teizgovarajuπi Allâahu ekber u∑ine se dvije sedΩde. Nakondruge sedΩde sjede se i prou∑i et-tehijatu salavati, dovai preda se selam.

Ako je neko ko treba obaviti sehvi-sedΩdu imam ondaπe predati selam na desnu stranu, a potom obaviti sehvi-sedΩdu kako je gore objaªnjeno.

– 89 –

DæUMA-NAMAZDΩuma-namaz je obavezni namaz koji se obavlja u

dΩematu petkom u vrijeme podne namaza.Osim ªartova koje imaju pet dnevnih namaza dΩuma-

namaz ima joª dva dodatna ªarta, uslova:

1- Osobni, li∑ni uvjeti koji se odnose na muslimanakojem je dΩuma-namaz farz,

2- Mjesni uslovi, tj. uslovi ili ªarti koji dΩumu-namaz∑ine valjanom,

Da bi dΩuma-namaz bila vadΩib potrebni su sljedeπiuvjeti:

1- Muªkost (Ωene i bipolarci nisu obavezni)2- Sloboda (biti na slobodi, zatvorenik i zarobljenik nisu

obavezni)3- Prisustvo, biti prisutan u mjestu stalnoga boravka

(musafir, putnik nije obavezan)4- Zdravlje (ko je bolestan toliko da ne moΩe otiπi na

mjesto gdje se klanja dΩuma-namaz nije obavezan)5- Vid (slijepi nisu obavezni)6- Zravlje nogu (ko ima bolesne noge, μuturum je, nije

obavezan)7- Sigurnost (nepostojanje prepreka uvjetovanih

nesigurnoªπu puta zbog straha od razbojnika, vremenskihneprilika i sl.)

Mjesnih ªarta za valjanost dΩuma-namaza ima ªest:1- Postojanje mjesta gdje se klanja dΩuma-namaz, kao

ªto je grad ili selo za koje je nadleΩna islamska vlast dalasuglasnost da se dΩuma moΩe klanjati,

2- Da dΩemat predvodi vladar ili njegov zamjenik,

– 90 –

3- Da se klanja u vrijeme podne-namaza,4- Da se hutba odrΩi u prisustvu dΩemata5- Da, osim imama, prisutvuju najmanje tri osobe6- Da je mjesto gdje se klanja dΩuma-namaz otvoreno

za svakoga

NIJET DæUMA-NAMAZA

Najprije se zanijeti klanjaje ∑etiri rekata sunneta dΩuma-namaza. Potom se za imamom zanijete dva rekata farza,a nakon toga ∑etiri rekata son sunneta.

Potom slijede ∑etiri rekata ahir-i zuhri koji se klanjakao nadomjestak za eventualno propuªtene farzovepodne-namaza, pa se klanja kao kaza namaz i tako se inijeti.

Ako se tako zanijeti, a desi se da je dΩuma-namaznepotpun zbog neispunjavanja nekih uvjeta za valjanostonda se to prima kao da je klanjan podne-namaz, a akonije bilo nedostataka onda se to prima kao kaza(naklanjavanje) posljednjeg propuªtenog farza podnenamaza.

Naposljetku se zanijeti klanjanje joª dva rekatasunneti’l-vakti.

Ako se ne klanja ovih deset rekata nakon farza dΩuma-namaza i dΩuma ne bude primljena zbog neispunjavanjauvjeta onda ostaje obaveza podne namaza. Zato seklanjanje ovih deset rekata nipoªto ne bi trebalo napuªtati.

– 91 –

BAJRAM-NAMAZBajram-namaz je vadΩib za svaku osobu kojoj je

dΩuma-namaz farz.Postoje dva bajram-namaza: ramazanski bajram-

namaz i kurbanski bajram-namaz. Bajram-namaz se klanja45 minuta po izlasku sunca pa do pred podne. Bajram-namaz ima dva rekata i klanja se u dΩematu. Klanja seisto kao i sabah-namaz s tim da se na oba rekata donosepo tri tekbira.

Tri tekbira se u∑e na prvom rekatu nakon ªto se prou∑isubhaneke, a tri na drugom rekatu nakon ªto se prou∑isura ili ajet. Ovih ªest tekbira su vadΩibi. Tekbir na rukuuoba rekata takoμer je vadΩib jer je blizak ovim tekbirima.Po∑etni tekbir u namazu je farz, a svi ostali tekbiri unamazu su sunnet.

Hutba bajram-namaza se u∑i nakon klanjanja namaza.Za Ramazanski bajram se kazuje o sadekatu-l-fitru, a zaKurban-bajram o kurbanu.

U vrijeme Kurban-bajrama od sabaha uo∑i bajramapa do ikindije ∑etvrtog dana bajrama (23 namaska vakta)vadΩib je u∑iti tekbir-i teªrik poslije svakog farz namaza.

Tekbir-i teªrik glasi:Allâahu ekber Allâahu ekber. La ilâahe illallâahu

vallâahu ekber. Allâahu ekber ve lillâahi-l-hamd.Ovaj tekbir je obavezan u∑iti svako nakon klanjanja

svih farz namaza bez obzira da li je muªkarac ili Ωena, dali klanja sam ili u dΩematu, te bio musafir ili bio u mjestuboravka.

– 92 –

NAKLANJAVANJE NAMAZA

Svaki punoljetan i pametan musliman i muslimankaduΩan je, osim drugih vjerskih duΩnosti, obavljati i petdnevnih namaza u njihovom vremenu. Svako se moratruditi da mu namaz ne proμe, tj. da ne klanja namaz unjegovom vremenu. Allah Uzviªeni u Kur’anu na pedesetpet mjesta nareμuje obavljanje namaza. Takoμer,nareμivanje namaza je trideset tri puta spomenuto sanaredbom zekata.

U razli∑itim se varijantama u Kur’anu naredbaobavljanja namaza spominje preko stotinu puta. Tako∑esto spominjanje ove obaveze pokazuje vrijednostnamaza i sevabe za onog ko ga obavlja. Takoμer, spominjese i kazna za one koji ne obavljaju namaz.

Muhammed, spas i mir njemu, u jednome hadisu kaΩekako πe ∑ovjek na Sudnjem danu prvo biti pitan za namaz.U ovom se hadisu dalje navodi kako πe oni koji budu imalipozitivan odgovor o namazu lakªe poloΩiti ra∑un za drugeobaveze, a oni koji ne budu poloΩili ra∑un za namaz teªkoπe to u∑initi i za ostale duΩnosti.

Koliko god neko davao novca umjesto da obavi namaz,ili ako bi neko klanjao stotine rekata umjesto dva rekataod pet dnevnih namaza ne bi mogao sa sebe skinutiodgovornost za namaz.

Svako je obavezan, kome je namaz farz, osobnoobaviti tu duΩnost. Ako bi nekome namaz, zbog lijenosti

– 93 –

ili gafleta, proªao, taj mora neodloΩno naklanjati propuªteninamaz, te zatraΩiti oprost od Allaha i pokajati se zbognemara.

Onaj ko je propustio namaze sra∑unat πe sve ªto jepropustio i naklanjaπe sve po∑evªi od posljednjegpropuªtenog namaza. Dozvoljeno je, takoμer, naklanjavanjei od po∑etka, od prvog propuªtenog namaza, ali je boljepo∑eti od posljednjeg propuªtenog namaza. Kada senaklanjava, onda se naklanjavaju samo farzovi i vitr-namazdok se sunneti ne naklanjavaju.

Namazi se mogu naklanjavati u svako vrijeme, osimu tri zabranjena vremena koja su ranije spomenuta.

Onaj ko je propustio sunnete pet dnevnih namaza,duha, tesbih ili namaze koji se klanjaju u mubarek noπima,dakle dobrovoljne namaze (nafile) moΩe ih naklanjavati ine postoji nikakva prepreka da se to ∑ini.

� ��

– 94 –

NEKI DOBROVOLJNI (NAFILE) NAMAZI∏ovjek uporedo sa obavljanjem redovnih pet dnevnih

namaza moΩe klanjati i nafile-namaz, dobrovoljne namaze.Jer, u tim namazima ima mnogo dobra i ∑ovjeku se za toupisuju sevabi. U jednom hadisi kudsiji se kaΩe kako se∑ovjek farz-namazima spaªava od kazne a nafilama sepribliΩava Allahu.

EVVABIN-NAMAZU ovom namazu ima stotinu dijelova BoΩijeg dobra.

Allah je sedamdeset pet dijelova ostavio za Ahiret advadeset pet dijelova daje na ovom svijetu. To zna∑i daπe oni koji klanjaju ovaj namaz biti sa∑uvani od tegoba nadan okupljanja na Sudnjem danu. Ovaj se namaz klanjanakon akªam namaza i ima ªest rekata.

DUHA-NAMAZOvaj namaz sadrΩi stotinu sevaba. Allah sedamdeset

pet tih sevaba daje na ovom svijetu a dvadeset pet naAhiretu. To zna∑i da onaj koji redovno klanja duha-namazneπe imati velikih teªkoπa na ovom svijetu. Duha-namazse klanja ∑etdeset pet minuta nakon izlaska sunca, a imaªest rekata.

TEHEDæDæUD-NAMAZ

Nagrada za ovaj namaz je bezgrani∑na. Onaj ko gaklanja ima nagradiu da mu se dove primaju i da mu sestupanj poboΩnosti poveπava. Ovo je jedan od onih namazakoje BoΩiji Pejgamber, spas i mir njemu, nikad nije

– 95 –

propuªtao. I ovaj namaz ima ªest rekata a klanja se noπuu tkzv. TehedΩud vremenu – od ponoπi pa do imsaka –vremena kada se moΩe zapostiti.

TESBIH-NAMAZ

Tesbih-namaz je najveπi stepen pokajanja i traΩenjaoprosta. Od Ikrime se prenosi, a on od Ibni Abbasa da jeMuhammed, spas i mir njemu, svome voljenom amidΩiAbbasu kazao:

«O, AmidΩa! Da te obradujem sa deset vijesti, da tidam deset savjeta, koji πe ti, ako ih se budeª drΩao, pomoπida ti budu oproªteni svi grijesi koje si po∑inio ranije, ili πeªih po∑initi kasnije bilo da si ih u∑inio namjeno ili nenamjerno,javno ili tajno, bili oni mali ili veliki…

Ako Ωeliª postiπi uspjeh onda svaki dan klanjaj tesbih-namaz, a ako ne moΩeª svaki dan onda barem jednommjese∑no, a ako ne moΩeª ni to onda barem jednomgodiªnje, a ako ne moΩeª ni to onda klanjaj barem jednomu Ωivotu.»

KAKO SE KLANJA TESBIH-NAMAZ

Tesbih-namaz ima ∑etiri rekata. Na ovom namazu se300 puta prou∑i sljedeπi tesbih:

– 96 –

Subhâanallâahi ve’l-hamdulillâahi ve lâa ilâahe illallâahuvallâahu ekber ve lâa havle ve lâa kuvvete illâa billâahi’l-alijjil azijm.

Raspored u∑enja ovog tesbiha je sljedeπi:

15 puta nakon ªto se prou∑i subhâaneke, prije Fatihe10 puta nakon ªto se prou∑i sura10 puta na rukuu10 puta nakon povratka sa rukua, stojeπi10 puta na prvoj sedΩdi10 puta izmeμu dvije sedΩde, sjedeπi10 puta na drugoj sedΩdi

Ovo je raspored na jednom rekatu na kojem se ovajtesbih prou∑i 75 puta. Na sljedeπim, drugom treπem i∑etvrtom rekatu, se prou∑i na isti na∑in i istim rasporedom.

Tesbih-namaz je preporu∑eno klanjati, a uvesti ga unaviku i redovnu praksu je mustehab. Treba se ∑uvatilijenosti i nemara.

Oni koji ne znaju klanjati tesbih-namaz trebali bi nau∑itito u dΩematu. Ako se klanja u dΩematu onda imam najprijetreba pojasniti na∑in klanjanja. Tekbire πe izgovarati naglasa dΩemat πe sluªati.

Sultanahmetova DΩamija - Istanbul

FOTOGRAFIJE ABDESTA

Slika 1Oprati ruke do iza zglavaka tri puta. Potrati dobro izmeμu prstiju objeruke. Ako se na prstu nalazi prsten, burma i sl., onda ga treba okretatidok se ne skvasi mjesto na kojem stoji.

Slika 2Ako se ima misvak treba ga upotrijebiti jer je to sunnet. Misvak seuzima desnom rukom tako da palac i mali prst doμu sa donje a ostaliprsti sa gornje strane. Zubi se istrljaju i operu po∑evªi sa desne strane.

Slika 3Usta i grlo se ispiraju uzimajuπi dovoljnu koli∑inu vode. Ali, ako jeonaj ko uzima abdest posta∑ onda πe uzimati manje vode da ne bipokvario post.

Slika 4Voda se u nos stavlja desnom rukom, a nos se ∑isti lijevom. Onaj koposti polahko πe ispirati nos vodom da ne bi pokvario post.

Slika 5Povrªina lica koju treba oprati: odakle je kosa nikla pa do pod bradu,a u ªirinu na obje strane do mehkih dijelova uªiju.

Slika 6Iz dlana desne ruke voda se spuªta niz desnu ruku tako da se cijelaruka skvasi i da ne ostane suhe povrªine. Lijevom se rukom protrljadesna ruka do iza laktova.

Slika 7Iz dlana lijeve ruke voda se spuªta niz lijevu ruku tako da se cijelaruka skvasi i da ne ostane suhe povrªine. Desnom se rukom protrljalijeva ruka do iza laktova.

Slika 8Pokvasi se desna ruka i potare tjeme glave, tj. u∑ini se mesh po glavi.

Slika 9Unutraªnjost uha potare se kaΩiprstom a vanjski dio unutraªnjimdijelom ostalih prstiju.

Slika 10Vanjskim dijelom prstiju, izuzimajuπi kaΩiprst i palac potare se vrat.Povla∑eπi ruke naprijed ne povla∑e se prema ∑elu nego premapodbratku.

Slika 11Lijevom rukom se opere desna noga trljajuπi izmeμu prstiju. Noga sepere sa svih strana po∑evªi od maloga prsta prema velikom pa doiza ∑lanka.

Slika 12I desna noga se pere lijevom rukom, s tim da se izmeμu prstiju operei protrlja po∑evªi od palca prema malome prstu.

Ibrik i Legen

MesdΩidu’l-Harem, Kabe-i Muazzama

NA∏IN KLANJANJA NAMAZA MUºKARACA I æENA

Slika 13 Tekbir. Pogled je usmjeren ka mjestu gdje se sedΩda ∑ini.Dlanovi se okrenu prema kibli, a pal∑evima se dodirne mehki diouªiju. Razmak izmeμu stopala je toliki da mogu stati ∑etiri prsta, astopala stoje paralelno jedno drugom.

Slika 14 Tekbir. Pogled je usmjeren ka mjestu gdje se sedΩda ∑ini.Ruke se diΩu prema ramenima tako da vrhovi prstiju ne prelazeramena.

Slika 15 Kijam (Stajanje). Pogled je usmjeren ka mjestu gdje sesedΩda ∑ini. Ruke se sveΩu ispod pupka stavljajuπi desnu preko lijevetako da se palcem i malim prstom desne ruke obuhvati ªaka lijeveruke. Razmak izmeμu nogu je koliko ∑etiri prsta.

Slika 16 Kijam (Stajanje). Pogled je usmjeren ka mjestu gdje sesedΩda ∑ini. Ruke se sveΩu na prsima stavljajuπi desnu preko lijeve.

Slika 17 Ruku (Pregibanje). Pogled je usmjeren prema vrhovimanoΩnih prstiju. Glava i straΩnjica se drΩe u istom nivou, ravno iparalelno sa tlom. Ruke i noge se iprave potpuno a koljena seobuhvate razmaknutim prstima.

Slika 18 Ruku (Pregibanje). Pogled je usmjeren prema vrhovimanoΩnih prstiju.Glava se drΩi viso∑ije nego zadnji dio tijela, a prsti sesastavljeni stave preko koljena.

Slika 19 SedΩda. ∏elo i nos se spuªtaju na tlo. Glava se stavi izmeμuruku ∑iji su prsti ispravljeni prema kibli. Laktovi se odmaknu od tijelai ne spuªtaju na tlo. Stomak se odmakne od bedara, a noΩni prsti seuprave prema kibli.

Slika 20 SedΩda. ∏elo i nos se spuªtaju na tlo. Glava se stavi izmeμuruku ∑iji su prsti ispravljeni prema kibli. Laktovi, prislonjeni uz tijelo,se spuªtaju na tlo, a stomak se naslanja na bedra. Gornji dio stopalase obara prema tlu a obje noge su nakrivljene na desnu stranu.

Slika 21 Kade (Sjedenje). Pogled je usmjeren prema koljenima.Ruke se drΩe na koljenima sa slobodnim prstima. Lijeva noga jepoloΩena i na njoj se sjedi, a desna izmaknuta sa prstima presavijenimu smjeru kible.

Slika 22 Kade (Sjedenje). Pogled je usmjeren prema koljenima.Ruke su na koljenima sa slobodnim prstima. Obje noge se izmaknuna desnu stranu i ne sjeda se na njih nego na tlo.

Slika 23 Selam na desno. Ruke su na koljenima sa slobodnim prstima.Stopalo desne noge je izmaknuto sa prstima u pravcu kible. Glava seokrene na desno gledajuπi u rame.

Slika 24 Selam na desno. Ruke su na koljenima sa slobodnim prstima.Obje noge su izba∑ene na desno. Glava se okrene na desno i gledase u ramena.

Slika 25 Selam na lijevo. Ruke su na koljenima sa slobodnim prstima.Stopalo desne noge izmaknuto sa prstima u pravcu kible. Glava seokrene na lijevo gledajuπi u rame.

Slika 26 Selam na lijevo. Ruke su na koljenima sa slobodnim prstima.Obje noge su izba∑ene na desno. Glava se okrene na lijevo i gledase u ramena.

Slika 27 Dova. Sastave se ruke i ispruΩe prsti. Ruke se drΩe u nivouprsa. Dlanovi su okrenuti prema nebu i malo nageti prema licuklanja∑a. Pal∑evi su odvojeni od ostalih prstiju.

Slika 28 Dova. Sastave se ruke i ispruΩe prsti. Ruke se drΩe u nivouprsa. Dlanovi su okrenuti prema nebu i malo nageti prema licuklanja∑a. Pal∑evi su odvojeni od ostalih prstiju.

Pejgamberova, neka je mir i spas njemu, dΩamija

– 129 –

OPIS DæENAZE

Muslimana koji je na samrti poloΩi se na desnu stranuokreπuπi mu lice prema kibli. Pored njega se, dok je nasamrti, u∑i kelime-i ªehadet i sura Jasin.

Kada preseli, umrlome se komadom platna poveΩebrada i glava. O∑i se zatvore, a ruke ispruΩe uz tijelo. Nastomak umrloga stavi se komad Ωeljeza da se ne binapuhivao stomak. Dok se umrli ne okupa ne u∑i se unjegovoj blizini niti za njegovu duªu niªta iz Kur’ana. Kadase okupa onda se stavlja na teneªir okrenut desnom stranomprema kibli. Umrli se okupa vodom, a prilikom kupanjastidna mjesta se drΩe pokrivena.

Ako je umrli osoba koja je bila obavezna klanjati namazonda πe onaj koji ga kupa obavezno umrlome uzeti taharet.Takoμer, takvoj osobi se uzima i abdest izuzimajuπi ispiranjeusta i nosa. Ako se pouzdano zna da je preselio kao dΩunup(ne∑ist) onda se vodom isperu i usta i nos. Ako se zna danije umro dΩunup, onda se usta, zubi i unutraªnjost nosa,te pupak, samo potaru kao kada se ∑ini mesh.

Glava i i brada se operu sapunom. Ali, ne trlja se kosa.Umrli se okrene na lijevu stranu i opere se desna, a potomse okrene na desnu i opere se lijeva strana. Potom seumrlog podigne u sjedeπi poloΩaj i potare se po stomaku.Ako se pojavi ne∑istoπa nju se sapere vodom i nije potrebnoponovo uzimati abdest. Suhom krpom se umrlog posuªi iumota u πefine.

– 130 –

∫EFIN∫efin je platno u koje se umrlog muslimana umota i

poloΩi u tabut i kabur.∫efin za muªkarce se sastoji od tri dijela: kamis, izar i

lifafe, a πefini za Ωene: kamis, izar, lifafe, pokriva∑ za glavui koªulja kojom se pokrivaju prsa.

Ako nema dovoljno materijala onda je dovoljno da semuªkarac umota u izar i lifafe, a Ωena u izar, lifafe i pokriva∑za glavu. Ako nema ni toliko materijala za πefine onda seumrlog umota u jedan komad platna i tako ga se spusti ukabur. Lijepo je da πefin bude bijele boje i izraμen odpamuka.

KAKO SE UMRLOGA UMOTAUmrlome se kamis omota od vrata do nogu, a izar od

glave do nogu. Potom se treπi dio, lifafe, umota od iznadglave do zavrªetka nogu i tako sveΩe na oba kraja.

Lijeva strana πefina se prebaci preko desne. Na πefinuse ne prave dΩepovi niti se uªiva.

Kod Ωena se prekriva∑ za glavu navu∑e preko kamisa,a Ωena se potom u cjelosti umota u lifafe.

DæENAZE-NAMAZDΩenaze-namaz je dova koju upuπujemo za umrloga

brata ili sestru. To je farz-i kifaje.

ºartovi za klanjanje dΩenaze-namaza su sljedeπi:1- Da je umrli musliman. Ne klanja se dΩenaza za one

za koje se ne zna da su muslimani ili ∑iji je status nepoznat,ili je iz nekog razloga krio da je musliman. Mora postojatipouzdan svjedok ili dokaz da je umrli musliman,

– 131 –

2- Da se urmli okupa i umota u ∑iste πefine,

3- Da se tijelo umrloga postavi ispred imama i dΩemataza vrijeme klanjanja dΩenaze-namaza

4- Da je tijelo umrloga ∑itavo ili da postoji veπina tijela.Ako nema veπine tijela, ili ako ima polovina, a nema glaveonda se ne klanja dΩenaze-namaz niti se kupa. Samo seumota u πefin i ukopa.

KLANJANJE DæENAZE-NAMAZADΩenaze-namaz sastoji se od ∑etiri tekbira i kijama

(stajanja). Ovaj namaz nema sedΩdu niti ruku.

Imam stane spram prsa umrloga. DΩemat formira safoveiza imama. DΩemat se obavijesti o tome da li je umrlimuªkarac ili Ωena i u∑ini se nijet. Zna∑i: U ime Allaha odlu∑ihklanjati dΩenaze-namaz ovom muªkarcu (ili Ωeni) pristajuπiza ovim imamom. Nakon nijeta u∑injenog srcem donesese tekbir i sveΩu ruke kao i u ostalih namaza. Potom se u∑isubhâaneke, dodajuπi «ve dΩelle senâauke» iza rije∑i «veteâalâa dΩedduke».

Nakon toga se donese drugi tekbir, a ruke ostanuvezane. Ove tekbire imam izgovara naglas a dΩemat usebi. Poslije drugog tekbira u∑e se salavati. Nakon treπegrekata u∑i se dova za dΩenaze-namaz.

Onaj ko ne zna dovu dΩenaze-namaza u∑it πe kunut-dovu (allâahumme innâa nesteijnuke), a ako ne zna ni toprou∑it πe Fatihu. Potom se donese ∑etvrti tekbir i ruke sespuste niz tijelo.

Dova dΩenaze-namaza koja se u∑i nakon treπeg tekbira:

– 132 –

Allâhummagfir lihajjinâ ve mejjitinâ ve ªâhidinâ vegaibinâ ve kebîrinâ ve sagîrinâ ve zekerinâ ve unsânâ.Allâhumme men ahjejtehû minnâ fe ahjihî alel islâmi vemen teveffejtehû minnâ feteveffehu alel îmâni ve hussahâzel mejjite (za Ωene hazihil mejjite) birravhi verrâhativerrahmeti velmagfireti verridvân. Allâhumme in kânemuhsinen fezid fî ihsânihî ve in kâne musîen fetedΩâvezanhu ve lekihil emne velbuªrâ velkerâmete vezzulfâbirahmetike ja erhamerrahimîn (za Ωene in kânet muhsinetenfezid fî ihsânihâ ve in kânet musîeten fetedΩâvez anhâ velakkihel’emne).

Zna∑enje: Allahu! Oprosti naªim Ωivima i mrtvima,prisutnima i odsutnima, starim i mladim, muªkarcima i Ωenama.Gospodaru! Naª Ωivot nam daj da proΩivimo u islamu, a onekoje od nas usmrπujeª daj da umru sa imanom. Posebno,olakªaj ovom umrlom, podari mu rahatluk, magfiret i budi snjim zadovoljan. Ako je bio dobar poveπaj mu dobrotu njegovu,a ako je bio nedoslijedan oprosti mu. Podari mu sigurnost,radost, visoke stepene, i u∑ini ga Ωrtvom na tvome putu.Tako Ti Tvoje milosti, O najmilostiviji.

– 133 –

Ako se radi o umrlom muªkom djetetu onda se ugornjoj dovi iza rije∑i alel imani doda sljedeπe: Allahum-medΩ’alhu lenâ feratan vedΩ’alhu lenâ edΩren ve zuhrâ.AllahummedΩ’alhu lenâ ªâfi’an ve muªeffe’an.

Ako se radi o umrlom Ωenskom djetetu onda se izarije∑i alel imani doda sljedeπe: AllahummedΩ’alhâ lenâferatan vedΩ’alhâ lenâ edΩren ve zuhrâ. AllahummedΩ’alhâlenâ ªâfi’aten ve muªeffe’aten.

VAæNA NAPOMENAPoneko prilikom klanjanja dΩenaze-namaza nakon ªto

se donese ∑etvrti tekbir ili nikako ne spuªta ruke ili pakkada predaje selam na desnu stranu spuªta desnu, a kadapredaje selam na lijevu stranu spuªta lijevu ruku.

Oba ova postupka su pogreªni. Ispravno je spustitiobje ruke kada se preda selam. Jer, ruke se sveΩu nakijamu na kojem postoji zikr koji je sunnet. Kada tog zikrana kijamu nestane ruke se ne drΩe svezanim nego sespuªtaju niz tijelo.

Poneko kada imam naglas izgovori tekbir «Allâahuekber» podiΩe glavu prema gore. Ovo je takoμer pogreªani opasan postupak. Ispravno je ne dizati glavu kao ªto netreba ni druge dijelove tijela osim ruku.

Ako obuπa nije ∑ista onda je treba skinuti i stati na njupa klanjati dΩenaze-namaz.

KABUR I UKOPNakon ªto se klanja dΩenaze-namaz sunnet je da se

tabut uzme sa sve ∑etiri strane i tako nosi. Ako je moguπe,treba ga nositi ∑etrdeset koraka. Oni koji nose tabut trebaju

– 134 –

iπi brzo i ne ljuljati tabut. Mekruh je poviªenim glasom u∑itizikr dok se prati dΩenaza i sjesti prije nego se tabut spustina tlo.

Kabur treba biti dubok polovinu prosje∑ne ∑ovjekovevisine, a ªirok toliko da se tabut nesmetano moΩe spustitiu kabur. Bolje je da kabur bude dublji. Kada se kabur iskopaonda se na strani prema kibli napravi, u dnu kabura,udubljenje toliko da tabut moΩe stati. Tabut se spuªta umezar sa strane kible. Onaj ko spuªta tabut u kabur trebalicem biti okrenut prema kibli a tabut mu doμe sa lijevestrane.

Spuªtajuπi tabut u mezar u∑i se «Bismillahi ve ala milletiResulillah». ∏vorovi πefina na nogama i glavi se razveΩu.Da zemlja ne bi upadala u iskopano udubljenje gdje sestavi tabut upotrebljavaju se daske, ∑erpiπ ili neki drugimaterijal kojim se zaªtiti tabut. Potom se zemlja vrati gdjeje i bila. Uslov je da se ista zemlja vrati u kabur, a ostatakiznad nivoa kabura se lijepo polukruΩno zaobli uzduΩ kabura.Nije lijepo praviti ovaj dio na πoªkove ili ga izduΩivati.

Nema nikakve zapreke da se na mezar postavi natpiskako bi se znalo ko je ukopan. Pokuμeno je mrtvoga ukopatiu dijelu kuπe. To je povlastica pejgambera i samo se nanjih odnosi. Takoμer, nije dozvoljeno ukopavati u zemljiªtuili prostoru koji je nasilno oduzet od vlasnika.

Srodnicima umrlog se sau∑eªπe izjavljuje do tri dananakon smrti. Nakon tog perioda je pokuμeno.

Nepotrebno je i pokuμeno umrloga prevoziti iz jednogmjesta u drugo.

Za duªu umrle osobe treba prou∑iti Kelime-i tevhid ilihatmu. To su vrlo lijepi obi∑aji od kojih umrli ima sevap ikorist. Takoμer, za umrlog se dijeli sadaka, pomaΩusiromaªni i ∑ine drugi hajrati.

– 135 –

KABURSKA PITANJA

Nakon ªto ∑ovjek umre i bude ukopan dolaze mu dvameleka i pitaju ga o Allahu, vjeri, pejgamberu, knjizi. Onimakoji su preselili sa imanom i pokornoªπu Allahu, On podarisnagu odgovora na ta pitanja. Oni su u stanju, na osnovuBoΩije pomoπi, odgovoriti na postavljena pitanja. Ali,nevjernici i nezahvalnici kada vide meleke koji pitaju,Munkera i Nekira, izgube se i u strahu nisu u stanjuodgovoriti na postavljena pitanja.

One koji su vjerovali i time odgovorili na pitanja Melekiobavijeste o radosti DΩenneta i od tada za njih po∑injeBoΩije dobro i nagrada.

Onima, pak, koji nisu vjerovali i nisu mogli dati odgovorna postavljena pitanja meleki kaΩu: »Teªko vama». Takvimaslijedi kazna kabura i oni veπ u kaburu po∑inju bivati kaΩnjeniza svoje nevjerstvo i neposluh.

PITANJA I ODGOVORI U KABURU:

Ko ti je Gospodar?Moj Gospodar je Allah.

Koja ti je vjera?Vjera mi je islam.

Ko ti je pejgamber?Moj Pejgamber je Muhammed, neka je mir i spas

njemu.

Koja ti je Knjiga?Kur’an Uzviªeni.

Gdje ti je Kibla?Moja Kibla je Kaba Veli∑anstvena.

– 136 –

Od koga poti∑eª?Od Adema neka je mir i spas njemu.

Kojeg si naroda?Ibrahimovog, neka je mir i spas njemu, naroda sam,

vjerujem u Istinu, hvala Allahu musliman sam.

POSJE∫IVANJE MEZARJA

Dozvoljeno je i muªkarcima i Ωenama posjeπivanjemezarja. Prilikom posjete prou∑i se jedanput Fatiha,jedanaest puta Ihlas i pokloni se za duªu umrlih. Lijepo je,osim ovoga dvoga, prou∑iti Jasin i suru Tekasur. Nijepokuμeno sjesti na mezar da bi se prou∑ilo, ali je pokuμenogaziti po mezaru, spavati i prljati mezarje na bilo koji na∑in.Ako se, pak, mora stati ili preπi preko mezara, onda πe senajprije prou∑iti ranije navedeno, pokloniti pred duªe onihkoji su ukopani u mezarju i potom preπi preko mezara.Pokuμeno je ∑upati travu i sjeπi drveπe izniklo na kaburu.Jer, sve dok trave i drveπe rastu iz kabura oni ∑iste grijeheonoga koji je tu ukopan. Nije pokuμeno ukloniti suhu travuili osuªeno drveπe sa mezara. Ali, bolje je ni to ne dirati.Posebno se treba ∑uvati od noªenja tog drveta kuπi i loΩenjau svome domu.

� � �� ��

– 137 –

PUTPut je odlazak na putovanje, bilo pjeªke bilo jaªuπi na

devi, koje traje osamnaest sati ili, danaªnjim mjerenjimakazano devedeset kilometara na kopnu, te putovanjemorem koje iznosi ªezdeset milja. Onaj ko se zaputi naput koji ima gore opisanu duΩinu u ªeriatu se nazivamusafir. Nije uopπe vaΩno ∑ime se putuje, niti kolikoputovanje traje. Svako onaj ko obavi ovaj put s nijetomduΩan je povinovati se propisima za musafira, putnika.

Musafir se postaje onog momenta kada se izaμe izvangranica sela ili grada u kojem se stalno boravi. Ako jeputovanje u ramazanu putnik moΩe da ne posti. Propuªtenedane πe kasnije, nakon povratka s puta, napostiti. Akopost, pak, neπe ªtetiti zdravlju bolje je postiti.

Putnik (musafir) πe skraπivati ∑etvororekatne farz-namaze na dva rekata. Farz akªam-namaza, vitr-namazi sve sunnete neπe skraπivati nego ih klanjati kao i obi∑no.

Ako bi neko, ko je na putu, klanjao ∑etiri rekata farzaon bi po∑inio greªku. Zato mora traΩiti oprost. ºtaviªe,zbog odugovla∑enja sa selamom, odgaμanja selama,treba u∑initi sehvi-sedΩdu. Ako se zatekne u dΩematu gdjeje imam mjeªtanin, onda πe i putnik klanjati cijeli namazza imamom. Ako bi putnik bio imam skratit πe namaz ipredati selam nakon dva rekata. Ako je i ostatak dΩematana putu postupiπe svi kao i imam, tj. skratiπe namaz. Ako,pak, dΩemat nije u statusu putnika ustaπe nakon ªto imam,putnik, preda selam i dovrªiti namaz. Na kijamu dΩematmoΩe u∑iti Fatihu a moΩe i da ne u∑i. Ako se ne bi u∑ilaFatiha onda se sa∑eka toliko koliko se moΩe prou∑iti Fatihai ide se na ruku.

– 138 –

Kako je naprijed navedeno, onaj ko se zaputi na putsa namjerom da na njemu provede do petnaest dana,nakon ªto napuni taj broj nije viªe musafir i neπe skraπivatinamaze. Ako ne bi zanijetio da πe ostati petnaest dana,pa uslijed nedovrªenih poslova ostane mjesec ili godinus namjerom da πe se svaki dan vratiti, ima status musafira.

Kada se putnik vrati u mjesto stalnog boravka prestajeimati status musafira. Koliko god da provede u mjestuboravka on nije musafir.

Ako bi putniku proªao ∑etvororekatni farz naklanjaπega skraπeno dok je na putu ili po povratku s puta. Ako bimu proªao neki farz u vrijeme dok nije musafir, a Ωeli ganaklanjati u statusu musafira neπe skraπivati taj namaz.

Tri su vrste boravka:

1- stalni boravak – vatani asli2- privremeni duΩi boravak – vatan-i ikamet3- privremeni kraπi boravak – vatan-i sukna

Vatan-i asli: To je boraviªte po roμenju ili Ωenidbi,odnosno udaji. Oni koji nisu roμeni, a ne Ωele napustitimjesto boravka i namjeravaju ostati tu stalno spadaju uovu kategoriju. Boravak po roμenju moΩe zamijeniti samoneki drugi boravak iste vrste. Naprimjer, stalni boravak jeonaj u kojem se ∑ovjek rodi i odrasta. Ako, nakon Ωenidbe,odlu∑i Ωivjeti u mjestu odakle mu je bra∑ni drug onda topostaje stalno mjesto boravka. Ako se zaputi u svoj starikraj, gdje je ranije imao mjesto stalnoga boravka, skraπivatπe ∑etvororekatne namaze.

– 139 –

Uslijed toga je Pejgamber, spas i mir njemu, kada biboravio u Mekki, u kojoj je roμen i gdje je odrastao,skraπivao namaze kada bi se iz Medine zaputio u Mekku.

Ako bi neko imao viªe Ωena koje Ωive u razli∑itimkrajevima ne ra∑una mu se status musafira ni u jednommjestu gdje su mu Ωene, jer mjesto stalnog boravka (vatan-i asli), ne moΩe poniªtiti mjesto trenutnog boravka (vatan-i ikamet).

Vatan-i ikamet: To je situacija kada putnik nanijeti daπe u nekom kraju udaljenom devedeset kilometara i viªeod njegovog mjesta stalnoga boravka ostati najmanjepetnaest dana. Tada neπe skraπivati ∑etvororekatnenamaze. Ovaj status moΩe poniªtiti samo drugi ovakavstatus ili status u mjestu stalnoga boravka. Ne moΩeprivremeni kraπi boravak poniªtiti ovaj status.

Vatan-i sukna: Kada neko odlu∑i zaputiti se u mjestoudaljeno devedeset i viªe kilometara a tamo ne namjeravaostati ni petnaest dana. Tada se ∑etvororekatni farz-namaziskraπuju.

� ��

– 140 –

SEDæDE-I TILAVETU KUR’ANU

Na marginama Mushafa uz ajete koji sadrΩe sedΩde-i tilavet napisano je da se radi o sedΩdi. Svako ko prou∑ijedan od tih ajeta duΩan je obaviti sedΩdu. To je vadΩib.SedΩda se ∑ini tako ªto se okrene prema kibli, ne diΩu seruke i izgovori se tekbir Allâahu ekber nakon ∑ega se u∑inisedΩda. Na sedΩdi se tri puta prou∑i subhane rabbijel âlâ,a potom se podigne sa sedΩde izgovarajuπi tekbir Allâahuekber. Ustajuπi na noge prou∑i se semi’anâ ve etânâgufrâneke rabbenâ ve ilejkel mesijr.

SedΩdu je obavezan u∑initi i onaj koji ∑uje drugoga daje prou∑io ajet u kojem je sadrΩana sedΩde-i tilavet.

AJETI I SURE KOJI SADRæE SEDæDE-I TILAVET

1- El-Araf, 206. ajet 2- Er-Rad, 15. ajet 3- En-Nahl, 49. ajet 4- El-Isra, 107. ajet 5- Merjem, 58. ajet 6- El-HadΩ, 18. ajet 7- Furkan, 60. ajet 8- En-Neml, 25. ajet 9- Es-SedΩde, 15. ajet10- Sad, 24. ajet11- Fussilet, 37. ajet12- En-NedΩm, 62. ajet13- El-Inªikak, 21. ajet14- El-Alek, 19. ajet

– 141 –

IBADETI KOJI SE ∫INEU MUBAREK NO∫IMA

NO∫ MEVLUDATo je noπ 12. rebiu’l-evvela, odnosno noπ koja spaja

11. i 12. rebiu’l-evvel, a u kojoj je na svijet doªao naªPejgamber Muhammed, spas i mir njemu.

U ovoj noπi se klanja tesbih-namaz koji se zanijeti nasljedeπi na∑in: «Gospodaru! Podari mi, u ovoj blagoslovljenojnoπi u kojoj Si poslao svoga miljenika, a naªeg predvodnikaMuhammeda, njegovu bliskost i Tvoj oprost i dobro».

LEJLETU’L-REGAIBTo je noπ koja spaja prvi ∑etvrtak i petak mjeseca

redΩeba, prvoga mjeseca tkz. tromjese∑ja (u∑ajluci). U ovojnoπi se izmeμu akªama i jacije klanja 12 rekata hadΩe-namaza. Selam se predaje nakon klanjanja svaka dvarekata.

Ovaj namaz zanijeti se na sljedeπi na∑in: »Gospodaru!Podari mi blizinu Pejgamberovu, Tvoje dobro i oprost ibudi zadovoljan mnome. Upiªi me u Tebi predane robove.Sa∑uvaj me od iskuªenja ovoga i onoga svijeta.»

Na svakom rekatu se u∑i fatiha, 3 puta inna enze’l-nahu, i 12 puta sura ihlas. Nakon klanjanja dvanaestogarekata sedam ili sedamdeset puta se prou∑i salatu’l-ummija.Tekst ovog salavata glasi:

«Allâhumme salli alâ sejjidinâ Muhammedini-n-nebijjilummiji ve alâ alihî ve sahbihî ve sellim.

– 142 –

Spuªtajuπi se na sedΩdu u∑i se sedamdeset putasljedeπi tesbih:

Subbûhun kuddûsun rabbunâ ve rabbul melâaiketiver-rûh. Kada se podigne sa sedΩde i sjede u∑i se:

Rabbigfir verham ve tedΩâvez amma tâ’lem. Innekeente’l-eazzu’l-ekrem.

Ponovo se spusti na sedΩdu i na sedΩdi prou∑isedamdeset puta Subbûhun kuddûsun rabbunâ ve rabbulmelâaiketi ver-rûh.

LEJLETU’L-MIRADæTo je 27. noπ mjeseca redΩeba, tj. noπ koja spaja 26. i

27. redΩeb. Ove noπi se nakon jacije-namaza klanja dvanaestrekata hadΩe-namaza. Na svakom rekatu u∑i se Fatiha idvanaest puta ihlas, a selam se predaje nakon svaka dvarekata. Nakon namaza prou∑i se

� ∑etiri puta Fatiha,� stotinu puta

Subhânallâhi ve’l-hamdu lillâhi ve lâ ilâhe illallâhuvAllâahu ekber. Velâ havle velâ kuvvete illâ billâhi’l-alijji’l-azijm;

� stotinu puta:

Estagfirullâhe’l-azijm ve etûbu ilejk,

� i stotinu puta salavat.

Gore spomenuti namaz moΩe se klanjati i do stotinurekata.

LEJLETU’L-BERAT

To je petnaesta noπ mjeseca ªabana, tj. noπ koja spaja14. i 15. ªaban. Onaj ko klanja stotinu rekata ove noπi, paumre tokom te godine umro je kao ªehid.

Namaz se zanijeti na sljedeπi na∑in: «Gospodaru!Odlu∑ih klanjati ovaj namaz za tvoje zadovoljstvo. Podarimi oprrost Tvoj i dobro Tvoje. Otkloni od mene iskuªenjaovoga i onoga svijeta i upiªi me u knjigu sretnih.

Selam se predaje nakon svaka dva rekata. Na svakomrekatu se u∑i Fatiha i deset puta Ihlas i tako svih stotinurekata. Poslije namaza se u∑i:

� ∑etnaest puta:

Estagfirullhe’l-azijm ve etûbu ilejk.� ∑etrnaest puta:

Allâhumme salli ve sellim ve bârik alâ sejjidinâMuhammedin ve alâ âli Muhammed.

� ∑etrnaest puta Fatiha i isto toliko puta Ihlas.� ∑etrnaest puta Lekad dΩaekum… i jedan put jasin.� ∑etrnaest puta Ihlas, ∑etrnaest puta suru El-Felak i� ∑etrnaest puta suru En-Nas,

– 143 –

– 144 –

Na kraju se ∑etrnaest puta prou∑i:

Subhânallâhi ve’l-hamdu lillâhi ve lâ ilâhe illallâhuvAllâahu ekber. Velâ havle velâ kuvvete illâ billâhi’l-alijji’l-azijm, te

� ∑etrnaest puta salatu’l-mundΩije.

LEJLETU’L-KADR

Ove noπi se klanja namaz od ∑etiri rekata, a selam sepredaje poslije drugog rekata.

Na prvom rekatu se u∑i Fatiha i tri puta sura El-Kadr.Na drugom rekatu se u∑i Fatiha i tri puta sura Ihlas.

Isto se ponovi i na druga dva rekata.Ovaj namaz se zanijeti na sljedeπi na∑in: «Gospodaru!

Tako ti veli∑ine blagoslova ove noπi, i veli∑ine TvogaPejgambera i veli∑ine Tvoje milosti primi moje pokajanje.

Nakon namaza se u∑i:

Allâahu ekber. Allâahu ekber. Lâ ilâhe illallâhu vAllâahuekber. Allâahu ekber ve lillâhi’l-hamd.

� stotinu puta sura El-Kadr,� stotinu puta sura El-Inªirah,� stotinu puta:

Allâhumme inneke afuvvun kerîmun tuhibbu’l-afve fâ’fuanni.

– 145 –

POSTPost je vrsta ibadete kada se ∑ovjek odlu∑i ustezati od

jela, piπa i spolnog odnosa od zore do zalaska sunca.

FARZOVI POSTA

1- Nijet u∑initi,2- Znati najranije i najkasnije vrijeme kada se nijet

moΩe u∑initi,3- ∏uvati se od svega ªto moΩe pokvariti post od zore

do zalaska sunca. Vrijeme kada nastupa post naziva seimsak, a vrijeme kada se zavrªava post naziva se iftar.

VRSTE POSTA

ºest je vrsta posta:

1- farz2- vadΩib3- sunnet4- mendub5- nafile6- mekruh

Farz: postiti mjesec ramazana kada nastupi ili ispostitipropuªtene dane naknadno, te kefaret post, tj. post kojimse iskupljuje za u∑injeni grijeh.

VadΩib: Napostiti dobrovoljni post koji je prekinut ipostiti zavjetni post.

– 146 –

Sunnet: Postiti deveti i deseti dan mjeseca muharrema.Mendub: Postiti tri dana svakog mjeseca. To su 13,

14 i 15 dan u mjesecu.Nafile: Postiti bilo koji dan osim gore pobrojanih.Mekruh: Postiti samo deveti dan mjeseca muharrema

a ne postiti odmah sutradan i deseti muharrem. Takoμer,mekruh je postiti tri dana ramazanskog i ∑etiri dana Kurban-bajrama.

POST SE MOæE PODIJELITI NA DVIJE VRSTEPost koji se mora zanijetiti tokom noπi. Napaªtanje

ramazanskog posta, napaªtanje dobrovoljnog (nafile) postakoji je namjerno prekinut, post koji se posti iz dana u danuzastopno, zavjetni post i post koji ima status kefaretaspadaju u ovu vrstu posta.

Post koji nije neophodno zanijetiti noπu. To jeramazanski post, zavjetni post koji nije preciziran idobrovoljni (nafile) post spadaju u ovu vrstu posta. Nijeneophodno donijeti odluku tokom noπi. Nijet se moΩe u∑initinoπu, a moΩe i po danu sve do zenita. Svjedno je, zavrijeme ramazana, kakav se nijet ∑ini (da li za ramazanskiili dobrovoljni post). Taj post se ra∑una kao obavezniramazanski post.

STVARI KOJE KVARE POST IZAHTIJEVAJU NAPAºTANJE1- Ako je post na umu posta∑u pa mu se neªto omakne

niz grlo,2- Ako bi voda kojom se ispiru usta i nos otiªla niz grlo,3- Ako bi proªlo vrijeme nijeta, pa se nijet u∑ini poslije

podne,

– 147 –

4- Ako onaj koji posti, nakon ªto se sjetio da posti iªto mu nije pokvarilo post, jer je zaboravio, neªto namjernopojede,

5- Progutati pahuljicu snijega ili kap vode koji upadnuu usta,

6- Primati injekcije,7- Uzimati lijekove za nos,8- Kapljati ulje u uho,9- Jesti, obaviti sehur misleπi da nije proªla zora,10- Pojesti neªto misleπi da je nastupio iftar,11- U slu∑aju mu∑nine i povraπanja progutati, a ne

izbaciti van, ono ªto se povraπa,12- Progutati ne∑iju pljuva∑ku,13- Progutati vlastitu pljuva∑ku koja je veπ bila vani,14- Gurati prst nakvaªen vodom ili namazan uljem u

stidna mjesta,15- Progutati krv koja pote∑e iza zuba u koli∑ini

pljuva∑ke ili je progutati zajedno s pljuva∑kom,16- Prokuhavati neªto i namjerno udisati paru ili dim.

STVARI KOJE KVARE POSTI ZAHTIJEVAJU KEFARET

1- Namjerno jesti i piti,2- Namjerno imati spolni odnos,3- Namjerno puªiti cigaru,4- Pojesti plod iz zemlje koji moΩe posluΩiti kao jelo,5- Pokvariti post nakon u∑injenoga gibeta, ogovaranja

nekoga, pravdajuπi se kako to kvari post,6- Progutati pljuva∑ku supruge ili druge voljene osobe.

Onaj ko u∑ini neku od gore navedenih radnji duΩan je

– 148 –

napostiti taj dan, te neprekidno postiti dva mjeseca. To jekefaret, ispravka u∑injenog prekrªaja.

POKU∂ENE (MEKRUH) RADNJE POSTA∏U

1- Kuªati neªto bez potrebe,2- ævakati bez potrebe,3- ævakati iΩvakanu Ωvaku, makar bila bez okusa,4- Ljubiti,5- Grliti i maziti bra∑nog druga,6- Sakupljati pljuva∑ku u ustima i potom ju gutati,7- Otvoriti krv.

ºTA NE KVARI POST

1- Jesti, piti i imati odnos iz zaborava, zaboravivªi daje post,

2- Ako se pojavi sjeme, ali samo kao posljedica gledanjaili misli a ne poljubaca, dodira i grljenja,

3- Izbacivanje sjemena u snu,4- Poljubiti bez izlu∑ivanja sperme,5- Do∑ekati sabah mahmuran,6- Progutati slinu,7- Progutati te∑not koja uμe slu∑ajno u nos,8- Ako voda uμe u uho,9- Progutati komadiπ hrane koji se zadrΩao izmeμu

zuba,10- Povratiti neznatnu koli∑inu,11- Podvuπi surmu,12- Ogovarati,13- Uzimati kapi za o∑i,

– 149 –

SADEKATU-L-FITR

To je davanje u ramazanu i ima status vadΩiba, tj.obaveza je svakom muslimanu koji ima nisab. Da bisadekatu-l-fitr bio obaveza potrebno je sljedeπe:

- biti musliman,

- biti slobodan,

- imati toliko da se zadovolje vlastite potrebe iposjedovati imetka u visini nisaba. Nije obavezno da je,kao kod zekata, ovaj imetak profitabilan i da je pregodinio.Sadekatu-l-fitr se daje istim kategorijama kojima se dajei zekat.

Vrijeme u kojem se daje sadekatu-l-fitr je tokommjeseca ramazana a prije klanjanja bajram-namaza.

TERAVIH-NAMAZ

Teravih-namaz je sunnet u mjesecu ramazanu. To jepritrvrμeni sunnet (sunnet-i muekkede) za svakogmuslimana i muslimanku. Ovaj namaz ima dvadeset rekata.Sunnet je da se klanja u dΩematu. MoΩe se klanjati i mimodΩemata, samostalno. Klanja se nakon jacije, a prije vitr-namaza.

Selam se moΩe predati nakon dva ili ∑etiri rekata.Sunnet je nakon svakog selama malo sjediti. Tada se u∑esalavati, salatu’l-ummija i dove.

Predvodeπi dΩemat imam πe uzeti u obzir stanje istrukturu dΩemata. Ako u dΩematu ima pripadnikaªafijskoga mezheba onda πe nakon svaka dva rekatapredati selam.

– 150 –

ZEKATDijeljenje imovine koja podlijeΩe zekatu pod ta∑no

utvrμenim uvjetima i propisanim kategorijama nazivamozekatom. Uslijed toga zekatom se ne moΩe nazvatipomaganje nekoga, pa makar bio siromah, ako nisuispunjeni uvjeti, pa makar davatelj nanijetio da daje zekat.

Uslovi da bi zekat bio obaveza:- punoljetstvo,- da je davatelj pametan i slobodan ∑ovjek,- da nije zaduΩen,- da ima imetka kolika je visina nisaba a koji je

pregodinio.Kod imovine je uvjet da se imetak uveπava. Kod zlata

i srebra je dovoljno da se posjeduje u visini nisaba i nijeneophodno da je uveπavan.

Nisab: To je mjera koju je islam uspostavio da bi zekatbio obaveza, a to je iznos od 80,18 grama ∑istog zlata ilinovca, odnosno trgova∑ke robe u toj vrijednosti. U Bosnii Hercegovini iznos nisaba je 91,5 grama zlata.

Svaka ∑etrdeseta nov∑anica se ra∑una kao zekat i takoπe se dati. Zekat na Ωivu stoku se daje razli∑ito, zavisnood vrste stoke. Tako se na ∑etrdeset ovaca daje jedna, napet deva jedna ovca, na tridest goveda jedno june i td.Rude su takoμer podloΩne davanju zekata.

UºUR

To je zekat na poljoprivredne proizvode gdje se odprinosa daje desetina. Ako se zemlja navodnjava i plaπa

– 151 –

navodnjavanje onda se daje jedna dvadesetina prinosa.U poljoprivredne proizvode spadaju: pªenica, riΩa, je∑am,lubenica, patlidΩan, masline, susam, med, ªeπerna trskai repa, voπe i dr. Muslimani koji se bave poljoprivredomtrebaju davati zekat na svoje prinose i tako svoj imetaku∑initi ∑istim.

KOME SE DAJE ZEKAT

Zekat se daje kategorijama odreμenim u Kur’anu. Njihima osam, a Kur’an ih spominje u 80. ajetu sure Et-Tevbe.

KATEGORIJE KOJIMA SE DAJE ZEKAT:

1- Siromasi koji ne posjeduju nisab,

2- Miskini – bijednici, osobe koje nemaju imetka,

3- Sakuplja∑i zekata,

4- Muellefeti’l-kulub - oni ∑ija srca treba pridobiti,

5- Za osloboμenje iz ropstva,

6- ZaduΩeni,

7- Na Allahovom putu,

8- Putnicima ostalim na putu.

Zekat se moΩe dati svakoj od ovih osam kategiorija.Ipak, najbolje je dati siromaªnima i na BoΩijem putu.

�

– 152 –

HADæHadΩ se sastoji od obla∑enja ihrama, stajanja na

Arefatu i obilaska Kabe u mjesecu zu’l-hiddΩetu.

Svaki punoljetan, zdrav, pametan i imuπan muslimanduΩan je jednom u Ωivotu obaviti hadΩ.

UVJETI DA BI HADæ BIO OBAVEZA1- Islam,2- Punoljetstvo,3- Pamet,4- Sloboda,5- Imati toliko sredstava da se moΩe podmiriti put i

svi troªkovi puta, te ostaviti sredstva za opskrbu porodicedo povratka s hadΩa,

6- Znati da je hadΩ obaveza ako se Ωivi u nemusli-manskoj sredini i okruΩenju.

UVJETI DA BI NEKOM HADæ BIO FARZ1- Tjelesno zdravlje,2- Sigurnost puta,3- Mahrem za Ωene (pratilac s kojim Ωena ne moΩe

stupiti u brak kao ªto su brat, sin, otac i sl.)4- Udovice i Ωene koje su razvedene moraju imati

okon∑an iddet – poslijebra∑ni period ∑ekanja,5- Da osoba koja ide na hadΩ nije zatvorenik.

– 153 –

ºARTOVI HADæA

1- Ihram (obuπi ihram s nijetom da se obavi hadΩ),

2- Vrijeme (mjesec Zu-l-hidΩe),

3- Mjesto (Kaba i Arefat),

4- Islam (biti musliman).

KURBANTo je obredno klanje Ωivotinje na Kurban-bajram a s

ciljem sticanja BoΩijega zadovoljstva.

Svako onaj koji je obavezan davati sadekatu’l-fitrobavezan je i zaklati kurban. Zna∑i, svako ko ima nisab,a slobodan je i kod svoje je kuπe, obavezan je zaklatikurban.

Onaj ko kolje kurban kolje ga za svoju duªu. Krv kojupusti vjernik kada kolje kurban u ime Allaha i zaradNjegovoga zadovoljstva, predstavlja ∑iªπenje grijeha togvjernika.

VRIJEME, NA∏IN KLANJA KURBANA I NIJET

Kurban se kolje prvi, drugi i treπi dan Kurban-bajrama.Ali, bolje je ne ostavljati tu obavezu za treπi dan jer semoΩe desiti nepredviμenih okolnosti i situacija i tako doπiu poziciju da se ne moΩe izvrªiti ova obaveza. Svakako,prvi dan je najbolje obaviti ovu duΩnost.

– 154 –

NA∏IN KLANJA KURBANA

æivotinja koja πe biti kurban poloΩi se na tle i okreneprema kibli,

Prou∑i se dova dok se joª stoji,

Donesu se tri tekbira (Allâahu ekber, Allâahu ekber,lâ ilâhe illallâhu vAllâahu ekber. Allâahu ekber ve lillâhi’l-hamd). Potom se zanijeti:

«Gospodaru! Ovo moje tijelo je toliko u∑inilo greªaka,toliko bilo neposluªno da bih ga trebao Tebi prinijeti kaokurban kako bi mi Ti oprostio. Ali, Ti si Svojim ªeriatomto zabranio i zamijenio ga kurbanom kojeg ja koljem. Primito od mene, Bismillâhi Allâahu ekber.»

Bolje je da svako kolje svoj kurban. Ali, oni koji to nemogu trebaju biti prisutni dok se obavlja ∑in klanja, tj. dokonaj kojeg su ovlastili da u njihovo ime to obavi koljekurbana. Kurbansko meso se dijeli na troje. Jedan dio seostavi za svoju porodicu, drugi dio se podijeli prijateljimai poznanicima, a treπi dio se podijeli siromaªnima kaosadaka.

Koje Ωivotinje mogu biti kurban

Za kurban se moΩe zaklati sitna stoka (ovan, ovca,koza, jarac) i krupna stoka (krava, vo, bivo, bivolica, deva).Brav moΩe biti kurban kada navrªi jednu godinu, gove∑ekada navrªi dvije a deva pet godina starosti. Takoμer, akobrav ima ªest mjeseci a izgleda kao onaj od godinu moΩebiti kurban. Brav se kolje za jednu osobu, a gove∑e, devai do sedam osoba.

– 155 –

ºTA JE GRIJEHI KOJI SU GRIJESI

Grijeh je ∑initi sve ono ªto je Allah zabranio.

DVIJE SU VRSTE GRIJEHA

1- Veliki grijesi,2- Mali grijesi,

VELIKI GRIJESI

1- Pripisivanje Allahu druga,2- Ubistvo,

3- Potvora ∑estitih ljudi,

4- Blud,

5- BjeΩanje s bojnog polja,

6- Praviti sihire i naru∑ivati da se prave,

7- Prisvajati imetak jetima,

8- Biti neposluªan roditeljima,

9- ∏initi grijeh u Harem-i ªerifu,

10- Baviti se kamatom,

11- Krasti i plja∑kati,

12- Piti alkoholna piπa,

Iako ih je ovdje navedeno dvanaest to nije kona∑anbroj velikih grijeha. Svaki prljavi posao moΩe biti velikigrijeh. ºtaviªe, ponavljanje u ∑injenju malih grijeha promi∑eih u velike.

– 156 –

LIJEK ZA IZBAVLJENJE OD BOLESTI GRIJEHAPOKAJANJE (TEVBA)

I TRAæENJE OPROSTA (ISTIGFAR)

Jednako kako fizi∑ke ne∑istoπe uklanja sapun i voda,tako pokajanje i traΩenje oprosta uklanja, otklanja isprje∑ava ne∑istoπe i bolesti duªe.

∏ovjek je stvoren ∑istim i lijepim i takav se raμa.Pejgamber, spas i mir njemu, je govorio kako je ljudskosrce stvoreno bijelo kao ogledalo. ∏ovjek, unoseπi u svojesrce nered, smutnju, zavist, mrΩnju, sumnju, osvetu i sli∑neosobine nasilnika, uniªtava tu bjelinu i njegovo srce postajecrno ∑ime ulazi u fazu teªke bolesti. Ako se ne izlije∑i odte bolest ∑ovjek πe, ne daj BoΩe, zavrªiti u DΩehennemu.Na∑in da se takvo srce izlije∑i od tih bolesti je mnogo sekajati, traΩiti oprosta, osloboditi se ruΩnih misli, namjerai postupaka i proliti brojne suze pokajanja.

Da bi se o∑istio ∑ovjek mora ustrajno ∑initi pokajanjei traΩiti oprost. Posebno je to dobro ∑initi u drugoj polovininoπi i pred sabah klanjajuπi namaz, u∑eπi salavat i dovei traΩeπi od Allaha oprost i milost.

BEZNA∂E NIJE ISPRAVNO

Kufr (nevjerstvo) ∑ini svako ko vjeruje, misli i kaΩe:»Toliko sam u∑inio dobra da sam zaradio DΩennet», kaoi onaj koji kaΩe: »Toliko sam u∑inio grijeha. Zaradio samDΩehennem, meni nema spasa».

Pejgamber, neka je mir i spas njemu, kaΩe: «Vjernikse nalazi izmeμu straha i nade». Dakle, vjernik ima nadu

– 157 –

u BoΩiju milost i strah zbog vlastite slabosti i nedostataka.Kada se za nekoga kaΩe da πe uπi u DΩennet trabe seupitati: »Da li sam to ja», ili kada se kaΩe da πe nekou DΩehennem opet se treba upitati: »Da nisam to ja».

U jednom hadis-i kudsiji se kaΩe: »Ako Mi se Moj robpribliΩi za jedan pedalj Ja se njemu pribliΩim za jedanlakat. Ako Moj rob Meni bude dolazio hodajuπi Ja πu njemudoπi tr∑eπi». Ovaj hadis pojaªnjava brzinu Allahovogoprosta i Milosti, odnosno kazuje da Allah brzo ispunjavaΩelje Svojih robova darujuπi im milost i oprost.

UVJETI DA BI POKAJANJE BILO PRIMLJENO∏ovjek mora znati ªtetnost grijeha kojeg ∑ini. Jer, grijeh

udaljava ∑ovjeka od sreπe na ovom i buduπem svijetu,∏ovjek mora srcem osjetiti prezir prema grijehu kojeg

je u∑inio i pokajanje zbog toga ªto je u∑inio,∏ovjek mora donijeti odluku da dalje ne ∑ini taj grijeh

i u tome ustrajati. Kad u∑ini grijeh treba odmah u∑initi nekodobro djelo, klanjati namaz i traΩiti oprost. Najveπi istigfarje tesbih-namaz,

Takoμer, treba traΩiti oprost od onoga koga uvrijedi ihalaliti se s njim. Ako pokajanje nije iskreno, iz srca, i akonastavi ∑initi grijeh onda je njegovo pokajanje samo najeziku i bezvrijedno je.

VELIKI ISTIGFAR (TRAæENJE OPROSTA)

– 158 –

Subhânallâhi ve bi hamdihi subhânallâhi’l-azijm.Estagfirullâhe’l-azijm ve etûbu ilejk.

Onaj ko u∑ini veliki grijeh treba ∑esto u∑iti:

Allâhumme magfiretuke evseu min zunûbî verahmetuke erdΩâ indî min amelî.

Glavni uzrok ∑estoga grijeªenja i ruΩnog ponaªanja je«sklonost duªe zlu» (nefsu’l-emmâre). Pejgamber je uvezi sa ovim kazao:»Tvoj najveπi neprijatelj je tvoj nefs,tvoja duªa, smjeªtena «izmeμu obrva.»

Evo kako u svome djelu Miftahu’l-kulub o duªi piªeMehmed ºemsettin:

NEFS-I EMMAREDvije su vrste duªe. Prva se naziva ruh-i hajvani i ona

je emanacija BoΩijega svojstva DΩelal. Druga je ruh-isultani. Ova duªa je emanacija BoΩijega svojstva DΩemal.Ljudsko tijelo ima svoga vezira i svoga ªejhulislama kojinjime rukovode. Ruh-i hajvani je ona duªa, ona dimenzijaduªe ∑iji je vezir i savjetnik ªejtan. Ona se s njim konsultira.Ruh-i sultani je ona duªa, ona dimenzija duªe ∑iji jesavjetnik melek. Ona se s njim konsultira. Slast prve jesadrΩana u jelu, piπu, odijevanju, uΩivanju. Zna∑i sve onoªto ukraªava ∑ovjeka izvana i daje mu vanjsku dimenzijuzadovoljstva. Slast druge dimenzije duªe (ruh-i sultani)

– 159 –

je u zikru, razmiªljanju, ibadetu, poªtivanju i izvrªavanjuAllahovih naredbi i ∑uvanju od svega ªto je On zabranio.∏ineπi to ova dimenzija duªe pobjeμuje onu prvu.

Kako je gore navedeno ove duªe vladaju tijelom. Uslijed∑injenice da su osobine jedne suprotstavljene drugoj u∑ovjeku se stalno odigrava borba, rat izmeμu tih dvajudimenzija duªe. U osnovi ruh-i hajvani je ona duªa koja jesklona zlu, koja navodi, nareμuje ∑injenje zla (emmarebissu’). U literaturi se joª naziva i nefsom. Ona je emanacijaBoΩijega svojstva DΩelal i uvijek teΩi pronaπi u stvarimaslast i snagu ªto je suprotno Allahovom zadovoljstvu.

Osnovu druge dimenzije (ruh-i sultani) ∑ini ljepota. Onase joª naziva sifat-i insan. (Ako je ∑ovjek dostojan tognaziva onda je to savªen ∑ovjek – insan-i kamil). Ova jedimenzija emanacija BoΩijega svojstva DΩemal, uvijek jeu Allahovom zadovoljstvu i ne Ωeli se odvojiti od njega.Uslijed ovakvih suprotstavljenih osobina duªe ∑ovjek jestalno popriªte borbe za prevagu ovih dviju dimenzija unjemu.

Primjerice, ako se dogodi da prevlada ruh-i hajvanionda πe ∑ovjek, odnosno njegova duªa biti sklona zlu.Vremenom ∑ovjek sa takvom duªom poprima sve osobineΩivotinje, a moΩda postane i gori od Ωivotinje, i tada muprijeti propast na oba svijeta. Ali, ako ruh-i sultani budeuporna i ustrajna i bori se za prevagu onda πe ona sprije∑itida duªa bude sklona zlu. ∏ovjek πe tada biti pokoran Allahui izvªavati njegove zapovijedi. Takvi su spaªeni, nadati seje. Ali, stalno se treba ∑uvati padova i posrtanja, jer spletkeljudske priprode su brojne.

– 160 –

DæIHADSvaki napor koji se ulaΩe za dobro Allahove vjere i

njeno ªirenje naziva se dΩihad. Muslimanima je dΩihadpropisan kao i mnoge druge obaveze i duΩni su ga izvrªavatikao i druge propisane duΩnosti.

Jedna od temeljnih obaveza svakoga muslimana jeborba imetkom, Ωivotom i svim drugim potencijalima protivnovotarija, razvrata i nemorala koji uniªtavaju vjeru i∑ednost sadrΩanu u lijepom ponaªanju - ahlaku.

DΩihad se ∑ini u ime Allaha. DΩihad zna∑i ªiriti svjetlovjere, tim svjetlom ªtititi vjeru vjernika od nevjerstva, aonima koji nisu vjernici pokuªati pribliΩiti svjetlo vjere.Uslijed ∑injenice da borba izmeμu istine i laΩi na razli∑itena∑ine traje neprekidno, to je i dΩihad stalan i konstinuiraniproces. Svaki musliman je obavezan biti uz istinu i uzonog ko slijedi istinu, te se truditi svim svojim potencijalimapomoπi prevagi vjere nad nevjerom i istine nad laΩi.

Ovo je vanjska ili spoljaªnja dimenzija dΩihada. Onaunutarnja sadrΩana je u borbi sa svojim nefsom, sa niskimporivima duªe, i to je najveπa borba, najveπi dΩihad. Evonekih hadisa u kojima Pejgamber, neka je mir i spasnjemu, govori o dΩihadu:

«Onaj ko umre a nije ∑inio dΩihad, nije se borio naAllahovom putu, i nije poΩelio srcem u∑eªπe u borbiumrijeπe, na neki na∑in, kao licemjer.» Utje∑emo se Allahuod takve smrti!

«DΩihad je obaveza svakog muslimana i muslimanke.»«Onaj ko pobjegne od borbe, od dΩihada, neka ne

kaΩe za sebe da je musliman.»

– 161 –

OBAVEZE MUSLIMANAU ZAJEDNICI I DRUºTVU

1- ODNOS PREMA KOMºIJAMA

Nakon porodice i rodbine nama su najbliΩi komªije.DuΩni smo paΩljivo ∑uvati prava komªija i brinuti o njimai ne smijemo ih ni na koji na∑in uznemiravati, ni rije∑imani postupcima. Jer, Pejgamber, neka je mir i spas njemu,kaΩe: »Toliko mi je DΩebrail govorio o komªijama injihovim pravima da sam mislio kako πe se po∑etimeμusobno nasljeμivati..».

2- ODNOS PREMA PUTNIKU (MUSAFIRU)«Ko vjeruje Allaha i Sudnji dan neka ugosti i po∑asti

putnika», kaΩe se u jednoj predaji. Takoμer, kaΩe se kakoputnik ne donosi neimaªtinu i siromaªtvo u mjesto gdjedolazi, ªtaviªe, on je uzrok uveπavanja beriπeta i imetka:»Putnik u kuπu dolazi sa deset nafaka. Jednu on pojedea devet ostane u toj kuπi.» Vrlo je zna∑ajno i Allahu ugodnodjelo, ukoliko se ima moguπnosti i ukoliko to bude u skladusa islamskim propisima, ugostiti i po∑astiti putnika.

DRUGE DRUºTVENE OBAVEZE

a) Priznavati prava drugih, nikome ne ∑initi ªtetu inaΩao, ∑uvati ∑ast i imovinu drugih ljudi,

b) ∏initi dobro, nikome ne zavidjeti,c) Ne rugati se nikome i ne govoriti sa omalovaΩavanjem

ni o kome,d) Ne iznositi javno sramote drugih ljudi,

– 162 –

NEKE DOVE

Izlazeπi ujutro iz kuπe u∑i se:

Bismillâhi, tevekkeltu alallâah lâa havle ve lâa kuvveteillâa billâahi’l-alijjil azijm.

Ujutro, posebno u ∑arªiji i na pijaci u∑i se:

Lâa ilâahe illallâahu vahdehu lâa ªerijke leh lehu’l-mulku ve lehu’l-hamdu juhjii ve jumijtu ve huve hajjun lâajemuutu bijedihi’l-hajr ve huve alâ kulli ªej’in kadijr.

Zna∑enje:Nema Allaha osim Allaha. On je jedan. Nema druga.

Njemu pripada vlast i hvala. On Ωivot i smrt daje. æiv je.Neπe umrijeti. On je vlasnik svakog dobra. Njemu pripadasva snaga i moπ.

Ova dova se u∑i svako jutro po jedanaest puta. U∑i sekad izlazimo u ∑arªiju, na putu, na ulici, svugdje. Pejgamber,neka je mir i spas njemu, kaΩe: «Onom ko u∑i ovu dovuAllah πe dati milion dobra, izbrisaπe mu milion grijeha ipopeπe ga na milion stupnjeva, deredΩa.» Ko u∑i ovu dovuon obnavlja i u∑vrªπuje iman. Istovremeno, ova dova jesredstvo za zadobijanje Pejgamberovog, spas i mir njemu,zagovorniªtva (ªefaata) na Sudnjem danu.

– 163 –

Subhâanallâahi mile’l-miizâan ve muntehe’l-ilmi vemeblegar-rizâ ve zinete’l-arª.

Ova dova se u∑i svakog jutra i ve∑eri po tri puta. Onaje sredstvo za dug i sretan Ωivot, za preseljenje sa imanom,za spas od kazne kabura, za prelazak sirat πuprije i ulazaku DΩennet.

DOVA KOJA SE U∏IPRILIKOM ULASKU U HALU

Euuzu billâahi mine’l-hubsi ve’l-habâais.

DOVA KOJA SE U∏IPRILIKOM IZLASKA IZ HALE

Elhamdu lillâahi’l-lezi ezhebe anne’l-ezâ ve aafâanîmin zâlik.

Zna∑enje:Hvala Allahu koji me je poªtedio ezijeta i spasio me

od njega.

Oni koji u∑e ovu dovu biπe poªteμeni tegoba i moπiπe ∑uvati svoj abdest.

– 164 –

U halu i kupatilo se ulazi lijevom, a izlazi desnomnogom. U kuπu, pak, i dΩamiju se ulazi desnom, a iz njihse izlazi lijevom nogom.

DOVA KOJA SE U∏I

NAKON RUæNOGA SNA

Onaj ko bude neªto ruΩno usnio treba prou∑iti aªareiz sure El-Haªr (huvallâahullezi), Fatihu, i jedanaest putasuru Ihlas i sve to pokloniti pred duªu Pejgamberovu, nekaje mir i spas njemu. Potom πe prou∑iti dovu: Gospodaru!Ako je ovo ªto sam usnio dobro u∑ini ga vje∑nim dobrom.A, ako je zlo zamijeni ga dobrim. Ako je dobro podari ganama, a ako je zlo uputi ga duªmanima naªim.»

DA BI SE POSTALO BOGATIM

S BoΩijim dopuªtenjem i odredbom, a da bi se psotalobogatim, u∑i se tri putu ujutro i uve∑e sljedeπa dova:

Ja Hamijde’l-fiaali zelmenni alâa dΩemii halkihii bilutfihii.

Zna∑enje:

O Moj BoΩe! Ti si dostojan hvale svakoga strvorenjai Ti posjedujeª svako dobro za Svoja stvorenja.

– 165 –

DOVA KOJA SE U∏I PRED PO∏INAK

Allâahumme bismike emuutu ve ahjâa.

Zna∑enje:BoΩe moj! Umrijet πu i bit πu proΩivljen s Tvojim imenom.

DOVA KOJA SE U∏I PRI USTAJANJU IZ POSTELJE

Elhamdu lillâahillezi ahjâanâa ba’de mâa emâatenave ilejhil ba’su ven-nuªuur.

Zna∑enje:Hvala Allahu koji nas je probudio nakon sna (proΩivio

nakon smrti). On πe nas i nakon smrti proΩivjeti i okupiti.

KORISNE DOVE KOJE SE U∏E U SVIM PRILIKAMA

Allâahumme erine’l-hakka hakkan ve verzukne’l-ittibâailejh ve erine’l-bâtile bâtilen verzukne’l-idΩtinâabe anhu.

Zna∑enje:O, moj BoΩe! PokaΩi nam istinu istinom i u∑ini nas

sljedbenicima istine; pokaΩi nam zabludu zabludom i otklonizabludu od nas.

– 166 –

Allâahumme yâa mukallibe’l-kuluub, sebbit kalbii alâadijnike ve tâatike’l-islâm.

Zna∑enje:O, moj BoΩe! Ti koji srcima upravljaª, u∑ini da moje

srce bude ustrajno u tvojoj vjeri i predano islamu.

DOVA KOJA SE U∏I KADA VIDIMODA JE NEKOGA ZADESILA NESRE∫A

Elhamdu lillâahillezi aafâanii mimmebtelâake bihii vefeddalenii alâa kesijrin mimmen haleka tefdiilâ.

Zna∑enje:Hvala Allahu koji me je sa∑uvao od belaja koji je tebe

zadesio i uzdigao me iznad mnogog ªto je stvorio.

Ova dova se u∑io kako bi se zahvalilo ªto nas nijesnaªla nesreπa koja je pogodila nekog drugog, a ∑iji smosvjedoci.

∏ovjek ne smije s podsmijehom gledati na druge nitiih omalovaΩavati. Jer, ono ªto je snaªlo drugoga moΩe sedesiti i njemu.

– 167 –

DOVA KOJA SE U∏I IZME∂USUNNETA I FARZA SABAH-NAMAZA

Jâa hajju jâa kajjumu yâa ze’l-dΩelâali ve’l-ikraam. Es-eluke en tuhjije kalbii binuuri ma’rifetike ebeden jâa Allahu,jâa Allahu, jâa Allahu jâa bedîa’s-semâavâati ve’l-ard.

Zna∑enje:

O æivi, O Vje∑ni! Veli∑anstveni i Plemeniti. Ti koji Sisavrªeno stvorio Nebesa i zemlju i ∑ijem stvaranju nemasli∑nog. O Allahu, o Allahu, o Allahu! U∑ini da moje srcebude vje∑no obasjano svjetlom spoznaje.

Ova je dova zalog, za onoga ko je u∑i redovno tri putaizmeμu sunneta i farza sabah-namaza, da πe umrijeti saimanom.

RANO USTATI

Svaka opskrba dijeli se ujutro u vrijeme sabah-namaza,pa oni koji to prespavaju ne stignu uzeti osim malo opskrbe.U kuπi treba probuditi sve ukuπane, male i velike, stare imlade. Ako hoπe spavati neka to u∑ine nakon ªto sunceizaμe.

Ako je moguπe dove treba u∑iti tri puta. Jer, jedanod uslova da bi dova bila primljena je u∑enje dove triputa.

– 168 –

SALAVATI

SALAT-I MUNDæIJE

Allâahumme salli alâa sejjidinâa Muhammedin ve alâaâali sejjidina Muhammedin salate’n-tundΩiina bihâa mindΩemii’l-ahvâali ve’l-âafâat. Ve takdijlenâa bihâa dΩemi’a’l-haadΩâat ve tutahirunâa bihâa min dΩemî’issejjiâat veterfeunâa bihâa ‘indeke a’led-deredΩâat ve tubelligunâabihâa aksal gaajâat. Min dΩemi’il hajrâti fi’l-hajâati ve bade’lmemâat. Inneke alâa kulli ªej’in kadir.

Zna∑enje:

Allahu, u∑ini na naªem prvaku Muhammedu i naporodici naªeg prvaka Muhammeda salavat kojim πeª nasspasiti od svih strahova i nesreπa, ispunit nam njime sveporebe, o∑isti nas njime od svih prijestupa, podiπi nasnjime - kod Tebe - do najviªih stupnjeva i dovesti nasnjime najudaljenijm ciljevima od svih hajrova u Ωivotu iposlije smrti. O, Najmilosniji, o Allahu!

– 169 –

SALAT-I FETHIJE

Allâahumme salli ve sellim ve bâarik alâa sejjidinaMuhammedini’l-fatihi limâa uglika ve’l-hâtimi limâa sebekanâasiri’l-hakki bi’l-hakki ve’l-hâadii ilâa sirâatike’l-mustekimve alâa âalihii hakka kadrihi ve mikdâarihi’l-azim.

Zna∑enje:Allahu, u∑ini salat, selam i bereket na naªeg prvaka

Muhammeda – osloboditelja zarobljenih, peπatapredhodnika, pomagaπa istine sa istinom i upuπivaπa naTvoj pravi put – i na njegovu porodicu – njegovom snagomi njegovom veli∑inom.

SALAT-I NARIJE

– 170 –

Allâahumme salli salâaten kâamileten ve sellimselâmen tâammen alâa sejjidinâa Muhammedini’l-leziitenhallu bihi’l-ukadu ve tenferidΩu bihi’l-kurebu ve tukdaabihi’l-havâaidΩu ve tunâalu bihi-r-regaibu ve husnu’l-havatimi ve husnu’l-havatimi ve justeska’l-gamâamu bivedΩhihi’l-keriim ve alâa âalihi ve sahbihii fii kulli lemhatinve nefesin bi adedi kulli ma’lumin lek.

Zna∑enje:

Allahu, u∑ini savrªeni salat i potpuni selam na naªemprvaku Muhammeda - kojim se razvezuju uzlovi, otklanjajuteªkoπe, ispunjavaju potrebe, ostvaruju Ωelje i hajirlizavrªeci, ∑ijim licem plemenitim oblaci daju kiªu, - i nanjegovoj porodici i ashabima - svakog trenutka i daha,brojem onoga ªto je Tebi poznato.

Svaki dan treba mnogo donositi salavat na Pejgambera,neka je mir i spas njemu. Posebno treba u∑iti ova trisalavata: salatu’l-mundΩije, salat-i narije i salat-i fethije.Ako se u svojoj ukupnosti (odreμenom broju) prou∑eUzviªeni πe primiti dove. Salat-i mundΩije se u∑i 1.000, asalat-i narije 4444 puta.

�

HATMA DOVA

– 173 –

TRIDESET DVA FARZA

Farzovi namaza : dvanaestImanski ªarti : ªestIslamski ªarti : petAbdestski farzovi : ∑etiriGusulski farzovi : triTejemmumski farzovi : dva Ukupno : trideset dva

NAMASKI FARZOVI

Izvan namaza:1- ∏iªπenje tijela od ne∑istoπe,2- ∏iªπenje od fizi∑ke ne∑istoπe, tijela odijela i mjesta

gdje πe se klanjati,3- Pristojno se obuπi,4- Okrenuti se prema kibli,5- Namaz klanjati u njegovo vrijeme,6- Nijet u∑initi,

Unutar namaza:1- Po∑etni tekbir,2- Kijam – stajanje,3- Kiraet – u∑enje Kur’ana,4- Ruku – pregibanje,5- SedΩda – spuªtanje ni∑ice,6- Kadei-ahire – sjedenje na kraju namaza.

IMANSKI ºARTI

1- Vjerovanje u BoΩije postojanje i jednoπu,

– 174 –

2- Vjerovanje u BoΩije meleke,3- Vjerovanje u BoΩije pejgambere,4- Vjerovanje u BoΩije knjige,5- Vjerovanje u Sudnji dan,6- Vjerovanje da je Allah sve stvorio, dobro i zlo.

ISLAMSKI ºARTI

1- Kelime-i ªehadet izgovoriti,2- Namaz klanjati,3- Zekat davati,4- Postiti mjesec ramazan,5- HadΩ obaviti.

FARZOVI ABDESTA

1- Oprati lice,2- Oprati ruke do iza laktova,3- Potrati ∑etvrtinu glave (mesh),4- Oprati noge do ∑lanaka.

FARZOVI GUSULA

1- Isprati usta,2- Isprati nos,3- Oprati cijelo tijelo.

FARZOVI TEJEMMUMA

1- Nijet u∑initi,2- Potrati zemlju i mesh u∑initi lice i ruke.

– 175 –

PEDESET ∏ETIRI FARZA

1- Znati da postoji Allah i spominjati Ga, tj. zikr ∑initi*,2- Obla∑iti odjeπu ste∑enu i zaraμenu na dozvoljen

na∑in,3- Uzimati abdest,4- Klanjati pet dnavnih namaza,5- Okupati se u slu∑aju obaveze,6- Pouzdati se u Allaha u pitanjima opskrbe,7- Jesti i piti samo dozvoljeno,8- Biti zadovoljan s BoΩijim davanjem,9- Uzdati se u Allaha,

10- Biti zadovoljan sa Allahovom odredbom,11- Zahvaljivati na darovanom,12- Strpiti se u nevolji,13- Kajati se za u∑injene grijehe,14- Skruªeno obavljati obrede,15- Znati da je ªejtan neprijatelj,16- Priznavati Kur’an kao dokaz,17- Spremno o∑ekivati smrt,18- Nareμivati dobro a odvraπati od zla,19- Ne ogovarati, ne sluªati ruΩne i loªe pri∑e,20- Roditeljima biti posluªan i ∑initi im dobro,21- Obilaziti rodbinu,22- Ne iznevjeravati povjerenje,23- Ne ªaliti se na ra∑un vlastitog neprihvatanja vjere,24- Kloniti se grijeha pokoravajuπi se Allahu,25- Biti pokoran Allahu i Pejgamberu,

– 176 –

26- Voljeti u ime Allaha,27- Posmatrajuπi stvari i dogaμaje uzimati pouku,28- Razmiªljati (o Allahovoj svemoπi, veli∑ini, cilju

stvaranja ∑ovjeka…),29- U∑iti i obrazovati se,30- ∏uvati se ruΩnih misli,31- Ne omalovaΩavati druge,32- Ne gledati zabranjeno,33- Uvijek biti dobar,34- Ne oholiti se, ali i ne omalovaΩavati sebe i druge,35- Ne praviti sihre,36- Ta∑no mjeriti i vagati,37- Strahovati od Allahove kazne,38- Podijeliti sadaku onima kojima je potrebna,39- Ne prestajati se nadati Allahovoj milosti,40- Ne dopustiti porivima, nagonima prevlast,41- Ne piti alkohol, ne konzumirati droge,42- ∏uvati se ruΩnih misli o Allahu i vjernicima,43- Davati zekat i troªiti imetak na BoΩijem putu,44- Za vrijeme hajza i nifasa ustezati se od odnosa

sa bra∑nim drugom,45- ∏uvati srce ∑istim od svih grijeha,46- Nipoªto ne koristi imovinu jetima bespravno,49- ∏uvati se egoizma,48- ∏uvati se bluda i razvrata,49- ∏uvati pet dnevnih namaza,50- Ne jesti tuμu imovinu oduzetu silom,51- Allahu ne pripisivati druga,52- Kloniti se nametanja drugima,53- Ne zaklinjati se krivo,54- Ne reklamirati darovanu sadaku.

– 177 –

IZREKE NEKIH ZAPADNIH MISLILACAO NAºOJ VJERI, KUR’ANU I PEJGAMBERU

ENCIKLOPEDIJA EVERYMAN’S, POGLAVLJE ISLAM:«Islam propisuje pravila i kodekse za sve Ωivotne situacije.

On sadrΩi zbirku univerzalnih propisa. Islam propisuje kakoπe se oprati lice, kako se obavlja kupoprodaja, kako se imaodnos, pa ∑ak i kako se sreμuju brkovi i brada. Svi propisiislama su sa aspekta vaΩnosti isti.

J. W. GOETHE O KUR’ANU ∏ASNOM KAæE:«To da li je Kur’an stvoren ili nijeKao sumnja mene ne zanimaKao musliman kojem je farzVjerujem da je Knjiga nad knjigama.»

BISMARK KAæE:«Iako sam sve objavljene knjige nekoliko puta i iz viªe

uglova ∑itao i analizirao, nisam naªao ne∑eg mudrog iubjedljivog. To nisu zbirke propisa, i daleko su od toga damogu ubjedljivo djelovati na neku zajednicu, skupinu, grupuljudi. Ali, Muhammedov Kur’an je izuzetak. Ja sam u svakojrije∑i Kur’ana naªao veliku mudrost…

O Muhammede! TuΩan sam ªto s tobom, u tvom vremenu,nisam mogao Ωivjeti zajedno. Ova Knjiga koju ti tuma∑iª ikojoj podu∑avaª nije tvoja. Ona je boΩanska. Nijekati jojboΩansko porijeklo smijeªno je koliko i insistiranje kako supostojeπe nauke zabluda. Uslijed toga, ∑ovje∑anstvo je jednomvidjelo, jednom se susrelo sa veli∑inom kojom si odlikovani nikada viªe neπe sresti takvog. Ja ti se klanjam iz ljubavi ipoªtovanja».

– 179 –

NEKA VJERSKAPITANJA ZA DIJETE

MUSLIMANAPITANJE: Jesi li ti musliman?ODGOVOR: Jesam hvala Allahu.

PITANJE: ºta zna∑i to da si musliman?ODGOVOR: Znati da je Allah jedan i vjerovati u Kur’an

i Pejgambera Muhammeda, neka je mir i spas njemu.

PITANJE: Od kada si musliman?ODGOVOR: Od vremena kada smo kazali «Bela».

PITANJE: Koje je to vrijeme?ODGOVOR: To je vrijeme Misaka. Dakle, vrijeme kada

je Allah stvorio naªe duªe i upitao ih sakupljene pred Njim:Elestu bi rabbikum? (Zar Ja nisam vaª gospodar?) A duªesu odgovorile: »Bela (Da.)» Od tada sam musliman.

PITANJE: Ko ti je Gospodar?ODGOVOR: Allah.

PITANJE: Ko te je stvorio?ODGOVOR: Allah.

PITANJE: ∏iji si ti rob?ODGOVOR: Ja sam Allahov rob.

PITANJE: ºta odgovaraª onima koji pitaju kolikoima Allaha?

– 180 –

ODGOVOR: Odgovaram da je Allah jedan.PITANJE: ºta je dokaz da je Allah jedan?ODGOVOR: Prvi ajet sure Ihlas.PITANJE: ºta to u prijevodu zna∑i?ODGOVOR: Reci: «Allah je jedan.»PITANJE: ºta je racionalni dokaz da Allah postoji?ODGOVOR: Postojanje svijeta oko nas kao i sistem

na osnovu kojeg funkcionira taj svijet.PITANJE: Je li dozvoljeno misliti o Allahovoj biti?ODGOVOR: Nije. Jer, razum ne moΩe pojmiti Njegovu

bit. Allah se moΩe misliti preko Njegovih svojstava.PITANJE: ºta je imanu’l-jeis?ODGOVOR: Uzvjerovati u smrtnom ∑asu kao Faraon.PITANJE: Je li to vrijedan iman?ODGOVOR: Nije.PITANJE: ºta je tevbe-i jeis?ODGOVOR: Pokajanje onoga koji vjeruje i ∑ini dobra

djela u smrtnom ∑asu.PITANJE: Vrijedi li to pokajanje?ODGOVOR: Vrijedi.PITANJE: Koja je tvoja vjera?ODGOVOR: Moja vjera je islam.PITANJE: Koja ti je Knjiga?ODGOVOR: Kur’an.PITANJE: Koja ti je Kibla?ODGOVOR: Ka’ba veli∑anstvena.PITANJE: Od koga poti∑eª?ODGOVOR: Od Adema, mir i spas njemu.PITANJE: ∏ijeg si milleta?

– 181 –

ODGOVOR: Ibrahima, neka je mir i spas njemu.PITANJE: ∏ijeg si umetta?ODGOVOR: Muhammeda, neka je mir i spas njemu.PITANJE: Gdje se rodio naª Pejgamber i gdje je

ukopan?ODGOVOR: Rodio se u Mekki. Nakon navrªenih

pedeset godina preªao je u Medinu. Ukopan je u Mediniu Revde-i mutahheri.

PITANJE: Koliko je Pejgamber imao imena?ODGOVOR: Imao je mnogo lijepih imena, ali treba

znati sljedeπa: Muhammed, Mustafa, Ahmed, Mahmud.PITANJE: Koje je ime naj∑eªπe koriªteno?ODGOVOR: Muhammed Mustafa, sallallahu alejhi ve

sellem.PITANJE: Kako je ime Pejgamberovom ocu?ODGOVOR: Abdullah.PITANJE: Ime njegove majke?ODGOVOR: Amina.PITANJE: Kako se zvala Pejgamberova majka po

mlijeku?ODGOVOR: Halima.PITANJE: Ko mu je bila babica, nana?ODGOVOR: ºifa Hatun.PITANJE: Kako se zvao Pejgamberov djed?ODGOVOR: Abdulmuttalib.PITANJE: Koliko je Pejgamber, neka je mir i spas

njemu, imao godina kada je primio objavu?ODGOVOR: Imao je 40 godina.PITANJE: Koliko je godina trajalo poslanstvo?ODGOVOR: Poslanstvo je trajalo 23 godine.

– 182 –

PITANJE: U kojoj godini Ωivota je Pejgamberokon∑ao ovaj prolazni Ωivot?

ODGOVOR: Pejgamber je preselio u 63. godini Ωivota.

PITANJE: Koliko je Pejgamber imao kπeri?ODGOVOR: Imao je ∑etiri kπeri: Zejneba, Rukijja, Immi

Kulsum i Fatima, da Allah bude zadovoljan s njima.

PITANJE: Koliko je Pejgamber imao sinova?ODGOVOR: Imao je tri sina: Kasim, Abdullah (drugo

ime mu je Tajjib) i Ibrahim, da Allah bude zadovoljan snjima.

PITANJE: MoΩeª li nabrojati ∑estite Pejgamberovesupruge?

ODGOVOR: 1-Hazreti HatidΩa,2- Hazreti Sevda, 3- Hazreti Aiªa, 4- Hazreti Hafsa,

5- Hazreti Zejneb bint Huzejme, 6- Hazreti Ummu Seleme,7- Hazreti Zejneb bint DΩahª, 8- Hazreti DΩuvejrijje, 9-Hazreti Ummu Habibe, 10- Hazreti Safijje, 11- HazretiMejmune, 12- Hazreti Marije, da Allah bude zadovoljan snjima. Prva Pejgamberova Ωena bila je HatidΩa. Ona jebila starija od njega 15 godina a zajedno su Ωivjeli 25godina.

PITANJE: MoΩeª li nabrojati neke razlogePejgamberovih Ωenidbi nakon 53. godine njegovogaΩivota?

ODGOVOR: Vezivanje nekih plemena i pridobijanjeza islam, objaªnjavanje propisa Ωenama preko svojihsupruga, izbavljenje iz robstva, te spaªavanje ugleda i∑asti nekih od njih. Osnovni cilj i mudrost sadrΩani su uªirenju islama preko Ωena.

– 183 –

PITANJE: Koja je Pejgamberova Ωena posljednjaumrla?

ODGOVOR: Hazreti Ummu Seleme.

PITANJE: Ko je najveπi ∑ovjek koji se pojavio nasvijetu prije ili poslije?

ODGOVOR: Naª Pejgamber, Muhammed Mustafa,sallallahu alejhi ve sellem.

PITANJE: Koliko je Pejgamber imao unuka?ODGOVOR: Imao je dvojicu: Hasan i Husejn.

PITANJE: ∏ija su djeca bili njih dvojica?ODGOVOR: Hazreti Alije i Hazreti Fatime.

PITANJE: Za koga se kaΩe da je Pejgamber?ODGOVOR: Za one ljude koje Allah odabere da

objaªnjavaju i prenose ljudima Allahove rije∑i i propise.

PITANJE: Koliko je pejgambera Allah poslaostvorenjima?

ODGOVOR: Prema jednome rivajetu bilo je 124.000,a prema drugom 224.000 pejgambera.

PITANJE: Koliko ih je spomenuto u Kur’anu?ODGOVOR: 28.

PITANJE: MoΩeª li nabrojati njihova imena?ODGOVOR: Adem, Idris, Nuh, Hud, Salih, Ibrahim,

Lut, Ismail, Ishak, Jakub, Jusuf, Ejjub, ºuajb, Musa, Harun,Davud, Sulejman, Junus, Iljas, Eljesa, Zulkifl, Zekerijja,Jahja, Isa, Uzejr, Lukman, Zulkarnejn i Muhammed, miri spas njima. Neki za Uzejra, Lukmana i Zulkarnejna kaΩuda su samo nebijji, a da nisu poslanici.

– 184 –

PITANJE: Kada se rodio naª Pejgamber, neka jemir i spas njemu, a kada je preselio na Ahiret?

ODGOVOR: Rodio se u ponedjeljak, 12. rebiu’l-evvela571. godine, a preselio je 12. rebiu’l-evvela 632. godine.

PITANJE: Koje je godine Pejgamber, alejhissela,u∑inio hidΩru iz Mekke u Medinu?

ODGOVOR: 622. godinbe. HidΩra je uzeta za po∑etakmuslimanskoga kalendara.

PITANJE: ºta je Melek?

ODGOVOR: To su nevidljiva stvorenja koja je Allahstvorio od svjetlosti. Oni ne grijeªe i pokorni su Allahu.

PITANJE: Ko su ∑etiri velika Meleka?

ODGOVOR: DΩebrail, Mikail, Israfil, Azrail.

PITANJE: Koje su to ∑etiri velike knjige i kojimPoslanicima su objavljene?

ODGOVOR: Tevrat je objavljen Musau, spas i mirnjemu, Zebur Davudu, spas i mir njemu, IndΩil Isau, spasi mir njemu, i Kur’an Muhammedu, spas i mir njemu.

PITANJE: ºta su suhufi? Koliko ih ima? Kome sudati?

ODGOVOR: To su stranice koje je Uzviªeni Allah slaonekim poslanicima preko DΩebrailaa, neka je mir i spasnjemu. Bilo ih je stotinu. Ademu, neka je mir i spas njemu,je dato 10, ºitu, neka je mir i spas njemu, 50, Idrisu, nekaje mir i spas njemu, 30 i Ibrahimu, neka je mir i spasnjemu, 10.

– 185 –

PITANJE: Koliko ima mezheba?ODGOVOR: Dva.

PITANJE: Koji su to mezhebi?ODGOVOR: Akaidski i fikhski.

PITANJE: Koliko ima imama u akaidskimmezhebima?

ODGOVOR: Dvojica.

PITANJE: Ko su oni?ODGOVOR: Ebu Muhammed El-Maturidi i Ebu’l-Hasan

El-Eª’ari.

PITANJE: Koliko ima pravnih, fikskih mezheba?ODGOVOR: ∏etiri.

PITANJE: Koji su to?ODGOVOR: Hanefijski, ªafijski, malikijski i hanbelijski.

PITANJE: Koji je tvoj mezheb u akaidu?ODGOVOR: Ehli-sunnet ve’l-dΩemaat.

PITANJE: A u fikhu?ODGOVOR: Hanefijski.

PITANJE: Ko je naª imam u akaidu?ODGOVOR: Ebu Mensur Muhammed Maturidi, Allah

mu podario milost.

PITANJE: Ko je imam u akaidu za pripadnikeªafijskog, hanbelijskog i malikijskog mezheba u fikhu?

ODGOVOR: Ebu’l-Hasan El-Eª’ari, Allah mu podariomilost.

– 186 –

PITANJE: Odakle je naª imam Ebu MensurMuhammed El-Maturidi?

ODGOVOR: Iz sela Maturid u Semerkandu. Tur∑in je.

PITANJE: Kada je Maturidi preselio na ahiret?ODGOVOR: 333.godine po HidΩri.

PITANJE: Odakle je Ebu’l-Hasan El-Eª’ari? Kadaje on preselio na Ahiret?

ODGOVOR: On je iz Basre. Preselio je 324. godinepo HidΩri

PITANJE: Koje su situacije u kojima je klanjanjenamaza naknadno dozvoljeno?

ODGOVOR: Tri su takve situacije.

PITANJE: MoΩeª li ih nabrojati?ODGOVOR: Nabrajam: a) san, b) u vrijeme bitke kada

se od neprijateljskih ataka ne moΩe naπi slobodnogvremena, c) zaborav.

PITANJE: MoΩeª li nabrojati 32 farza?ODGOVOR: Nabrajam: 12 farzova namaza, 6 imanskih

ªarta: pet islamskih ªarta, 4 abdestska farza, tri gusulskafarza, dva tejemmumska farza.

PITANJE: Koji su imanski ªarti?ODGOVOR: Vjerovati u Allaha, jednog, jedinog; u

njegove meleke, knjige, pejgambere, Sudnji dan, te da jesve, dobro ili zlo, stvorio Allah.

PITANJE: Koliko ima islamskih ªarta?ODGOVOR: Pet:1- izgovoriti kelime-i ªehadet, 2- klanjati namaz,

3- davati zekat, 4- postiti ramazan, 5- obaviti hadΩ.

– 187 –

PITANJE: Koliko ima abdestkih farzova?ODGOVOR: ∏etiri: 1- oprati lice odakle je kosa nikla

do pod bradu i od uha do uha, 2- oprati ruke do iza laktova,3- potrati (mesh) ∑etvrtinu glave, 4- oprati noge do ∑lanaka.

PITANJE: Koliko ima farzova gusula?ODGOVOR: Tri: 1- isprati usta, 2- isprati nos, 3- oprati

cijelo tijelo tako da nigdje ne ostane suho.

PITANJE: MoΩeª li opisati gusul?ODGOVOR: Prvo se prou∑i bismilla i u∑ini nijet. Operu

se stidni dijelovi tijela. Uzme se abdest kao kada se hoπeklanjati namaz. Isperu se dobro usta tri puta. Potom se triputa ispere nos. Poslije toga se tri puta saspe voda nizdesno, a potom tri puta niz lijevo rame trljajuπi cijelo tijelo.Tijelo treba oprati tako da nijedan dio ne ostane suh.Prsten, ili drugi nakit se pomjeri da bi se oprao i dio gdjeina∑e stoji. Sapere se kada ili tekne, odnosno mjesto gdjese obavlja gusul tako da voda ote∑e. æene πe isprati i diogdje im stoji nakit na uªima.

PITANJE: Koliko tejemmum ima farza?ODGOVOR: Dva: 1- Nijet u∑initi,2- potrati zemlju dlanovima i potrati lice, a potom to

ponoviti i potrati ruke do iza laktova.

PITANJE: Kako se uzima tejemmum?ODGOVOR: Zanijeti se da se uzima tejemmum.

Rukama se dodirne ∑ista zemlja ili predmet od zemlje apotom se potare lice. Ponovo se rukama dodirne ∑istazemlja ili predmet od zemlje i potaremo ruke, lijevom desnua desnom lijevu, do iza laktova.

– 188 –

PITANJE: Koliko namaz ima farzova?

ODGOVOR: ºest unutar namaza i ªest izvan namaza.

PITANJE: Koji su izvan namaza?

ODGOVOR: O∑istiti se ako smo ne∑isti, o∑istiti mjestoi odjeπu, propisno se obuπi, okrenuti se prema kibli, namazklanjati u njegovom vremenu, nijet u∑initi.

PITANJE: Koji su farzovi unutar namaza?

ODGOVOR: Po∑etni tekbir, kijam-stajanje, kiraet-u∑enje, ruku-pregibanje, sudΩud- spuªtanje ni∑ice, kade-i ehire-sjedenje u namazu.

PITANJE: Koliko ima dnevnih namaza?

ODGOVOR: Pet je dnevnih namaza: sabah, podne,ikindija, akªam i jacija.

PITANJE: Koliko koji od namaza ima rekata?

ODGOVOR: Sabah-namaz ima ∑etiri rekata: dvasunneta dva farza, prvo se klanja sunnet pa onda farz;podne-namaz ima deset rekata: ∑etiri sunneta, ∑etiri farza,dva son sunneta, prvo se klanja sunnet, pa farz pa ondason sunnet; ikindija-namaz ima osam rekata: ∑etiri sunnetai ∑etiri farza, prvo se klanja sunnet pa onda farz.; akªam-namaz ima pet rekata: tri farza i dva sunneta, prvo seklanja farz pa sunnet; jacija-namaz ima trinaest rekata:∑etiri sunneta, ∑etiri farza, dva son sunneta i tri rekata vitr-namaza, prvo se klanja sunnet pa farz, pa son sunnet pavitr-namaz. Dakle, svaki dan se klanja ∑etrdeset rekata.

– 189 –

PITANJE: ºta treba u∑initi ako se u namazuzaboravi prou∑iti sure?

ODGOVOR: Treba u∑initi sehvi-sedΩdu.

PITANJE: Kada se ∑ini sehvi-sedΩda?ODGOVOR: Ako se u namazu izostavi vadΩib ili se

ne obavi na vrijeme kako je propisano, te ako se farz u∑inikasnije nego je propisano.

PITANJE: Kakve su posljedice ako se ne u∑inisehvi-sedΩda?

ODGOVOR: Namaz je okrnjen, nepotpun.

PITANJE: Kako se ∑ini sehvi-sedΩda?ODGOVOR: Kada sjedemo na posljednje sjedenje u

namazu prou∑i se et-tehijatu i preda selam na jednu iliobje strane a potom se u∑ine dvije sedΩde. Nakon togase sjede i u∑i et-tehijat, salavati, dova i preda se selam.

PITANJE: MoΩeª li nabrojati neke razloge zaobavljanje sehvi-sedΩde?

ODGOVOR: Navodim:1- Ako poslije Fatihe ne prou∑im suru a treba je prou∑iti,2- Ako zaboravim tekbir na treπem rekatu vitr-namaza

ili kunut-dovu ili oboje,3- Ako na ∑etvororekatnim namazima na prvom

sjedenju prou∑im salavate poslije et-tehijatu a nije propisanoda se u∑e.

PITANJE: Kako nazivamo noπi u kojima se posebnoposveπujemo ibadetu i pokornosti?

ODGOVOR: Mubarek noπi.

PITANJE: Koliko ima mubarek noπi?

– 190 –

ODGOVOR: Postoji pet mubarek noπi: 1- noπ mevluda,2- lejletu’l-regaib, 3- lejletu’l-mi’radΩ, 4- lejletu’l-berat i 5-lejletu’l-kadr.

PITANJE: ºta je noπ mevluda?ODGOVOR: To je noπ u kojoj je roμen naª Pejgamber,

neka je mir i spas njemu.

PITANJE: ºta je lejletu’l-regaib?ODGOVOR: To je noπ u kojoj je hazreti Amina zanijela

Pejgambera, neka je mir i spas njemu.

PITANJE: ºta je lejletu’l-mi’radΩ?ODGOVOR: To je noπ i kojoj je, po BoΩijoj odredbi i

na Njegov poziv, Pejgamber, neka je mir i spas njemu,putovao Nebesima i prostranstvima, kojima nikad nikoputovao nije, razgledajuπi Allahovo carstvo.

PITANJE: ºta je lejletu’l-berat?ODGOVOR: To je noπ u kojoj je Kur’an spuªten iz

Levh-i mahfuza na zemaljsko nebo, noπ u kojoj se zapisujuopskrbe i dogaμaji za narednu godinu i noπ u kojoj sevjernicima praªtaju grijesi.

PITANJE: ºta je lejletu’l-kadr?ODGOVOR: To je noπ u kojoj je po∑elo objavljivanje

Kur’ana Muhammedu, neka je mir i spas njemu, sazemaljskog neba.

� ��

SADRæAJNAºA VJERA ISLAM ...............................................................5

IMAN......................................................................................6Imanski ºarti .....................................................................7

Vjerovanje u Allaha .......................................................7Zatijje Svojstva.............................................................7Subutijje Svojstva ........................................................8

Vjerovanje u Meleke ......................................................9Vjerovanje u Knjige .....................................................10Vjerovanje u Pejgambere ...........................................11

Naª Pejgamber ..........................................................13∏asni Ashabi..............................................................18

Vjerovanje u Sudnji Dan .............................................20Vjerovanje u Kada i Kader ..........................................21

Slobodna Volja...........................................................21Kader, Kada, Pitanje Opskrbe ...................................23Izvori Vjerozakona (Edille-i ºer’ijje) ...........................28Mezhebi .....................................................................29

STUBOVI ISLAMA (ISLAMSKI ºARTI) ..........................31Kelime-i ºehadet .........................................................31

Ef’ali Mukellefin ..........................................................32Namaz...........................................................................35

Taharet ......................................................................35Abdest ....................................................................38Kako Se Uzima Abdest...........................................38Gusul ......................................................................41Tejemmum..............................................................44Specifi∑na Stanja æena...........................................47

∏iªπenje od Ne∑istoπa ...............................................50Skrivanje Stidnih Dijelova ..........................................51Okrenuti Se Prema Kibli ............................................51Vrijeme.......................................................................51Nijet............................................................................52

Ezan i Kamet ..........................................................53

Iftitahi Tekbir, Kijam, Kiraet ........................................55Neke Sure i Ajeti Koji se U∑e u Namazu ................56Neke Dove Koje Se U∑e u Namazu .......................66Salavati...................................................................68Ruku, SedΩda, Kade-i Ahire ...................................71Namaski VadΩibi.....................................................72Namaski Sunneti ....................................................73Namaski Mekruhi....................................................75ºta Kvari Namaz.....................................................78Kako Se Obavlja Namaz ........................................79Pet Dnevnih Namaza..............................................84Sehvi-SedΩda .........................................................88DΩuma-Namaz........................................................89Bajram-Namaz........................................................91Naklanjavanje Namaza...........................................92Neki Dobrovoljni (Nafile) Namazi............................94Fotografije Abdesta ................................................97Opis DΩenaze.......................................................129Put ........................................................................137Ibadeti Koji Se ∫ine u Mubarek Noπima...............141

Post ............................................................................145Sadekatu-l-Fitr, Teravih-Namaz...............................149

Zekat ...........................................................................150Uªur .........................................................................150

HadΩ............................................................................152Kurban .....................................................................153ºta Je Grijeh i Koji Su Grijesi...................................155Pokajanje (Tevba) i TraΩenje Oprosta (Istigfar) .......156

DΩihad ........................................................................160Neke Dove ..................................................................162Salavati .......................................................................168Hatma Dova ................................................................171Trideset Dva Farza......................................................173Pedeset ∏etiri Farza ...................................................175Neka Vjerska Pitanja Za Dijete Muslimana .................179